REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-899/2025-7.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivanu Matančeviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alan Muhvić Pintar, odvjetnik iz Zagreba, protiv I-tuženika UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženice FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po Odvjetničkom društvu Krpan i partneri, odvjetnicima iz Zagreba, radi isplate, nakon održane javne glavne rasprave zaključene dana 10. travnja 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 19. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se I-tuženiku UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženici FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplate 1.600,00 EUR sa zateznim kamatama od 11. listopada 2019. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje se, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se I-tuženiku UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-tuženici FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknade parnični trošak u iznosu od 842,25 EUR sa zateznim kamatama koje teku od dana objave prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj traži da mu tuženici na ime naknade neimovinske štete isplate daljnjih 3.045,20 EUR sa zateznim kamatama od 20. rujna 2018. pa do isplate, u dijelu u kojem tužitelj traži isplatu zateznih kamata na dosuđeni iznos pravične novčane naknade za razdoblje od 20. rujna 2018. do 11. listopada 2019. te u dijelu u kojem traži naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa.

Obrazloženje

1. Prednica tužitelja HA u tužbi navodi da je dana 20. rujna 2018. Općinski kazneni sud u Zagrebu donio presudu broj K-1549/2017 kojom su ovdje tuženici kao okrivljenici oglašeni krivima za počinjenje kaznenog djela protiv osobne slobode prijetnjom opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona zbog toga što su dana 17. ožujka 2017. u 9.30 sati, nakon održane rasprave na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na kojoj je prednica tužitelja ispitana u svojstvu svjedoka na hodniku ispred sudnice u nakani da ju zastraše oboje se istoj unosili u lice te joj prijetećim tonom glasa u više navrata rekli da će ju ubiti, da više neće nikome svjedočiti te ju vrijeđali, a što je kod prednice tužitelja izazvalo osjećaj straha za vlastiti život. Dalje navodi da je navedena presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu Kž-30/2019 od 12. veljače 2019. Prednica tužitelja navodi da je zbog riječi koje su joj uputili tuženici bila u ozbiljnom strahu, da je način na koji su prijetnje izrečene kod nje pojačao osjećaj straha, da se nakon štetnog događaja bojala izaći iz zgrade suda na glavni izlaz već se vratila u sudnicu i zatražila zaštitu sutkinje, da je osjećaj straha, nespokojstva kod nje doveo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, da je zbog prijetnji izrečenih od strane tuženika doživjela veliki šok i to ne samo u vrijeme kada je prijetnja izrečena, da se i nakon toga svakoga dana pitala i bojala hoće li tuženici svoje prijetnje zaista i ostvariti, a zbog toga nije mogla obavljati svoje uobičajene životne aktivnosti, da je zbog izrečenih prijetnji proživljavala strah jer se bojala da će je tuženici presresti ili da će poslati nekog drugog kako bi izvršio njihove prijetnje pa je zbog svega navedenog određeno vremensko razdoblje živjela u stresu opravdano strepeći za svoj život i zdravlje. Prednica tužitelja ističe da je osoba starije životne dobi i teško narušenog zdravlja i da su izrečene prijetnje i njima prouzročen strah doveli do pogoršanja njezinog zdravstvenog stanja. Slijedom svega navedenog, tužitelj traži da mu tuženici solidarno isplate pravičnu novčanu naknadu za neimovinsku štetu koju je trpjela njegova prednica HA i to u iznosu od 4.645,20 EUR zajedno sa zateznim kamatama od 20. rujna 2018. pa do isplate. Također, traži da mu tuženici nadoknade parnične troškove sa zateznim kamatama od donošenja presude pa do isplate.

