REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-938/2021-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Gorani Žurić Juretić, u pravnoj stvari tužitelja KA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikša Stančić-Rokotov, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Stančić-Rokotov i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene 24. ožujka 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Nikše Stančića-Rokotova, odvjetnika i zakonske zastupnice tuženika Sandre Kričković, zamjenice Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, 19. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj isplatiti tužitelju KA iznos od 140.307,19 EUR sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 4.403,31 EUR od 2. veljače 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 2. ožujka 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 4. travnja 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 5. svibnja 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 5. lipnja 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 3. srpnja 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 2. kolovoza 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 4. rujna 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 3. listopada 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 3. studenog 2018. do isplate,

- na iznos od 4.403,31 EUR od 4. prosinca 2018. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 3. siječnja 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 2. veljače 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 2. ožujka 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 2. travnja 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 3. svibnja 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 4. lipnja 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 2. srpnja 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 2. kolovoza 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 3. rujna 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 2. listopada 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 5. studenog 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 3. prosinca 2019. do isplate,

- na iznos od 4.599,02 EUR od 3. siječnja 2020. do isplate,

- na iznos od 4.583,36 EUR od 4. veljače 2020. do isplate,

- na iznos od 4.583,36 EUR od 3. ožujka 2020. do isplate,

- na iznos od 4.583,36 EUR od 16. travnja 2020. do isplate,

- na iznos od 4.583,36 EUR od 16. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos od 4.583,36 EUR od 16. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 4.583,36 EUR od 16. srpnja 2020. do isplate,

- na iznos od 4.583,36 EUR od 15. kolovoza 2020. do isplate,

po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj isplatiti tužitelju KA iznos od 11.613,25 EUR sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 464,53 EUR od 16. lipnja 2018. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. srpnja 2018. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. kolovoza 2018. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. rujna 2018. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. listopada 2018. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. studenog 2018. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. prosinca 2018. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. siječnja 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. veljače 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. ožujka 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. travnja 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. svibnja 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. lipnja 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. srpnja 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. kolovoza 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. rujna 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. listopada 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. studenog 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. prosinca 2019. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. siječnja 2020. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. veljače 2020. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. ožujka 2020. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. travnja 2020. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. lipnja 2020. do isplate,

- na iznos od 464,53 EUR od 16. srpnja 2020. do isplate,

po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja KA za isplatu iznosa od 145,55 EUR sa zateznim kamatama koje teku od naznačenih datuma u zahtjevu tužitelja pa do dana dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa naznačenog u točkama I. i II. izreke ove presude.

