REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Psp-24/2024-15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Ivanu Borkoviću u pravnoj stvari tužitelja ĆI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa Marijan Belčić, odvjetnik u Osijeku, protiv tuženika VI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa Ante Knezović, odvjetnik u Zagrebu, zbog smetanja posjeda, nakon zaključene glavne i javne rasprave 4. travnja 2025. u prisutnosti tužitelja i punomoćnice tužitelja te u odsustvu uredno pozvanog tuženika, 19. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I Utvrđuje se da je tuženik 19. siječnja 2024. godine smetao tužitelja u posjedu podrumskog spremišta (šupe) i to, prvoga sa lijeve strane u odnosu na ulazna vrata, površine cca 8,00 m2 na adresi [adresa] u stambenoj zgradi br. 1, 2 i 3, [adresa] ukupne površine 567 m2, izgrađena na kat. čest. broj [katastarska čestica], broj ZK uloška: [broj ZK uloška], katastarska općina: 335606, VRAPČE, pa mu se nalaže uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo prije smetanja, time što će tužitelju predati ključeve od podruma i podrum predati u posjed, slobodan od osoba i stvari, a ujedno mu se zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće, u roku 15 dana.
II Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 526,54 eura uvećano za zatezne kamate koje teku od 19. svibnja 2025. do isplate po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke i koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je u tužbi naveo da je izvanknjižni vlasnik i posjednik podrumskog spremišta (šupe) koja je opisana u točki I izreke presude. Tvrdi da je u mirnom posjedu predmetnog podrumskog spremišta u kontinuitetu dulje od dva desetljeća jer je predmetno podrumsko spremište dobio na poklon od svoga djeda, pok. UI
2 P o s l o v n i b r o j : P s
2002. godine, a koji je pak isto podrumsko spremište kupio od susjeda, gospodina Ć, 60-ih godina prošlog stoljeća. Navodi da je 11. veljače 2024. doznao da je tuženik neutvrđenog dana u 2024. godini sproveo svoju višekratno usmeno i pisano iskazivanu namjeru te je provalio u predmetno podrumsko spremište, iznio iz njega tužiteljeve stvari te promijenio bravu na vratima tužiteljeva podrumskog spremišta. Kao dokaze je predložio tuženikov dopis iz rujna 2023., policijski zapisnik o intervenciji dana 11.02.2024., korespondenciju između tužitelja i tuženika od 11.02.2024. putem WhatsApp aplikacije, saslušanje svjedoka ĆIA i BI, očevid na licu mjesta po potrebi. Predložio je usvojiti tužbeni zahtjev kako je i naveden u izreci.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je zajedno sa suprugom vlasnik stana čiji je predmetni podrum pripadak. Poziva se na odredba Zakona o vlasništvu i učinka upisa u zemljišne knjige. Podnio je protutužbu koja je izdvojena u zasebni predmet. Predložio je saslušati BI, ČI i ZI.
3. Na pripremnom su ročištu stranke učinile nespornim opis prostora koji je predmet ovog postupka.
4. Tijekom postupka sud je pročitao komunikaciju putem WhatsAppa (stranica 3, 66-69), zk izvatke (16-17, 33-52), međuvlasnički ugovor (20-25), prijepis posjedovnog stanja (26-27), dopis MUP-a (32-), ugovor o kupoprodaji nekretnine (60- 64), saslušani su svjedok BI (79), tužitelj (80), tuženik (81), svjedokinja VIA (87) i ZI (88).
4. Među strankama nije sporno da predmetni podrumski prostor (šupa) površine cca 8 m2 predstavlja zajednički dio nekretnine – stambene zgrade u [adresa] na [adresa],2,3 izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je tuženik kupio stan u toj zgradi, a da tužitelj nije nikad bio suvlasnik u toj zgradi niti je tužitelj ikad živio u toj gradi. Nije sporno da je tuženik stupio u predmetni prostor 19. siječnja 2024. (str. 58 spisa) na način da je promijenio bravu. Nesporno je i da je tužitelj izvodio radove u predmetnom prostoru u srpnju 2023. kao i da predmetna zgrada nije etažirana.