2. Tuženici u cijelosti osporavaju nastanak štetnog događaja, nastalu štetu, kao i uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i štete. Dakle, u cijelosti osporavaju i osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Ističu kako prednica tužitelja nije dokazala nastanak štete, odnosno da je pretrpjela bol ili strah, ističu prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda navodeći kako je u ovom sporu nadležan sud koji je opće mjesno nadležan za tuženike, smatraju da težina povrede i sve okolnosti slučaja ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade, tvrde da je prednica tužitelja nakon ročišta izašla kroz glavni ulaz suda, osporavaju da bi prednica tuženika doživjela šok i da je nakon štetnog događaja osjećala strah, tvrde da kratkotrajni strah koji je eventualno pretrpjela nije uzrokovao neimovinsku štetu prednici tužitelja, smatraju kakio nije moguće da je ista kroz duže vremensko razdoblje trpjela strah i duševne boli te da bi to dovelo do pogoršanja njezinog zdravstvenog stanja. Slijedom svega iznesenog predlažu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te traže da im tužitelj nadoknadi prouzročeni parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama.

3. Tijekom postupka izveden je dokaz medicinskim vještačenjem i uvidom u dostavljene isprave. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP), na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

4. Tuženici neosnovano ističu prigovor mjesne nenadležnosti ovog suda budući da je sukladno čl. 52. st. 1. ZPP za suđenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda općemjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je području štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.

5. Predmet spora je naknada neimovinske štete koju je prednica tužitelja HA pretrpjela zbog prijetnji koje su joj tuženici uputili dana 17. ožujka 2017. u zgradi Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, nastanak štete te uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i štete.

6. Presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-1549/2017 od 20. rujna 2018. tuženici su oglašeni krivima što su dana 17. ožujka 2017. u 9,30 sati, nakon održane rasprave na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, na kojoj je oštećena JA ispitana u svojstvu svjedoka, na hodniku ispred sudnice u nakani da zastraše HA, oboje joj se unosili u lice te prijetećim tonom glasa u više navrata joj rekli da će je ubiti, da više neće nikome svjedočiti te ju vrijeđali, što je sve kod oštećene HA izazvalo osjećaj straha za vlastiti živo. Navedenom presudom utvrđeno je da su tuženici ozbiljno prijetili da će usmrtiti HA čime su počinili kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom - opisano i kažnjivo po čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona (NN11). Prvostupanjska presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Zagrebu broj Kž-30/2019 od 12. veljače 2019.

7. Sukladno odredbi čl. 12. st. 3. ZPP u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Slijedom navedenog, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika za štetu utvrđeni su citiranom pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu.

8. Stalni sudski vještak – specijalist psihijatar prim. Goran Makarić, dr. med., izvršio je uvid u predmetni spis i priloženu medicinsku dokumentaciju te je osobno pregledao prednicu tužitelja HA. Vještak je utvrdio da je ista bila izložena štetnom događaju 17. ožujka 2017. i da je na psihičkom planu razvila simptomatiku vjerojatne akutne stresne reakcije. Nadalje, naveo je da je prednica tužitelja u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet pa i život, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja, a aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem vještak nije utvrdio kriterije za perzistiranje istog, ali je ocijenio da zaostaje opisana povremena situaciona anksioznost. Prema mišljenju vještaka između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza, dakle, kod prednice tužitelja došlo je do povrede duševnog zdravlja. Vještak je ocijenio da je ista pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta, da je do smirivanja akutnih simptoma psiho-traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do tri dana te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do dva tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do šest tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg do umjerenog intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Prema mišljenju vještaka duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti nema.

9. Vještak se na glavnoj raspravi očitovao na prigovore tuženika te je tom prilikom naveo da je svoj nalaz sačinio temeljem uvida u presliku zdravstvenog kartona tužiteljice koji obuhvaća razdoblje od 2. travnja 2008. do 14. prosinca 2020. Istaknuo je da u spisu nije našao psihijatrijsku medicinsku dokumentaciju koja bi bila vezana uz predmetni štetni događaj pa je stoga ocjenu kvalifikatornih okolnosti donio temeljem psihijatrijskog ispitivanja tužiteljice te je iste ocijenio temeljem svog stručnog znanja i kliničkog iskustva uz napomenu da je vještak u poziciji da anamnestičkim podacima pristupa afirmativno.

