REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj:Pn-1822/2024-94

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrijani Markić Jurišić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Nikolina Mijolović Jakšetić, odvjetnica u Rijeci, V.Lisinski 6/2, protiv tuženika TČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Toš, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 34, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 3. travnja 2025. u prisutnosti z. punomoćnice tužitelja KČ, odvjetničkog vježbenika te punomoćnika tuženika, 19. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženome da tužiteljici isplati iznos od 27.000,00 kn, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena tekućom od dana 21. ožujka 2018. godine pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

Nalaže se tuženome da tužiteljici nadoknadi prouzročeni parnični trošak s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od dana presuđenja pa do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.".

II. Nalaže se tužiteljici PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi tuženiku TČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu 2.536,84 Eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi 2. studenog 2018. navodi da je angažirala tuženika u lipnju 2016. radi izrade i ugradnje stolarije (prozori i vrata) na kući te za izvedene radove platila 27.000,00 kn, da je unutar godine dana od izvedenog rada primijetila čitav niz nedostataka i to propuštanje vode kroz prozore i vrata prilikom kiše, nemogućnost zatvaranja grilja na većini prozora, rast gljivica i trulež stolarije zbog prodora vode, raspucano drvo na mnogim mjestima i pad nosača na prozoru u jednoj sobi, da je tuženik na njezin poziv dolazio više puta radi otklona nedostataka, međutim, bez uspjeha, nakon čega se prestao javljati na poruke te da je početkom 2018. pristao vratiti joj plaćeni iznos od 27.000,00 kn u četiri mjesečne rate, pa kako tuženik nije vratio taj iznos niti uklonio nedostatke to traži donošenje presude kojom se tuženiku nalaže da je isplati 27.000,00 kn sa zateznom kamatom od prvog idućeg dana od kojeg je zahtijevala povrat novca tj. od 21. ožujka 2018. do isplate.

1.1. Tijekom prethodnog postupka tužiteljica navodi da ona predmetnom tužbom zahtijeva naknadu štete koju joj je tuženik pričinio i to prema odredbama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23; dalje: ZOO) koji reguliraju popravljanje imovinske štete, a ne prema odredbama koje reguliraju pitanje materijalnih nedostataka, ali sve i da traži naknadu u smislu čl. 606 ZOO-a tužiteljica smatra da bi imala pravo isticati i materijalne nedostatke i nakon isteka roka od dvije godine jer je prijevarom tuženika, kao izvođača, spriječena ostvariti to pravo, a to je upravo sporazum kojim se tuženik obvezao vratiti joj iznos od 27.000,00 kn čime ju je prijevarno doveo u zabludu budući evidentno nikada nije imao namjeru taj iznos isplatiti, a svakako je znao za sve činjenice navedene u tužbi.

2. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da je po narudžbi tužiteljice, u skladu s pravilima struke, izradio i montirao drvenu stolariju na njezinoj kući u ožujku 2015., da ju je upozorio na potrebu građevinskog dovršetka poslova (obrada špaleta oko ugrađene stolarije i postavljanje prozorskih klupčica), da ga je tužiteljica tijekom zime 2015./2016. kontaktirala s prigovorima na kondenzaciju vlage, puhanje zraka oko prozora i sl., zbog čega je on odlazio kod nje u nekoliko navrata i upozoravao da je potrebno izvesti građevinske radove nužne za dovršetak objekta jer su "nedostaci" koje je tužiteljica isticala bili rezultat nedostatka samog objekta - neriješeno pitanje vlage i nedovršeni građevinski radovi, a ne kvaliteta materijala ili izrade odnosno ugradnje naručene robe, pa kako tužiteljica nije poduzela potrebne mjere u vidu dovršetka objekta, on je prestao odgovarati na njezine pozive jer nije mogao ništa poduzeti, a svoj je posao odradio po pravilima struke i profesionalno, slijedom čega smatra da ništa nije tužiteljici dužan. Također navodi da je tužiteljica, ukoliko tvrdi da postoje nedostaci izvršenog djela, propustila rok iz čl. 606 ZOO-a jer je od zime 2015./2016. pa do podnošenja tužbe prošlo više od dvije godine.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid ispravu bez datuma na l.5 spisa, fotografije, dopis od 20. ožujka 2019., SMS poruke i predmet Općinskog suda u Rijeci R1-398/18, proveo uviđaj na licu mjesta i vještačenje po vještaku dipl.ing. Miroslavu Turku te saslušao vještaka, stranke i svjedoke GČ, EČ, ZČ, LČ, JČ i HČ, OČ i UČ.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine"5 3/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje:ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Iz dokumentacije u koju je izvršen uvid kao bitno proizlazi slijedeće:

-da je neutvrđenog dana sačinjen dokument iz kojeg proizlazi da se "do kraja tjedna šalje 1.000 e", "očekuje predračun za PVC stolariju", "po mogućnosti traži mišljenje građevinskog vještaka" te da "ukupni dug do 4 mjeseca" odnosno "ukupan iznos radova je 27.000,00 kn",

-da iz SMS poruka iz listopada 2017. proizlazi da su upućivane tuženiku te se u istima navodi da je potrebno platiti nove prozore i vrata, da su stakla mutna, da se stavljaju ručnici zbog puhanja kroz prozor, da se grile ne mogu zatvoriti, da je sve napola trulo i raspucalo te da se traži povrat novca,