5. Među strankama je sporno je li tužitelj bio u posjedu predmetnog podrumskog prostora prije promjene brave, je li taj posjed bio miran i ima li pravo na posjedovnu zaštitu.
6. Sud nije ocjenjivao dokaze koji se odnose na činjenice koje među strankama nisu sporne niti činjenice koje nisu bitne za ovaj predmet. Stoga sud nije ocjenjivao činjenice koje su stranke isticale vezano uz vlasništvo predmetnog podrumskog posjeda. Nadalje, sud je ocjenjivao činjenice važne za ovaj predmet u skladu s čl. 441. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 35/91., 53/91., 91/92. , 112/99., 88/01. - čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13, 89/14., 70/19. i 80/22., dalje: ZPP) prema kojoj raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
3 P o s l o v n i b r o j : P s
7. Na temelju provedenog dokaznog postupka i ocjenjujući dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
8. Svjedok BI je iskazao da živi u istoj zgradi u kojoj se nalazi i drvarna u podrumskom prostoru koja je predmet ovog postupka. U toj drvarni može pristupiti ona osoba koja ima ključ, tko ima ključ ne zna, mislio je da su to novi kupci stana, a riječ je o tuženiku. Inače, svaka drvarna pripada određenom stanu. Za predmetnu drvarnu nema saznanja o ključu. Što se tiče te drvarne, prije 2024. nije vodio računa tko ulazi u nju, pretpostavljam bivši vlasnici. Za tu drvarnu koliko zna nije ju koristio tužitelj ni članovi njegove obitelji, odnosno koliko zna nitko ju nije koristio. Što se tiče tuženika, pozna ga godinu dana koliko je moj susjed, a tužitelja skoro da i ne zna. Kod promjene brave ne zna je li bilo stvari unutra. U predmetnoj zgradi predstavnik je stanara preko 30 godina. Prije je ta šupa izgledala napušteno, s ostacima drva, kao nešto o čemu nitko ne vodi računa. Koliko zna ljudi u najmu stana nisu nikad koristili šupu. Moja šupa ne izgleda napušteno. Razlika između izbe i šupe je ta što u izbu ne može ući vlaga i što se u šupi drže drva.
9. Svjedokinja UIA je navela da je njen svekar podrum koji je predmet ovog postupka poklonio njenom sinu, tužitelju, svome unuku, prije više od 20 godina. Kad je prodavala stan tuženiku, prodala je stan i onaj podrum kojeg je bila vlasnica, a ne i podrum koji je predmet ovog postupka. Podrum koji je predmet ovog postupka je koristio njen sin, tužitelj, a prilikom prodaje stana su ga zamolili da dio stvari iz stana stavi na čuvanje u taj svoj podrum. Sve te godine je podrum tužitelja bio zaključan lokotom. Bez ključa se nije moglo ući u podrum. Kod prodaje stana nije bilo riječi o podrumu koji je predmet ovog postupka niti su ga pokazivali, već se samo pokazivalo ono što prodaju. Nije poslije prodaje tuženiku rekla da provali u podrum koji je predmet ovog postupka. Tuženik nije tražio da stave stvari iz stana u podrum koji je predmet ovog postupka već je samo tražio da čim prije maknu stvari jer su imali renovaciju. Prilikom prodaje nisu tuženiku govorili da je predmetni podrum vlasništvo njenog sina jer se njega ne tiče kao što ga se ne tiču ni ostala imovina njenog sina.
10. Svjedok ZI je naveo živi u zgradi gdje se nalazi podrum i ne sjeća se da sam ikad vidio stvari u njemu, na podu je bila zemlja, a zidovi su bili cigleni. Ne sjeća se da je na predmetnom podrumu bio lokot. U zadnjih godinu dana je tužitelj u podrumu postavio knauf ploče, ali prije toga je zid prema hodniku bio od letvica.