IV. Nalaže se tuženiku Republici Hrvatskoj naknaditi tužitelju KA parnični trošak u iznosu od 36.742,91 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 19. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjeva tuženika Republike Hrvatske za naknadu parničnih troškova u iznosu od 31.239,00 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 7. travnja 2021. navodi kako se prije podnošenja tužbe obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, koji je zahtjev tuženik otklonio. Ističe kako je u razdoblju od 7. veljače 2008. do 11. siječnja 2018. bio član uprave trgovačkog društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. – za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom, temeljem suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima (licence) koja je podnositelju sukcesivno izdavana i kontinuirano obnavljana tijekom 2008., 2012. i 2014. godine od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: HANFA). To društvo bilo je upravitelj alternativnim investicijskim fondovima (dalje u tekstu: UAIF) rizičnog kapitala u smislu čl. 3. st. 7. i st. 11. vezi s čl. 12. tada važećeg Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (''Narodne novine'' br. 16/13, 143/14 - dalje: ZAIF) u razdoblju od svog osnutka 20. studenog 2007. sve do 14. lipnja 2018. temeljem odobrenja za rad (licence društva) HANFA-e. Članom uprave upravitelja alternativnim investicijskim fondovima se postaje temeljem suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave koju izdaje HANFA nakon provedenog postupka „licenciranja“ koji je propisan ZAIF-om i Pravilnikom iz čl. 36. st. 6. ZAIF-a, bez koje licence nije moguće obavljati funkciju člana uprave u niti jednom upravitelju alternativnim investicijskim fondovima jer je riječ o prethodnom zakonskom uvjetu za imenovanje člana uprave upravitelja alternativnim investicijskim fondovima. Tužitelju je, zajedno s ostalim članovima uprave, rješenjem HANFA-e od 11. siječnja 2018., Klasa: UP/I 972-05/17-01/04, Urbroj: 326-01-440-441-18-52 oduzeta licenca u toč. 4. rješenja kao posebna nadzorna mjera. To rješenje je, sukladno čl. 133. st. 2. Zakona o općem upravnom postupku bilo izvršno i konačno jer protiv njega nije bila dopuštena žalba. Stoga je u cijelosti provedeno te je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. bez odgode (16. siječnja 2018.) postupilo prema svojoj konačnoj i izvršnoj obvezi iz toč. 5. rješenja HANFA-e i donijelo odluku o opozivu imenovanja tužitelja kao člana uprave kao i druga dva člana uprave. Također, istim rješenjem je društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. kao upravitelju alternativnim investicijskim fondovima oduzeto upravljanje nad alternativnim investicijskim fondovima NEXUS FGS i NEXUS FGS II. Zbog toga je društvo izgubilo sve financijske resurse koji su nužni za ispunjavanje tehničkih, kadrovskih i organizacijskih zakonskih zahtjeva za licencu društva nužnu radi obavljanja djelatnosti upravitelja alternativnim investicijskim fondovima. Međutim, pravomoćnim sudskim odlukama, opisano rješenje kojim su oduzete licence tužitelju i ostalim članovima uprave je u cijelosti poništeno. Riječ je o štetnoj radnji počinjenoj u obavljanju poslova državne uprave jer HANFA, temeljem čl. 15. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga u sklopu svojih javnih ovlasti obavlja poslove nadzora te je u sklopu takvog postupka i doneseno nezakonito rješenje kao štetna radnja. Sukladno odredbama čl. 16. – 35. Zakona o sustavu državne uprave, poslovi nadzora izrijekom ulaze u opseg poslova državne uprave, dok je čl. 14. istog Zakona propisano da za štetu koja nastane nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave odgovara Republika Hrvatska. Obvezujućim pravnim stajalištem Ustavnog suda Republike Hrvatske iz odluke U-III-2314/2006 od 21. veljače 2007. uspostavljena je objektivna odštetna odgovornost Republike Hrvatske koja se temelji na načelu uzročnosti (causae). Nezakonitim rješenjem HANFA-e kojim mu je oduzeta licenca, tužitelju je pričinjena imovinska šteta jer više nije mogao obavljati poslove člana uprave bilo kojeg upravitelja alternativnim investicijskim fondovima niti ostvarivati ikakva primanja s te osnove i to počevši od siječnja 2018. (kada je rješenje doneseno) pa sve do srpnja 2020. (kada je primio drugostupanjsku sudsku odluku kojom je pravomoćno poništeno rješenje kojim je oduzeta licenca kao nezakonito). Osim toga, kako više nije mogao biti član uprave upravitelja alternativnim investicijskim fondovima, nije mogao zadržati ni članstvo u nadzornim odborima društava koja su bila u portfelju investicijskih fondova koje je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. imalo pod upravljanjem. Konkretno, tužitelj je bio član nadzornog odbora portfeljnog društva DALEKOVOD d.d., i to isključivo kao član uprave upravitelja alternativnim investicijskim fondovima koji je upravljao fondom NEXUS FGS kao jednim od vlasnika društva DALEKOVOD d.d. sa značajnim udjelom. Nakon isteka mandata 26. svibnja 2018., članstvo u nadzornom odboru mu nije moglo biti obnovljeno. S tih osnova je tužitelj u periodu do donošenja nezakonitog rješenja (siječanj 2018.) ostvarivao ukupna neto mjesečna primanja u iznosu od 44.841,87 kn. Ta primanja bi, zbog reforme poreznog zakonodavstva, počevši od siječnja 2020. iznosila 44.930,07 kn. Umjesto toga, tužitelj je ostvarivao značajno manja neto mjesečna primanja ostavši prvotno zaposlen kod istog poslodavca (društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o.) da bi počevši od svibnja 2018 sklopio ugovor o radu pod identičnim uvjetima i s identičnim primanjima s novim poslodavcem (NEXUS SAVJETOVANJE d.o.o.). Ta ukupna mjesečna neto primanja su u periodu od donošenja nezakonitog rješenja u siječnju 2018. do primitka drugostupanjske sudske odluke kojom je pravomoćno poništeno to rješenje u srpnju 2020. varirala od 12.268,00 kn do 6.375,00 kn. Zbog nezakonitog oduzimanja licence tužitelju je nastala šteta u vidu izgubljene dobiti u visini razlike neto mjesečnih primanja koje bi ostvarivao da nezakonitog rješenja nije bilo i neto mjesečnih primanja koje je ostvario u periodu od donošenja nezakonitog rješenja (11. siječnja 2018.) do zaprimanja drugostupanjske odluke kojom je to rješenje poništeno kao nezakonito (22. srpnja 2020.). Smatra da egzistira štetna radnja u smislu čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave (nezakonit rad u obavljanju poslova državne uprave), uzročna veza i šteta u smislu čl. 1089. – 1090. Zakona o obveznim odnosima pa da su ispunjene pretpostavke odgovornosti tuženika za štetu iz čl. 1045. ZOO. Predlaže donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.145.741,17 kn (152.065,99 EUR) sa zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je djelovalo kao vanjski upravitelj koji upravlja sa tri otvorena alternativna investicijska fonda. Fondovi za gospodarsku suradnju, kao podvrsta alternativnog investicijskog fonda specifični su iz razloga što je ovaj oblik kolektivnog ulaganja namijenjen poticanju i razvoju gospodarstva kod kojeg država (putem HBOR-a) sudjeluje na način da se u pravilu za svaku kunu privatnog novca ulaže kuna javnog novca. Između društva za upravljanje i alternativnog investicijskog fonda postoji povjerenički odnos koji je uređen pravilima predmetnog fonda. Pravila fonda predstavljaju osnovni dokument alternativnog investicijskog fonda koji uređuje sve bitne karakteristike, prava i obveze fonda te se istima uređuje povjerenički odnos između društva za upravljanje i ulagatelja, odnosno ista predstavljaju najvažniji opći akt svakog investicijskog fonda, a odredbe Zakona o alternativnim investicijskim fondovima propisuju obvezan sadržaj takvog dokumenta. Pravila fonda također su bitna jer ista definiraju ulogu i ovlasti i način funkcioniranja Povjereničkog odbora fonda, tj. tijela koje čine predstavnici ulagatelja u alternativni investicijski fond rizičnog kapitala i koje zastupa ulagatelje u fondu prema društvu za upravljanje. Temeljem predmetnih pravila ulagači štite svoja prava kao što je primjerice davanje suglasnosti na svako ulaganje fonda. Pravila investicijskih fondova pod upravljanjem društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. jasno propisuju proces donošenja investicijskih odluka. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je to koje donosi odluku o ulaganju kada smatra da su ispunjeni uvjeti za ulaganje, s tim da ista sadrži sve bitne elemente koji se odnose na ulaganja kao što su instrumenti financiranja, ulaganja i pravna osnova ulaganja (npr. ulaganje putem dokapitalizacije, stjecanje vlasničkih udjela, odobravanje kredita) i osnovi podaci o društvu – projektu u koje se namjerava uložiti, vrsta, način i rokovi ulaganja, financijski aspekti (iznos ulaganja, povezani troškovi i očekivani prinos), vremenski plan ulaganja s utvrđenim iznosima sudjelovanja svakog ulagatelja i sl. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. u pogledu upravljanja imovine investicijskih fondova „Nexus FGS“ i „Nexus FGS II“ moralo se pridržavati pozitivnih propisa Republike Hrvatske, ali i odredbi pravila predmetnih fondova. Upravljajući imovinom navedenih fondova, odnosno ulažući sredstva prikupljena od ulagatelja, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. moralo je poštivati ZAIF-om propisana ograničenja u pogledu ulaganja sredstva koje su mu bila povjerena, pogotovo jer se u konkretnom slučaju kao ulagatelji pojavljuju Republika Hrvatska i obvezni mirovinski fondovi. Međutim, u postupku nadzora nad poslovanjem društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., utvrđene su značajne nezakonitosti na štetu ulagatelja fondova Nexus FGS i Nexus FGS II koje su rezultirale izricanjem nadzornih mjera sadržanih u rješenju HANFA-e od 11. siječnja 2018. Društvima za upravljanje, pa tako i društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., povjerena su tuđa novčana sredstva na upravljanje pa je zakonodavac odredio da nositelji upravljačkih funkcija u navedenim društvima moraju biti licencirani profesionalci. Samo osobe koje imaju licencu HANFA-e mogu biti članovi uprave određenog društva za upravljanje. S druge strane, ukoliko se utvrdi da su članovi uprave prestali ispunjavati naprijed spomenute uvjete ili da su u svojem djelovanju teže ili sustavno kršili odredbe zakona, HANFA je predmetnim osobama ovlaštena oduzeti licencu, odnosno „suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave“. U konkretnom predmetu, HANFA je na taj način postupila u odnosu na tužitelja. U provedenom upravnom postupku nadzora HANFA je utvrdila da je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. počinilo nezakonitosti koje se odnose zlouporabu strogo namjenskih sredstava i lažno i pogrešno izvještavanja ulagatelja fondova Nexus FGS i Nexus FGS II. Ulagatelji investicijskih fondova Nexus FGS donijeli su odluku (na povjereničkom odboru) kojom su ovlastili društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. da se njihova sredstva isključivo i jedino koriste za ulaganje u ciljno društvo Zagreb - Montaža d.d., dok su ulagatelji investicijskih fondova Nexus FGS II takvu istovjetnu odluku donijeli u odnosu na ciljno društvo Hoteli Plat d.d. (strogo namjenska sredstva). Predmetna ulaganja u navedena ciljna društva trebala su se provesti putem tzv. društava posebne namjene (special purpose vehicle - SPV), i to putem društva Nexus ulaganje d.o.o. (projekt Zagreb - Montaža) i KHA četiri d.o.o. (projekt Hoteli Plat). Udjele u spomenutim SPV-ovima, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., drži za račun ulagatelja fonda Nexus FGS, odnosno fonda Nexus FGS II. SPV-ovi su, u skladu sa jasno izraženom voljom ulagatelja, trebali poslužiti isključivo kao instrumenti investiranja prikupljenog kapitala u ciljno društvo Zagreb - Montaža d.d., odnosno Hoteli Plat d.d. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je omogućilo da se predmetna strogo namjenska sredstva, umjesto za odobrena i planirana ulaganja u ciljna društva, protupravno koriste za financiranje koncerna AGROKOR u vidu niza pozajmica. Ulagatelji fondova Nexus FGS i Nexus FGS II nisu dali svoju suglasnost u pogledu toga da se predmetna strogo namjenska sredstva koriste na način koji je bio protivan njihovoj jasno izraženoj volji, točnije nisu dali suglasnost za davanje pozajmica koncernu AGROKOR, niti su o takvom postupanju bili informirani. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je lažno i pogrešno izvještavalo ulagatelje fondova Nexus FGS i Nexus FGS II o tome da se njihova strogo namjenska sredstva koriste u skladu s njihovom voljom, dok je istodobno prikrivalo činjenicu da su predmetna sredstva zapravo, u najvećem dijelu, korištena za protupravno financiranje koncerna AGROKOR. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je na izričit upit pojedinih ulagatelja od 03. travnja 2017. u pogledu eventualne izloženosti koncerna „AGROKOR“ prema društvima „u vlasništvu fondova pod upravljanjem NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. prema koncernu AGROKOR prešutjelo činjenicu o postojanju protupravnih pozajmica. Tek nakon što je izvanredna uprava preuzela upravljanje nad društvom AGROKOR d.d. i povezanim društvima, odnosno kada je postalo izvjesno da će dotadašnje postupanje društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. u javnosti biti otkriveno, predmetno društvo odlučuje obavijestiti ulagatelje fondova Nexus FGS i Nexus FGS II o načinu na kojima se u stvarnosti raspolagalo njihovim sredstvima. Uslijed nemogućnosti vraćanja pozajmica od strane društva AGROKOR d.d., dio planiranih ulaganja u ciljna društva Zagreb - Montaža d.d. i Hoteli Plat d.d. nikad nije realiziran (ukupan iznos od preko 100 milijuna kuna), a niti su ulagateljima vraćena njihova angažirana sredstva. Članovi uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. kao stvarni vlasnici nisu iskoristili zakonsku mogućnost da unutar predmetnog društva uspostave funkciju nadzornog odbora (koji bi uključivao nezavisne članove kao korektivne faktore u poslovanju) te su bili neposredno involvirani u čitav investicijski proces vezan za ulaganje strogo namjenskih sredstava određenih za ulaganje u ciljna društva Zagreb - Montaža d.o.o. i Hoteli Plat d.d. te su ujedno bili involvirani u davanje protupravnih pozajmica društvu AGROKOR d.d. u okviru projekta „Zagreb - Montaža“, i to kao članovi uprave društva Nexus ulaganje d.o.o. (SPV), dok iste takve pozajmice nisu spriječili putem uspostavljenih kontrolnih mehanizama u projektu „Hoteli Plat“. Prethodno navedeno i opisano postupanje društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. predstavlja evidentnu zlouporabu povjerenja ulagatelja fondova Nexus FGS i Nexus FGS II, budući da je predmetno društvo kao profesionalni upravitelj fondova omogućilo korištenje strogo namjenskih sredstava na nedopušten način, te za svrhu koja nije bila u skladu s jasno izraženom voljom ulagatelja predmetnih fondova. Dodatno, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. o navedenim značajnim odstupanjima od predviđenih ulaganja nije pravodobno i točno izvještavalo ulagatelje fondova Nexus FGS i Nexus FGS II, već je protupravne pozajmice društvu AGROKOR d.d. prikrivalo kako ulagatelji za njih ne bi saznali. Razvidno je da je društvo te tužitelj nisu postupili savjesno i pošteno i u najboljem interesu ulagatelja te ulagateljima nisu transparentno iznijeli informacije o stanju imovine fonda ili drugim okolnostima bitnim za upravljanje imovinom fonda. Takva obveza jasno i izričito proizlazi iz odredbe članka 23. Pravilnika o vrstama alternativnih investicijskih fondova („Narodne novine“ 105/13 i 28/15; nastavno Pravilnik o vrstama AlF-a). Ističe da nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za javnopravnu odgovornost države za štetu u smislu članka 14. Zakona o sustavu državne uprave. Zahtijevana pretpostavka „nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave" nije ostvarena samom činjenicom da je nadležni upravni sud poništio upravni akt HANFA-e, pogotovo kada je do takvog poništenja došlo - prema stavu Upravnog suda u Zagrebu - isključivo zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Dakle, nadležni upravni sud nije konstatirao da je rješenje HANFA-e od 11. siječnja 2018. „grubo nezakonito“, a kao što se netočno navodi u tužbi. U tom smislu postoji i odgovarajuća sudska praksa koja pravi jasnu distinkciju između pogrešnog pravnog shvaćanja s jedne strane i nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave s druge strane. Upućuje na odluke Vrhovnog suda RH broj Rev 372/2010-2 od 11. travnja 2012., Rev 2604/14-4 od 7. prosinca 2016., Rev-155/09-2, Rev- 1829/10-2 i odluke Ustavnog suda RH broj U-III-6263/2013, U-Ill-1409/2017 od 31. svibnja 2017. Ističe kako tužitelj nije dokazao da je nadzorna mjera iz rješenja od 11. siječnja 2018. rezultat samovoljne primjene mjerodavnog prava. Potvrda da doista nije riječ o samovoljnoj primjeni mjerodavnog prava proizlazi iz činjenice da su ulagatelji fondova Nexus FGS i Nexus FGS II potvrdili ispravnost postupanja Hanfe obzirom je na sjednicama Povjereničkog odbora fonda od 3. svibnja 2017. i 3. kolovoza 2017. konstatirano od strane ulagatelja da je narušeno njihovo povjerenje. Upravo stoga jasno je da bi - i u slučaju da HANFA eventualno nije donijela rješenje od 11. siječnja 2018. ulagatelji svejedno otkazali tj. raskinuli pravni odnos s društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. i to zbog narušenog povjereničkog odnosa. Društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. uslijed takve izvjesne odluke ulagatelja ionako ne bi više bilo u poziciji upravljati fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II, pa samim time niti ostvarivati prihode s toga osnova. U takvoj situaciji evidentno je da bi HANFA svejedno morala tužitelju oduzeti licencu za člana uprave predmetnog društva za upravljanje. Osporava visinu štete. Da bi tužitelj bio ovlašten potraživati naknadu štete po osnovi izgubljene zarade morao bi dokazati da bi mu takva zarada pripadala po redovitom tijeku stvari. Međutim, „redoviti tijek stvari“ prekinut je kada je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. svojevoljno prestalo ispunjavati organizacijske uvjete propisane ZAIF-om za društva za upravljanje, a zbog čega mu je HANFA 14. lipnja 2018. godine zasebnim pravomoćnim rješenjem ukinula odobrenje za rad. Dakle, ukoliko je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. moglo ispunjavati organizacijske uvjete kada je u jednom razdoblju od preko dvije godine upravljalo samo s jednim fondom (Nexus ALPHA), tada nije bilo zapreke da nastavi isto činiti i nakon donošenja rješenja HANFE od 11. siječnja 2018. godine. Umjesto toga, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. je svojevoljno odlučilo zaustaviti apsolutne sve aktivnosti vezane za upravljanje fondovima uslijed čega mu je i ukinuto (generalno) odobrenja za rad. Odgovornost za takvo postupanje isključivo je na društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. te tužitelju kao članu uprave u tom društvu. Po redovitom tijeku stvari tužitelj bi nakon 14. lipnja 2018. također ostao bez licence za člana uprave društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. Također smatra da bi naknade za članstvo u nadzornom odboru portfeljnog društava (Dalekovod d.d.) trebalo isključiti iz „ukupnih neto mjesečnih primanja" tužitelja. Naime, tužitelj prihode s osnova sudjelovanja u radu u nadzornog odbora nije ostvarivao zbog toga jer je isti obavljao funkciju licenciranog člana uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., već zato jer je predstavljao ulagatelje fonda Nexus FGS. Dakle, tužitelj je imenovan u članstvo nadzornog odbora spomenutog portfeljnog društva isključivo kao predstavnik ulaganja. Prema redovnom tijeku stvari, tužitelj ne bi ostvario primanja za koja tvrdi da je imao obzirom na stav ulagača nakon utvrđenja da je fond ulagao prikupljena sredstva ulagača protivno njihovoj volji. Slijedom iznesenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