-da je na Općinskom sudu u Rijeci pod brojem R1-398/18 na zahtjev tužiteljice provedeno osiguranje dokaza te 21. studenog 2018. sastavljen zapisnik na licu mjesta iz kojeg proizlazi da je tužiteljica pokazala nedostatke na ugrađenoj stolariji,

-da je 3. prosinca 2018. dipl.ing građ. OČ, vještak graditeljske struke i procjene vrijednosti nekretnina, izradio nalaz i mišljenje u gore navedenom predmetu R1-398/18 u kojem je pobliže pobrojao nedostatke odnosno oštećenja, predložio sanaciju istih i zaključio da je ugrađena fasadna stolarija neispravna i ne odgovara tehničkim standardima izvedbe i ugradnje, da popravak i sanacija ne garantiraju tehnički ispravnu stolariju te da je jeftinije kompletnu drvenu neispravnu stolariju zamijeniti novom PVC ili ALU.

5.1. Na uviđaju na licu mjesta vještak dipl.ing Miroslav Turk navodi da se stolarija od graba i bukve, za koju tužiteljica tvrdi da je naručila, u pravilu ne proizvodi te da je razgledana stolarija zatečena u garaži (drvene grilje i prozorska krila), štokovi su zatečeni s vanjske strane ispod natkrivene nadstrešnice, a ulazna vanjska vrata su i nadalje na objektu.

6. Iz nalaza i mišljenja dipl.ing Miroslava Turka, stalnog sudskog vještaka za drvnu industriju i drvne građevne proizvode, proizlazi da je pregledom sporne građe, koja je dijelom uskladištena u garaži, a dijelom u vanjskim uvjetima ispod nadstrešnice, dok su drvena ulazna vrata i nadalje ugrađena na pročelju kuće, zaključio da drvo korišteno za izradu stolarije nema nikakvih vidljivih izvornih i tehničkih grešaka te odgovara prvoj klasi kvalitete za građevnu stolariju, da je proizvođač primijenio odgovarajuću građu, tj. drvo jele i smreke vrlo dobre kvalitete, a drveni dio proizvoda je izradio prema pravilima struke, da je vidljiv manjak adhezivne čvrstoće između ranog i kasnog drva i premaza, što je dovelo do ljuštenja boje, ali to je normalno i uobičajeno za drvenu stolariju te je eventualno moguće izbjeći ljuštenje nanošenjem više slojeva premaza tj. na neki način "plastificiranjem" gornjeg sloja, da su vidljive pukotine i ljuštenje boje češće na bridovima i zaobljenim elementima zbog odvajanja ranog od kasnog dijela goda, što u konačnici prouzroči odvajanje ivera i rubno ljuštenje boje, da je proizvođač stolarije primijenio odgovarajući sustav površine obrade za vanjsku građevnu stolariju, a tu je obradu proveo prema propisima i pravilima struke, da su na nekoliko elemenata stolarije vidljive greške probijanja smole na površinu naličja i mjestimično ljuštenje premaza, međutim, vrlo su ograničene u broju i pojavi te ne predstavljaju posljedicu primjene neodgovarajućeg materijala ili postupka izrade i obrade, a uočena egzodacija smole se uglavnom pojavljuje samo točkasto, koje izbijanje smole na površinu preko premaza je kod smrekovog drva praktično nemoguće spriječiti, da stoga greške koje se mjestimično javljaju (ljuštenje filma ili probijanje smole) ne predstavljaju bitnu povredu pravila struke već samo posljedicu korištenja drva i njegovih specifičnih svojstava za površinsku obradu (sadržaj smole i razlika gustoće zona ranog i kasnog drva) te uvjeta ugradnje (ovisno o stranama svijeta, insolaciji i temperaturama), da je te greške moguće otkloniti popravcima elemenata na kojima je primijećeno probijanje smole ili ljuštenje filma brušenjem,pred obradom impregnacijom i nanošenjem završnog premaza, koji zahvati predstavljaju normalne i uobičajene postupke u aktivnostima redovitog održavanja površine građevne stolarije koje se provode nakon prve 2 -3 godine i nastavno nakon svakih 5 - 7 godina te da je po pitanju eventualnih grešaka stolarije u pogledu nalijeganja prozorskih krila u doprozornike moguće zaključiti o postavljanju spužvastih brtvi u zazor između krila i doprozornika, što upućuje na eventualnu problematiku prodora zraka, vjetra i vode i što su sa stajališta struke bitne karakteristike građevinskog proizvoda, ali te greške uviđajem nije bilo moguće utvrditi jer na pregledanom objektu nema niti jednog gotovog sklopa prozora sa doprozornikom.

6.1. U pisanom očitovanju na iznesene primjedbe vještak navodi da se na prozorima i griljama nije mogla utvrditi funkcionalnost proizvoda i bitna svojstva istog jer su bili demontirani i nisu bili međusobno spojeni u sklopove zajedno sa doprozornicima, da se funkcionalnost prozora i grilja očituju njihovom svrhom da štite i brane korisnika od vanjskih utjecaja, a to za prozore i grilje nije bilo moguće odrediti vizualno jer postoje norme koje propisuju načine ispitivanja koja se vrše u laboratorijima, da su vrata bila ugrađena i mogla su se ispravno otvarati i zatvarati, da je očevidom na licu mjesta i mjerenjem vlage utvrdio da u drvu prozora i grilja postoji vlaga drva koja je, s obzirom na vanjsku ljetnu temperaturu, vlagu i uskladištenost prozora i grilja u garaži povišena, ali ta vlaga za prozore ni u kojem slučaju nije kritična jer prozori moraju biti izloženi atmosferilijama i uvjetima unutar kuće pa ista nije nikakav problem za prozore, da na ugrađenim staklima nema low-e premaza, što je provjerio upaljačem, koji premaz pospješuje toplinsku efikasnost stakla, a u spisu ne postoji ponuda ili račun za predmetnu drvenu stolariju iz koje bi bilo vidljivo kakva stolarija i stakla su naručeni, uz napomenu da je potpuno normalna pojava magljenje stakla na prozorima i vratima, kao i da svi prozori i vrata propuštaju kišu, da na prozorskim griljama nije uočio nedostatke po pitanju kvalitete drva te u načinu izrade grilja, a drvo koje je korišteno je ispravne strukture, bez grešaka i odgovara najvišoj klasi kvalitete, time da je drvo prirodan materijal, dakle, priroda je oblikovala svaki komad na svoj način i nigdje ne postoje dva ili više komada koji su isti, da se na svim pregledanim griljama kapci (letvice) otvaraju i zatvaraju što ih čini svrsishodnima, da je na prozorskim krilima vidljivo više britvi, što ne mora značiti nedostatak jer se danas komercijalno traže prozori sa što više britvi, uz napomenu da na predmetnoj stolariji postoji nekoliko različitih tipova (gumenih, spužvastih, čupavih), što može ukazivati na eventualnu problematiku prodora zraka, vjetra i vode između prozorskih krila i doprozornika u unutrašnjosti, da prilikom očevida nije ustvrdio da se letvice na griljama miču sa teškoćom, a i to je uobičajena stvar za drvene grilje koje dulje vrijeme stoje, da je ljuštenje boje normalna pojava na drvenim prozorima jer je drvo prirodan materijal i pri svakom kontaktu s atmosferskim pojavama mijenja dimenzije i stoga može odmah doći do estetskih ili tehničkih promjena, da su razlozi manjka adhezivne čvrstoće između ranog i kasnog drva i premaza te razlika u boji drva prozora i grilja, probijanje smole na površinu i ljuštenje premaza u tome što postoji prirodna otpornost i različitost drva te greške koje se javljaju u vidu ljuštenja premaza ili probijanja smole ne predstavljaju povredu struke već su posljedica ugradnje na strani izloženoj suncu i temperaturi, da je upaljačem provjeravao postoji li na staklu nanos low-e premaza, a ne prisutnost plina jer se plin u staklima određuje specijaliziranim spektrometrom, da uobičajeno održavanje drvenih proizvoda izloženih atmosferi zahtijeva održavanje nakon prve 2-3 godine,a potom svakih 5-7 godina te da je proizvođač proizveo proizvod prema pravilima struke što je vidljivo iz kvalitete drva korištenog za izradu prozora, grilja i vrata, pravocrtnosti i pravokutnosti istih, ispravno slijepljenim spojevima istih te ispravnim okivanjem.

6.2. Očitujući se na daljnje primjedbe vještak iskazuje da je na prozorima vidio ugrađene gumene brtve, a na nekima i spužvaste odnosno čupave, što načelno nije uobičajeno vidjeti na stolariji te pretpostavlja da su spužvaste i čupave brtve stavljane naknadno zbog puhanja između prozora i doprozornika, što pak upućuje na postojanje problema puhanja, uz napomenu da ne može sa sigurnošću iskazati jesu li bile postavljene naknadno i to je samo pretpostavka, da low premaz ne utječe bitno na pojavu kondenzata na staklima, ali značajno utječe na toplinski koeficijent, da protek vremena unutar kojeg je pregledani materijal stajao uskladišten kod tužiteljice nije od odlučnog utjecaja da bi se mogao utvrditi eventualni raniji neodgovarajući sadržaj vlage u drvu, da su na stranici trećoj njegovog nalaza navedeni manji nedostaci, a to su drugačija nijansa premaza okapne letve naspram ostatka vratnog krila, time da je manja ovješenost vrata naspram dovratnika mogla nastati i uslijed korištenja i odmaka vremena, da je uobičajeno stavljanje okapne letve na vanjska ulazna vrata, time da je ista mogla biti i više skošena, čime bi se eventualno dodatno poboljšalo otjecanje vode koja se cijedi sa vrata preko okapne letve na prag, uz napomenu da se okapna letva može stavljati naknadno, po završetku ugradnje vrata, kako bi se točno prilagodila visini praga, ali ta letva ne može apsolutno spriječiti prodor vode, već ju može u slučaju veće kosine bolje odvoditi te da ne bi bilo dobro da je okapna letva spuštena na prag jer bi zapinjala vrata, da manjak adhezivne čvrstoće između ranog i kasnog drva i premaza znači drugačije prianjanje premaza na kasno i rano drvo, naime, kada se pogleda bilo koje drvo tada onaj dio koji je tamniji na površini predstavlja kasno drvo, koje je tvrđe, a svjetliji dio na površini predstavlja rano drvo, koje je mekše, čime premaz drukčije prianja na te dvije vrste drva i to ne nosi nikakve posljedice te je uobičajeno za svaku vrstu drva i eventualnu pojavu sličnog ljuštenja, što se dešava kroz vremenski period koji može biti i unutar vrlo kratkog roka, što znači i nakon jedne kiše ili pojačanog utjecaja sunca, slijedom čega nema pravila jer je drvo prirodan materijal koji uslijed utjecaja atmosferilija i drugih prirodnih utjecaja reagira na način da momentalno bubri i sl. odnosno mijenja dimenzije, što se pak ne dešava kod PVC- a, ali je i PVC pod utjecajem sunca i zna "puzati", da je temeljem pregleda mogao zaključiti da je stolarija u proizvodnji premazana barem dva puta, ali nije mogao utvrditi da li je eventualno bila premazivana nakon ugrađivanja, da je radi postizanja efekta "plastičnosti" gornjeg sloja bilo moguće dodatno premazivanje stolarije, međutim, to dugoročno ne bi spriječilo ponovno ljuštenje boje njezinih pojedinih i za očekivati je da se drvena stolarija tijekom vremena održava na način da se nakon 2 do 3 godine ponovno premazuje, da je moguće da i nakon godine dana, pa i unutar vrlo kratkog roka, dođe do pojave pucanja ili ljuštenja površinskog sloja boje jer je drvo prirodan materijal, da proizvođač očito nije mogao predvidjeti koje će se greške eventualno dogoditi odnosno to nije mogao pretpostaviti nitko upravo iz razloga što je drvo prirodan materijal, s time da se greške nisu desile na svim proizvodima, već samo na nekoliko i upravo navedeno potvrđuje tu činjenicu, da je za određenu vrstu drveta moguće zaključiti da se probijanje smole može javiti ranije ili kasnije odnosno čak i kod određenih vrsta drveta ne pojaviti, a za konkretan materijal koji je korišten za izradu stolarije moguće je bilo za pretpostaviti da bi moglo doći do probijanja smole, da je pur pjenu zatekao na elementima koji nisu bili pohranjeni u zatvorenoj prostoriji, već su se nalazili na otvorenom i ne može odgovoriti na pitanje da li je količina zatečene pur pjene nešto što bi bilo uobičajeno ili ne, da je u nalazu i mišljenju naveo da su vidljivi okovi uredno postavljeni i funkcionalni, dakle, odgovorio je na pitanje o pojedinačnom otvaranju letvica na žaluzinama, da je isto tako odgovorio i na pitanje nalazi li se u staklima nalazi plin slijedom čega upućuje na očitovanje od 15. studenog 22. stranica 6. gdje stoji da da se plin u staklima određuje specijaliziranim spektrometrima, da je na fotografiji br.15 u predmetu R1 398/18 vidljiv provrt na doprozorniku ili štoku koji služi za potencijalnu odvodnju vode koja uđe u profil između prozora i doprozornika, da je čudno što su dvije rupe jedna pokraj druge, ali ne može u potpunosti tvrditi sve činjenice jer se radi o fotografiji, da je kroz te rupice voda trebala izlaziti, a ne ulaziti, pod pretpostavkom da se radio o rupama za odvodnju vode iz razmaka između prozora i doprozornika, koje rupe - provrte je moguće raditi i na objektu, ali je uobičajeno da ih se predvidi u proizvodnji i ti provrti uvijek ostaju otvoreni odnosno prozori moraju imati rupe za odvodnju vode, da nedostatak čepića na fotografijama 8,10-11 i 16 iz predmeta R1 398/18 ne utječe na eventualni prodor vode, da je na fotografijama 35-37 u istom predmetu vidljiv nedostatak limene ili kamene vanjske klupčice, a svrha iste je odvodnja vode sa prozora i fasade te nedostatak istih može dovesti do ulaska vode, koje postavljanje klupčica je stvar dogovora naručitelja i izvođača te da su gornji nadvoji obrađeni, što je vidljivo na fotografijama 33 i 34, dok je na fotografijama 35-37 iz navedenog R1 predmeta vidljivo da donji dijelovi nisu obrađeni.

7. Iskaz svjedoka OČ, koji je u predmetu osiguranja dokaza R1-398/18 Općinskog suda u Rijeci sačinio 3. prosinca 2018. nalaz i mišljenje, sud je prihvatio kao iskren u dijelu iz kojeg kao bitno proizlazi da u odnosu na niti jednu stavku navedenu u nalazu i mišljenju nije kontrolirao uzrok nastanka problema, pa tako nije utvrđivao razloge zbog kojih je došlo do konkretnog odljepljivanja filc trake niti koji bi bio razlog da je do toga došlo s obzirom na datum radova i datum nalaza, da je po pitanju desnog krila srednjeg prozora (to.3.9. nalaza) utvrdio da se radi o olabavljenom spoju odnosno uređaju za otvaranje i zatvaranje ventus prozora, ali ne zna reći kako je došlo do toga jer to nije kontrolirao, time da su mogući uzroci prekomjerna upotreba sile, "zapečenost" prozora zbog dulje neupotrebe, neprecizne montaže i sl., da nije utvrđivao vrijeme nanašanja različitih boja niti uzrok zbog kojeg se ne može otvoriti odnosno zatvoriti prozor, a isto tako nije utvrđivao uzrok ljuštenja boje, da mu nije poznata funkcija ugrađene letve u podnožju vrata, da ne zna reći koja je bila tehnika izrade prozora jer nije stolarski stručnjak niti bravar pa ne može reći da li se pojedini nedostatci mogu ukloniti na licu mjesta, da su nedostaci navedeni u toč.3.32 i 3.33 u nadležnosti zidara odnosno fasadera te da je on svoj osobni zaključak s prijedlogom sanacije iznio bez konzultacije sa stručnjacima stolarske i staklarske struke.

