Poslovni broj: Us I-4921/2024-11

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu po sucu toga suda Vlahu Bassegli Gozze te Andreje Fortunić, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja IP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Kristijan Pehar, odvjetnik u Zagrebu, II Loparska ulica br. 2, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske u Zagrebu, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Zagreba, u Zagrebu, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi formiranja građevne čestice, 19. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-350-05/24-08/87, URBROJ: 531-03-4-24-2, od 26. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, Sektora za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odjela za prostorno uređenje, Prvog područnog odsjeka za prostorno uređenje, KLASA: UP/I-350-05/23-05/000237, URBROJ: 251-10-21-2/019-24-0015, od 26. lipnja 2024. (u daljnjem tekstu Prvostupanjsko rješenje), odbijen je zahtjev tužitelja za donošenjem rješenja o utvrđivanju građevinske čestice za stambenu građevinu i pomoćnu zgradu – garažu, izvedenu na adresi u [adresa], na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], uz obrazloženje navedenog javnopravnog tijela kako je jedna od nekretnina za koje se formiranje građevinske čestice traži u vlasništvu zainteresirane osobe, a koja osoba se protivi takvom formiranju.

2. Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv Prvostupanjskog rješenja, uz obrazloženje tuženika kako protivljenje Grada Zagreba, a koja osobnost je vlasnik zemljišta od kojeg bi se morao formirati dio nove građevinske čestice, u cijelosti onemogućuje usvajanje zahtjeva tužitelja, jer bi suprotno postupanje značilo zadiranje u pravo vlasništva zajamčeno člankom 48. stavkom 1. Ustava republike Hrvatske.

3. Osporavajući zakonitost navedenog rješenja, tužitelj ističe kako za odlučivanje o njegovom zahtjevu nije odlučna suglasnost jedinica lokalne samouprave, odnosno da uskrata suglasnosti takve osobnosti ne može predstavljati osnovu za neutvrđivanje građevinske čestice, budući se građevinske čestice utvrđuju isključivo temeljem Zakona o prostornom uređenju. Stoga je mišljenja kako se upravno tijelo trebalo voditi isključivo pretpostavkama propisanim u članku 159. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju, odnosno utvrditi da li je njegov zahtjev u skladu s prostornim planom i pravilima struke i bez obzira na namjere koje Grad Zagreb na toj lokaciji želi ostvariti. Ovom dodaje da zemljište koje želi pripojiti nije površina javne namjene, kako po prostornim planovima tako i po stanju u naravi, dok je to zemljište, s njegovom nekretninom, funkcionalna cjelina, koja cjelina je u njegovom posjedu. Stoga smatra da bi se utvrđenjem jedinstvene čestice upravo omogućila redovna uporaba građevine usklađena s Prostornim planom, ali i stvarnim stanjem. Navodi i kako zemljište kojeg želi pripojiti ima površinu od 13 m2 te da se na tom zemljištu ne planira neka posebna gradnja, iz koje okolnosti zaključuje da je zadiranje u pravo vlasništva zainteresirane osobe minimalno, čime takvo zadiranje nije jednako onom koje je bilo predmetom odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U – III – 5095/17, od 3. prosinca 2019. Predlaže Sudu da uvaži navode tužbe, usvoji tužbeni zahtjev te poništi osporeno rješenje.

4. Tuženik, u svom odgovoru, predlaže da se tužba odbije, iz razloga navedenih u obrazloženju pobijanog rješenja.

5. Zainteresirana osoba, u svom odgovoru na tužbu, prvotno navodi kako je tužbu u konkretnom podnijela neovlaštena osoba jer da se pobijano rješenje odnosi na društvo PENTAGONAL d.o.o. iz Zagreba, Ulica Ivana Matetića Ronjgova 6. Stoga zaključuje da IP nema aktivnu legitimaciju za vođenje ovog upravnog spora. U odnosu na meritum spora zainteresirana osoba navodi kako nije sporno da je katastarska čestica broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], njeno vlasništvo, kao i da na toj nekretnini nije izgrađen dio ranije potpuno nelegalne građevine za koju se sada formiranje jedinstvene građevinske čestice traži. Ovom dodaje i kako nije sporno da je Gradonačelnik Grada Zagreba svojim zaključkom uskratio suglasnost podnositeljima zahtjeva, iz razloga što formiranje predložene građevne čestice nije u interesu Grada. Ovom dodaje da tužitelj ne može špekulirati o opsegu u kojem zadire u prava trećih osoba, niti može propitkivati njegove odluke vezane uz planiranje javnih sadržaja. Predlaže Sudu da odbije tužbu, iz razloga navedenih u obrazloženju pobijanog rješenja.

