REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj P-4853/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Supetru, po sutkinji tog suda Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Deanu Rahanu, odvjetniku u Supetru, protiv tuženika ad. 1) Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Split, Gundulićeva 29a i ad. 2) UŽ pk. O, sada odsutnog i nepoznata boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Milanu Šariću, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave održane dana 15. svibnja 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, na ročištu radi objave presude, dana 19. svibnja 2025.

p r e s u d i o j e :

I. Utvrđuje se da je OŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina označenih u zemljišnoj knjizi pod oznakama čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1198 sve k. o. [katastarska općina] za cijelo, te se ovlašćuje da po pravomoćnosti ove presude ishodi uknjižbu/upis prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeni izbris svih tuženika, za cijelo.

II. Nalaže se tuženoj ad.1) Republici Hrvatskoj nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.559,67 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na predmetni iznos teče od dana presuđenja, pa sve do isplate, sve to u roku 8 dana.

Obrazloženje

1. Dana 27. prosinca 2024. godine zaprimljena je tužba tužitelja OŽ, radi utvrđenja prava vlasništva u kojoj se navodi da su na predmetnim nekretninama tuženi samo formalno upisani kao vlasnici, koji upis je pogrešan, budući da se tužitelj, odnosno njegov pravni prednik od kojega je isti naslijedio, pok. otac, inače upisani posjednik za cijelo, generacijski nalaze u poštenom, mirnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina za cijelo, koje su još tužiteljevi pravni prednici stekli prije više od sto godina.

2. Dana 30. prosinca 2024. godine zaprimljen je podnesak tužitelja kojim je uredio tužbu.

3. Dana 11. veljače 2025. godine zaprimljen je odgovor na tužbu tužene Republike Hrvatske kojim se ista usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu, u kojem se između ostalog navodi da je tužitelj bio dužan prije podnošenja tužbe obratiti se nadležnom ODO-u sa zahtjevom za mirno rješenje spora, jer da činjenica što je tužitelj prethodno pokrenuo pojedinačni ispravni postupak u odnosu na utužene nekretnine nije od utjecaja na istaknuti prigovor. Nadalje se navodi da tužitelj ničim ne dokazuje niti pravni slijed niti istaknuti osnov stjecanja, dakle niti početak niti dovršetak dosjedanja, a ni kakvoću posjeda. tužitelj da je u tužbi naveo da se predmetne nekretnine nalaze u posjedu njegove obitelji preko sto godina, ali da navedeno ne proizlazi iz isprava priloženih uz tužbu, te dokaza izvedenih prethodno u PiP-u.

4. Dana 13. veljače 2025. godine zaprimljen je odgovor na tužbu privremenog zastupnika tuženika ad. 2) u kojem navodi da se protivi tužbenom zahtjevu, te predlaže sudu izvesti dokaze navedene u tužbi.

5. U dokazne svrhe pregledani su izvadci iz zemljišne knjige, prijepisi posjedovnih listova, izjava GŽ, BŽ i U, povijest promjena na katastarskim česticama, spis ovog suda pod brojem Z-18956/21, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja, te svjedoka CŽ, EŽ i VŽ.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je, u odnosu na tuženike, vlasnik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1198 sve k. o. [katastarska općina], uz ovlast tužitelja da temeljem presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva predmetnih nekretnina na svoje ime u odnosu na tuženike.

8. Savjesno i brižljivo, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:

9. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik za cijelo upisan HŽ pok. O, tuženik ad. 2).

10. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnica za cijelo upisana Republika Hrvatska.

11. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnica za cijelo upisana Republika Hrvatska.

12. Pregledom povijesnih zemljišnoknjižnih izvatka za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] sve kao k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je prije Republike Hrvatske bila upisana Općenarodna imovina, a prije koje su od početka bile upisane Porezna Općina Škrip i Porezna Općina Dol.

13. Pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 109 za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] utvrđeno je da su kao posjednici za po 1/3 dijela upisani BŽ, ĐŽ i ĐŽ U.

14. Pregledom izjave ĐŽ GŽ, BŽ i U utvrđeno je kako isti potvrđuju da su nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] stvarno i faktično vlasništvo OŽ " ČŽ".

15. Pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 91 za nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] kat. naziva "Okrugljak" utvrđeno je da je kao posjednik za cijelo upisan NŽ "Šmiko".

16. Pregledom izvoda iz katastarskog plana utvrđeno je da su predmetne nekretnine međusobno u međi.

17. Pregledom ugovora o darovanju nekretnina koje su dana 22. listopada 2018. godine sklopili FŽ pok. G, kao darovateljica i OŽ, kao obdarenika, utvrđeno je da su, između ostalih, predmet darovnog ugovora i nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica].

18. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-14/80 od dana 15. prosinca 1983. godine iza pok. OŽ B pok. G (rođen 1924., umro 1979. godine) utvrđeno je da je njegovom nasljednicom na temelju zakona, odreke i ustupa proglašena supruga ĆŽ za cijelo. Njegovi zakonski nasljednici su supruga ĆŽ, te djeca OŽ, C i kći E.

19. Pregledom Uvjerenja Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Supetar, od dana 28. siječnja 2010. godine utvrđeno je da se na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu 23. srpnja 1991. godine zemljište označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] nalazilo izvan građevinskog područja.

20. Pregledom Uvjerenja Hrvatskih šuma od dana 2. kolovoza 2007. godine utvrđeno je da su se čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90) nalazilo u šumsko gospodarskoj osnovi "Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb", Uprava šuma, Podružnica Split, Šumarija Brač.

21. Pregledom zapisnika sastavljenog na licu mjesta u k.o. [adresa] dana 13. studenog 2024. godine u predmetu pod poslovnim brojem Z-18956/21 utvrđeno je da je stalni sudski vještak za geodeziju Krunoslav Čaleta identificirao i opisao predmetne nekretnine na način da je naveo da su iste položene u jugoistočnom dijelu k. o. [katastarska općina] u predjelu zv. "Okrugljak". Čestice su položene južno od makadamskog puta. Sve skupa je jedna cjelina, većim dijelom omeđeno starim, manjim suhozidima, dijelom i urušenim, a u naravi je to sve skupa šuma česmine.

22. Iz iskaza tužitelja OŽ proizlazi da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju jednu cjelinu u cijelosti omeđenu suhozidom na predjelu zv. "Okrugljak". Na predmetnoj nekretnini raste česmina i smrča sa pokojim stablom bora. Iste koristi tako što na njima bere drva za ogrjev, a prije njega je to radio njegov otac NŽ (Mihovil), a po dopuštenju oca je barba V napasao ovce na predmetnim nekretninama. Vlasnikom predmetnih nekretnina je postao tako što mu ih je darovala majka ĆŽ unatrag cca 10 godina. Na pitanje sutkinje zašto se u darovnom ugovoru navode samo tri predmetne nekretnine, a ne svih pet, odgovorio je da je mislio su u darovnom ugovoru navedene sve nekretnine. Majka je postala vlasnicom predmetnih nekretnina tako što ih je naslijedila iza svog supruga, a njegovog oca NŽ. Naime mama je za cijelo naslijedila svog supruga iz razloga što su se oni djeca odrekla u njenu korist. Otac je postao vlasnikom predmetnih nekretnina tako što ih je naslijedio od svojih roditelja. Otac je umro 1979. godine. Po pričanju mu je poznato da je njegov otac cijeli svoj život koristio predmetne nekretnine. H je jako davno umro tako da ga se niti ne sjeća. Nikada nitko kako njega tako ni njegove prednike nije tjerao sa predmetnih nekretnina, niti im osporavao vlasništvo i posjed istih. Kada bi otišao brati drva na predmetne nekretnine nikada nije sreo lugara na istima. Na nekima od predmetnih nekretnina kao posjednik je upisan njegov otac nadimka " ČŽ", a na nekima Đ, s time da su oni potpisali izjavu koja je priložena u pojedinačnom ispravnom postupku da su predmetne nekretnine njegovo stvarno i faktično vlasništvo. Naveo je da je ima brata Č koji je umro, ali ima sina za nasljednika, te je imao sestru E (N) koja je umrla bez nasljednika. Između njih nikada nije bilo spora da su predmetne nekretnine darovane upravo njemu. Na pitanje zz tužene od kada smatra da je po prednicima u posjedu predmetnih nekretnina, odgovorio je da je sigurno unazad cca 50 godina sa svojim sada pok. ocem brao drva na predmetnim nekretnina, a da su njegov otac i nono na istima brali drva i ranije. Na pitanje je li čuo od prednika kako su oni stekli predmetne nekretnine, odgovorio je da se spominjalo nasljeđivanje. Nije nikada čuo da bi nekretnine bile državne.

