REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: OVR-1711/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja PP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika Addiko Bank d.d., Zagreb, Slavonska avenija 6, OIB: 14036333877, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Matiću, odvjetnik u Zagrebu, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, bez održavanja ročišta, 19. svibnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: P-8764/2019 od 21. srpnja 2023., kao neosnovan.
II. Odbija se zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovršenik je 09. svibnja 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: P-8764/2019 od 21. srpnja 2023.
2. U prijedlogu se ovršenik poziva na žalbene razloge propisane čl. 50. st. 1. toč. 7. i 9. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ), te na ispunjenje uvjeta iz čl. 65. st. 1. toč. 1., 4. i 5. OZ-a. Također, ovršenik navodi da je 18. ožujka 2025. pred ovim sudom, pod poslovnim brojem: Ovr-963/2025 podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga jer tražbina iz ovršne isprave ne postoji, ali da o tom prijedlogu sud još uvijek nije odlučio, budući da ovrhovoditelj odbija primitak prijedloga na očitovanje. Međutim, da je sud u tom predmetu donio zaključak kojim je naložio FINA-i da ne izvrši prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: P-8764/19 od 21. srpnja 2023. i Ugovora o cesiji potvrđenog od javnog bilježnika, pod poslovnim brojem: OV-542/25, do drugačijeg naloga suda. Ovršenik kao bitno ukazuje da je 20. siječnja 2025. izjavio prijeboj dijela tražbine koju je imao prema ĆP i to temeljem ugovora o kreditu, pod brojem: 016-2405/2006 od 20. listopada 2006. i koja tražbina ukupno iznosi 502.710,94 EUR sa njenom tražbinom temeljem ovršne isprave u ovoj pravnoj stvari, a u iznosu od 38.258,80 EUR. Nadalje, da je Izjavu o prijeboju bez odlaganja poslao ĆP, te da ju je ona primila 23. siječnja 2025., a nakon toga da ga je obavijestila da je tražbinu prenijela cesijom. Ovršenik navodi, da je tek kasnije utvrdio da je Ugovor o cesiji, pod brojem: OV-542/2025 sklopljen 29. siječnja 2025. tj. devet (9) dana nakon Izjave o prijeboju i šest (6) dana nakon što je dužnica DP bila obaviještena o prijeboju, iako je temeljem članka 196. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) Izjavom o prijeboju od 20. siječanja 2025. već bio izvršen prijeboj. Ovršenik smatra da postupak prisilne naplate koji je kasnije pokrenuo ovrhovoditelj, predstavlja pravno nasilje, te kazneno djelo budući da je bio obaviješten da je tražbina iz ugovora o cesiji kompenzirana. U prilog svog prijedloga, ovršenik navodi i da odgodom prijenosa zaplijenjenog iznosa ovrhovoditelj ne bi trpio nikakvu štetu, budući da su sredstva zaplijenjena i da na ista teče zatezna kamata. Slijedom navedenoga, ovršenik predlaže da sud donese rješenje kojim se nalaže FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava do pravomoćne odluke suda o dopuštenosti ovrhe, te potražuje naknadu troškova na ime sastav prijedloga u ukupnom iznosu od 625,00 EUR.
3. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa otpremljen je 12. svibnja 2025. ovrhovoditelju na očitovanje, a isti do dana donošenja ovog rješenja nije zaprimljen. Međutim, sud je u konkretnom predmetu zbog hitnosti u postupanju (Zahtjeva za izravnu naplatu podnesen je 27. veljače 2025. u 15:01 sati), odlučio temeljem stanja spisa bez čekanja na istek rok za očitovanje ovrhovoditelja, te vodeći pri tom računa da na taj način ni ovršenik, a ni ovrhovoditelj nisu dovedeni u nepovoljan položaj.
4. Nadalje, sud je izvršio uvid u spis ovog suda pod poslovnim brojem: OVR- 963/2025, te je utvrdio da je ovršenik 18. ožujka 2025. uistinu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te da je u istom spisu sud 10. travnja 2025. donio zaključak kojim je naložio FINA-i da ne izvrši prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava na temelju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem: P-8764/19 od 21. srpnja 2023. i Ugovora o cesiji potvrđenog od javnog bilježnika, pod poslovnim brojem: OV-542/25 do drugačijeg naloga suda, kao i da FINA-i postupa po navedenom zaključku.
5. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava nije osnovan.
6. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.
7. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.
8. Prijedlogom od 18. ožujka 2025. (spis pod poslovnim brojem: Ovr-963/2025) ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a. Međutim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.
9. Postupak izravne naplate u ovom predmetu vodi se temeljem pravomoćne i ovršne sudske odluke donesene u zakonito provedenom postupku, te nema zapreke za provedbu postupka izravne naplate temeljem takve isprave, a ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Tako, ovršenik u svom prijedlogu ne navodi u čemu bi se šteta sastojala, zašto bi ista bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva. Nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju.
10. Slijedom navedenog, sud smatra kako nisu ispunjeni uvjeti za odgodu, te je primjenom navedenih zakonskih odredbi, odlučio kako je navedeno u točki I. izreke ovog rješenja.
11. Zahtjev ovršenika za naknadu troškova postupka nije osnovan.
12. Čl. 14. st. 5. OZ-a propisuje da su ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. S obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlogom u ovom postupku, sud je temeljem čl. 14. st. 5. OZ-a, odlučio kako je navedeno u točki II. izreke ovog rješenja.
U Zagrebu, 19. svibnja 2025.
Sudac:
Jure Pezelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisano u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić
DNA:
1. Ovrhovoditelju
2. Ovršeniku po pun.
3. Spis