10. Sud je prihvatio mišljenje sudskog vještaka kao stručno i objektivno jer je isto utemeljeno na nalazu koji pregledan i jasan, a utemeljen je na raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji, osobnom zdravstvenom kartonu i kliničkom pregledu prednice tužitelja. Prigovorima tuženika nije dovedena u sumnju pravilnost provedenog vještačenja jer se vještak na glavnoj raspravi jasno i argumentirano očitovao na sve iznesene primjedbe te je u konačnici ostao u cijelosti kod svog nalaza i mišljenja.

11. Sukladno odredbi čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredbom čl. 1046. ZOO šteta je definirana kao umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

12. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da je prednici tužitelja u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 1046. u svezi s odredbom čl. 19. st. 2. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade (čl. 1100. st. 1. ZOO). Vještak je jasno i nedvosmisleno utvrdio da je kod prednice tužitelja došlo do povrede duševnog zdravlja i postoji izravna uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja.

13. Imajući u vidu utvrđeni intenzitet i trajanje straha koji je tužiteljica pretrpjela ne samo u trenutku štetnog događaja kada su joj tuženici ozbiljno prijetili da će ju usmrtiti, već i u razdoblju od nekoliko narednih tjedana kada je osjećala strah i bojazan za svoj život i zdravlje, sud je ocijenio da joj temeljem čl. 1100. ZOO pripada pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje u iznosu od 1.600,00 EUR.

14. Sukladno odredbi čl. 1103. ZOO obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da tužitelj ne tvrdi niti dokazuje da je njegova prednica prije podnošenja tužbe tuženicima podnijela pisani zahtjev za naknadu štete, tužitelj ima pravo na zatezne kamate tek od dana podnošenja tužbe.

15. Odredbom čl. 1107. st. 1. ZOO propisano je da za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno. Slijedom svega navedenog, tuženicima je naloženo da tužitelju solidarno isplate pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.600,00 EUR zajedno sa zateznim kamatama od 11. listopada 2019. pa do isplate. Stopa zatezne kamate propisana je odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

16. Odluka o naknadi parničnih troškova stranaka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP u vezi s odredbom čl. 155. ZPP. Trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku odmjeren je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23). Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7/1), trošak sastava podneska od 14. listopada 2021. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1), trošak sastava podneska od 23. listopada 2024. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8/4) te trošak zastupanja na ročištima 13. veljače 2020., 30. rujna 2020. i 10. travnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR za svako ročište (Tbr. 9/1), dok mu je za ročište održano 11. svibnja 2022. priznat trošak u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9/2), što ukupno iznosi 1.150,00 EUR.

17. Prilikom utvrđivanja uspjeha stranaka u sporu sud je uzeo u obzir ne samo kvantitativni uspjeh, odnosno razmjer tužbenog zahtjeva iz tužbe (4.645,20 EUR) i iznosa koji je tužitelju dosuđen (1.600,00 EUR) već i kvalitativni uspjeh stranaka u sporu. Tužitelj je u pogledu osnove uspio u cijelosti jer je dokazao da pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, odnosno nastanak štetnog događaja, nastanak štete koja opravdava dosudu pravične novčane naknade i uzročno-posljedičnu vezu između štetnog događaja i štete. U pogledu visine tužitelj je uspio s približno 34% zahtjeva, tako da ukupni uspjeh tužitelja u sporu iznosi približno 67%, a kada se navedeni postotak umanji za uspjeh tuženika od 33% razlika u uspjehu u korist tužitelja iznosi 34%. Tuženici su stoga dužni tužitelju nadoknaditi razmjeran dio troškova zastupanja u iznosu od 391,00 EUR.

18. Tužitelju je priznat i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 92,90 EUR i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 92,90 EUR.

U Zagrebu 19. svibnja 2025.

Sudac

Ivan Matančević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba o kojoj odlučuje nadležni županijski sud. Žalba se podnosi pisanim putem ovome sudu u roku od 15 dana od dana objave presude, a za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćnicima