Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Poslovni broj: Pr-513/2022-21

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu Kristini Trtanj Vukoja u pravnoj stvari tužitelja SA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku RA, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, Zagreb , 10000 Zagreb zastupanog po punomoćniku Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi Radno - materijalna davanja (isplata), 20. svibnja 2025.

p r e s u d i o j e

I/ Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, da tužitelju OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos 8.978,03 EUR zajedno sa zateznim kamatama, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu zakonske zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak, tekućim na:

- na iznos 85,37 od 16. srpnja 2016. do isplate,

- na iznos 88,28 od 16. kolovoza 2016. do isplate,

- na iznos 84,87 od 16. rujna 2016. do isplate,

- na iznos 89,51 od 16. listopada 2016. do isplate,

- na iznos 97,25 od 16. studenog 2016. do isplate,

- na iznos 93,23 od 16. prosinca 2016. do isplate,

- na iznos 89,23 od 16. siječnja 2017. do isplate,

- na iznos 91,46 od 16. veljače 2017. do isplate,

- na iznos 100,44 od 16. ožujka 2017. do isplate,

- na iznos 92,37 od 16. travnja 2017. do isplate,

- na iznos 98,66 od 16. svibnja 2017. do isplate,

- na iznos 91,85 od 16. lipnja 2017. do isplate,

- na iznos 106,48 od 16. srpnja 2017. do isplate,

- na iznos 96,38 od 16. kolovoza 2017. do isplate,

- na iznos 95,15 od 16. rujna 2017. do isplate,

- na iznos 86,54 od 16. listopada 2017. do isplate,

- na iznos 118,62 od 16. studenog 2017. do isplate,

- na iznos 114,98 od 16. prosinca 2017. do isplate,

- na iznos 110,94 od 16. siječnja 2018. do isplate,

- na iznos 110,92 od 16. veljače 2018. do isplate,

- na iznos 112,66 od 16. ožujka 2018. do isplate,

- na iznos 114,90 od 16. travnja 2018. do isplate,

- na iznos 126,32 od 16. svibnja 2018. do isplate,

- na iznos 126,70 od 16. lipnja 2018. do isplate,

- na iznos 116,97 od 16. srpnja 2018. do isplate,

- na iznos 115,34 od 16. kolovoza 2018. do isplate,

- na iznos 116,71 od 16. rujna 2018. do isplate,

- na iznos 138,09 od 16. listopada 2018. do isplate,

- na iznos 124,20 od 16. studenog 2018. do isplate,

- na iznos 125,83 od 16. prosinca 2018. do isplate,

- na iznos 133,98 od 16. siječnja 2019. do isplate,

- na iznos 142,52 od 16. veljače 2019. do isplate,

- na iznos 135,19 od 16. ožujka 2019. do isplate,

- na iznos 157,99 od 16. travnja 2019. do isplate,

- na iznos 178,85 od 16. svibnja 2019. do isplate,

- na iznos 142,37 od 16. lipnja 2019. do isplate,

- na iznos 156,09 od 16. srpnja 2019. do isplate,

- na iznos 135,54 od 16. kolovoza 2019. do isplate,

- na iznos 134,29 od 16. rujna 2019. do isplate,

- na iznos 134,90 od 16. listopada 2019. do isplate,

- na iznos 147,57 od 16. studenog 2019. do isplate,

- na iznos 125,98 od 16. prosinca 2019. do isplate,

- na iznos 129,16 od 16. siječnja 2020. do isplate,

- na iznos 130,27 od 16. veljače 2020. do isplate,

- na iznos 124,84 od 16. ožujka 2020. do isplate,

- na iznos 121,53 od 16. travnja 2020. do isplate,

- na iznos 118,45 od 16. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos 140,09 od 16. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos 127,00 od 16. srpnja 2020. do isplate,