11. Svjedokinja ČI je u svom iskazu navela da su taj podrum do prije godine dana i ranije koristili ljudi koji su bili u najmu u stanu g. UIA, tu je bio bicikl i neke stvari, podrum je bio otvoren pa se moglo vidjeti što je unutra. Dolje je bila zemlja, na ulazu nije bilo ničeg i moglo se ući unutra. Pretpostavlja da su bile stvari od stanara iz tog stana jer svatko koristi podrum koji mu pripada. U predmetnoj zgradi živi 10-ak godina i tužitelja nije vidjela nijednom sve do prodaje predmetnog stana tuženiku kad ga je vidjela s njegovim ocem kako nose stvari. Inače tuženika je upoznala za vikend kad mu je procurila voda, a dan-dva kasnije je vidjela da tužitelj renovira podrum i da će ga betonirati koje radove su izvodili noću između ponoći i jedan sat. Inače tad je upoznala i suprugu od tuženika, V i rekla joj da će im baš sad biti lijepi ovaj renovirani podrum, na što se ona začudila jer nije znala da bi joj trebao pripasti i taj podrum. Gđa V je ostala u čudu i nije mogla vjerovati da se to prešutilo. Nitko nije bio obaviješten o ponoćnim radovima ni o uvođenju struje, to se sve radilo poskrivećki.
4 P o s l o v n i b r o j : P s
Tužitelj nikad nije dobio dopuštenje od stanara za korištenje tog podruma. Predmetni razgovor s gospođom V je vodila oko 10.7.2023. što znam jer su tad imali problem s puknućem vodovodne cijevi i znam da je bilo ljeto jer nije mogla spavati od tužiteljevih radova u podrumu. Ne sjeća se da su bili radovi po danu, ne sjeća se miješalice već samo lopata i šljunka. Tuženika uopće nije bilo u stanu kad je tužitelj izvodio radove u podrumu, pri čemu pojašnjava da ga nije bilo taj tren. Na pitanje koliko često ide u podrum navodim da vrlo često jer tamo imam meso u škrinji, bicikl i živim u prizemlju odmah do podruma, kat iznad Na pitanje da navedem što se točno sjećam tko je koristio predmetni podrum sjeća se podstanara od oca tužitelja, i to se sjeća mladog dečka koji je bio podstanar u predmetnom stanu, a u podrumu je znao ostavljati bicikl kao i mladog para koji su tamo znali držati stolice, dečko je bio prije, a par misli da 2022.
12. Tužitelj je u svom iskazu naveo da su njegovi roditelji prodali stan tuženiku zajedno s podrumskim prostorom i uveli su ga u stan i navedeni podrumski prostor i to u srpnju 2023. S druge strane šupa koja je predmet ovog postupka je njegova, nije pripadala njegovim roditeljima te je oni nisu ni mogli prodati tuženiku. Tuženik mu se u rujnu 2023. obratio sa zahtjevom da mu predam šupu, na to je odgovorio da je ta šupa odvojena od stana i da je zasebna nekretnina. Tu je šupu dobio oko 2002. od svog pokojnog djeda, koristio ju je za čuvanje stvari i preuredio je neposredno prije prodaje stana tuženiku, otprilike lipanj, srpanj, svibanj 2023. i to na način da je postavio knauf obloge, betoniranje podloge, uvođenje rasvjete i postavljanje sobnih vrata. I prije preuređenja je prostorija bila omeđena letvicama, zaključana pod lokotom. Nitko mu nije osporavao da to koristi. Podstanari su koristili drugi prostor u spremištu, koji je svjedok opisao kao izba, a jednom su ga zamolili mogu li negdje ostaviti svoje bicikle na što sam im dozvolio da koriste šupu na godinu dana, misli da je to bilo prije korone. Prije tužitelja je ključ od šupe imao njegov djed. U veljači 2024. mu je tuženik rekao da dođe do zgrade i tamo su sve tužiteljeve stvari bile iznesene na hodnik, a brava je bila promijenjena.