3. U tijeku postupka izvršen je uvid u zahtjev za mirno rješenje spora (list 8- 13), odgovor tuženika na zahtjev (list 14-15), povijesni izvadak iz sudskog registra (list 16-21), rješenje HANFA-e od 7. veljače 2008. (list 22-23), rješenje HANFA-e od 3. svibnja 2012. (list 24-25), rješenje HANFA-e od 27. lipnja 2014. (list 26-27),

rješenje HANFA-e od 3. svibnja 2012. (list 28-29), rješenje HANFA-e od 7. veljače 2008. (list 32-33), rješenje HANFA-e od 25. srpnja 2014. (list 34-36), rješenje HANFA-e Klasa: UP/I 972-05/17-01/04 od 11. siječnja 2018. (list 37-84), presudu Upravnog suda u Zagrebu posl. br. Usl-436/18-15 od 18. srpnja 2018. (list 85-28), presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usž-4749/2018-5 od 18. lipnja 2020. (list 113-120), Odluku redovne glavne skupštine Dalekovod d.d. od 20. lipnja 2018. (list 121-124), JOPPD obrasce za tužitelja (list 125-162), zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti (list 189-203), Pravila fonda Nexus FGS (list 205-280), Pravila fonda Nexus FGS II (list 281-356), Konačnu odluku o ulaganju u Zagreb-Montažu d.o.o. (list 357-360), Odluku o davanju suglasnosti na Konačnu Odluku o ulaganju u Zagreb-Montažu d.o.o. (list 361), zapisnik s 26. sjednice povjereničkog odbora fonda Nexus FGS od 8. srpnja 2016. (list 362-364), Odluku o ulaganju u Hotele Plat d.d. (list 365-368), Odluku o davanju suglasnosti na konačnu Odluku o ulaganju u Hotele Plat (list 369), zapisnik s 3. sjednice povjereničkog odbora fonda Nexus FGS II od 27. svibnja 2015. (list 370-372), zahtjev za očitovanjem IA (list 373), zapisnik sa 31. sjednice povjereničkog odbora fonda Nexus FGS od 3. svibnja 2017. (list 375-385), zapisnik s 12. sjednice povjereničkog odbora fonda Nexus FGS II od 3. kolovoza 2017. (list 387-390),

rješenje HANFA-e od 27. ožujka 2015. (list 399-403), rješenje HANFA-e od 12. studenog 2010. (list 405-407), tužbu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. podnesenu protiv HANFA-e Upravnom sudu u Zagrebu (list 465-480), e-mail korespondenciju između GA i BA (PBZ Croatia osiguranje d.d. u vezi izloženosti fondova prema Agrokoru (list 538-540), pravno mišljenje prof. NA i prof. ĆA (list 552-565), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1. ožujka 2008. (list 566-568), Aneks br. 1. Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme od 29. kolovoza 2014. (list 569), Aneks br. 2. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 16. siječnja 2018. (list 570), Ugovor o radu od 30. travnja 2018. (list 571-573), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka GA (list 577- 583), izvršen je uvid u očitovanje HANFA-e od 7. listopada 2020. (list 589-591), tužbu društava za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima protiv NEXUS PARTNERI d.o.o., ovdje tužitelja, UA i GA (list 596-613), kaznenu prijavu (list 620-627), rješenje HANFA-e od 14. lipnja 2018. (list 631-639), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje KAČ (list 649- 651), FA (list 652-653), izvršen je uvid u Godišnje izvješće o pojedinim ulaganjima za 2016. godinu Nexus FGS i Nexus FGS II (list 658-764), prijedlog otkazivanja upravljanja fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II (list 786-803), zaključak HBOR-a od 8. siječnja 2018. (list 804-805), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje IA (list 815-817), izvršen je uvid u presudu Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-2093/2021 od 25. siječnja 2023. (list 819-829), izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku mr. sc. Zrinku Ručeviću (list 835-1130), saslušanjem vještaka (list 1191-1192), izvršen je uvid u očitovanje društva Dalekovod d.d. (list 1199), izveden je dokaz dopunskim financijskim vještačenjem (list 1219- 1223).

4. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete u iznosu od 152.065,99 EUR za koju tužitelj tvrdi da mu je nastala uslijed nezakonitog i nepravilnog rada HANFA-e za koju odgovara tuženik, a sve prema odredbi čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave (''Narodne novine'' br. 150/11, 12/13, 93/16, 104/16 i 66/19 – dalje: ZSDU).

6. Među strankama nije sporno da je HANFA donijela rješenje 11. siječnja 2018. kojim je društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. oduzeto odobrenje za rad odnosno upravljanje fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II, a da je tužitelju kao posebna nadzorna mjera oduzeta suglasnost da obavljanje funkcije člana uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. Nije sporno da je navedeno rješenje poništeno pravomoćnom presudom Upravnog suda u Zagrebu posl. br. Usl-436/2018 od 18. srpnja 2018., koja presuda je potvrđena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usž-4749/2018 od 18. lipnja 2020. Nije sporna pasivna legitimacije tuženika, odnosno nije sporno da za eventualni nezakoniti i nepravilni rad HANFA-e odgovara tuženik.

7. Sporno je, je li rješenje HANFA-e od 11. siječnja 2018. doneseno uslijed nezakonitog i nepravilnog rada te predstavlja li takvu ozbiljnu i težu povredu propisa, odnosno ponašanje koje odudara od uobičajenih metoda rada, je li tužitelju nastupila šteta i u kojem iznosu, kao i postoji li uzročna veza između činjenice donošenja rješenja od 11. siječnja 2018. koje je kasnije poništeno i nastale štete tužitelju. Sporno je i bi li, neovisno o rješenju od 11. siječnja 2018., nastupile okolnosti zbog kojih tužitelj prema redovnom tijeku stvari više ne bi mogao očekivati dobitak.

8. Rješenjem HANFA-e Klasa: UP/I 972-05/17-01/04 od 11. siječnja 2018. društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. oduzeto je odobrenje za rad, odnosno upravljanje otvorenim alternativnim investicijskim fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom Nexus FGS i Nexus FGS II te je utvrđeno da danom dostave tog rješenja navedenom društvu nastupaju uvjeti za prisilni prijenos poslova upravljanja nad navedenim fondovima. Istim rješenjem, kao posebna nadzorna mjera, oduzeta je suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom, tužitelju i ostalim članovima uprave te je utvrđeno da danom dostave tog rješenja nastupaju uvjeti iz čl. 42. st. 4. ZAIF-a sukladno kojem je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. obvezno bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja članova uprave te bez odgađanja imenovati nove članove uprave.