- na iznos 130,41 od 16. kolovoza 2020. do isplate,

- na iznos 131,08 od 16. rujna 2020. do isplate,

- na iznos 128,00 od 16. listopada 2020. do isplate,

- na iznos 122,73 od 16. studenog 2020. do isplate,

- na iznos 146,73 od 16. prosinca 2020. do isplate,

- na iznos 143,07 od 16. siječnja 2021. do isplate,

- na iznos 147,40 od 16. veljače 2021. do isplate,

- na iznos 156,86 od 16. ožujka 2021. do isplate,

- na iznos 155,03 od 16. travnja 2021. do isplate,

- na iznos 171,50 od 16. svibnja 2021. do isplate,

- na iznos 159,74 od 16. lipnja 2021. do isplate,

- na iznos 162,13 od 16. srpnja 2021. do isplate,

- na iznos 155,34 od 16. kolovoza 2021. do isplate,

- na iznos 151,36 od 16. rujna 2021. do isplate,

- na iznos 143,66 od 16. listopada 2021. do isplate,

- na iznos 142,52 od 16. studenog 2021. do isplate,

- na iznos 139,83 od 16. prosinca 2021. do isplate,

- na iznos 143,14 od 16. siječnja 2022. do isplate,

- na iznos 140,02 od 16. veljače 2022. do isplate,

- na iznos 147,16 od 16. ožujka 2022. do isplate,

- na iznos 146,78 od 16. travnja 2022. do isplate,

- na iznos 136,68 od 16. svibnja 2022. do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1.1.2023. do 29.12.2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30.12.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.590,00 euro, sa zateznom kamatom tekućom od 20.05.2025.g. do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlen u Ravnateljstvu policije, Policijskoj akademiji, Policijskoj školi „Josip Jović“ od 15.1.2013. u zvanju samostalnog policijskog inspektora na radnom mjestu policijskog službenika – odgajatelja/voditelja obrazovne skupine, a u vrijeme podnošenja tužbe u zvanju glavnog policijskog inspektora. Navodi da mu tuženik, putem Centralnog obračuna plaća (dalje: COP) pri Ministarstvu financija, pogrešno primjenjujući Zakon o policiji i Uredbu o plaćama policijskih službenika pogrešno obračunava i isplaćuje plaću, odnosno dodatak na policijsko zvanje u razdoblju od 1.6.2016.g. do 30.4.2022.g.

1.1. Iz čl. 78. i 79. Zakona o policiji i čl. 2. Uredbe o plaćama policijskih službenika propisano je kako je kao sastavni dio koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta navedeno da se isti sastoji od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak dodataka za specifičnosti policijske službe. Navedeno je propisano kako čl. 78 ZOP-a, tako i Uredbom u čl. 2. Kao takav, svi dodaci za specifičnost policijske službe određeni su kao uvećanje osnovnog koeficijenta prilikom obračuna osnovne plaće. Naime, istim člancima određeno je da se osnovna plaća obračunava množenjem koeficijenta složenosti poslova i osnovice za izračun plaće koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom.

1.2. Navedena odredba, kako zakonska, tako i podzakonska, može se iskazati u obliku matematičke formule, pojednostavljeno na sljedeći način:

Plaća = osnovna plaća + dodatak za rad na poslovima s posebnim uvjetima

Osnovna plaća = (koeficijent složenosti poslova radnog mjesta X osnovica ) X 1,5 za svaku godinu navršenog radnog staža

Koeficijent složenost poslova radnog mjesta = osnovni koeficijent X postotak dodatka za specifičnost policijske službe.

1.3. Nadalje, ZOP u čl. 79. izričito određuje koji su dodaci na specifičnost policijske službe. Isto uređuje i Uredba te odredba navodi da su to dodaci za povećanu opasnost za život i zdravlje policijskog službenika, osobno policijsko zvanje i odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja. Zakonskom odredbom određene su tri sastavnice dodataka na specifičnost policijske službe, a kako je navedeno ranije, isti se prema zakonskoj odredbi obračunavaju kao uvećanje postotka osnovnog koeficijenta prilikom izračuna koeficijenta složenosti poslova.

