REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Poslovni broj: P-55/2023-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Josi Puljiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Lubina, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Lubina i Čutura j.t.d. iz Splita, protiv tuženika: 1) ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Goran Parlov, odvjetnik u Splitu, 2) RT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Vinko Fabjanović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Fabjanović & Marinelić d.o.o. iz Supetra, radi isplate, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 2.travnja 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i tuženice pod 2), dana 19.svibnja 2025. na ročištu za objavu odluke,
p r e s u d i o j e:
I – Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Nalaže se tuženima HT, OIB: [osobni identifikacijski broj] i AT, OIB: [osobni identifikacijski broj],da u roku od 15 dana solidarno isplate tužiteljici ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 600 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 5.VIII.2021. godine pa do 31.XII.2022. godine, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotna poena, a od 1.I.2023.godine pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena.
Nalaže se tuženima HT, OIB: [osobni identifikacijski broj] i AT, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana solidarno isplate tužiteljici ŠT, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 600 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 5.II.2023. godine pa do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena.
II. Nalaže se tuženima da u roku od 15 dana tužiteljici solidarno plate parnične troškove sa zateznim kamatama , koje teku od objave presude pa do isplate, po stopi zateznih kamata koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena."
II - Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženicima u roku od 15 dana parnični trošak i to tuženiku pod 1) iznos od 66,36 EUR, a tuženici pod 2) iznos od 216,36 EUR.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je 8.1.2023. ovom sudu podnijela tužbu protiv tuženika radi isplate iznosa od 600,00 EUR. Tužba se činjenično u bitnom temelji na tome: da su tužiteljičin stan površine 72,36 m2 koji se nalazi u Splitu, u zgradi oznake [adresa], u kolovozu 2021. koristili tuženici bez pravne osnove; da mjesečna najamnina za takav stan iznosi najmanje 600,00 EUR mjesečno što predstavlja izmaklu korist za tužiteljicu, jer bi toliku najamninu naplaćivala kada bi raspolagala svojim stanom.
1.1.Rješenjem od 31.10.2024. ovom predmetu je pripojen predmet broj P-2059/2023, koji je formiran po tužbi istog tužitelja protiv istih tuženika, s istom činjeničnom osnovom i istim novčanim zahtjevom, a jedina je razlika u tome da tužitelj traži isplatu za različiti mjesec korištenja stana (veljaču 2023.).
2.Tuženici su u odgovoru na tužbu predložili odbacivanje tužbe, podredno odbijanje tužbenog zahtjeva i pritom naveli: da kao članovi obiteljskog domaćinstva zaštićenog najmoprimca koriste predmetni stan; da je pravomoćnom presudom od 27.3.2014. odbijen zahtjev tužiteljice za iseljenjem tuženika; da uredno podmiruju mjesečni iznos najamnine za predmetni stan sukladno odluci o osnivanju sudskog pologa.
3.Sud je u dokaznom postupku izveo dokaz pregledom cjelokupne pisane dokumentacije u spisu, koja će biti navedena u nastavku obrazloženja, te spisa P- 1667/2022 iz kojeg su preslikana pismena iz spisa br. Pst-12/2013, Pst-728/2013, R1-743/2012 pregledanih u tom postupku te zapisnik o saslušanju tuženika i svjedoka LT.
3.1.Tužbeni zahtjev nije osnovan.
4.Predmet spora je isplata na ime tržišne najamnine za mjesece kolovoz 2021. i veljaču 2023., za stan površine 72,36 m2 u Splitu, u zgradi na adresi [adresa], položen na III katu zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za kojeg tužiteljica, kao vlasnica istog, tvrdi da ga tuženici koriste bez pravnog temelja.
4.1.Među strankama je sporno postojanje potraživanja i visina istog, a nije sporno da je tužiteljica vlasnica predmetnog stana u kojemu stanuju tuženici.
4.2.U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO), Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) i Zakona o najmu stanova ("Narodne novine" broj 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06, u daljnjem tekstu: ZNS).
5.U postupku je utvrđeno sljedeće:
Između prijašnje vlasnice predmetnog stana JT, kao vlasnice i najmodavca, i LT, kao najmoprimca, je dana 10.4.1998. sklopljen Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom u kojem ugovoru su kao osobe koje s najmoprimcem koriste predmetni stan navedeni tuženici.