23. U svom iskazu svjedok KŽ, star 60 godina, je naveo da predmetne nekretnine predstavljaju jednu cjelinu i nalaze se na predjelu zv. "Okrugljak". Iste u naravi uglavnom predstavljaju zemljište obraslo česminom sa pokojim borom. Napomenuo je da je već ranije bio pozvan kao svjedok prilikom očevida na licu mjesta u zemljišnoknjižnom predmetu glede istih nekretnina, tako da vrlo dobro zna o čemu se radi. Predmetne nekretnine su mu poznate iz razloga što se nekretnine u njegovom vlasništvu nalaze udaljene cca 200 m zračne linije. Cijeli svoj život na predmetnim nekretninama je viđao oca tužitelja NŽ "Šmika" kako bere drva za ogrjev na istima, a kasnije je nastavio viđati i njegova sina OŽ, ovdje tužitelja, kako ubire drva za ogrjev. Ne zna kako je otac tužitelja postao vlasnikom nekretnina, već može samo kazivati o onome što je osobno viđao godinama, a to je da je otac tužitelja predmetne nekretnine koristio kao svoje i za sebe na način da je brao drva. Predmetne nekretnine su također u cijelosti omeđene suhozidom, tako da su na terenu jasno odijeljene od ostalih nekretnina. Nikada nije čuo, a ni vidio da bi RH svojatala predmetne nekretnine, odnosno da bi lugar nešto radio na istima. Zna samo da bi, kako tužitelj, tako i njegov otac brali tu drva te ih naslagali i ostavili, dok ih ne prenesu kući svojim konjima, odnosno u novije vrijeme svojim "tamićem".

24. Svjedok EŽ, star 57 godina, je naveo da predmetne nekretnine u naravi predstavljaju jednu cjelinu. Nalaze se na predjelu zv. "Okrugljak". Naveo je da je već svjedočio u vezi ovih nekretnina i to kada je bio na licu mjesta u pojedinačnom ispravnom postupku tako da dobro zna o čemu govori. Iste u naravi predstavljaju zemljište obraslo česminom, pa je idealno za berbu drva za ogrjev. U neposrednoj blizini ima nekretnine u svom vlasništvu tako da je godinama viđao oca tužitelja OŽE kako bere, a kasnije je nastavio viđati tužitelja kako bere drva na istima. Nikada nije čuo ni vidio da bi netko tužitelja ili njegovog prednika tjerao odatle, branio im da beru drva ili im osporavao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina. Oni bi sjekli drva, naslagali ih na predmetnih nekretninama, i tu su stajala dok ih ne bi odnijeli kući. Sjeća se tužiteljeva oca kako je na mazgi prenosio ta drva sa predmetnih nekretnina do svoje kuće u [adresa]. Nekretnine su u cijelosti omeđene suhozidom, te je na taj način predmetna nekretnina odijeljena od ostalih nekretnina. Poznato mu je da je tužitelj predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza svoje majke i oca, s time da ne zna kako je njegov otac stekao predmetne nekretnine jer se radi o davnim događajima.

25. Svjedok VŽ, star 85 godina, je naveo da su mu predmetne nekretnine jako dobro poznate iz razloga što je redovito sa tužiteljem odlazio na iste kako bi mu pomagao brati drva. To je bilo od sedamdesetih godina pa na ovamo. U to vrijeme bio mu je živ otac OŽE, koji je također s njima odlazio na predmetne nekretnine i koji je tamo i prije toga cijeli svoj život brao drva za ogrjev. Nikada nitko ih kroz cijelo to razdoblje nije tjerao odatle, branio im da beru drva ili tužitelju i njegovom ocu osporavao vlasništvo i posjed predmetnih nekretnina. Nikada nitko za cijelo to vrijeme nije dolazio iz Šumarije na predmetne nekretnine. Ne zna kako je otac tužitelja stekao predmetne nekretnine, ali od kada zna za sebe je općepoznato da su predmetne nekretnine njihovo vlasništvo. U početku su posjećena drva kući prenosili konjima, a kasnije su ih prevozili "tamićem". Vrlo često su na predmetnim nekretninama odlazili loviti puhe.

26. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući vjerodostojnost svih izvedenih dokaza, posebno sagledavajući rezultate dokaznog postupka u njihovoj ukupnosti, sud poklanja vjeru iskazima tužitelja OŽ, te svjedoka CŽ, EŽ i VŽ i to stoga što se njihovi iskazi nadopunjuju, logični su i u skladu su s preostalim izvedenim dokazima.

27. Prije svega u odnosu na prigovor tužene Republike Hrvatske, da je tužitelj bio dužan prije podnošenja tužbe obratiti se nadležnom ODU- u sa zahtjevom za mirno rješenje spora, za navesti je da je točno da je odredbom članka 186. a. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZPP) propisano da se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima kada je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba, dok je stavkom 5. istog članka propisano da ako zahtjev ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude odlučeno u roku od tri mjeseca od njegovog podnošenja, podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom sudu.

Međutim, kako među strankama nije sporno, a što proizlazi i iz stanja spisa da su stranke prethodno vodile izvanparnični postupak (pojedinačni ispravni postupak), to prema mišljenju ovog suda ( a što je potvrđeno i u brojnim drugostupanjskim odlukama) nema više svrhe podnositi prije tužbe zahtjev za mirno rješenje predmeta spora, tim više što su u prethodno vođenom pojedinačnom ispravnom postupku provedeni određeni dokazi i to očevid na licu mjesta i u nazočnosti vještaka mjernika identificirane su nekretnine koje su predmet spora.

28. U parnici u kojoj tužitelji traži utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja za koje sud smatra da je razdoblje u kojemu je pravo vlasništva stečeno dosjelošću.

29. S obzirom na navedenu činjenicu o početku tijeka dosjelosti i zasigurno od sredine prošlog stoljeća, u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP), kojom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prva i njihovih pravnih učinaka, o zahtjevu tužitelja potrebno je odlučivati primjenom pravnih pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ).

30. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavaka: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dospjelosti određeno zakonom (30 ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 4. travnja 1960. godine).

31. Za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed je trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo trideset godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ).

32. Dakle, za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, zahtijeva se pošten posjed. Pošten je prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. bivšeg OGZ-a onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Mjerodavna je, dakle, dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov.

33. Dužnost je protivnika dosjedanja, a ne dosjedatelja, što proizlazi iz predmnjeve poštenja, kada je riječ o izvanrednoj dosjelosti iz pravnog pravila iz paragrafa 1477. OGZ-a o dokazanom nepoštenju, da dokaže da nije postojalo poštenje uzukapijskog posjednika za cijelo vrijeme dosjedanja. Poštenje koje je potrebno za dosjedanje otpada samo onda kada posjednik stekne pozitivno znanje da njegov posjed nije više zakonit, ili kada bi on barem trebao takve okolnosti steći koje daju povoda za sumnju u zakonitost njegova posjeda. Međutim, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463. bivšeg OGZ-a nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom slijedniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana svojega posjeda. Tko se poziva na izvanrednu dosjelost nije, dakle, dužan dokazivati zakonitost svojeg posjeda.

34. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je prednik tužitelja, sada pok. NŽ "Šmiko", rođen 1924., umro 1979. godine (u katastarskom operatu upisani posjednik nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] ), tijekom svog života predmetne nekretnine (u naravi jedna cijela u cijelosti omeđena suhozidom) nesmetano i neprekidno posjedovao kao svoje, bez da se tome itko protivio i osporavao mu vlasništvo i posjed istih, na način da je na istima sjekao drva (česminu) za ogrjev, s time da je na isti način predmetne nekretnine, cijeli svoj život posjedovao i njegov sin, ovdje tužitelj, to ovaj sud nedvojbeno smatra utvrđenim da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, odnosno da je protekao propisani tridesetogodišnji rok dosjelosti za savjesnog posjednika, propisan pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a, u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 170 KO [katastarska općina] koja je u zemljišnim knjigama upisana na ime tuženika ad.2) ŽŽ. O za cijelo, odnosno propisani četrdesetgodišnji rok u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] na kojima je kao vlasnica za cijelo upisana Republika Hrvatska i u odnosu na koje iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za navedene nekretnine proizlazi da su u zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina] od početka bile upisane kao vlasništvo porezne Općine, Općenarodne imovine, pa Republike Hrvatske.