1.4. Ističe da je odredbom čl. 80. ZOP-a, Vladi je dana ovlast uredbom utvrditi: a) vrijednost koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta, b) visinu dodataka za specifičnost policijske službe c) visinu dodataka za rad na poslovima s posebnim uvjetima na temelju klasifikacije radnih mjesta policijskih službenika iz čl. 43. istog zakona, međutim način utvrđivanja dodataka za specifičnost policijske službe odredbom čl. 4. Uredbe je sadržano izvan ovlasti Vlade RH iz čl. 80. ZOP

1.5. Sukob između navedene zakonske i podzakonske norme očituje se prvenstveno u činjenici da je podzakonskom normom (čl. 4. st. 2 Uredbe) uređeno da se dodatak po osnovi osobnog policijskog zvanja utvrđuje u postotku od osnovice za izračun plaće, što u konkretnom slučaju znači da se kao takav pribraja već obračunanoj plaći, dok zakon propisuje da isti ima funkciju uvećanja osnovnog koeficijenta (zajedno s ostalim dodacima za specifičnost policijske službe), koji produkt (koeficijent složenosti poslova) zajedno s osnovicom čini osnovnu plaću. Takva podzakonska norma svojom matematičkom prirodom protivna je formuli za izračun plaće policijskog službenika budući da njen rezultat predstavlja konkretan iznos novca koji se pribraja plaći, a ne postotak uvećanja osnovnog koeficijenta kako to propisuje zakonska norma. Dodatno, osim što je navedena norma čl. 4. st. 2. Uredbe protivna zakonskoj normi, ista sadrži termin „osnovica za izračun plaće policijskog službenika“, koji kao takav nije definiran zakonom, niti se može zaključiti o kojem se konkretno pojmu radi. Tuženik navedeni pojam tumači kao da je riječ o osnovici za izračun plaće koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom, iz čl. 2 Uredbe, dakle kao da je riječ o osnovici za izračun plaće državnih službenika. Navedeni pojam nije određen niti zakonskom niti podzakonskom odredbom, a kao takav, navedeni čl. 4. st. 2. Uredbe ne zadovoljava kriterij određenosti kao nužni i sastavni dio načela zakonitosti, budući da otvara prostor arbitrarnosti prilikom provedbe zakona.

1.6. Dakle, tuženik obračunava plaće na način da dodatak na osobno policijsko zvanje ne utvrđuje kao postotno povećanje osnovnog koeficijenta, već ga pribraja u fiksnom iznosu već utvrđenoj plaći. Takvim obračunom nastaje šteta tužitelju budući da bi isti uvećanjem osnovnog koeficijenta sukladno zakonskoj odredbi ostvario veću plaću.

1.7. Podneskom od 13.2.2025.g., a nakon provedenog financijskog vještačenja, tužitelj potražuje iznos od 8.978,03 euro, sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. Tuženik u odgovora na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, iz razloga što se izračun plaće vrši u svemu sukladno odredbama postojećih pozitivnih pravnih propisa te da nije točna tvrdnja da bi se plaća kroz sustav centralnog obračuna plaće pogrešno isplaćivala. Poslove koje obavljaju policijski službenici MUP- a, nisu navedeni u Uredbi o poslovima s posebnim uvjetima rada u državnoj službi (NN 74/02, 58/08, 119/11, 33/13,065/15,0138/15 i 2/17), kao poslovi s posebnim uvjetima rada. Plaće državnih službenika i namještenika i plaće policijskih službenika ne obračunavaju na identičan način niti se na policijske službenike ne primjenjuju kolektivni ugovori za državne službenike. Na radno pravni status tužitelja, kao policijskog službenika i obračuna plaće primjenjuju se odredbe Zakona o policiji (NN br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/16 i 121/17) i Uredbe o plaćama policijskih službenika (NN br. 129/11, 82/13, 25/13, 140/13, 32/15, 40/15, 40/16, 11/17, 129/17, 5/18, 66/18, 109/18).