13. Tuženik je u svom iskazu naveo da mu je prilikom kupnje stana rečeno od strane prodavatelja da oni prodaju stan sa svojim pripadajućim neodvojivim suvlasničkim dijelovima u skladu s međuvlasničkim ugovorom koji je potpisao djed od tužitelja. Navedeno mu je pokazivala agentica za prodaju nekretnina II koja mu je pokazala stan, izbu koja je bila zaključana i šupu koja nije bila zaključana, nije bila ograđena i u nju se moglo ući, i u njoj nije bilo stvari. U srpnju 2023. kad mu je trebao biti predan stan s pripadajućim dijelovima, predan im je ključ od stana koji je trebalo preurediti i nisu mu tad bili bitni podrumski prostori za koje mu je prodavatelj rekao da to dolje nešto susjed radi, u to vrijeme šupa nije bila ograđena niti je trebao ključ za nju, izba je bila zaključana. 7.7.2023. su im predani ključevi da mogu početi s radovima u stanu, šupa tad još nije bila ograđena, a da je ograđena je vidio 11.7.2023. kad je bila primopredaja i kad su im dali drugi ključ od stana i ključ od izbe. Kad je pitao prodavatelja FI što je s ključem od šupe koja je bila zagrađena, rekao mu je da je to "nešto za susjeda" , rukovao se i otišao u auto. S njima je ostala ŠI, prodavateljica koja je rekla za šupu da su je oni odlučili zadržati, a tek nakon 20 minuta rasprave je prvi put spomenula sina ĆI da je on to odlučio zadržati. ŠI im je na kraju rasprave rekla da tu provale i otišla, i dodala je da smo oni to htjeli prodati da bi cijena stana bila viša. Inače, u izbi su bile stare stvari, a dogovor je bio da im se preda prazno. Prilikom pregovora o kupnji stana razgovarao je samo s agenticom, a vlasnike su upoznali tek kod sklapanja
5 P o s l o v n i b r o j : P s
predugovora, tad nije bilo riječi o šupi. Šupa nije na kraju navedena u ugovoru ali su saznali da suvlasničke dijelove ni ne treba navoditi u ugovoru. U svim pregovorima sa suvlasnicima zgrade nakon kupnje stana su im rekli da je to bio prazan prostor, napušten i da ga nitko nije koristio. Na promjenu brave se odlučio jer mu tužitelj nije podnio dokaz da je vlasnik te šupe, angažirao je bravara koji je tražio da mu pokažem vlasnički list i nakon toga je bravar promijenio bravu. U šupi, koja je sad bila ograđena rigips pločama i s vratima, nalazile su se stvari iz stana koji je kupio, odnosno stvari prodavatelja. Rekli su mu susjedi da je tužitelj dolazio napraviti pregradu noću, dok je tuženik radio u stanu, inače to ne bi ni dopustio da je znao. Na pitanje spominje li se šupa u oglasu za prodaju stana, ili u predugovoru, navodi da ne, s agenticom su išli razgledavati, koja je rekla da su podrumski prostori zapušteni i da ih ne treba razgledavati i da smatra da to nije toliko bitno, pokazala je vrata od izbe, ali nije imala ključeve za izbu, šupu nije spominjala, ima dojam da ni ona nije znala cijelu situaciju, pri čemu misli da možda ni ona nije znala da šupa pripada stanu. U ožujku 2023. šupa nije bila ograđena, nije nikad vidio drvene letve na šupi, bio je nosivi zid, šupa je od 4 zida imala 3, kod ulaza nije bilo zida. Nije obraćao pozornost na druge šupe. Nije pozivao tužitelja da mu preda šupu, već prodavatelje. Smatra da je uveden u mirni posjed šupe samom kupnjom i predajom stana. Fizički je prvi put ušao u šupu u siječnju 2024.
14. Iz provedenog postupka sud je utvrdio da predmetni podrumski prostor (šupa) površine cca 8 m2 predstavlja zajednički dio nekretnine – stambene zgrade u [adresa] na [adresa],2,3 izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je tuženik kupio stan u toj zgradi, a da tužitelj nije nikad bio suvlasnik u toj zgradi niti je tužitelj ikad živio u toj gradi. Tuženik je stupio u predmetni prostor prvi put 19. siječnja 2024. na način da je promijenio bravu. Utvrđeno je i da je tužitelj kupio stan u toj zgradi ugovorom koji je datiran 12. lipnja 2024., a da u tom ugovoru nije naveden predmetni podrumski prostor. Nadalje, podrum nije bio predmet ni pregovora oko kupnje stana, niti predaje u posjed što su potvrdili i tuženik i UIA. Nadalje, utvrđeno je da tuženik prije nego li je tužitelj izvršio radove na podrumu i zaključao ga nije ni znao da bi tu taj podrum trebao pripasti, što proizlazi iz iskaza svjedokinje ČI i samog tuženika. Utvrđeno je da i da je tužitelj u srpnju 2023. nakon što je obnovio podrum, zaključao ga. Iz iskaza svjedokinje ČI je utvrđeno i da je tužitelj potajno izvodio radove u podrumu u vrijeme kad se tuženik useljavao u stan, a tužitelja prije toga nitko od nepristranih svjedoka (osim njegove majke) nije viđao u toj zgradi niti ga vidio da koristi navedeni podrum niti bi znao da ga tužitelj koristi.
