Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-1823/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ČČ iz [adresa] i MČ iz [adresa], zbog prekršaja iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i dr. prema optužnom prijedlogu Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika, 28. travnja 2025. g.

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI:

1. ČČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1997. godine, od oca Č i majke M, sa prebivalištem u [adresa], hrvatska državljanka, SSS, nezaposlena, radi na sezoni, bez primanja, neudana, bez djece, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana,

2. MČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1993. godine, od oca A i majke N, sa prebivalištem u [adresa], Novi Sad, Dositejeva 23, hrvatski državljanin, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

krivi su

što su dana 03. kolovoza 2024. god. u 05,00 sati u Novigradu u ul. Carlote Grisi, iza ugostiteljskoj objekta naziva ''Element'', narušavali javni red i mir, na način da je:

ČČ, pod utjecajem alkohola, gurnula AČ, koji je pao na pod, a potom ga udarila nogom u glavu, nakon što je isti ustao, uzela je staklenu bocu koju je bacila prema njemu, ali je njom udarila NČ u glavu, koji je od udarca pao na pod,

čime je počinila prekršaj iz čl.13.st.1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zbog čega joj se temeljem odredbe čl.13.st.1. cit. zakona,

izriče

novčana kazna

u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura,

II. MČ, pod utjecajem alkohola, nakon što je pogođen staklenom bocom u glavu od strane ČČ, došao do nje i udario ju otvorenim dlanom desne ruke u predjelu lijeve strane lica,

čime je počinio prekršaj iz čl.13.st.1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, zbog čega mu se temeljem odredbe čl.13.st.1. cit. zakona,

izriče

novčana kazna

u iznosu od 700,00 (sedamsto) eura,

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Upozorava se svaki okrivljenik da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku (čl.152. Prekršajnog zakona).

Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem čl.139.st.3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Ako okrivljenici novčanu kaznu ne plate u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.

Svaki okrivljenik je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.

III. ČČ, podaci kao u toč.I., temeljem odredbe čl.182.st.1. Prekršajnog zakona

oslobađa se od optužbe

da bi dana 03. kolovoza 2024. god. u 05,00 sati u Novigradu u ul.ŠČ, iza ugostiteljskoj objekta naziva ''Element", prilikom narušavanja javnog reda i mira, a sa ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja kod NČ, a na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu istome rekla: "vrati se odakle si došao, jebem ti majku srpsku!", a što bi kod istog izazvalo povredu dostojanstva,

čime bi počinila prekršaj iz čl.25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, kažnjivo temeljem odredbe čl.25.st.1. cit. zakona.

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenika ovome sudu dostavljen je optužni prijedlog ovlaštenog tužitelja Policijske postaje Umag s ispostavom Buje, broj 211-07/24-5/21139 od 04. listopada 2024. godine, zbog prekršaja naznačenih u uvodu i izreci ove presude.

2. Okrivljenica ČČ ispitana je pred Općinskim sudom u Virovitici, Prekršajnim odjelom, gdje je u svojoj obrani navela kako priznaje počinjenje navedenih prekršaja i potvrdila točnim da je navedene prilike gurnula GČ, potom ga udarila nogom u glavu, bacila staklenu bocu prema njemu, ali da je u glavu udarila Š, koji je pao na pod, kao i to da je istome uputila riječi pogrde na temelju razlike nacionalnog porijekla. Navela je kako je navedene prilike bila pod utjecajem alkohola, zbog navedenog izrazila je žaljenje te navela kako se navedenim osobama ispričala te da se sa njima i dalje susreće, kao i to da inače ne vrijeđa ljude po nacionalnom podrijetlu te da joj je i sam NČ prijatelj. Napomenula je kako je samo sezonski zaposlena te da je uzdržavana od roditelja te je predložila da joj se novčana kazna ublaži.

3. U svojstvu svjedoka ispitan je policijski službenik HČ, koji je iskazao da se sjeća kako je navedene prilike postupao po dojavi o narušavanju javnog reda i mira, u blizini ugostiteljskog objekta ''Element'' u Novigradu. Činjenično stanje da je utvrdio u razgovoru sa sudionicima tog događaja i svjedocima. Prvookrivljena ČČ, da je te prilike bila pod utjecajem alkohola te je gurnula AČ koji je pao na pod, gdje ga je udarila nogom, a potom je uzela staklenu bocu i bacila prema njemu ali je pogodila u glavu ŽČ koji je pao na pod, pri čemu da mu je također upućivala riječi psovki navedene u optužnom prijedlogu, vrijeđajući ga po nacionalnoj osnovi. Što se tiče PČ, naveo je da je u razgovoru sa njim kao i sa ostalima utvrđeno je da je on nakon što je pogođen u glavu staklenom bocom od strane ČČ i pao, digao se sa poda pitao je tko ga je udario na što je ČČ odgovorila da ga je ona udarila, te je on potom došao do nje i udario je u predjelu desne strane lica.

4. Drugookrivljeni NČ, na zakazanu raspravu pred ovim sudom pozvan je putem oglasne ploče ovog suda, budući mu se po putem pošte poziv nije mogao uručiti. Na tu raspravu nije se odazvao, niti opravdao svoj izostanak, pa je sud postupio u smislu odredbe čl.167.st.3. Prekršajnog zakona i raspravu održao i bez njegove nazočnosti.

5. U postupku je sud na uvidu imao izvješće o izvršenom prekršaju, zapisnik o ispitivanjima alkoholiziranosti okrivljenika i izvješća o uhićenju.

6. Nakon provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenice ČČ i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud nalazi utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaj koji im je stavljen na teret u toč.I. i II. odnosno da su se u njihovi postupanju stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa Zakona o narušavanju javnog reda i mira, jer su označene prilike na opisani način narušavali javni red i mir, pa su proglašeni krivima i odgovornima, kako je to opisano u izreci ove presude.

7. Zbog toga je sud izabrao vrstu primjerene prekršajne sankcije i to novčane kazne u najnižem novčanom iznosu, imajući pri tome u vidu utvrđeni stupanj krivnje u srazmjeru sa društvenom opasnošću djela kao općom i posebnom svrhom kažnjavanja. Sud je u obzir uzeo sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja (olakotne i otegotne okolnosti) u smislu odredbe čl.36.st.1. i 2. Prekršajnog zakona, utvrđujući pri tome stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, odnosno njihovu dosadašnju nekažnjavanost.

8. Slijedom iznesenog ocijenjeno je kako će se odmjerenim novčanim kaznama ispuniti svrha ovog postupka, te da su one primjerene težini počinjenog djela prekršaja kao i ličnosti okrivljenika.

9. Sud na strani okrivljenice ČČ, nije utvrdio razloge ili okolnosti temeljem kojih bi istoj ublažio kaznu, kako to ona predlaže u svojoj obrani, budući se ona označene prilike ponašala na osobito drzak i nepristojan način koje prelazi granice pristojnosti među ljudima. Regule kulturnog ophođenja traže od svakog pojedinca pristojno ponašanje na javnom mjestu. Ponašanje okrivljenice u konkretnom slučaju bilo je impulzivno i bez kontrole bez obzira na stanje alkoholiziranosti u kojem se nalazila, a u smislu odredbe čl.27. Prekršajnog zakona to ju ne ispričava, jer se u njega sama dovela.

10. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu, razmjerno složenosti i trajanju postupka.

11. ČČ radi djela opisanog u toč.III. izreke ove presude, odnosno djela iz odredbe čl.25.st.1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, oslobođena je od optužbe.

12. Njoj se u bitnome stavlja na teret da je sa ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja kod NČ, na temelju razlike u nacionalnom podrijetlu istome rekla: "vrati se odakle si došao, jebem ti majku srpsku!", a što bi kod istog izazvalo povredu dostojanstva.

13. Pojam diskriminacije znači nekome nanijeti nepravdu, staviti ga u podređeni položaj u odnosu na druge ljude u sličnoj situaciji, dok je svrha antidiskriminacijskog prava omogućiti svakom pojedincu jednak i pravedan pristup mogućnostima koje nudi društvo. U tom smislu izabrana diskriminacija prema Evropskoj Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisuje i ima za cilj omogućiti svim ljudima da imaju pristup prilikama koje su dostupne svima u jednom društvu i da osigura zadovoljenje za nepovoljno postupanje na osnovu zaštićenih osobnosti, kada ono nije predviđeno domaćim pravom.

14. Odredba čl.25.st.1. Zakona o diskriminaciji propisuje da će se kazniti za prekršaj tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji, povrijedi njegovo dostojanstvo.

15. Prema stajalištu Visokog prekršajnog suda, osnova za tumačenje odredaba Zakona o suzbijanju diskriminacije je odredba čl.1.st.2. i 3., budući je u smislu stavka 2. cit. zakona propisano da se diskriminacijom smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe iz stavka 1. toga čl. (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože , spola, jezika, vjere i dr.) i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama.

16. Također prema stajalištu istog suda (broj odluke Jž-1037/2016) jasno je da diskriminacija predstavlja situaciju u kojoj je pojedinac na određeni način „zakinut“ zbog nekog „zaštićenog obilježja“, te se kroz tu činjenicu mora raditi o stavljanju u nepovoljniji položaj i u tom smislu treba tumačiti sve ostale odredbe cit. zakona, posebno odredbu čl.25.st.1. cit. zakona.

17. Pri utvrđivanju diskriminacije je bitno da se nepovoljno postupanje prema određenoj osobi može usporediti sa postupanjem prema drugoj osobi u sličnoj situaciji, odnosno da postoje osobe s kojima se povoljnije postupilo ili bi se povoljnije postupalo pri čemu da je jedina razlika između njih pravno zaštićena osnova.

18. Prema ocjeni ovog suda neutemeljeno se u činjeničnom opisu optužnog prijedloga navodi da bi okrivljena sa ciljem stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja, upućivala riječi citiranog sadržaja, što da bi kod istog izazvalo povredu dostojanstva,jer time MČ nije stavljen u diskriminatoran položaj, niti se radi o tome da bi MČ bio „zakinut“ u nečemu, niti je okrivljena u odnosu na MČ uopće bila u poziciji „nadređenog“ da bi ga mogla u nečemu zakinuti tj. da bi mogla donositi odluke koje mogu izravno utjecati na život MČ. Iz činjeničnog opisa događaja koji se okrivljenici stavlja na teret ne proizlazi pojam diskriminacije opisan u čl.1.st.2. Zakona suzbijanju diskriminacije, tj. da bi okrivljenica stavljala u nepovoljniji položaj MČ u odnosu na neku drugu osobu.

19. Djelo koje se okrivljenici stavlja na teret, po ocjeni ovog suda nije prekršaj iz čl.25.st.1. cit. zakona, pa je istu valjalo osloboditi od optužbe, kako je to opisano u izreci.

U Bujama, dana 19. svibnja 2025. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v.r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte ovom Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljenicima

2. Tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.