2.1. Sukladno čl. 17. st. 1. Zakona o policiji, policijskom službeniku raspoređenom na radno mjesto s otežanim uvjetima rada staž osiguranja računa se u povećanom trajanju tako da se svakih 12 mjeseci stvarno provedenih u obavljanju policijskih poslova računa od 14 do 18 mjeseci staža osiguranja. Pod otežanim uvjetima iz st. 1. ovog članka smatra se osobito povećana opasnost za život i zdravlje, kao i spremnost za obavljanje policijskih poslova u posebnim radnim uvjetima. Radna mjesta kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

2.2. Plaća policijskog službenika uređena je Zakonom o policiji (od čl. 78. do čl. 80.). Rješenjima o plaći, koja su donesena temeljem čl. 63. st. 1. i 2. Zakona o državnim službenicima i čl. 8. Uredbe o plaćama policijskih službenika, jasno je određeno temeljem kojih parametara je izvršen obračun plaće za podnositelja. Tužitelju je tijekom spornog razdoblja isplaćivan dodatak za specifičnost policijske službe – opasnost i odgovornost – u visini od 20%, ovisno o radnom mjestu na koje je bio raspoređen, a koji dodatak je reguliran Uredbom o plaćama policijskih službenika. Uz gore spomenuti dodatak tužitelj ostvaruje i pravo na beneficirani radni staž sukladno Uredbi o radnim mjestima policijskih službenika kojima se staž osiguranja računa u povećanom trajanju (NN br. 34/11, 130/12, 89/14, 24/19), radi otežanih uvjeta rada, tako da se podnositelju kao 16 mjeseci staža osiguranja računa svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na radnom mjestu na koje je raspoređen.

2.3. Također, tužitelj ostvaruje i dodatak za zvanje, koji dodatak je specifičan za policijske službenike, a u rješenju o plaći naveden je kao osobno policijsko zvanje. Taj dodatak se obračunava u postotku od osnovice za obračun plaće. Plaća policijskim službenicima, odnosno u ovom slučaju i podnositelju, isplaćuje sukladno odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike kao i da je i nakon uvođenja isplate plaće preko COP-a i dalje zadržana kontrola isplate plaće preko sustava Ministarstva unutarnjih poslova „AS 400“, preko kojeg se isplaćivala plaća službenicima ovog Ministarstva i prije uvođenja COP-a te da u ovoj pravnoj stvari, za sporno razdoblje od ožujka 2015. do ožujka 2020. godine, nema nikakvih odstupanja u obračunu plaća između dva navedena sustava obračuna plaća.

2.4. Navodi da su tužitelju obračunavane i isplaćene plaće pravomoćnim rješenjima po sustavu COP-a u skladu s čl. 35. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 112/17). Plaća se obračunava prema Kolektivnom ugovoru na slijedeći način:

- osnovni koeficijent + % dodatka za posebne uvjete rada = ukupni koeficijent

- ukupni koeficijent x osnovica + iznos dodatka za zvanje (osnovica x % dodatka za zvanje) = OSNOVNA PLAĆA ZA IZRAČUN BRUTO SATNICE

- osnovna plaća se dijeli sa fondom sati mjeseca za koji se radi obračun = vrijednost bruto sata za izračun dodatka

- svaki sat dodatka (noć, subota, nedjelja, blagdan, turnus, smjena, kao i sati prekovremenog rada) se u određenom postotku (iz Kolektivnog ugovora) množi sa izračunatom bruto satnice. Na kraju se zbroje sati redovnog rada i iznosi svih dodatak i na to se dodaje % minulog rada – koji je na platnom listiću MUP-a iskazan kao zasebna stavka. Tvrdi da isti financijski rezultat bi bio da se na osnovnu plaću odmah doda minuli rad, pa od toga izračunava bruto satnica koja je osnova za izračun dodataka – u tom slučaju bi minuli rad bio sadržan u svakoj stavci i ne bi bio iskazan kao posebna stavka.