7.1. Sud, s druge strane, nije posebno razmatrao i cijenio dio iskaza svjedoka OČ u pravcu da zbog nedostatka ukrasnih čepića dolazi do prodora zraka i vode u unutrašnjost stolarije, da curenje smole upućuje na činjenicu da upotrijebljeno drvo nije dovoljno obrađeno nakon sječe, da je kroz izbušene rupe moguć prolazak vode u unutrašnjost, što da se ne odnosi na mogućnost da voda iznutra ne izlazi van jer kiša ne pada iznutra prema van te da je veći dio nedostataka rezultat nestručne izrade ili ugradnje ili loše kvalitete pripremljenog drva koje je korišteno za određeni prozor.

7.1.1. Naime, isti je svjedok bio vještak graditeljske struke i procjene vrijednosti nekretnina, a ne vještak za drvnu industriju i drvne građevne proizvode, pa kada se uzme u obzir dio njegova iskaza iz kojeg proizlazi da je svoj osobni zaključak u predmetu osiguranja dokaza R1-398/18 Općinskog suda u Rijeci s prijedlogom sanacije iznio bez konzultacije sa stručnjacima stolarske i staklarske struke (koja struka je relevantna za utvrđenje odlučnih činjenica u predmetnoj parnici) te da nije utvrđivao uzrok problema u odnosu na pojedine stavke navedene u nalazu i mišljenju iz tog predmeta (upravo je uzrok problema relevantan) i dovede u vezu s nalazom i mišljenjem te pisanim i usmenim očitovanjem vještaka odgovarajuće struke u ovom predmetu dipl.ing.Miroslava Turka, to proizlazi da na iskazu svjedoka OČ u dijelu opisanom u toč.7.1.1. obrazloženja nije moguće utemeljiti odluku suda o postojanju propusta tuženika odnosno postupanju protivno pravilima struke.

8. Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing Miroslava Turka jer je izrađen na temelju rezultata uviđaja te u skladu s pravilima struke, pa kako je isti jasan i potpun, pri čemu je vještak dao jasne, opširne i logične odgovore na postavljena pitanja, to sud ne nalazi da bi nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing građ. OČ u predmetu R1-398/18 Općinskog suda u Rijeci, koji je vještak graditeljske struke i procjene vrijednosti nekretnina, na bilo koji način doveo u pitanje pravilnost danog mišljenja vještaka dipl.ing. Miroslava Turka s obzirom na njegovu specijalnost za drvnu industriju i drvne građevne proizvode.

8.1. S obzirom na gore izneseno nije prihvaćen prijedlog tužiteljice za izvođenje dokaza ponovnim saslušanjem vještaka dipl.ing. Miroslava Turka, kao niti prijedlog za izvođenje dokaza novim vještačenjem.

8.2. Također valja napomenuti da je vještak dipl.ing. Miroslav Turk u pisanom očitovanju od 15. studenog 2022. (l.193.) u vezi nalaza i mišljenja od 28. srpnja 2022. (l.141.) naveo da proizvođač stolarije u vezi eventualnih grešaka (a ne utvrđenih grešaka) nije dostavio potrebne deklaracije / certifikate, međutim, isto tako jasno navodi da se eventualne greške na koje tužiteljica upućuje ne mogu utvrditi očevidom jer na objektu ne postoji niti jedan gotovi sklop prozora s doprozornikom (štokom), pa kako vještak dipl.ing. Miroslav Turk u niti jednom dijelu nalaza i mišljenja s usmenim očitovanjem ne dovodi u vezu izostanak tih deklaracija / certifikata s kvalitetom izvedenih materijala / radova to sud zaključuje da izostanak istih nije relevantan i ne utječe na njihovu kvalitetu.

8.3. U odnosu na okolnost na koju tužiteljica upire u toč.14. odluke višeg suda – da se vještak dipl.ing. Miroslav Turk nije očitovao da li je s obzirom na kvalitetu i svojstva proizvoda utvrđenu njegovim nalazom i mišljenjem i postavljanja više različitih brtvi moguće zaključiti da bi stolarija bila vodopropusna s obzirom na iskaz tužiteljice iz kojeg proizlazi da je prilikom kiše voda curila kroz prozore i vrata – valja uputiti na izneseno u toč. 6. do 6.2. i toč. 8.2. obrazloženja presude – nedostataka na ulaznim vratima po pitanju kvalitete drva i izrade nema, a eventualne greške u pogledu nalijeganja prozorskih krila u prozorske štokove (doprozornike) nije bilo moguće utvrditi očevidom jer na objektu ne postoji niti jedan gotovi sklop prozora sa doprozornikom (štokom).

8.3.1. S obzirom da vještak dipl.ing. Miroslav Turk navodi da korištenje više brtvi ne mora samo po sebi značiti nedostatak jer se danas komercijalno traže prozori sa što više britvi, a da postavljanje spužvenih brtvi od strane tužiteljice ukazuje na "eventualnu problematiku prodora zraka, vjetra i vode" (l.141.spisa), koja problematika je jasno označena kao "eventualna", a ne kao "sigurna", to bez pregleda gotovih sklopova prozora sa doprozornikom (štokom) koji bi se trebali nalaziti na objektu (a ne nalaze se jer su uklonjeni) nije bilo moguće utvrditi eventualne greške, a slijedom toga niti izvesti zaključak o postupanju tuženika protivno pravilima struke koje bi dovelo do vodopropusnosti prozora.

8.3.2. Kod toga valja napomenuti da iskaz tužiteljice u pravcu da je prilikom kiše curila voda kroz prozore sam po sebi ne upućuje na zaključak o postupanju tuženika protivno pravilima struke koji bi doveli do vodopropusnosti prozora jer iz iskaza vještaka (l.206.) jasno proizlazi da fale limene ili kamene vanjske klupčice, svrha kojih je odvodnja vode s prozora i fasade te odsutnost istih može dovesti do ulaska vode, dok iz rezultata cjelokupnog postupka proizlazi da za postavljanje klupčica tuženik od strane tužiteljice nije bio angažiran.

8.4. Dakle, u postupku je kao relevantno utvrđeno da je tuženik za izradu stolarije primijenio odgovarajuću građu odnosno koristio drvo koje nema izvornih i tehničkih grešaka i odgovara prvoj klasi kvalitete za građevnu stolariju, da je drveni dio proizvoda izradio prema pravilima struke te primijenio odgovarajući sustav površine obrade za vanjsku građevnu stolariju, koja obrada je provedena prema propisima i pravilima struke, da su na nekoliko elemenata stolarije vidljive greške probijanja smole na površinu naličja i mjestimično ljuštenje premaza, međutim, vrlo su ograničene u broju i pojavi te ne predstavljaju posljedicu primjene neodgovarajućeg materijala ili postupka izrade i obrade niti bitnu povredu pravila struke već samo posljedicu korištenja drva i njegovih specifičnih svojstava za površinsku obradu (sadržaj smole i razlika gustoće zona ranog i kasnog drva) te uvjeta ugradnje (ovisno o stranama svijeta, insolaciji i temperaturama), da je te greške moguće otkloniti popravcima elemenata na kojima je primijećeno probijanje smole ili ljuštenje filma brušenjem, predobradom impregnacijom i nanošenjem završnog premaza, koji zahvati predstavljaju normalne i uobičajene postupke u aktivnostima redovitog održavanja površine građevne stolarije koje se provode nakon prve 2 -3 godine i nastavno nakon svakih 5 - 7 godina te da eventualne greške stolarije u pogledu nalijeganja prozorskih krila u doprozornike, za koje tužiteljica tvrdi da postoje, nije bilo moguće utvrditi jer na pregledanom objektu nije bilo niti jednog gotovog sklopa prozora sa doprozornikom.

9. U odnosu na trenutak izvođenja radova ističe se da iz iskaza svjedoka i stranaka nije moguće izvesti nedvojbeni, već samo okvirni zaključak te u je u tom pravcu utvrđeno da je tuženik radove izveo odnosno dolazio kod tužiteljice u više navrata povodom njezinih primjedbi na nedostatke u razdoblju od kraja 2016. do početka 2018., u kojem pravcu su prihvaćeni iskazi svih svjedoka i tužiteljice, dok je tuženikov iskaz ocijenjen neuvjerljivim i suprotnim s ostalim prihvaćenim iskazima u dijelu iz kojeg bi proizlazilo da je radove izveo u ožujku 2015.

9.1. Nadalje, prihvaćeni su kao iskreni i životni iskazi svjedoka GČ u dijelu iz kojeg kao relevantno proizlazi da je u razgovoru s tuženikom saznala da je tužiteljica bila nezadovoljna s izvedenim radovima, EČ u pravcu da prozori i grile nisu bili iste boje, da se na dijelovima pojavila smola i počeo se guliti lak te da je puhalo kroz prozore, a da je tuženik u više navrata dolazio te postavljao gumice i metlice, ZČ u dijelu iz kojeg proizlazi postojanje razlike u nijansi stolarije, vlage na prozorima i ulaska vode s obzirom na ručnike ispod prozora, LČ u dijelu iz kojeg proizlazi da u vrijeme njegovih dolazaka radovi oko prozora na kući tužiteljice nisu bili u cijelosti dovršeni u smislu postojanja žbuke i primijetio je različitost u nijansi boje stolarije, prolazak vode u unutrašnjost kuće nakon kiše te ulazak zraka kod puhanja vjetra, JČ u dijelu iz kojeg proizlazi da je jednu zimu tužiteljica postavila ručnike pod prozor i tužila se da joj ne valja prag na ulaznim vratima, nakon čega je tuženik tamo postavio neku gredicu te da je tuženik u više navrata odlazio kod tužiteljice zbog primjedbi na izvedene radove koje je imala, HČ u dijelu iz kojeg proizlazi da je primijetila da radovi oko prozora nisu dovršeni u smislu obrade, nakon čega više nije dolazila, a da se tužiteljica žalila da je drvo suho i da se raspada, da ne može zatvoriti prozore i grilje, da kroz prozore puše i da stavlja krpe jer joj ulazi voda i UČ u dijelu iz kojeg proizlazi da je tuženik u više navrata dolazio zbog primjedbi na radove.