6. Sud je, 14. svibnja 2025., održao usmenu i javnu raspravu, zaključenu u odsutnosti uredno pozvanog tužitelja, odsutnosti uredno pozvanog tuženika i odsutnosti uredno pozvane zainteresirane osobe, čime je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24.), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

7. Radi ocjene zakonitosti osporenog rješenja Sud je u istog izvršio uvid, kao i uvid u Prvostupanjsko rješenje te je, radi točnog utvrđenja činjeničnog stanja, izveo dokaz uvidom u spis tuženika i priložene isprave.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud je, sukladno članku 55. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Spisu tuženika prileži zahtjev društva PENTAGONAL d.o.o. za geodetske usluge, od 31. svibnja 2023., a kojim zahtjevom to društvo traži izdavanje Rješenja o utvrđivanju građevinske čestice, na način da traži brisanje katastarske čestice broj [katastarska čestica] koja je vlasništvo zainteresirane osobe, i pripojenje njegovoj katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina]. Tom zahtjevu prileži punomoć tužitelja kojom opunomoćuje društvo PENTAGONAL d.o.o. za poduzimanje radnji pred tijelima Grada Zagreba, sve u svrhu prijedloga parcelacije i eventualnih konzultacija. Sud nalazi i kako je u Prvostupanjskom rješenju jasno navedeno kako zahtjev podnosi PENTAGONAL d.o.o., po punomoći tužitelja, te stoga okolnost da je u osporenom rješenju pogrešno naveden podnositelj zahtjeva ne onemogućuje tužitelja u vođenju ovog upravnog spora. Iz ovog razloga Sud odbija prigovor zainteresirane osobe o pomanjkanju aktivne legitimacije na strani tužitelja.

10. Člankom 157. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19. – u daljnjem tekstu Zakon), propisano je da ako za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, kada je obveza utvrđivanja tog zemljišta, odnosno čestice propisana posebnim zakonom ili kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s dokumentom prostornog uređenja, parcelacija građevinskog zemljišta provodi se u skladu s rješenjem o utvrđivanju građevne čestice.

11. Člankom 157. stavak 2. točkom 5. Zakona određeno je da se smatra da za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine, ako se radi o zgradi ozakonjenoj sukladno posebnom zakonu.

12. Tuženik i zainteresirana osoba smatraju kako ne postoji mogućnost formiranja građevne čestice, na način da se postojećoj čestici pripoje nekretnine u vlasništvu trećih osoba, pozivajući se pri tome na razloge iznesene u odluci ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U - III - 5095/17, od 3. prosinca 2019. Suprotno ovim razlozima tužitelj smatra kako je reguliranje formiranja građevinske čestice propisano isključivo Zakonom te da stoga posebna suglasnost vlasnika nekretnina koje se pripajaju nije potrebna, posebno imajući na umu kako je zbog neznatne površine predmetne nekretnine zadiranje u vlasnička prava zainteresirane osobe neznatno.

13. Člankom 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02. i 1/06.; u daljnjem tekstu: Protokol br. 1 uz Konvenciju), propisano je da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva te da se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava.

14. Člankom 48. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90., 113/00., 28/01. i 76/10.), propisano je da se jamči pravo vlasništva.

15. Slijedeći navedenu odredbu Protokola, kao uostalom i ustavno jamstvo zaštite prava vlasništva, Ustavni Sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci, broj: U - III - 5095/17, od 3. prosinca 2019., a koja odluka je potpuno komparativna ovom predmetu, zauzeo stav da javnopravna tijela moraju osigurati pravičnu ravnotežu između zahtjeva za poštovanjem i zaštitom jamstva prava vlasništva i njemu suprotstavljenog zahtjeva koje postavlja javni interes (koji može uključivati i zaštitu suprotstavljenih prava ili interesa trećih privatnih osoba). Istom odlukom navedeno je i da su u tu svrhu ta su tijela dužna ispitati: - prije svega radi li se u konkretnom slučaju o imovini koja ulazi u doseg zaštite jamstva prava vlasništva propisanog člankom 48. stavkom 1. Ustava, potom je li zahtijevano miješanje u jamstvo prava vlasništva utemeljeno na zakonu, zatim teži li se zahtijevanim miješanjem ostvariti legitimni cilj, te je li cilj koji se nastoji ostvariti razmjeran predloženom sredstvu miješanja.