9. Iz rješenja proizlazi da je HANFA provela postupak izvanrednog neposrednog nadzora nad društvom NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. i nad fondovima Nexus ALPHA, Nexus FGS i Nexus FGS II, a sukladno odredbama čl. 271. i čl. 273. st. 1. točke 1. i stavka 2. ZAIF-a. Utvrđene su nezakonitosti i nepravilnosti u postupku nadzora. Tako je utvrđeno kako su novčana sredstva fonda Nexus FGS uložena protivno čl. 19. Pravila fonda i čl. 20. st. 4. Pravilnika o vrstama alternativnih investicijskih fondova, jer su dani zajmovi društvu Agrokor d.d., čime je postupljeno i protivno čl. 88. Pravila fonda i čl. 107. točaka 3., 4. i 11. ZAIF. Navedeno ulaganje protivno je i konačnoj odluci o ulaganju u Zagreb-Montažu d.o.o., jer nije izvršena uplata novčanih sredstava već je uloženo potraživanje prema društvu Agrokor d.d., a sve temeljem sklopljenog ugovora o ustupu potraživanja od 9. ožujka 2017. između društava Nexus ulaganje d.o.o. i Zagreb-Montaža d.o.o. Nadalje se utvrđuje da su takvim postupanjem društvo i njegova uprava postupili protivno odredbama čl. 46. st. 1. točka 1. i 2. ZAIF. Nadalje, utvrđena je i povreda povjereničkog odnosa između društva i ulagatelja u fond Nexus FGS sve budući je imovina fonda Nexus FGS uložena protivno konačnoj odluci o ulaganju i suprotno volji ulagatelja izraženoj u odluci Povjereničkog odbora fonda. Povjerenički odbor nije bio upoznat s kratkoročnim pozajmicama prema društvu Agrokor d.d. U rješenju se navodi da sredstva fonda i u slučaju kad napuste njegov račun i budu prenesena na društva posebne namjene postaju sredstva, odnosno imovina tog fonda koju nije dozvoljeno koristiti na drugi način, nego na način propisan odredbama Pravila fonda. Utvrđeno je da je društvo time postupilo nesavjesno i ne vodeći računa o najboljem interesu fonda i njegovih ulagatelja.

10. Sve navedeno utvrđeno je i u odnosu na ulaganje imovine fonda Nexus FGS II koje je trebalo izvršiti u društvo KHA četiri d.o.o. (društvo posebne namjene), a radi daljnjeg neposrednog ulaganja u ciljno društvo Hoteli Plat d.d., čime je također postupljeno protivno Pravilima fonda, protivno konačnoj odluci o ulaganju u društvo Hoteli Plat d.d., a došlo je do povrede povjereničkog odnosa i dužne pažnje prilikom upravljanja imovinom fonda.

11. Iz upute o pravnom lijeku proizlazi da žalba protiv tog rješenja nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor koji je tužitelj i pokrenuo.

12. Upravni sud u Zagrebu presudom posl. br. UsI-436/2018-15 do 18. srpnja 2018. poništio je navedeno rješenje HANFA-e jer je utvrđeno da je osporavanim rješenjem povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Navodi se kako se zabrana plasmana sredstava uplaćenih u alternativne investicijske fondove odnosi na društvo upravitelja fonda, ali to društvo nije vršilo takve plasmane te nikakvom specijalnom normom, niti odredbama ZAIF-a, niti Pravilima fonda, niti odlukama o ulaganju, takva zabrana nije proširena i na trgovačka društva u kojima upravitelj u svoje ime i za račun fonda drži poslovne udjele i koji se u ekonomskom smislu tretiraju kao ulaganje, a u korporativnom upravljanju podvrgnuti su općem pravnom režimu iz Zakona o trgovačkim društvima. Upravitelj, a ni fondovi nisu davali nedopuštene pozajmice, dok su kratkoročne pozajmice uz kamatu od 6% godišnje društava posebne namjene Nexus ulaganje d.o.o. i KHA četiri d.o.o. obrazložene postojanjem ekonomskih interesa članova društva koji u tim društvima imaju udjele te su dane uz uporabu sredstava osiguranja za slučaj da iste ne budu vraćene. Sud smatra da nije mogla biti izrečena niti posebna nadzorna mjera iz točke 4. rješenja HANFA-e, jer nije moguće arbitrarno kreirati posebnu nadzornu mjeru koja nigdje nije propisana, a odnosi se na članove uprave protiv kojih se postupak nije ni vodio. Uslijed toga sud osporavano rješenje nije ocijenio zakonitim.

13. Navedena presuda potvrđena je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usž-4749/2018-5 od 18. lipnja 2020. U odluci se prihvaća shvaćanje prvostupanjskog suda te sud nalazi pravilnim utvrđenje da je pobijanim rješenjem HANFA-e povrijeđen zakon na štetu tužitelja. Društva posebne namjene i fondovi odvojeni su pravni subjekti te stoga sredstva fonda uložena u društva posebne namjene ne mogu se i dalje smatrati imovinom fonda. Imovinu trgovačkog društva treba razlikovati od imovine njegovih članova, u ovom slučaju fonda. Na društva posebne namjene primjenjuju se pravila koja vrijede za trgovačka društva, a ne pravila koja vrijede za alternativne investicijske fondove.

14. U svom iskazu svjedok GA, član uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. navodi kako se to društvo bavi osnivanjem i upravljanjem alternativnim investicijskim fondovima. Svakih nekoliko godina ulazili su u nove fondove, jer se fondovi osnivaju na određeno kratko vremensko razdoblje i to u pravilu od 10 godina. Prvih 5 godina traje postupak investiranja, a potom drugih 5 godina postupak deinvestiranja. Po isteku tog roka fondovi se moraju likvidirati. Za vrijeme dok traje postupak investiranja naknada se izračunava u odnosu na ukupan iznos prikupljenih sredstava investitora, koja naknada predstavlja prihod društva i od te naknade društvo posluje. Za vrijeme deinvestiranja naknada se obračunava na investirani dio sredstava, osnovica se smanjuje kako se smanjuju investicije i s vremenom postaje 0 kad se proda zadnja investicija. Iz tog se razloga periodično osnivaju novi fondovi. U trenutku donošenja rješenja HANFA-e u siječnju 2018. fond Nexus ALPHA bio je u višoj fazi, odnosno u fazi deinvestiranja i pri kraju svoje egzistencije, dok u preostala dva fonda formalno ta faza još uvijek nije započela. Nakon donošenja rješenja HANFA-e morali su odmah prenijeti upravljanje fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II na depozitare. Fond Nexus ALPHA je bio na kraju svog životnog vijeka i ostvarivao je nekoliko stotina tisuća kuna godišnjeg prihoda. Kad je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. ostalo bez prihoda nisu mogli nastaviti upravljati fondom Nexus ALPHA, jer više nisu ostvarivali naknadu zbog oduzimanja upravljanja nad druga dva fonda. Preko 90%-95% prihoda su nosili fondovi Nexus FGS i Nexus FGS II. Zbog toga su prenijeli upravljanje nad fondom Nexus ALPHA na depozitare. Kad su i on i tužitelj izgubili licencu više nisu mogli obavljati tu djelatnost te su s društvom NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. zaključili ugovore o radu za savjetnička mjesta. Ni visina primanja više nije bila ista, a nije ni mogla biti ista, jer društvo više nije ostvarivalo prihode. U lipnju ili srpnju 2018. društvo više nije imalo zaposlenika. Ni drugdje nisu mogli raditi isti posao, jer im je bila oduzeta licenca. Tužitelj kao član uprave društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima bio je imenovan kao član nadzornog odbora društva Dalekovod d.d. Troškovi poslovanja su regulirani zakonom, jer je propisano da društvo mora imati 2 člana uprave, tzv. front office, mid office i back office, mora imati određenu razinu zaposlenika, backup podataka, moraju biti ispunjeni sigurnosni protokoli, a uz to postoje i operativni troškovi. Društvo mora ispunjavati i zahtjev za kapitalnu adekvatnost, a to znači da u svakom trenutku mora imati 1.000.000,00 kn kapitala ili ¼ vrijednosti operativnih troškova. Nije moguće napraviti reorganizaciju poslovanja. Kad društvo ne ostvaruju prihode nije u mogućnosti financirati 2 člana uprave, odnosno isplaćivati im plaće, a jedan od zahtjeva je da društvo ima 2 licencirana člana uprave. Prije predmetnog nadzora HANFA je obavljala nadzor nad radom društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. u više navrata i u svim je nadzorima utvrđeno kako je sve u skladu s bitnim zakonskim odredbama. HANFA je vidjela da društvo pravno i ekonomski SPV-ove smatra kao ulaganje, a ne kao fond, to koriste i druga društva, a i to je svjetska praksa. Na taj element ulaganja nije bilo prigovora, zamjerki ili ičeg sličnog. Nitko od investitora nije prigovarao na takav model ulaganja. Postojala i ranija praksa upravljanja viškom likvidnosti SPV-ova i ovo nije bilo prvi put. Radilo se o investiciji društva Konsolidator d.o.o. u dokapitalizaciju društva Dalekovod d.d. Znalo se da će proći neko vrijeme do same dokapitalizacije zbog čega je i društvo Konsolidator d.o.o. iznos namijenjen za dokapitalizaciju uložilo u tržišne investicijske fondove. Investitori u fondove Nexus FGS i Nesus FGS II su kvalificirani ulagatelji, odnosno profesionalni ulagatelji i za njih je zakonom propisan najviši imovinsko-stručni cenzus. To su, primjerice, mirovinski fondovi, HBOR, velike korporacije i nije bilo malih investitora. Ulagatelji su iz financijskog izvješća za 2016. mogli iščitati da su njihova sredstva proslijeđena kao pozajmica Agrokoru. Nije bilo potrebe sastajati se s ulagateljima ili ih izvještavati posebno o toj pozajmici. Sjednica povjereničkog odbora sazvana je kad je uočeno da pozajmica neće biti vraćena u svibnju 2017. nakon razgovora s privremenim povjerenikom Agrokora d.d. TA. Tu sjednicu su zakazali, jer se dogodilo nešto neočekivano. Prilikom davanja pozajmice nije bilo indicija da bi bilo što bilo problematično. Na sjednici povjereničkog odbora ulagatelji su bili iznenađeni da se to dogodilo, nisu bili sretni niti zadovoljni takvim ishodom kao ni oni. Pojedini ulagatelji izjavili su da je narušeno povjerenje. Imali su mogućnost oduzeti društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. upravljanje fondovima sukladno Pravilima fonda i to sa 50% plus 1 glas investitora prema kunama uloženim u fondove pri čemu je HBOR imao 50% glasova. Oni to nisu učinili niti tada na sjednici povjereničkog odbora, a niti kasnije.