9.2. Iskaz tužiteljice sud je također prihvatio kao iskren i životan u dijelu iz kojeg kao bitno proizlazi da je nakon određenog vremena došlo do probijanja smole na drvetu, ljuštenja boje, stvaranja kondenzata i prolaska zraka kroz prozore, da prozori nisu bili u potpunosti ožbukani niti postavljene klupčice nakon što je tuženik obavio radove, da je on dolazio povodom njezinih primjedbi u više navrata, međutim, nije bila zadovoljna s radovima i na kraju je dala ukloniti sve što je napravio i postavila PVC stolariju te da je od tuženika zatražila da joj vrati 27.000,00 kn, koliko mu je i platila za izvedene radove.

9.3. Prihvaćen je kao iskren i iskaz tuženika u pravcu da je prema narudžbi izradio stolariju od smreke i jele, a tužiteljica mu je isplatila za radove oko 26.000,00 kn, da je na primjedbu tužiteljice dolazio u nekoliko navrata i jednom je prilikom došao zbog postojanja kondenzata, objasnio kada se to javlja i napomenuo da je potrebno nakon njegovog rada obaviti zidarski posao, što ona nije napravila, a špalete odnosno klupčice su jako bitan element jer ako se ne naprave dolazi do propadanja drveta i ne može se spriječiti ulazak vode, da je moguće postojanje grešaka u vidu ulaska kapljica vode ako negdje nešto ne brtvi, ali nije moguć potop o kojem tužiteljica iskazuje, da je na koncu na zahtjev tužiteljice sastavio pisani dokument u pravcu da će sve platiti ako se utvrdi da je doista odgovoran za štetu te da tužiteljici nije vratio primljeni novac.

9.4. Sud je, s druge strane, ocijenio neuvjerljivim i suprotnim s prihvaćenim nalazom i mišljenjem te pisanim i usmenim očitovanjem vještaka dipl.ing.Miroslava Turka i ostalih svjedoka i tuženika dio iskaza tužiteljice u pravcu da je tuženik, suprotno dogovoru, ugradio običnu tanku jelovinu, da je rad tuženika bio takav da je sa svih strana puhalo i curila voda, a vrata i prozori su se ledili jer nisu bili ispravno montirani, dakle, da su nedostaci bili takvi da je stolarija bila neupotrebljiva te da je tuženik obećao vratiti cjelokupan iznos od 27.000,00 kn koji mu je platila za izvođenje tih radova, dio iskaza svjedoka ZČ u pravcu da tuženik nikada nije došao radi otklona nedostataka, što je i u suprotnosti s prihvaćenim iskazima ostalih svjedoka i same tužiteljice te svjedoka UČ iz kojeg proizlazi da su grilje padale, da su prozori bili puni vode i za vrijeme vlage se nisu mogli zatvarati, da su se ulazna vrata mogla zatvoriti samo na način da se jače grnu nogom (napominje se da su ta vrata i danas na istom mjestu), da su prozori bili prelagani i napravljeni od papira te da niti jedan nedostatak tuženik nije otklonio.

9.4.1. Također valja istaći da sud nije dozvolio postavljanje pitanja svjedoku GČ da li je u nalazu vještaka OČ primijetila nešto što bi mogla iskomentirati kao stručna soba jer ista nije pozvana dati iskaz u svojstvu vještaka niti s obzirom na vlastita stručna znanja već na okolnost vlastitog zapažanja o eventualnim nedostacima u radu tuženika, a iskazala je da rad tuženika osobno nije vidjela.

10. U odnosu na tvrdnju tuženika da bi tužiteljica propustila rok iz čl. 606 ZOO-a ističe se da je u postupku utvrđeno da je tuženik radove odnosno intervencije na poziv tužiteljice povodom njezinih primjedbi na nedostatke izveo u više navrata u razdoblju od kraja 2016. do početka 2018., pa kako je tužba podnesena u studenom 2018. to se istaknuti prigovor ukazuje neosnovanim.

11. Nadalje, s obzirom na tvrdnju tužiteljice da ona predmetnom tužbom zahtijeva naknadu štete koju joj je tuženik pričinio prema odredbama ZOO-a koji reguliraju popravljanje imovinske štete, a ne prema odredbama koje reguliraju pitanje materijalnih nedostataka stvari te da su stranke potpisale sporazum kojim se tuženik obvezao vratiti joj iznos od 27.000,00 kn napominje se da sadržaj isprave na koju se tužiteljica poziva ne upućuje na zaključak da bi se tuženik obvezao u određenom roku isplatiti iznos koji tužiteljica traži predmetnom tužbom, već je moguće jedino zaključiti samo ono što u toj ispravi stoji i što je, po svom sadržaju, posve neodređeno, a to je da se: "do kraja tjedna šalje 1.000 e", bez naznake o čemu se točno radi, da se: "očekuje predračun za PVC stolariju", zatim, da se: "po mogućnosti traži mišljenje građevinskog vještaka" te da: "ukupni dug do 4 mjeseca" odnosno: "ukupan iznos radova je 27.000,00 kn".