35. Naime, glede stjecanja vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 14. veljače 2019. zauzeto je pravno shvaćanje broj Su-IV-56/19-2 koje glasi "Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (kvaliteta i trajanje posjeda, sposobnost posjednika biti vlasnikom stvari, te sposobnost stvari da bude u vlasništvu) moraju biti ispunjene u vrijeme podnošenja tužbe. Nadalje u presudama F i drugi, te Jakeljić protiv Hrvatske izraženo je i daljnje shvaćanje, da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a nije odlučno to što je tužba podnesena nakon 17. studenoga 1999., kao dana donošenja odluke Ustavnog Suda kojom je odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP ukinuta, a tako shvaćanje zauzeo je Vrhovni suda RH u odluci broj Rev 2776/16 od 29. siječnja 2019. i Rev 418/2021-2 od 1. lipnja 2022., nego je odlučno da li je nastupilo stjecanje prava vlasništva dosjelošću u vrijeme kada je izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a bila na snazi.

36. Također, za navesti je da sječa drva za ogrjev i ispaša ovaca po dopuštenju prednika tužitelja, a što proizlazi iz iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka, koji godinama imaju neposredan uvid u predmet spora, a naročito svjedoka VŽ starog 85 godina, koji je osobno godinama pomagao brati drva tužitelju, upućuje na nedvojben zaključak da je objektivno bilo zamjetljivo izvršavanje posjeda na predmetu spora i da je svatko mogao vidjeti i znati, da je prednik tužitelja, odnosno tužitelj, u posjedu predmeta spora, za razliku od države za koju je u konkretnom slučaju očigledno da nije gospodarila kroz značajno vremensko razdoblje predmetnim nekretninama, unatoč izričitim odredbama Zakona o šumama, kao i odredbi članka 48. stavka 2. Ustava da vlasništvo obvezuje.

37. Nadalje, iz iskaza tužitelja, svjedoka i materijalnih dokaza nedvojbeno proizlazi da je predmetne nekretnine tužitelj stekao darovanjem od svoje majke FŽ pok. G, koja je pak nasljednica za cijelo iza smrti svog supruga (oca tužitelja) NŽ, koji je bio vlasnik svih predmetnih nekretnina, te je u obitelji tužitelja, odnosno između njega, brata Č i sestre Ć nesporno da su predmetne nekretnine danas vlasništvo tužitelja za cijelo.

39. Slijedom svega navedenog, kako je tužitelj vlasništvo predmetnih nekretnina stekao temeljem valjane pravne osnove i to darovanjem i dosjelošću putem pravnog prednika, to je primjenom odredaba članka 388. stavka 2. ZVDSP-a, u svezi s pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a, te članka 128. ZVDSP-a, valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točki I. izreke presude.

40.Tužitelj je u potpunosti uspio u ovom postupku u odnosu na tuženu ad.1) Republiku Hrvatsku koja se usprotivila tužbi, pa mu je temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 u daljnjem tekstu ZPP) i temeljem odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje: Tarifa), priznat opravdani parnični trošak za sastav tužbe od dana 27. prosinca 2024. godine –250 bodova, zastupanje na ročištima od dana 19. veljače 2025. godine, 3. travnja 2025. godine i 15. svibnja 2025. godine – po 250 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura iznosi 2.000,00 eura, uvećano za 25% PDV-a iznosi 2.500,00 eura, te uvećano za sudsku pristojbu tužbe od 59,67 eura, sveukupni trošak tužitelja iznosi 2.559,67 eura, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Supetru, dana 19. svibnja 2025.

S U T K I NJ A:

Antonela Franulić Pilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Dostaviti:

- pun. tužitelja Dean Rahan, odvj. u Supetru

- zz tužene Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, Split

- privremeni zastupnik tuženika Milan Šarić, odvj. u Splitu