15. Tijekom postupka saslušani su i svjedokinje KAČ, FA i IA, koje su sudjelovale na sjednicama povjereničkih odbora fondova Nexus FGS i Nexus FGS II. KAČ sudjelovala je u svojstvu gosta u ime Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, jer na takvim sjednicama Republiku Hrvatsku zastupa HBOR. FA sudjelovala je kao zaposlenica HBOR-a, a IA kao zaposlenica PBZ Croatia osiguranja koji upravlja obveznim mirovinskim fondovima.

16. Navedene svjedokinje suglasno su iskazale da nisu znale za sporne pozajmice i da su to prvi put saznale na sjednici povjereničkog odbora u svibnju 2017. Također su iskazale da je bilo razgovora o gubitku povjerenja te su se od HANFA-e tražile informacije, jer se znalo da HANFA provodi nadzor. Uprava HBOR-a je donijela zaključak u siječnju 2018. da se pokrene procedura o otkazu upravljanja koji je trebao ići na nadzorni odbor HBOR-a, međutim, HANFA-e je donijela rješenje 11. siječnja 2018. pa se o tome nije odlučivalo. Nije im poznato da su pozajmice davane i prije ovih spornih pozajmica. U kolovozu je održan sastanak ulagatelja na kojem su ulagatelji izrazili nepovjerenje, no nikakva odluka na tom sastanku nije donesena. Pravilnik o upravljanju viškom likvidnosti donesen je kad su fondovi osnovani i nije se mijenjao nakon toga. Pravila o upravljanju viškovima likvidnosti odnose se na fond. Nakon svibnja 2017. inicirali su izmjenu pravila na način da se eksplicitno navede da društva posebne namjene preko kojih se vodi ulaganje, moraju poštivati isti Pravilnik kao i fond. Do te izmjene je došlo, ali ne u svim fondovima. O tome odluku donosi povjerenički odbor fonda. Svjedokinja IA iskazala je da se pravila fonda nisu primjenjivala na SPV-ove, niti su se morala primjenjivati, međutim, ulagatelji očekuju da se uložena sredstva namjenski troše. Smatra da se SPV-ovi nisu smjeli koristiti na način da se ulaže protivno pravilima fonda, jer u protivnom povjerenički odbor gubi svoj smisao.

17. Sud je povjerovao iskazima svih saslušanih svjedoka. Svjedok GA iskazivao je uvjerljivo i detaljno, a sud njegov iskaz nalazi iskrenim i vjerodostojnim. Svjedokinje KAČ, FA i IA također su iskazivale uvjerljivo i suglasno o okolnostima koje su im poznate. Navedene svjedokinje u najvećoj su mjeri iskazivale o gubitku povjerenja u upravitelja fondovima društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. i članove uprave tog društva, no, a kako će sud to obrazložiti u nastavku, okolnost gubitka povjerenja nije odlučna za odluku u ovoj pravnoj stvari, jer nikakav postupak zbog gubitka povjerenja protiv upravitelja i članova uprave nije pokrenut, niti je o tome donesena odluka. Zbog toga sud nije posebno cijenio i analizirao iskaze navedenih svjedokinja u tom dijelu. Iz iskaza svjedokinja FA i IA, a u pogledu primjene pravila fonda na SPV-ove, proizlazi da im je bilo poznato da se na SPV-ove ne primjenjuju pravila fonda, jer se radi o drugoj vrsti pravnih subjekata, a osnivanje SPV-ova i njihovo uključivanje u proces ulaganja imovine fondova bio je uobičajen način postupanja.

18. Prema odredbi čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave (''Narodne novine'' br. 150/11, 12/13, 93/16 i 104/16 – dalje: ZSDU) štetu koja fizičkoj ili pravnoj osobi nastane nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave nadoknađuje Republika Hrvatska.

19. Dakle, za postojanje odgovornosti tuženika za štetu u smislu citirane zakonske odredbe potrebno je ispunjenje slijedećih pretpostavki: 1) da postoji nezakonit ili nepravilan rad tijela državne uprave, 2) da je nastala šteta i 3) da postoji uzročna veza između spomenutog rada i nastale štete, koje pretpostavke moraju biti ispunjene kumulativno. Odgovornost tuženika je objektivna pa tuženik za štetu zbog nezakonitog ili nepravilnog rada tijela državne uprave odgovara prema načelu uzročnosti, a ne po načelu krivnje (tako i VSRH u odluci Rev-631/2022-5 od 10. travnja 2024., Ustavni sud RH u odluci U-III-2314/2006 od 21. veljače 2007.)

20. Nezakonitim radom smatra se svako postupanje suprotno zakonu, drugom propisu ili općem aktu i načelima vežećeg pravnog poretka ili propuštanje primjene zakona, drugog propisa ili općeg akta, dok se nepravilan rad očituje kao činjenje ili nečinjenje suprotno uobičajenom načinu obavljanja djelatnosti, odnosno pravilima struke te postupanje protivno svrsi koja je određena ili ponašanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem službe ili djelatnosti.

21. Međutim, ne predstavlja svaki pojedinačni pravni akt koji je kasnijom odlukom (u povodu redovnih i/ili izvanrednih pravnih sredstava) proglašen nezakonitim, pretpostavku za odštetnu odgovornost tuženika (tako i VSRH u brojnim odlukama, primjerice broj Rev-631/2022-5 od 10. travnja 2024., Rev 451/2016-21 od 1. ožujka 2023.). Pri postojanju sustava pravnih lijekova u cilju zaštite građana i osoba od nezakonitosti u pojedinačnim upravnim aktima, nelogično je za očekivati da bi država odgovarala za svaku pogrešnu ili nepravilnu primjenu prava u tim pojedinačnim aktima. Ne dovodi svaka povreda propisa do odštetne odgovornosti već mora biti riječ o ozbiljnoj, težoj povredi zakona – onoj koja bi bila posljedica proizvoljnog tumačenja i samovoljne primjene mjerodavnog prava. Uz navedeno, takve odluke bi u sebi trebale imati elemente arbitrarnosti (odluka Ustavnog suda RH broj U-III-4378/2017 od 26. veljače 2018.), a takav bi bio pojedinačni akt pri čijem je donošenju njegov donositelj bez razboritih ili bez ikakvih razloga odstupio od ustaljene prakse, nije uzeo u obzir očigledno mjerodavan propis, odnosno mjerodavni je propis pogrešno protumačio i primijenio, na način i u mjeri koja konkretni pojedinačni akt čini pravno neprihvatljivim.

22. Iz svega navedenog proizlazi da za odluku o tome jesu li ispunjene pretpostavke odgovornosti države za štetu, treba cijeniti okolnosti i specifičnosti svakog pojedinog slučaja.

23. Kako je već navedeno, HANFA je svojim rješenjem od 11. siječnja 2018. oduzela odobrenje za rad društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o., odnosno upravljanje alternativnim investicijskim fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II, čime su nastupili uvjeti za prisilni prijenos poslova upravljanja nad ovim fondovima. Ujedno, navedenim rješenjem HANFA-e tužitelja je oduzeta suglasnost na funkciju člana uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. Nakon donošenja tog rješenja tužitelj više nije mogao obavljati poslove člana uprave tog društva, uslijed čega je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. s tužiteljem 16. siječnja 2018. sklopilo Aneks br. 2 Ugovora o radu na neodređeno vrijeme za radno mjesto savjetnika Uprave društva i s plaćom u bruto iznosu od 7.500,00 kn mjesečno (po ranijem ugovoru ista je iznosila 60.000,00 kn u bruto iznosu mjesečno).

24. Do nadzora HANFA-e došlo je uslijed toga što su novčana sredstva koja su uložena u Fondove Nexus FGS i Nexus FGS II, a sukladno Konačnoj odluci o ulaganju u Zagreb-Montažu d.o.o. (Nexus FGS) i Konačnoj odluci o ulaganju u Hotele Plat d.d. (Nexus FGS II), uložena u društva posebne namjene – SPV-ove, a potom po osnovi kratkoročnih zajmova pozajmljena društvu Agrokor d.d. Zajmove su dali SPV Nexus ulaganje d.o.o. u koje društvo je uložena imovina fonda Nexus FGS i koja su bila namijenjena za ulaganje u društvo Zagreb-montaža d.d. i SPV KHA četiri d.o.o. u koje društvo sud uložena sredstva fonda Nexus FGS II, namijenjena za ulaganje u Hotele Plat d.d. Pozajmice su dane tijekom 2016., a prije vraćanja pozajmljenih iznosa donesen je Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (tzv lex Agrokor), nakon čega pozajmice od strane Agrokor d.d. nisu mogle biti vraćene.