15. Čl. 27. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje u tekstu: ZV) propisuje da onaj tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć).
16. Čl. 21. st. 1. ZV-a određuje da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Iz postupka proizlazi da tuženik nije bio u posjedu predmetnog podruma (šupe) prije
6 P o s l o v n i b r o j : P s
siječnja 2024. te stoga nije smio na temelju samopomoći mijenjati bravu na podrumu jer prije nije ni imao posjed koji bi štitio.
17. Čl. 21. st. 2. ZV-a propisuje da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. Utvrđeno je da je tužitelj bio u posjedu predmetnog podrumskog prostora u trenutku kad je tuženik promijenio bravu.
18, Zbog navedenog sud nije posebno ispitivao je li tužitelj stekao posjed predmetnog podruma savjesno i pošteno ili potajno, odnosno, zlouporabom povjerenja. Naime, ako je tužitelj stekao posjed pošteno kako sam navodi, ima ga pravo braniti protiv svakog pa tako i prema tuženiku. S druge strane, ako je stekao posjed potajno (kako tvrdi tuženik) ima ga pravo braniti protiv tuženika koji nije bio posjednik prije nego li je tužitelj izvršio radove u predmetnom podrumu, odnosno, u tom slučaju tužitelj, kad je stekao posjed, nije oduzeo taj posjed tuženiku te ga može štititi u odnosu na tuženika bez obzira na način kako je sam tužitelj stekao posjed. Utvrđeno je da prilikom kupnje stana tuženik nije znao da kupuje i podrum niti mu je podrum predan u posjed, već je posjed podruma stekao promjenom brave, a da bi imao pravo na posjed tog podruma, tuženik je zaključio tek nakon kupnje stana. Zbog navedenog je utvrđeno da tužitelj u svakom slučaju u ovom postupku ima pravo štititi posjed predmetnog podruma od tuženika.
19. Sudska praksa je zauzela stav da je moguće štititi posjed dijela nekretnine koji ne može biti samostalna cjelina, poput sobe, pa je tako moguće i štititi posjed predmetnog podruma.
20. Čl. 22. st. 1. ZV-a propisuje da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
21. Stoga je usvojen tužbeni zahtjev koji je preciziran u odnosu na vrijeme počinjenja smetanja posjeda, na način da je umjesto "tijekom 2024." stavljen datum za kad je utvrđeno da je smetan posjed čime tužbeni zahtjev nije prekoračen, već je određen (a time je suđeno manje jer smetanje se nije dogodila tijekom cijele 2024. godine). Nadalje, ovom odlukom sud nije utvrđivao tko je vlasnik predmetnog podruma, tko ima pravo na posjed podruma, je li posjed nesavjestan niti je li tužitelj pošteni posjednik podruma niti je na navedenim činjenicama utvrđivao odluku.
22. Tužitelju je priznat trošak jednokratne nagrade prema točki 7.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) u iznosu od 500 eura te na pristojbu na tužbu u iznosu od 13,27 eura te pristojbe na rješenje u iznosu od 13,27 eura što sve zajedno iznosi 526,54 eura koliko je točkom III izreke rješenja naloženo tuženiku platiti tužitelju.
23. Na dosuđeni parnični trošak dosuđene su i zatezne kamate koje teku od donošenja rješenja do isplate (čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona, "Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20) po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.
7 P o s l o v n i b r o j : P s
24. Stoga je odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 19. svibnja 2025.
Sudac:
Ivan Borković
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba koju se podnosi ovom sudu pismeno u četiri četiri istovjetna primjerka u roku od petnaest dana od primitka pisanog otpravka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je rješenje dostavljeno onoga dana kada je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).
DNA:
1. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na rješenje
2. tuženiku po pun.