Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

    STALNA SLUŽBA U POŽEGI

    Sv. Florijana 2, Požega

    Poslovni broj: Gž Ob-38/2024-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Branimira Miljevića kao predsjednika vijeća, Branke Ribičić, kao suca izvjestitelja i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice- protutužene IC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Duji Nazliću, odvjetniku u Zagrebu, Masarykova 15 protiv tuženika-protutužitelja ŠC OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], zastupanog po punomoćnici Zorani Živković, odvjetnici u Zagrebu, radi utvrđenja bračne stečevine, rješavajući žalbu tuženika-protutužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P Ob-47/2023-46 od 29. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 20. svibnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tuženika-protutužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P Ob-47/2023-46 od 29. travnja 2024., u pobijanom dijelu (točka I. i II. izreke) i u odluci o troškovima parničnog postupka (točka VI. izreke).

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    I./ Utvrđuje se da zajedničku imovinu tužiteljice IC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i tuženika ŠC OIB: [osobni identifikacijski broj] s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a boravištem [adresa] predstavljaju nekretnine: 1) Stan upisan u ZK odjel Novi Zagreb, k. o. [katastarska općina], ul.br. 20156, posebni izvadak redni broj 74 (E-74), opisanu B listu kao: Rbr. 74. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-74), 3-sobni stan na XV. Katu br.8 sa 75,97 čm – ALEJA POMORACA 17; kao jedini vlasnik upisan tuženik ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]) kuća i dvorište upisani u ZK ODJEL Velika Gorica, k. o. [katastarska općina], ul.br.36, opisani u A listu kao: k. č. br. [katastarska čestica], KUĆA BROJ 291 U DUBRANCU i DVORIŠTE, ukupna površina 822 m2; kao jedini vlasnik upisan tuženik ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]) zemlja upisana u ZK odjel Velika Gorica, k. o. [katastarska općina], ul.br.392, opisana u A listu kao: k. č. br. [katastarska čestica], ORANICA VRČKOVO, ukupna površina 1562 m2; kao jedini vlasnik upisan tuženik ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

    II./ Izvršava se dioba zajedničke imovine na način da se nalaže tuženiku ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], a boravištem [adresa], da na ime i u korist tužiteljice IC OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], izda tabularnu ispravu podobnu za zemljišnoknjižni upis na 1/16 dijela prava vlasništva na nekretnini opisanoj pod točkom I.1. izreke ove presude i na ½ dijela prava vlasništva na nekretninama opisanim pod točkom I.2. i I.3. izreke ove presude u roku od 15 dana, jer će u protivnom tu tabularnu izjavu zamijeniti ova presuda."

    III./ Odbija se tužiteljica IC sa zahtjevom da se izvrši dioba zajedničke imovine na način da se nalaže tuženiku ŠC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da na ime i u korist tužiteljice IC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], a boravištem [adresa], izda tabularnu ispravu podobnu za zemljišnoknjižni upis preko 1/16 dijela do ½ dijela prava vlasništva na nekretnini opisanoj pod točkom I.1. izreke ove presude kao neosnovan.

    IV./ Utvrđuje se da zajedničku imovinu tužiteljice/protutužene IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika/protutužitelja ŠC iz [adresa], s boravištem [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] predstavlja garaža br. 63 na trećoj poluetaži površine 13 čm, koja je sagrađena na z.k..br. 906/3, k. o. [katastarska općina], garaža, Aleja pomoraca sa 1325 m2, sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], 63. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E.63).

    V./ Tužiteljica/protutužena IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužna je trpjeti da se tuženik/protutužitelj ŠC iz [adresa], s boravištem [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] u zemljišnim knjigama upiše kao suvlasnik na 1/2 dijela garaže br. 63 na trećoj poluetaži površine 13 čm, koja je sagrađena na z.k..br. 906/3, k. o. [katastarska općina], garaža, Aleja pomoraca sa 1325 m2, sve upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], 63. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E.63).

    VI./ Svaka stranka snosit će svoje troškove postupka.

    2. Pravodobno izjavljenom žalbom, prvostupanjsku presudu pobija tuženik- protutužitelj u točkama I., II i VI. Izreke, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te predlaže da se žalba usvoji i u pobijanom dijelu presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti odbije.

    2.1. U sadržaju žalbe tuženik-protutužitelj (dalje: tuženik) u bitnome ističe kako je prvostupanjski sud suprotno sadržaju Kupoprodajnog ugovora utvrdio da kupoprodajna cijena za stan u [adresa] nije bila 110.000 DEM kao što je navedeno u kupoprodajnom ugovoru, već je prihvatio kao istinit iskaz tužiteljice u dijelu u kojem navodi da je kupoprodajna cijena za stan u [adresa] iznosila 120.000,00 DEM, da je otac tuženika uplatio izravno na račun prodavatelja iznos od 105.000,00 eura, a da su tuženik i tužiteljica od svoje ušteđevine platili kaparu iznosu od10.000,00 DEM i ostatak cijene od još 5.000 DEM, tuženik tvrdi da parnične stranke nisu imale nikakvu ušteđevinu jer su ostvarivali male prihode i sve su potrošili za život njih i četvero djece, što se tiče kuće za odmor da su mu otac i brat uplatili na račun određene iznose sa namjerom da kada se za to ukaže prilika, tuženi kupi kuću za odmor, da je do tada tuženik tim novcem raspolagao kako je htio i da je privatna stvar tuženika što je radio sa novcem koji mu je slao otac, te ga je mogao i posuđivati drugim osobama. Nastavno u žalbi tuženik polemizira sa navodima suda iz obrazloženja presude, te iznosi svoje zaključke glede predmeta spora. Osporava i odluku o parničnom trošku.

    3. U odgovoru na žalbu tužiteljica-protutužena (dalje: tužiteljica) osporava navode istaknute iz žalbe tuženika, te predlaže istu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Ovaj sud je pobijanu presudu ispitao u smislu istaknutih žalbenih razloga, te nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koje, temeljem članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    6. U predmetnoj pravnoj stvari nije bilo sporno:

    - da su parnične stranke sklopile brak 5. srpnja 1997.,

    - da je u braku rođeno četvero djece i to: ČC rođena **.**.1997., RC rođena **.**.2000., ĐC rođena **.**.2007. i SC rođen **.**.2009.,

    - da je brak stranaka razveden presudom prvostupanjskog suda posl.br. P Ob- 198/20-12 od 28. prosinca 2020.

    - da su nekretnine i to stan u [adresa], upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kuća i dvorište u [adresa] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zemljište površine 1562 m2 upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica] kao oranica Vrčkovo upisani u cijelosti kao vlasništvo tuženika, da je garaža br. 63 na kčbr. [katastarska čestica] u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana u cijelosti kao vlasništvo tužene, sve stečene tijekom trajanja bračne zajednice,

    - da je otac tuženika PC isplatio iznos od 105.000,00 Dem dana 08.10.2001. na račun prodavatelja TC za kupnju stana u [adresa],

    [adresa]

    - da stranke nisu sačinile predbračni ugovor.

    7. U žalbenoj fazi postupka, kao i u prvostupanjskom postupku, sporno je da li su stan u [adresa], kuća i dvorište na adresi u [adresa], te oranica Vrčkovo površine 1562 m2 bračna stečevina, ili je to posebna imovina tuženika.

    7.1. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina od 8.10.2001. (list 314-316 spisa) zaključenog između FC kao prodavatelja i tuženika kao kupca, utvrđeno je da je tim ugovorom prodavatelj prodao kupcu stan u [adresa] za kupoprodajnu cijenu od 424.600,00 kn s time da kupac prilikom potpisa ugovora isplaćuje iznos od 405.300,00 kn, a ostatak cijene od 19.300,00 kn se obvezuje isplatiti do 17.10. 2001.

    7.2. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 12.4.2017. (list 331-332 spisa) između NC kao prodavateljice i tuženika kao kupca utvrđeno je da je kupac kupio od prodavateljice kuću br. 291 u [adresa] od 32 m2 i dvorište od 790 m2 za cijenu od 85.000,00 kn.

    7.3. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 12.04. 2017. (list 339-341 spisa) između NC kao prodavateljice i tuženika kao kupca utvrđeno je da je kupac kupio od prodavateljice oranicu [adresa] u [adresa], k. o. [katastarska općina] za cijenu od 15.000,00 kn.

    7.4. Iz obavijesti o priljevu sredstava Raiffeisen Bank od 01.03.2010. (list 17 spisa) utvrđeno je da je **.**.2010. PC (otac tuženika) uplatio na račun tuženika iznos od 16.000,00 eura.

    7.5. Iz Izvatka o stanju i prometu po deviznom računu tuženika otvorenog kod Raiffeisen Bank (list 18 spisa) proizlazi da je **.**.2015. CC (brat tuženika) uplatio 5.000,34 eura.