25. Zajmove društvu Agrokor d.d. nisu dali Fondovi Nexus FGS i Nexus FGS II, već društva Nexus ulaganje d.o.o. i KHA četiri d.o.o., odnosno SPV-ovi koji su raspolagali uloženim novcem do trenutka kad su se trebali ostvariti uvjeti za prijenos tih sredstava društvima kojima su namijenjena, odnosno za realizaciju ulaganja.

26. Tužitelj tijekom postupka navodi kako su pozajmice izvršene iz razloga ostvarivanja dobiti (za ulagatelje) jer su zajmovi plasirani po tržišnim uvjetima uz ugovorenu kamatu od 6%, a sve za vrijeme dok se čega realizacija ulaganja sukladno utvrđenoj dinamici (upravljanje viškovima likvidnosti), na koje okolnosti je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. ukazivalo i u postupku nadzora HANFA-e kako to proizlazi iz rješenja od 11. siječnja 2018. i što je potvrdio i svjedok GA u svom iskazu izričito navodeći da je postojala i ranija praksa upravljanja viškovima likvidnosti i da ovo nije bilo prvi put (navodeći za primjer ulaganje društva Konsolidator d.o.o. u društvo Dalekovod d.d.). S tim u vezi treba reći kako niti iz jednog izvedenog dokaza ne proizlazi da bi odluke o davanju zajmova društvu Agrokor d.d. bile donesene na štetu ulagatelja, upravo suprotno, motiv i namjera za takvu poslovnu odluku bila je isključivo za ostvarivanjem dobiti u korist imovine fondova i ulagatelja u fondove.

27. Međutim, ono što je za HANFA-u i kasnije u upravnom sporu bilo sporno je smije li se sredstvima uloženim u društva posebne namjene raspolagati na takav način (davanjem zajmova društvima koja nisu ciljno društvu u koje se ulaže, bez odluke ulagatelja o tome), jesu li ta sredstva i dalje imovina fonda, odnosno radi li se o strogo namjenskim sredstvima koja su se mogla plasirati samo sukladno Konačnoj odluci o ulaganju u Zagreb-Montažu d.o.o. (Nexus FGS) i Konačnoj odluci o ulaganju u Hotele Plat d.d. i primjenjuju li se stoga na plasirana sredstva od strane društava posebne namjene Pravila fondova i odredbe ZAIF-a ili se primjenjuju pravila koja vrijede za trgovačka društva odgovarajućeg ustrojbenog oblika.

28. U pokrenutom upravnom sporu, sudovi su utvrdili da se na društva posebne namjene ne primjenjuju pravila koja vrijede za alternativne investicijske fondove te da su odluke društava posebne namjene u vezi s kratkoročnim pozajmicama uz kamatu od 6% godišnje obrazložene postojanjem ekonomskih interesa članova društva koji u tim društvima imaju udjele te su dane uz upotrebu sredstava osiguranja za slučaj da iste ne budu vraćene. Utvrđeno je da je rješenjem HANFA-e povrijeđen zakon na štetu tužitelja, odnosno rješenje je nezakonito jer je HANFA prilikom donošenja primijenila odredbe ZAIF-a i Pravila fondova na djelovanje društava posebne namjene, iako nikakvom specijalnom normom, niti odredbama ZAIF-a, niti Pravilima fonda, niti odlukama o ulaganju, zabrana plasmana (sporni zajmovi Agrokoru d.d.) nije proširena i na trgovačka društva u kojima upravitelj u svoje ime i za račun fonda drži poslovne udjele i koji se u ekonomskom smislu tretiraju kao ulaganje i koji su u korporativnom upravljanju podvrgnuti općem pravnom režimu iz Zakona o trgovačkim društvima.

29. Odredbom čl. 1. ZAIF-a propisano kako se istim zakonom propisuju uvjeti za osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, način izdavanja i otkupa udjela alternativnih investicijskih fondova, trgovanje udjelima, delegiranje poslova ne treće osobe te nadzor nad radom i poslovanjem društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, alternativnim investicijskim fondovima depozitara i osoba koje nude udjele u alternativnim investicijskim fondovima.

30. Dakle, navedeni Zakon generalno ne regulira osnivanje ili upravljanje društvima posebne namjene, niti proizlazi da bi se njegove odredbe primjenjivale na takva društva (osnovana kao društva s ograničenom odgovornošću, kao u predmetnom slučaju).

31. Sud je stoga mišljenja da je HANFA, koja je sukladno odredbama ZAIF-a ovlaštena za nadzor društava za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, morala znati da se odredbe ZAIF-a, a već prema tome što se navedenim Zakonom regulira (citirani čl. 1. istog Zakona), ne mogu primijeniti na društvo s ograničenom odgovornošću jer za isto vrijede odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

32. Pri tom ovaj sud ne smatra da bi se radilo o pravnoj praznini koju ju trebalo popuniti pa da bi to predstavljalo opravdanje za odluku HANFA-e od 11. siječnja 2018. Naime, a kako proizlazi iz izvedenih dokaza, uključivanje društava posebne namjene u postupak ulaganja nije bilo ništa novo niti neuobičajeno u procesu provođenja konačne odluke o ulaganju. Uostalom, u Konačnoj odluci o ulaganju u Hotele Plat d.d. izričito se navodi kako će fond uložiti u društvo posebne namjene KHA četiri d.o.o., u svrhu daljnjeg neposrednog ulaganja u Hotele Plat d.d., dok se u Konačnoj odluci o ulaganju u Zagreb-Montažu d.o.o. također navodi kako će se ulaganje provesti neposredno ili posredstvom društva posebne namjene (SPV).

33. Da se imaju primijeniti odredbe Zakona o trgovačkim društvima i da nema mjesta primjeni odredaba ZAIF-a bilo je očito te je u rješenju HANFA-e u predmetnoj situaciji primijenjen propis koji se nije mogao primijeniti. Tim više, što način provedbe ulaganja kroz društva posebne namjene od strane HANFA-e uopće nije sporan, niti je HANFA takav način ulaganja ikad problematizirala.

34. Odredbama ZAIF nije propisano da bi osnivanje društava posebne namjene i njihovo uključivanje u postupak provedbe ulaganja bilo zabranjeno. Čak dapače, odredbom čl. 91. st. 2. alineja b) ZAIF-a propisano je kako se odredbe dijela drugog, odjeljka 12., pododjeljka 2. ZAIF-a ne primjenjuju u slučaju kad upravitelj alternativnim investicijskim fondovima stječe kontrolu u neuvrštenom društvu koje je subjekt posebne namjene, osnovan radi kupovine, posjedovanja ili upravljanja nekretninama. Društva posebne namjene spominju se u čl. 10. Pravilnika o vrstama alternativnih investicijskih fondova (''Narodne novine'' br. 28/19) kojim se propisuje pod kojim pretpostavkama alternativni investicijski fond može steći nekretnine posredstvom jednog ili više društava posebne namjene. Navedene zakonske, odnosno podzakonske odredbe potvrđuju da se SPV-ovi prepuštaju općem pravnom režimu koji vrijedi za trgovačka društva, ovisno o ustrojbenom obliku u kojem je neki SPV osnovan. Navedeno stoga što se spomenutim odredbama određuje samo uloga koju društva posebne namjene imaju u okviru nekog poslovnog pothvata, a ne uspostavlja se zaseban pravni režim koji bi vrijedio u pogledu subjektiviteta SPV-a, njihovog ustroja, općeg režima njihova djelovanja i slično.

35. Kako ne postoji načelna zabrana da alternativni investicijski fond svoj investicijski pothvat realizira na način da se pritom koristi društvom posebne namjene, valja zaključiti da su takve transakcije načelno dopuštene. Sud je mišljenja da je zakonodavac bio svjestan mogućnosti da se takvi fondovi u svojim poslovnim transakcijama koriste SPV-ovima što potvrđuje i odredba čl. 91. ZAIF-a. Unatoč tome zakonodavac nije zabranio korištenje SPV-ova, a nije propisao niti pretpostavke pod kojima bi takvo postupanje bilo dopušteno. Stoga sud smatra da nije riječ o pravnoj praznini koju je trebalo popuniti već je riječ o pitanju koje ostaje izvan domašaja zakonodavca po načelu da je dopušteno sve što nije zabranjeno.

36. Nije sporno da društva KHA četiri d.o.o. i Nexus ulaganje d.o.o. koji su korišteni kao SPV-ovi radi realizacije investicija fondova, nemaju obilježja alternativnih investicijskih fondova već se radi o zasebnim pravnim subjektima, u ovom slučaju društvima s ograničenom odgovornošću. Uslijed toga imovina tih društava ne čini imovinu fonda, jer su SPV-ovi pravne osobe te su sva subjektivna imovinska prava dio njegove imovine. Upravo ta odvojenost prava i obveza između fonda i SPV-a, jedan je od ključnih razloga za strukturiranje poslovne transakcije uz korištenje SPV-om, jer se tako smanjuje rizik od posljedica eventualnog stečaja, odnosno drugog zahvata vjerovnika jednog subjekta u imovinu drugog.

37. Kako je već navedeno odredbama ZAIF-a nije propisano da bi se primjenjivale na društva posebne namjene, a kako je već navedeno ni polje primjene navedenog zakona iz čl. 1. ne upućuje na drugačiji zaključak.

38. Nadalje, valja reći još i to da protiv rješenje HANFA-e od 11. siječnja 2018. nije predviđen redovni pravni lijek pa je rješenje sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku (''Narodne novine'' br. 47/09 i 110/21) dostavom stranci postalo izvršno. Tim danom prestalo je upravljanje društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. nad fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II pa proizlazi da je odmah po donošenju tog rješenja za navedeno društvo nastao takav gubitak prihoda zbog kojeg društvo nije moglo nastaviti poslovati, jer nije ispunjavalo organizacijske uvjete sukladno odredbama ZAIF-a.