11.1. S obzirom da gore navedena isprava sama po sebi nije podobna da bi se mogla smatrati samostalnim osnovom za isplatu jer nedostaju osnovni elementi identifikacije vjerovnika, dužnika, visine i dospijeća obveze te osnove iste, a iz iskaza svjedoka i stranaka nije moguće izvesti nedvojbeni zaključak u tom pravcu, to je tužbeni zahtjev u tom smislu valjalo odbiti kao neosnovan.

11.2. Također valja istaći, s obzirom na prihvaćeni nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing Miroslava Turka, da nema mjesta niti zaključku da bi tuženik svojim postupanjem prouzrokovao tužiteljici štetu odnosno da bi bile ispunjene pretpostavke za naknadu štete, tj. postojanje štetne radnje, koja bi bila protupravna, krivnje tuženika, uzročno- posljedične veze između štetne radnje i posljedice, a time i štete, pa kako nisu ispunjene pretpostavke za postanak obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu, to je tužbeni zahtjev valjalo i u tom smislu odbiti i odlučiti kao u izreci.

11.3. U odnosu pak na navode tužiteljice da bi imala pravo na naknadu i po osnovi materijalni nedostataka u smislu čl.606. ZOO-a napominje se kako iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing Miroslava Turka kao relevantno proizlazi da nema nedostataka izvršenog djela koji bi bili rezultat primjene neodgovarajućeg materijala ili postupka izrade i obrade niti bitnu povredu pravila struke, da je manji broj grešaka u vidu probijanja smole na površinu naličja i mjestimično ljuštenje premaza moguće otkloniti popravcima elemenata na kojima je to primijećeno i to brušenjem, predobradom impregnacijom i nanošenjem završnog premaza, koji zahvati predstavljaju normalne i uobičajene postupke u aktivnostima redovitog održavanja površine građevne stolarije koje se provode nakon prve 2 -3 godine i nastavno nakon svakih 5 - 7 godina te da eventualne greške stolarije u pogledu nalijeganja prozorskih krila u doprozornike, za koje tužiteljica tvrdi da postoje, nije bilo moguće utvrditi jer na pregledanom objektu nije bilo niti jednog gotovog sklopa prozora sa doprozornikom.

11.3.1. S obzirom da nema nedostataka zbog kojih se djelo tuženika može smatrati neuporabljivim, to nema mjesta primjeni čl.609. ZOO-a, pa kako nedostaci u vidu probijanja smole na površinu naličja i mjestimično ljuštenje premaza nisu posljedica primjene neodgovarajućeg materijala ili postupka izrade i obrade niti bitna povreda pravila struke već samo posljedica korištenja drva i njegovih specifičnih svojstava za površinsku obradu te uvjeta ugradnje, a tuženik je u konkretnom slučaju za izradu stolarije primijenio odgovarajuću građu odnosno koristio drvo koje nema izvornih i tehničkih grešaka i odgovara prvoj klasi kvalitete za građevnu stolariju te proveo izradu i obradu prema propisima i pravilima struke (u tom se pravcu upućuje na detalje izložene u toč. 6. do 6.2. i toč.8. do 8.1. obrazloženja presude), to je eventualno moguće izvesti zaključak da se radi o neznatnom nedostatku zbog kojeg se tužiteljica ne može koristiti pravom na raskid ugovora u smislu čl.610.st.4. ZOO-a, a samim time niti pravo tražiti vraćanje iznosa plaćenog tuženiku po osnovi ugovora o djelu i tužbeni je zahtjev i po toj osnovi valjalo odbiti kao neosnovan.

14. Odluka o troškovima postupka sadržana u stavku II. Izreke presude temelji se na čl.154.st.1. ZPP-a, a isti je odmjeren u skladu s vrijednosti predmeta spora te Tbr.7- 9 i 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za pristup na ročišta 2.6.2020., 4.3.2021. i 10.11.2021. te pristup uviđaju u predmetnoj parnici i postupku osiguranja dokaza i sastav odgovora na tužbu i podneska od 21.9.2022. po zatraženih 133,00 Eur, za sastav podneska od 2.12.2022. zatraženih 199,00 Eur, za sastav podneska od 29.7.2020. zatraženih 33,25 Eur, za pristup na ročište 6.12.2023. iznos od 50,00 Eur te za sastav podneska od 31.10.2024. i odgovora na žalbu te pristup na ročišta 13.12.2023. i 3.4.2025. po 200,00 Eur i sastav podneska od 29.8.2020. po 50,00 Eur, uz pdv u iznosu 503,32 Eur i trošak pristojbe za odgovor na žalbu u iznosu 20,57 Eur – sveukupno 2.536,84 Eur.

14.1. Temeljem čl.155.st.1. ZPP-a tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 4.6.2020. - zahtjeva za izuzeće i 11.10.2019. jer isti nisu bili potrebni za vođenje parnice, kao niti trošak pristojbe na odgovor na tužbu jer nema dokaza da je ista plaćena.

U Zagrebu, 19. svibnja 2025.

SUDAC:

ANDRIJANA MARKIĆ JURIŠIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u elektroničkom obliku roku od 15 dana računajući od dana primitka, putem ovog suda na Županijski sud u Zagrebu.

DNA:

pun. stranaka