    7.6. Iz ugovora o zajmu (list 107-108 spisa) sklopljenog između tuženika kao zajmodavca i LC kao zajmoprimca dana 26.10.2015. utvrđeno je da je tuženik kao zajmodavac pozajmio zajmoprimcu iznos od 190.250,00 kn što u kunskoj protuvrijednosti na dan 26.10.2015. iznosi 25.000,00 eura, koji iznos se zajmoprimac obvezao vratiti najkasnije 26.04.2016.

    8. Detaljnom analizom iskaza tužiteljice i tuženika saslušanih kao stranke, te iskaza svjedoka PC, oca tuženika, CC, brata tuženika, VC, bratića tuženika i BC brata tužiteljice, te dovodeći personalne dokaze u vezu s ispravama u spisu, prvostupanjski sud zaključuje da je stvarna cijena stana u [adresa] iznosila 120.000,00 Dem, da je otac tuženika izravno na račun prodavatelja uplatio 105.000,00 Dem, da su kaparu u iznosu od 10.000,00 Dem i ostatak cijene od 5.000,00 Dem parnične stranke dale iz svoje zajedničke ušteđevine koju su ostvarili dijelom od dara u svatovima, te dijelom od tekućih primanja, pa da taj udio sredstava parničnih stranaka u cijeni stana iznosi 12,5 % ili 2/16 dijela, je bračna stečevina. Nadalje, analizirajući provedene dokaze, prvostupanjski sud zaključuje da iznos od 16.000,00 eura koji je otac tuženika uplatio na račun tuženika kod Raiffeisen Bank od 1. ožujka 2010., a brat tuženika uplatio 12.02.2015. u iznosu od 5.000,34 eura, nije utrošen za kupnju vikendice, jer u vrijeme kupnje vikendice 2017. tuženik više na računu nije imao sredstva koja je uplatio otac, a brat tuženika je u iskazu naveo da je tuženiku iznos od 5.000,00 eura samo pozajmio, dok iz iskaza tužiteljice kojemu je sud poklonio vjeru proizlazi da je razlog zbog kojeg je otac tuženika uplatio iznos od 16.000,00 eura bio taj što je dobio unuka i odlučio dati novce za kupnju većeg automobila, da je tuženi nakon toga kupio automobil Mercedes Vito kombi što tužiteljica i ne potražuje kao bračnu stečevinu, da je LC pozajmljeni iznos od 190.250,00 kn što je protuvrijednost 25.000,00 eura dana 26.10.2015. bio zajednička imovina koja je utrošena za kupnju vikendice.

    9. Sporne nekretnine sticane su u vrijeme važenja Obiteljskih zakona (Narodne novine 162/98 103/15; u daljnjem tekstu: ObZ). U članku 252. ObZ-a, odnosno 36. st. 1. ObZ-a je propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. U članku 253. ObZ-a odnosno 36. st. 3. ObZ-a propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili, a u članku 257.ObZ-a odnosno članku 39. st. 1. i 2. ObZ-a da imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina, a da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 252. odnosno 36. ObZ (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.).

    10. Stoga se sukladno navedenim odredbama na bračnu stečevinu primjenjuje presumpcija suvlasništva bračnih drugova svakog u ½ dijela, pa u tom smislu je teret dokaza na onom bračnom drugu koji tvrdi da se radi o posebnoj imovini ili imovini koja je stečena na pravnom temelju različitom od onog za bračnu stečevinu.

    11. Budući tijekom postupka tuženik nije dokazao da je stan u [adresa], te vikendica i zemljište u Dubancu, u cijelosti njegova posebna imovina, prvostupanjski sud utvrdio da se radi o bračnoj stečevini kao što je odlučeno u točki I. izreke, te je u točki II. izvršio diobu na način da tužiteljici pripada vlasništvo 1/16 dijela na stanu u [adresa] budući je u postupku utvrđeno da 1/8 stana je bračna stečevina, a 7/8 posebna imovina tuženika, te ½ dijela na vikendici i zemljištu, obzirom da u postupku nije utvrđeno da bi to bila posebna imovina tuženika. Kako je prvostupanjski sud odlučio i o diobi bračne stečevine, ovaj sud smatra da za odluku nije od značaja to što je tuženik obvezan i na davanje tabularne isprave tužiteljici.

    12. Osnovano je prvostupanjski sud temeljem članka 366. ObZ /15 odlučio da svaka stranka snosi svoja troškove postupka.

    13. Radi iznesenog je žalba tuženika odbijena kao neosnovana i temeljem članka 368. stavak 2. ZPP-a je odlučeno kao u izreci.

    U Požegi, 20. svibnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Branimir Miljević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.