2.5. Ističe da sustav COP obračunava plaće na identičan način, primjenjuje apsolutno istu formulu, ali način iskazivanja na platnom listiću je drugačiji. Minuli rad kao zasebna stavka je iskazan samo na one elemente koji se nalaze iznad te stavke na listiću, a za elemente rada koji se nalaze ispod te stavke, minuli rad je već uračunat u vrijednosti elemenata. Ta razlika je nastala u trenutku definiranja obračuna plaće za MUP, iz razloga, što sve te dodatne elemente, niti jedno drugo tijelo državne uprave, nije imalo, pa su se naknadno implementirali u postojeći sustav COP-a. Tehnički u tom trenutku COP iste nije mogao drugačije implementirati, a zbog svih specifičnosti MUP-a ugrađene su kako bi obračun plaće bio u potpunosti istovjetan dotadašnjem obračunu. Rješenja o plaći su upravni akti pa ukoliko je podnositelj stajališta da se plaća obračunava protivno zakonskim odredbama imali su mogućnost podnijeti žalbu Odboru za državnu službu, što nisu učinili, čime su rješenja o plaći postala pravomoćna i izvršna, te analogno stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u brojnim odlukama, nemaju pravo ishodovati drugačiju odluku u sudskom postupku, jer nije iskoristio sva pravna sredstva. Predlaže se tužbu odbiti te naložiti tužitelju da tuženoj naknadi parnični trošak

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 15. siječnja 2013. broj: 511-01-157-41574/3072-2012, rešenje Ministarstva unutarnjih poslova od 6. kolovoza 2013. broj: 511-01-156-UP/I-03244/1- 2013, uvjerenje Ministarstva unutarnjih poslova broj: 511-01-156-UP/I-03595/1-2013, rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 18. siječnja 2016. broj: 511-01-157- 02499/0622-2105, rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 1. svibnja 2016. broj:

511-01-157-30196/90-2016, rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 4. travnja 2017. broj: 511-01-156-UP/I-00108/1-2017, uvjerenje Ministarstva unutarnjih poslova broj: 511-01-156-UP/I-00108/1-2017, rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 27. rujna 2017. broj: 511-01-157-00171/87-2017, rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 1. kolovoza 2018. broj: 511-01-157-139/121-2018, rješenje Ministarstva unutarnjih poslova od 20. kolovoza 2020., KLASA: UP/I-120- 01/20-01/11, URBROJ: 511-01-155-20-370 i ostalu dokumentaciju u spisu. Proveden je dokaz financijskim vještačenjem.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka i ocjene svih provedenih dokaza, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Sud je u postupku utvrdio slijedeće:

5.1. - da je tužitelj zaposlen u Ministarstvu unutarnjih poslova na radnim mjestima od Policijskog službenika - odgajatelja/voditelja obrazovne skupine u osobnom zvanju Samostalnog policijskog inspektora i kasnije Glavnog policijskog inspektora

5.2. - da tužitelj rješenjem broj : 511-01-157-30196/90-2016, od 1. svibnja 2016. ostvaruje plaću prema slijedećim mjerilima:

A)osnovna plaća

a) koeficijent složenosti poslova radnog mjesta L147, osnovni koeficijent 1,504, dodaci za specifičnog policijske službe: opasnost i odgovornost 16%, osobno policijsko zvanje 12,76%, dodatak za radni staž u državnim tijelima 4%, postotak uvećanja za godine navršenog radnog staža 10%.

U čl. 2. tog rješenja navedeno je da osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za izračun plaće uvećane za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Plaća se po tom rješenju obračunava od 1.5.2016.

5.3. - da tužitelj rješenjem broj: 511-01-157-00171/87-2017, od 27.9.2017. ostvaruje plaću prema slijedećim mjerilima:

A)osnovna plaća

a) koeficijent složenosti poslova radnog mjesta L147, osnovni koeficijent 1,504, dodaci za specifičnog policijske službe: opasnost i odgovornost 16%, osobno policijsko zvanje 15,40%, dodatak za radni staž u državnim tijelima 4%, postotak uvećanja za godine navršenog radnog staža 11%.

5.4. - da tužitelj rješenjem broj: 511-01-157-139/121-2018, od 1.8.2018. ostvaruje plaću prema slijedećim mjerilima:

A)osnovna plaća

5.5.- da tužitelj rješenjem broj: : UP/I-120- 01/20-01/11, URBROJ: 511-01-155- 20-370 20.8.2020. ostvaruje plaću prema slijedećim mjerilima:

A) osnovna plaća

a) koeficijent složenosti poslova radnog mjesta L147, osnovni koeficijent 1,504, dodaci za specifičnog policijske službe: opasnost i odgovornost 20%, osobno policijsko zvanje 15,40%, dodatak za radni staž u državnim tijelima 4%, postotak uvećanja za godine navršenog radnog staža 12,5%, dodatak po sporazumu 3,0%. U čl. 2. tog rješenja navedeno je da osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za izračun plaće uvećane za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Plaća se po tom rješenju obračunava od 1.8.2018.