39. Stoga, kako odredbama ZAIF-a nije osiguran sustav pravnih lijekova (pravo na podnošenje žalbe) koji bi odgodio nastupanje štetne posljedice odmah po dostavi rješenja stranci, sud smatra da zakonodavac koji je regulirao materiju provođenja nadzora nad društvom upraviteljem alternativnog investicijskog fonda (odredbama ZAIF-a) nije pružio odgovarajući vid pravne zaštite za društvo upravitelja od nezakonitog pojedinačnog upravnog akta donesenog u postupku nadzora. Iako je kao pravno sredstvo predviđeno pokretanje upravnog spora takav način pravne zaštite nije učinkovit u dovoljnoj mjeri, jer ne može spriječiti posljedice koje nastupaju odmah po izvršnosti rješenja kao što je ovdje bio slučaj.

40. Iako je rješenje HANFA-e poništeno, upravljanje fondovima društvu upravitelju oduzeto je odmah, navedeno je odmah dovelo do gubitka zarade posljedično nemogućnosti poslovanja što je u konačnici dovelo i do ukidanja odobrenja za rad i za obavljanje djelatnosti iz čl. 13. ZAIF-a rješenjem HANFA-e od 14. lipnja 2018. Zbog rješenja HANFA-e od 14. lipnja 2018., u trenutku kada je poništeno rješenje HANFA-e od 11. siječnja 2018., vraćanje fondova Nexus FGS i Nexus FGS II na upravljanje društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. nije bilo niti moguće, jer navedeno društvo više nije imalo odobrenje za rad budući je prestalo ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobrenje za rad izdano. Iz navedenog proizlazi dalekosežnost posljedica nezakonitosti rješenja HANFA-e od 11. siječnja 2018., koje su posljedice takve da se ne mogu popraviti, odnosno otkloniti vraćanjem u stanje kakvo je bilo prije donošenja tog rješenja.

41. Prema odredbi čl. 287. ZAIF-a HANFA može odrediti sljedeće nadzorne mjere: preporuke upravi upravitelja alternativnim investicijskim fondovima, opomenu, otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, posebne nadzorne mjere i oduzimanje odobrenja za rad za sve ili za pojedine djelatnosti te za upravljanje svim ili pojedinim AIF-ovima. U ovom slučaju HANFA je odredila najstrožu moguću nadzornu mjeru, a donošenjem nezakonitog rješenja bez mogućnosti da se protiv istog podnese redovni pravni lijek i time spriječi nastupanje izvršnosti barem do preispitivanja pravilnosti odluke od strane nekog višeg tijela, HANFA kao tijelo za čiji rad odgovara tuženik, uslijed svega već navedenog, ozbiljno je, teže povrijedila propis i time prouzročila štetu tužitelju.

42. Osim mjere oduzimanja odobrenja za rad društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. HANFA je rješenjem od 11. siječnja 2018. oduzela suglasnost tužitelju za obavljanje funkcije člana uprave navedenog društva pozivajući se na odredbu čl. 46. ZAIF-a, određujući tu mjeru kao posebnu nadzornu mjeru iz čl. 287. st. 4. ZAIF-a. Ovaj sud je mišljenja da HANFA kao posebnu nadzornu mjeru nije mogla oduzeti suglasnost tužitelju za obavljanje funkcije člana uprave, jer takva mjera nije izričito propisana kao nadzorna mjera koja bi se mogla izreći po provedenom postupku nadzora nad društvom upraviteljem. Sud takvo postupanje HANFA-e, osim nezakonitim ocjenjuje i arbitrarnim, jer HANFA očigledno mjerodavan propis, u ovom slučaju ZAIF, nije primijenila na način na koji je trebala, što konkretni pojedinačni akt u dijelu kojim je istim odlučeno o oduzimanju suglasnosti člana uprave društva čini pravno neprihvatljivim.

43. Zaključno, iako svaka nezakonitost u radu tijela državne uprave ne dovodi do odgovornosti tuženika za štetu za takav rad, sud smatra da se u ovom slučaju radi o takvoj ozbiljnoj teškoj povredi zakona s takvim posljedicama za tužitelja koje su nastupile odmah i nepovratno zbog čega tuženik odgovara tužitelju za nastalu štetu.

44. S obzirom da je tužitelj s društvom NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. imao zaključen Ugovor o radu na neodređeno vrijeme na funkciji člana uprave društva, što je utvrđeno uvidom u Ugovor od 1. ožujka 2008., s Aneksom br. 1 od 29. kolovoza 2014., a nakon donošenja rješenja HANFA-e od 11. siječnja 2018., više nije mogao obavljati poslove radnog mjesta člana uprave, to je tužitelju nastala šteta u visini razlike između primanja koja bi ostvarivao prema Ugovoru o radu i Aneksu br. 1 ugovoru te primanja koja je ostvarivao nakon što je sklopio Aneks br. 2 ugovoru o radu 16. siječnja 2018., kasnije i novi Ugovor o radu s poslodavcem Nexus savjetovanje d.o.o. dana 30. travnja 2018. (s istim primanjima od 7.500,00 kn mjesečno bruto), kao posljedicu rješenja HANFA-e i koja je u uzročnoj vezi s donošenjem tog rješenja.

45. Tužitelj je ostvarivao i mjesečnu naknadu za članstvo u nadzornom odboru društva Dalekovod d.d. Prema iskazu svjedoka GA tužitelj je bio član nadzornog odbora Dalekovoda d.d. kao član uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. Stoga uslijed oduzimanja suglasnosti društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. za upravljanje fondovima, posljedično ukidanju odobrenja za rad navedenom društvu, tužitelj na glavnoj skupštini društva Dalekovod d.d. nije ponovo izabran kao član nadzornog odbora, a kako to proizlazi iz Odluke redovne glavne skupštine od 20. lipnja 2018.

46. Na okolnost utvrđivanja visine štete nastale tužitelju izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku mr.sc. Zrinku Ručeviću. U svom nalazu i mišljenju vještak navodi kako razlika između neto primanja koja bi bila isplaćena tužitelju da nije doneseno sporno rješenje HANFA-e i ostvarenih neto primanja za razdoblje od siječnja 2018. do srpnja 2020. iznosi 139.869,66 EUR, a odnosi se na razliku neto plaće od 128.720,94 EUR i razlike neto drugog dohotka u iznosu od 11.148,72 EUR.

47. Nalazu i mišljenju prigovorio je tuženik na način da osporava da bi tužitelj imao pravo na izgubljenu zaradu za članstvo u nadzornom odboru društva Dalekovod d.d., jer je nadzorni odbor tog društva imenovan kao predstavnik ulagatelja fonda, a koji svakako nisu htjeli daljnji nastavak poslovne suradnje s tužiteljem. Nalazu i mišljenju prigovorio je i tužitelj. Smatra da je vještak računao samo neto novčane primitke, a da je izostavio neto plaću u naravi koju bi tužitelj ostvarivao u utuženom periodu što je protivno odredbi čl. 1090. ZOO-a. Plaća u naravi predstavlja novčani ekvivalent materijalnog prava radnika, a u konkretnom slučaju radi se o novčanom ekvivalentu prava radnika na korištenje službenog vozila u privatne svrhe. Prigovara i da su izostale naknade za članstvo u nadzornom odboru Dalekovod d.d. za lipanj i srpanj 2018. kao i da vještak nije uzeo u obzir uplate za mirovinsku štednju u drugom mirovinskom stupu.

48. Vještak je saslušan na ročištu održanom 20. siječnja 2025. U odnosu na prigovore tužitelja navodi kako je u nalazu i mišljenju obuhvatio isključivo novčane primitke koje bi tužitelj ostvario, a plaća u naravi predstavlja nenovčani primitak s utvrdivom novčanom protuvrijednosti. Smatra da se radi o pravnom pitanju. U odnosu na isplate za lipanj i srpanj 2018. po osnovi drugog dohotka navodi da je razrješnica donesena 20. lipnja 2018. pa je to zadnji datum za koji su tužitelju isplaćene naknade. Ističe i da se iz JOPPD obrazaca ne vidi na koje razdoblje se isplate odnose.

49. S obzirom na prigovore tužitelja od društva Dalekovod d.d. zatražen je podatak o tome za koje razdoblje je tužitelju isplaćivana naknada za članstvo u nadzornom odboru Dalekovod d.d. Podneskom od 24. siječnja 2025. Dalekovod d.d. očitovao se da je tužitelju naknada isplaćivana za razdoblje od 1. lipnja 2014. do 30. lipnja 2018.

50. Rješenjem suda od 30. siječnja 2025. naloženo je vještaku izraditi dopunski nalaz i mišljenje uvažavajući prigovore tužitelja te očitovanje Dalekovoda d.d. U svom dopunskom nalazu i mišljenju vještak, a pod pretpostavkom da se u obzir treba uzeti i plaća u naravi, navodi kako razlika između neto primanja koja bi tužitelju bila isplaćena da nije doneseno rješenje HANFA-e i ostvarenih neto primanja za razdoblje od siječnja 2018. do srpnja 2020. ukupno iznosi 151.920,44 EUR, a odnosi se na razliku neto plaće od 140.307,19 EUR i razlike neto drugog dohotka od 11.613,25 EUR.

51. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka i to izračune iz dopunskog nalaza i mišljenja budući da su nalaz i mišljenje i dopuna istog jasni, neproturječni kako sami sebi tako i dokumentaciji na temelju koje su izrađeni. Samom matematičkom izračunu vještaka, a nakon dopunskog nalaza i mišljenja, stranke nisu prigovarale.

52. U pogledu prigovora tuženika da se u izračun ne bi trebao uključiti dohodak koji je tužitelj ostvarivao s osnova članstva u nadzornom odboru Dalekovod d.d. valja reći da je tužitelj bio član nadzornog odbora Dalekovod d.d. jer je bio član uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. pa uslijed gubitka te funkcije i općenito uslijed gubitka prava navedenog društva na upravljanje fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II tužitelj nije ponovo izabran u nadzornom odboru društva Dalekovod d.d. Sud je mišljenja kako je tužitelj, a da nije doneseno rješenje HANFA- e od 11. siječnja 2018., prema redovnom tijeku stvari mogao osnovano očekivati taj dohodak i u vremenu za koje traži naknadu.