Tužiteljica je, kao kupac, potom dana **.**.2012. s JT, kao prodavateljicom, sklopila Ugovor o kupoprodaji predmetnog stana.
Navedeno je utvrđeno pregledom navedenih ugovora.
5.1.Tuženici iz ove parnice su tražili, kao tužitelji u parničnom postupku br. Pst- 728/2013, vođenom protiv tužiteljice iz ove parnice kao tuženice, da se donese presuda koja nadomješta ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom. Njihov tužbeni zahtjev je pravomoćno odbijen iz razlog jer pravo tražiti takvu presudu ima samo LT koji je zaštićeni najmoprimac prema citiranom ugovoru od 10.4.1998., a osim toga i rješenjem br. Ps-93/2023 od 25.2.2025. (list 339-340), koje je nepravomoćno, odbačena je tužba ET kojom je zahtijevao donošenje presude koja će nadomjestiti ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom. Isto tako, i tužiteljica je ranije bezuspješno tražila iseljenje tuženika (zbog toga što tuženici navodno bez valjanog pravnog temelja koriste stan) te je presudom donesenom u predmetu br. Pst-12/2013 pravomoćno odbijen njezin tužbeni zahtjev budući da je utvrđeno da tuženici koriste stan na temelju ugovora o najmu od 10.4.1998. kao valjane pravne osnove te da im tužiteljica nije otkazala taj ugovor. Navedeno je utvrđeno pregledom dokumentacije preslikane iz tih spisa.
5.2. LT (otac tuženika pod 1. i bivši suprug tuženice pod 2.) je u međuvremenu nedvojbeno iselio iz predmetnog stana što je priznao i u iskazu. Prema sastavljenom zapisniku, njegovo iseljenje je bilo dana 6.12.2022. Iz navedenog zapisnika je vidljivo i to da su tuženik pod 1) i LT postigli sporazum u smislu čl.24.st.2.ZNS prema kojemu je tuženik pod 1) najmoprimac. LT od 7.11.2016. u osobnoj iskaznici (pregledanoj na ročištu na kojem je saslušavan) ima evidentirano prebivalište na adresi [adresa]. Nadalje, u iskazu je on naveo: da je za sad još uvijek uknjižen kao vlasnik predmetne kuće u [adresa] koja ima dva stana; da on nije kupio zemljište prije nego li je na istom izgrađena ta kuća, a građevinska dozvola glasi na njega; da je ĆT njegova supruga koja je bila prodala jedan stan te kako bi izbjegla plaćanje poreza na stjecanje prve nekretnine, zamolila ga je da on bude evidentiran kao vlasnik što je on i učinio, a kasnije je ugovorom o doživotnom ili možda dosmrtnom uzdržavanju njoj vratio vlasništvo nekretnine.
5.3.Tuženici su u iskazima danim u predmetu br. P-1667/2022, vođenom između istih stranaka za drugo vremensko razdoblje, u bitnom ostali pri svojim tvrdnjama iznesenim tijekom postupka te su oboje izjavili da tužiteljici plaćaju zaštićenu najamninu u iznosu od oko 20-ak eura.
Navodi o plaćanju najamnine su u suglasju i sa dokumentacijom preslikanom iz spisa br. R1-743/2012 u kojem postupku su tuženici ishodili otvaranje sudskog pologa za uplatu zaštićene najamnine.
6.S obzirom na sadržaj izvedenih dokaza, odlučeno je kao u izreci zbog sljedećih razloga.
Tuženici su na dan stupanja na snagu ZNS-a imali pravni položaj člana obiteljskog domaćinstva LT te su sukladno tome stekli prava i obveze zaštićenih najmoprimaca na predmetnom stanu u smislu odredbe članka 37. stavka 1. ZNS-a. U skladu s tim njihovim statusom je sklopljen i ugovor o najmu sa zaštićenom najamninom s tadašnjim vlasnikom predmetnog stana za koji ugovor tužiteljica nije ni tvrdila ni dokazala da bi bio utvrđen ništetnim, poništen ili na bilo koji drugi način stavljen izvan snage.