5.6. - da tužitelj protiv rješenja navedenim u toč. od 5.2. do 5.5. nije podnosio pravni lijek - žalbu odboru za državnu službu

5.7. - da je tužitelj podnio zahtjev za mirno rješenje spora

5.8. - da je tuženik odbio tužiteljev zahtjev za mirno rješenje spora.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 8.978,03 euro, na ime razlike plaće za koju tužitelj tvrdi da je nastala zbog pogrešno izvršenog obračuna plaća od strane tuženika, odnosno na ime pogrešno obračunatog dodatka na policijsko zvanje u razdoblju od 1.6.2016.g. do 30.4.2022.g. .

8. Sporno je da li se dodatak za zvanje izračunava kao dodatak za posebne uvjete rada, odnosno kao postotno povećanje koeficijenta složenosti poslova ili se dodatak za osobno policijsko zvanje utvrđuje u postotku osnovice za izračun policijskog službenika.

9. Provedenim financijskim vještačenjem utvrđeno je:

9.1. u varijanti I - ukoliko sud zauzme stav da se dodatak na zvanje izračunava na način da se pribraja koeficijentu složenosti poslova, potraživanje za razdoblje od lipnja 2016. do travnja 2022.g. iznosi 0,00 euro.

9.2. u varijanti II - ukoliko sud zauzme stav da se dodatak za zvanje izračunava na jednak način kao i dodatak za posebne uvjete te dodatak za vjernost, odnosno na način da se utvrđuje kao postotno povećanje koeficijenta složenosti poslova, potraživanje za razdoblje od lipnja 2016. do travnja 2022.g. iznos 8.978,03 euro.

10. Na radni odnos između tužitelja i Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno tuženika mjerodavan je u pogledu plaće policijskih službenika Zakon o policiji (NN 34/11, 130/12,89/14, 151/14, 33/15, 121/16, 66/19 dalje: ZOP) i Uredba o plaćama policijskih službenika (»Narodne novine«, br. 129/11, 82/12, 25/13, 140/13, 32/15, 40/15, 40/16, 11/17, 129/17, 5/18, 66/18 i109/18, 24/19, dalje: Uredba)

11. Plaće policijskog službenika propisane su Zakonom o policiji.

11.1. Odredom čl. 78. ZOP propisano je da se plaća policijskog službenika sastoji od osnovne plaće i dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima (st.1.) Prema st.2. istog članka, osnovnu plaću policijskog službenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku godinu navršenog radnog staža.

Prema st.3. koeficijent složenosti poslova radnog mjesta policijskog službenika sastoji se od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak za specifičnost policijske službe.

11.2. Odredbom čl. 79. Zakona o policiji propisano je da specifičnost policijske službe uključuje dodatke za:

- povećanu opasnost za život i zdravlje policijskog službenika,

- osobno policijsko zvanje,

- odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja.

11.3. Tužitelju je u utuženom razdoblju isplaćivan dodatak za specifičnost policijske službe – opasnost i odgovornost – u visini od 20%, ovisno o radnom mjestu na koje je bio raspoređen, a koji dodatak je reguliran Uredbom o plaćama policijskih službenika.

12. Odredba čl. 2. Uredbe o plaćama policijskih službenika propisuje da se plaća policijskog službenika sastoji se od osnovne plaće i dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima (st.1.)

Prema st.2. osnovna plaća policijskog službenika utvrđuje se množenjem koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je policijski službenik raspoređen i osnovice za izračun plaće koju utvrđuje Vlada Republike Hrvatske posebnim propisom, uvećane za 0,5% za svaku godinu navršenoga radnog staža. Prema st.3. koeficijent složenosti poslova radnog mjesta policijskog službenika sastoji se od osnovnog koeficijenta uvećanog za postotak dodatka za specifičnost policijske službe.