16. Slijedeći po Ustavnom sudu uspostavljen test ovaj Sud nalazi evidentim da se u konkretnom slučaju radi o imovini koja ulazi u doseg zaštite jamstva prava vlasništva propisanog člankom 48. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske i bez obzira što se radi o vlasništvu jedinice lokalne samouprave, budući da Ustav Republike Hrvatske ili Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ne poznaje umanjenja prava vlasništva s obzirom na njegovog nositelja. Nadalje, Sud nalazi i kako je zahtijevano miješanje utemeljeno na zakonu, konkretno na naprijed citiranom članku 157. Zakona te da svojim zahtjevom tužitelj želi ostvariti legitimni cilj, odnosno formirati građevinsku česticu sukladno Zakonu. Konačno, cijeneći posljednju pretpostavku, ovaj Sud zauzima stav da cilj kojeg tužitelj želi ostvariti nije razmjeran predloženom sredstvu miješanja.

17. U konkretnom, razlog miješanja nije iniciran u javnom, već u potpuno privatnom interesu te se predloženim miješanjem, drugom pravnom subjektu umanjuju vlasnička prava uspostavljena na njegovoj nekretnini, pri čemu Sud navodi da zadiranje u pravo vlasništva ne ovisi o veličini stvari na kojoj postoji jamčeno pravo, već se odnosi na opseg samih prava. Budući da je u konkretnom slučaju evidentno ograničenje vlasničkog prava raspolaganja nad stvari u vlasništvu zainteresirane osobe (jer bi samostalno ustanovljena nekretnina postala dio druge, što bi posljedično tražilo angažman zainteresirane osobe kada bi ona drukčije željela raspolagati sa svojom nekretninom), bez da bi takvo zadiranje imalo neki jači primjerice javni interes, Sud osporeno rješenje ocjenjuje zakonitim. Stoga je odlučeno kao u izreci ove presude.

18. U odnosu na prigovore tužitelja, iznesene u njegovoj tužbi, odnosno tijekom ovog upravnog spora, Sud navodi kako je na iste uglavnom odgovoreno sadržajem obrazloženja ove presude. Ipak otklanjajući prigovore tužitelja cjelovito Sud navodi kako spisu tuženika prileži Zaključak Gradonačelnika Grada Zagreba, KLASA: 940-01/24-03/113, URBROJ: 251-01-12-24-2, od 20. ožujka 2024., a kojim je navedeno kako se nekretnina čije spajanje se traži i koja je u vlasništvu zainteresirane osobe, nalazi u zoni stambene namjene te je strategijski interes za provedbu drugih razvojnih projekata kojima bi se ostvarile eventualne druge potrebe građana, iz kojeg razloga se uskraćuje predložena suglasnost.

19. Razmatrajući naprijed navedeni dopis u njegovom sadržaju, Sud nalazi kako je isti dispozicija vlasnika nekretnine da ne dopusti njeno pripajanje drugoj nekretnini i na taj način formiranje samostalne građevinske čestice, iz razloga što postojeći vlasnik ima namjeru drukčije raspolagati zemljištem koje je u njegovom vlasništvu. Kako tužitelj i ne osporava postojanje opisane namjere, Sud zaključuje kako utvrđenjima osporenog rješenja nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

20. Budući da niti ostali prigovori sadržani u tužbi ne dovode do drukčijeg rješavanja, Sud nalazi da u ovoj upravnoj stvari nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

21. Stoga je, temeljem odredbe članka 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 19. svibnja 2025.

Sudac

Vlaho Bassegli Gozze

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnik Kristijan Pehar, [adresa] Zagreb, II. Loparska ulica br. 2,

2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, [adresa] Zagreb, Ulica Republike Austrije 20,

3. Grad Zagreb, Stručna služba gradonačelnika, [adresa] Zagreb, Trg Stjepana Radića 1,

4. U spis