6.1.Kupnjom predmetnog stana tužiteljica je istog stekla opterećenog time što u njemu imaju pravo stanovati tuženici i za to stanovanje plaćati zaštićenu najamninu (čl.24.st.1.ZNS).
Iseljenjem LT, čiji brak s tuženicom pod 2) je razveden, iz predmetnog stana tuženici nisu izgubili pravo stanovati u predmetnom stanu uz plaćanje zaštićene najamnine jer su, kako je ranije objašnjeno, tuženik pod 1) i LT postigli sporazum u smislu čl.24.st.2.ZNS. Eventualno vlasništvo kuće u [adresa] na ime LT nema utjecaja na status tuženika (pravo da stanuju u stanu uz plaćanje zaštićene najamnine) budući da je LT razvodom i iseljenjem prestao biti član domaćinstva tuženika i u tom slučaju dolazi do situacije opisane u čl.24.st.2.ZNS. Čak i da je LT iselio iz predmetnog stana 2016. (kad je prijavljen na adresi u [adresa] u objektu koji je uknjižen kao njegovo vlasništvo), a ne 2022. godine (kad je potpisao zapisnik), to ne znači da bi tuženici trebali isto tako iseliti s njim jer se ne može očekivati od tuženika (pogotovo od tuženice RT) da slijede LT i počnu stanovati skupa s njim i njegovom novom suprugom. Dakle, ako je on stekao vlasništvo nekretnine, tuženici nisu stekli vlasništvo iste pa stoga nisu ni izgubili pravo na status zaštićenog najmoprimca.
6.2.Dakle, tuženici imaju pravnu osnovu za korištenje predmetnog stana (Ugovor o najmu stana sa zaštićenom najamninom) tj. pošteni su posjednici predmetnog stana jer imaju pravni položaj zaštićenih najmoprimaca pa nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe čl.165.ZV za prihvaćanje tužbenog zahtjeva. Tuženici nisu u obvezi tužiteljici naknaditi koristi koje imaju, a niti su joj dužni naknaditi štetu koju tužiteljica trpi uslijed nemogućnosti ostvarenja tržišne najamnine te je stoga tužbeni zahtjev odbijen u pogledu iznosa od 1.200,00 EUR sa zateznim kamatama. Ujedno se skreće pozornost i na praksu viših sudova (ŽS Split: Gž-2466/2024, ŽS Velika Gorica: Gž-858/2023) u sličnim predmetima između istih stranaka. Vezano za stajalište jednog od sudova (ŽS Osijek: Gž-1273/2024), u sličnim predmetima, da bi prvostupanjski sud trebao utvrditi i imovinsko stanje tuženika odnosno jesu li tuženici radno sposobni, za reći je da su stranke najprije dužne iznijeti tvrdnje o određenim činjenicama i predložiti odgovarajuće dokaze, a tužiteljica u konkretnom slučaju nije do zaključenja prethodnog postupka iznosila tvrdnje o imovinskom stanju i radnoj sposobnosti tuženika pa stoga ovaj sud drži da iste ne bi trebao utvrđivati po službenoj dužnosti.
7.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154.st.1.Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 155/23, dalje: ZPP) i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/23, dalje: OT).
7.1.Tuženici su zastupani po različitim punomoćnicima s tim da je u vrijeme davanja odgovora na tužbu tuženike zastupao isti punomoćnik. Kako prilikom zaključenja glavne rasprave punomoćnici tuženika nisu bili prisutni, tuženica pod 2) je izjavila da se osim troška popisanog u podnescima potražuje po 200,00 EUR za ročišta.
7.2.S obzirom na to da se u ovom postupku raspravljalo o ukupnom tužbenom zahtjevu od 1.200,00 EUR, to je tuženicima priznat, u granicama njihovog zahtjeva, sljedeći trošak: 132,72 EUR za odgovor na tužbu (popola svakom od tuženika) te tuženici pod 2) za ročište od 15.1.2015. iznos od 150,00 EUR. Tuženicima nije priznat PDV budući da njihovi punomoćnici nisu u sustavu PDV-a što je utvrđeno provjerom na službenoj internetskoj stranici Porezne uprave.
U Splitu, 19.svibnja 2025.
S U D A C
Joso Puljić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
-pun.tužitelja
-pun.tuženika pod 1)
-pun.tuženika pod 2)