Prema st.4. visinu dodatka za rad na poslovima s posebnim uvjetima Vlada Republike Hrvatske propisuje posebnom uredbom sukladno Zakonu o državnim službenicima i Zakonu o policiji.

13. Prema čl. 3. Uredbe dodatak za specifičnost policijske službe utvrđuje se za: al.1.- povećanu opasnost za život i zdravlje policijskog službenika, al.2. osobno policijsko zvanje,

al.3. odgovornost u sustavu hijerarhije rukovođenja.

14. Prema čl. 4.st.1. Uredbe dodaci iz članka 3. točaka 1. i 3. ove Uredbe stalni su, isplaćuju se mjesečno u osnovnoj plaći, a utvrđuju se u rasponu od 20% do 35% od osnovnog koeficijenta radnog mjesta policijskog službenika iz Priloga 1 ove Uredbe, od 40% do 60% od osnovnog koeficijenta radnog mjesta policijskog službenika iz Priloga 2 ove Uredbe i od 75% do 90% od osnovnog koeficijenta radnog mjesta policijskog službenika iz Priloga 3 ove Uredbe.

Prema st2., dodatak iz članka 3. točke 2. ove Uredbe utvrđuje se u postotku od osnovice za izračun plaće policijskog službenika.“

15. Prema čl. 6. Uredbe, dodatak na osobno policijsko zvanje obračunava se prema osobnom zvanju policijskog službenika, bez obzira na koje radno mjesto je raspoređen, a prema čl. 7. Uredbe, osnovni koeficijenti za izračun plaće policijskog službenika te ukupni iznos dodataka iz čl. 4.st.1. iskazani su u Popisu naziva radnih mjesta policijskih službenika, koji je sastavni dio te Uredbe.

16. Iz odredbe čl. 78.st.3. Zakona o policiji jasno proizlazi da se koeficijent složenosti poslova radnog mjesta izračunava na način da se osnovni koeficijent uvećana za postotak dodatka za specifičnosti policijske službe, dakle i dodatak na policijsko zvanje. I iz tužiteljevih rješenja o plaćama proizlazi i da se koeficijent složenosti poslova radnog mjesta sastoji od osnovnog koeficijenta, na koji se dodaju i dodaci za specifičnost policijske službe, opasnost i odgovornost i osobno policijsko zvanje, dok se posebno iskazuje dodatak za radni staž u državnim tijelima.

17. Stav ovog suda je da se dodatak za zvanje treba uračunati na jednaki način kao i dodatak za posebne uvjete rada i dodatak za vjernost - odnosno utvrditi ga kao postotno povećanje koeficijenta složenosti poslova. Prema mišljenju ovog suda, ne postoji valjana pravna osnova da bi se dodatak na osobno policijsko zvanje samo pribrajao fiksnom iznosu već utvrđenoj plaći.

18. Podzakonskom normom (čl. 4. st. 2 Uredbe) uređeno da se dodatak po osnovi osobnog policijskog zvanja utvrđuje u postotku od osnovice za izračun plaće, što u konkretnom slučaju znači da se kao takav pribraja već obračunanoj plaći, no Zakon o policiji propisuje da isti ima funkciju uvećanja osnovnog koeficijenta (zajedno s ostalim dodacima za specifičnost policijske službe), koji produkt (koeficijent složenosti poslova) zajedno s osnovicom čini osnovnu plaću.

19. Odredbom čl. 80. ZOP-a, Vladi je dana ovlast uredbom utvrditi: a) vrijednost koeficijenta složenosti poslova radnih mjesta

b) visinu dodataka za specifičnost policijske službe

c) visinu dodataka za rad na poslovima s posebnim uvjetima na temelju klasifikacije radnih mjesta policijskih službenika iz čl. 43. istog zakona.

20. Odredbom čl. 9.st.3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 -dalje ZR)kojom je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno. Dakle, za policijske službenike primjenjuje se način obračuna plaće kako to propisuje Zakon o policiji, ne samo zato što je to povoljnije pravo, nego i hijerarhijski viša norma, te se Uredbama ne mogu određivati ovlaštenja mimo onih iz čl. 80. Zakona o policiji, pogotovo suprotno matematičkoj formuli koju je propisala zakonska norma.