53. Prema odredbi čl. 1089. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) oštećenik ima pravo na naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi. Prema odredbi čl. 1089. st. 3. ZOO-a pri ocjeni visine izmakle koristi uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati prema redovnom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima, a čije je ostvarenje spriječeno štetnikovom radnjom ili propuštanjem.

54. Prema odredbi čl. 1090. ZOO sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

55. Kako bi, a da nije bilo rješenja HANFA-e od 11. siječnja 2018., tužitelj primao plaću u naravi, dakle plaću uvećanu i za troškove korištenja službenog vozila u privatne svrhe te uzimajući u obzir i izvršene uplate u drugi mirovinski stup, to je sukladno citiranoj odredbi ZOO-a tužitelju dosuđena naknada štete u iznosu koji je potreban da bi se njegova materijalna situacija dovela u ono stanje u kojem se nalazila prije donošenja rješenja HANFA-e.

56. Slijedom navedenog prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja za iznos od 151.920,44 EUR (140.307,19 EUR na ime razlike neto plaće i 11.613,25 EUR na ime razlike neto drugog dohotka), a sve sukladno dopunskom nalazu i mišljenju vještaka, kojem tužitelj nije prigovarao. U preostalom dijelu za iznos od 145,55 EUR tužbeni zahtjev tužitelja odbijen je kao neosnovan.

57. Tužitelju su dosuđene i zatezne kamate sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a, koje teku prema datumima dospijeća kako ih je utvrdio vještak u nalazu i mišljenju, odnosno od slijedećeg dana kad je tužitelju vršena isplata plaće, odnosno od slijedećeg dana kad je tužitelju trebala biti vršena isplata drugog dohotka (prema podacima iz JOPPD obrazaca). Stopa zateznih kamata određena je sukladno odredbi čl. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

58. U odnosu na navode tuženika da prema redovnom tijeku stvari tužitelj ne bi ostvarivao izmaklu korist koju traži u ovom postupku, nakon što je pravomoćnim rješenjem HANFA-e od 14. lipnja 2018. društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. ukinuto odobrenje za rad, valja reći sljedeće. Nije sporno da je osim fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II, društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. upravljalo i fondom Nexus ALPHA. Sud je prihvatio iskaz svjedoka GA, jednog od članova uprave društva NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. u dijelu u kojem navodi da je fond Nexus ALPHA bio u fazi deinvestiranja i stoga nije ostvarivao značajnije prihode, a svakako ne prihode koji bi bili dovoljni za udovoljavanje uvjetima kojima je društvo sukladno odredbama ZAIF-a, moralo udovoljiti. To je bio razlog zašto je društvo NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. prenijelo upravljanje tim fondom na depozitnu banku, jer više, a nakon što mu je oduzeto upravljanje fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II nije imalo financijskih sredstava za obavljanje djelatnosti društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima.

59. Naime, da rješenjem HANFA-e od 18. siječnja 2018. društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. nije oduzeto odobrenje za rad odnosno upravljanje fondovima Nexus FGS i Nexus FGS II, navedeno društvo bi i nadalje ispunjavalo organizacijske uvjete propisane ZAIF-om jer bi i nadalje ostvarivalo prihode upravljajući navedenim fondovima pa rješenje HANFA-e od 14. lipnja 2018. ne bi bilo ni doneseno. Stoga sud, upravo suprotno tvrdnjama tuženika, smatra da je rješenje HANFA-e od 14. lipnja 2018. izravna posljedica rješenja od 18. siječnja 2018., slijedom čega sud smatra kako je izvjesno da bi izmakla korist koju tužitelj potražuje u ovom postupku (plaća koju bi tužitelj primao prema Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme zaključenom s društvom NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. te naknada za rad u nadzornom odboru društva Dalekovod d.d.) bila ostvarena prema redovnom tijeku stvari da nije doneseno sporno rješenje od 11. siječnja 2018.

60. Nastavno na navedeno, sud ne nalazi odlučnim ni navode tuženika da bi tužitelj, time što je društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. rješenjem HANFA-e od 14. lipnja 2018. oduzeto odobrenje za rad ostao bez svoje licence za člana uprave. Naime, radi se o hipotetskim tvrdnjama tuženika koje sud ne može uzeti u obzir, koje nisu pravno relevantne te jer se odluka donosi na temelju utvrđenih, a ne hipotetskih činjenica.

61. Činjenične navode tuženika da je u veljači 2018. nadležno državno odvjetništvo pokrenulo kazneni postupak protiv tužitelja, koje je tuženik prvi put iznio u podnesku od 11. kolovoza 2022., a ponavljao i u drugim podnescima naknadno podnesenim sudu, sud nije mogao uzeti u obzir jer su navedene činjenice iznesene protivno odredbi čl. 299. st. 1. ZPP-a, nakon zaključenja prethodnog postupka. Pri tom tuženika nije naveo razloge zašto te činjenice bez svoje krivnje nije mogao iznijeti prije zaključenja prethodnog postupka, a u smislu odredbe čl. 299. st. 2. ZPP- a, sve imajući na umu da je i iz dostavljene kaznene prijave razvidno da je ista podnesena zakonskom zastupniku tuženika, odnosno istom državnom odvjetništvu koje zastupa tuženika i u ovom postupku.

62. No, iako sud nije razmatrao iznesene činjenice i dostavljene dokaze na okolnost vođenja kaznenog postupka (istrage) protiv tužitelja, sud smatra potrebnim napomenuti da okolnost da je protiv tužitelja pokrenut kazneni postupak sama po sebi automatski ne znači da tužitelj ne bi dobio suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave UAIF-a, a sve imajući na umu odredbu čl. 36. ZAIF-a i odredbe čl. 3. – 5. Pravilnika o uvjetima za članstvo u upravi i nadzornom odboru UAIF-a te u nadzornom odboru zatvorenog AIF-a s vanjskim upraviteljem. Tako je odredbom čl. 5. navedenog Pravilnika propisano kako će se prilikom procjene uzeti u obzir i je li protiv kandidata pokrenuta istraga. Dakle, takva okolnost uzet će se u obzir pri odlučivanju, a nije propisano da bi se radilo o apsolutnoj zapreci imenovanju na funkciju člana uprave. Stoga su tvrdnje tuženika da tužitelj svakako ne bi dobio licencu zbog činjenice vođenja kaznenog postupka, također hipotetske naravi i nisu od utjecaja na odluku u ovom predmetu.

63. Navodi tuženika da bi društvu NEXUS PRIVATE EQUITY PARTNERI d.o.o. svakako bilo otkazano upravljanje fondom zbog narušenog povjerenja, također su hipotetske naravi. Iako je iz zapisnika sa sjednice povjereničkog odbora fonda Nexus FGS održane 3. svibnja 2017. razvidno da su se neki od prisutnih predstavnika ulagatelja izjasnili da je povjerenju narušeno, odluka u skladu s odredbom čl. 225. Pravila Nexus FGS i Pravila Nexus FGS II, nikad nije donesena jer je u međuvremenu doneseno rješenje HANFA-e od 18. siječnja 2018. Stoga i te tvrdnje tuženika predstavljaju hipotetske tvrdnje koje nisu od utjecaja na odluku u ovom predmetu, jer odluka ulagatelja s većinom od 50% + 1 glas, a sve sukladno odredbi čl. 225. Pravila fonda nikad nije donesena.

64. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 5. i čl. 155. ZPP- a, prema troškovniku predanom na ročištu održanom 24. ožujka 2025., a prema vrijednosti predmeta spora od 152.065,99 EUR i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23). Tako tužitelju za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora pripada iznos od 2.288,00 EUR, za sastav tužbe iznos od 2.288,00 EUR (Tbr. 7/1 Tarife), za sastav podnesaka od 19. srpnja 2021., 17. studenoga 2021., 22. rujna 2022. i 23. listopada 2023. u iznosu od 2.288,00 EUR (Tbr 8/1 Tarife, četiri obrazložena podneska), za sastav podnesaka od 12. listopada 2022., 2. studenoga 2022., 16. studenoga 2022. i 25. studenoga 2024. u iznosu od 200,00 EUR za svaki podnesak (Tbr 8/3 Tarife), za sastav podneska od 23. svibnja 2022. iznos od 50,00 EUR (Tbr. 8/4 Tarife), za zastupanje na ročištima održanim 3. prosinca 2021., 9. svibnja 2022., 21. listopada 2022., 31. siječnja 2023., 20. siječnja 2025. i 24. ožujka 2025. u iznosu od 2.288,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9/1 Tarife), odnosno 28.306,00 EUR, što uvećano za 25% PDV-a (7.076,50 EUR), sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 331,81 EUR, sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 663,61 EUR, trošak vještačenja u iznosu od 331,81 EUR, trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu od 33,18 EUR, ukupno iznosi 36.742,91 EUR.

65. Iako tužitelj nije uspio sa svojim zahtjevom u cijelosti, radi se o neznatnom dijelu zahtjeva u vezi kojeg nisu nastali posebni troškovi pa je sud tužitelju trošak dosudio u cijelosti (čl. 154. st. 5. ZPP-a).

66. Tužitelju su dosuđene i zatezne kamate na parnični trošak koje teku od donošenja ove presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23).

67. Budući da tuženik nije uspio u postupku to je odbijen njegov zahtjev za naknadu troška postupka u iznosu od 31.239,00 EUR (čl. 154. st. 1. ZPP-a).

68. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 19. svibnja 2025.

Sutkinja

Gorana Žurić Juretić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. Punomoćniku tužitelja

2. ŽDO Zagreb