21. Kako stranke nisu imale primjedbi na matematički izračun iz nalaza i mišljenja vještaka, već su se isti odnosila na pravna pitanja te istaknule da ne traže usmeno očitovanja vještaka na ročištu, to je i sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručno napravljeno i dosudio tužitelju iznos od 8.978,03 euro, sa zateznim kamatama na svaki pojedini iznos, preciznije naveden u izreci presude.

22. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154.st.1. Zakona o parničnom postupku, a (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 -Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH,123/08, 57/11, 25/13, 89/14,- Odluka USRH, 70/19, 80/22,155/23 - dalje ZPP), tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora i važećom odvjetničkom tarifom („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 126/22, 138/2023 - dalje: OT). Pri odmjeravanju troškova sud je vodio računa i o odredbi čl.155.st.1. ZPP-a i priznao samo neophodne troškove u postupku, osobito vodeći računa o pravilima Zakona o parničnom postupku koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Priznati trošak sastoji se od sastava prijedloga za mirno rješenje spora 200 euro (tbr. 8/1 OT), sastava tužbe (ispravljene) 200 euro (tbr. 7/1 OT), sastava podneska od 20.02.2023. i 13.2.2025. svako po 50 euro (tbr.8/3 OT), pristup ročištu 2.5.2024. 100 euro (tbr. 9/2 OT), sastav podneska od 20.50.2024. 200 euro (tbr. 8/1 OT), pristup roč. 2.4.2025. 200 euro (tbr. 9/1 OT), što iznosi 1.000 euro, na koji iznos pripada PDV 250 euro i trošak financijskog vještačenja 340 euro, ukupno 1.590,00 euro.

22.1. Ostali trošak nije priznat temeljem odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a i čl. 156.st.1. ZPP-a, jer je sud smatrao da nisu bili neophodni u postupku ili ponavljaju već iznijete navode. To što procesne odredbe propisuje pravo stranke na podnošenje podnesaka, ne znači da stranka ima pravo u svakom slučaju prebaciti taj trošak na teret druge strane, već svaki trošak da bi se priznao, mora biti potreban za vođenje parnice u smislu čl. 155.st.1. ZPP-a odvjetniku kao punomoćniku potrebno je da su kumulativno ispunjene dvije pretpostavke - da je zatraženi trošak predviđen odredbama Tarife te da je bio potreban za vođenje konkretnog postupka u smislu odredbe čl. 155.st.1. ZPP-a. Nepriznati podnesci po mišljenju suda nisu bili neophodni za vođenje ovog postupka.

22.2. Trošak pristupa ročištu na objavu nije trošak koji je neophodan u postupku jer se presude objavljuju i na e-oglasnoj ploči suda pa nije neophodno da sud primjerak prethodno digitalno potpisane presude printa i takav isprintani primjerak uručuje strankama, a da trošak za to snosi suprotna strana.. Naposljetku, s isprintanom presudom koja se uruči na objavu stranke ne mogu podnijeti nikakav prijedlog za ovrhu, već istu moraju podnijeti s digitalnim primjerkom presude, stoga navedeni trošak se ne može smatrati neophodnim u postupku. Stav VSRH o priznavanje troškova pristupa na ročište odnosi se na razdoblje prije stupanja na snagu Izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku NN 138/2023, kada je stranka morala fizički doći na sud i preuzeti presudu i klauzulu ovršnosti. Prije stupanja na snagu izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranka je morala doći fizički na sud barem jednom, dok nakon izmjena i dopuna ZPP NN 138/2023 stranke dobiju i presudu i klauzulu pravomoćnosti, putem e-spisa dok takve odluke, s kojom mogu pokrenuti ovršni postupak, ne mogu dobiti fizički u sudu.

23. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 20. svibnja 2025.

Sudac

Kristina Trtanj Vukoja

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda županijskom sudu pisanim podneskom.

DNA:

1. SA, [adresa] zastupanog po punomoćniku RA

2. REPUBLIKA HRVATSKA, Zagreb , [adresa] Zagreb zastupanog po punomoćniku

Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte