Republika Hrvatska
Županijski sud u
Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž -445/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Barbari Bosner, u pravnoj stvari tužiteljice LU (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Krešimir Zečević, odvjetnik u Zagrebu, protiv 1. tužene LUĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Milanu Baniću, odvjetniku u Zagrebu i 2. tuženog Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, radi utvrđenja ništavosti ugovora, odlučujući o žalbi 1. tuženice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ps-294/2012-94 od 14. siječnja 2025., 19. svibnja 2025. .
r i j e š i o j e
Odbija se žalba 1. tužene AU kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ps-294/2012-94 od 14. siječnja 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog tužene LUĆ od 1. veljače 2018. za ponavljanje postupka pravomoćno okončanog presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ps-294/2012-60 od 30. siječnja 2015.
2. Protiv tog rješenja žalbu podnosi 1. tuženica pozivajući se na sve žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.- dalje ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
3. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prvostupanjski sud utvrđuje da je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ps-294/2012-60 od 30. siječnja 2015. utvrđen je ništavim ugovor o otkupu stana sklopljen 14. svibnja 1997. između 1. tuženice kao kupca i 2. tuženika kao prodavatelja, a predmet kupoprodaje je stan koji se nalazi u [adresa], u prizemlju, ravno, koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija u površini od 43 m² zajedno s odgovarajućim suvlasničkim dijelom zgrade. Utvrđuje da je 1. tuženica podnijela prijedlog za ponavljanje postupka pozivom na čl. 421. st. 1 toč. 2. ZPP-a navodeći da je odvjetnica ABC otkazala zastupanje 1. tuženici podneskom od 28. kolovoza 2013. bez da je o tome obavijestila tuženicu kao i da je sud propustio donijeti rješenje kojim se tuženica obavještava o otkazu punomoći, ističući da je još 30 dana nakon otkaza punomoći punomoćnik dužan zastupati stranku. Prvotuženica navodi da joj nikada nisu dostavljeni pozivi za ročišta, podnesci stranaka, presuda broj Ps-294/2012- 60 od 30. siječnja 2015. i rješenje o ispravku Ps-294/2012 od 18. veljače 2015., presuda Županijskog suda u Zagrebu, broj Gž-3699/15 od 3. svibnja 2016., te da je za isto saznala 15. siječnja 2018. Također, tvrdi da nisu postojali uvjeti za dostavu joj pismena putem oglasne ploče suda budući da nikada nije odbila primiti pismeno, ima prijavljeno boravište u [adresa] na koju adresu je sud sukladno odredbi čl. 143. st. 3. ZPP mogao vršiti dostave pismena, adresu stanovanja dostavila je svojoj ranijoj odvjetnici, koja da je bila dužna istu dostaviti sudu, te da ako nije bilo poznato prebivalište, ni boravište tuženice sud joj je trebao postaviti privremenog zastupnika sukladno čl 84. ZPP-a.
6. Prvostupanjski sud je ocijenio da nisu ispunjene pretpostavke za ponavljanje postupka na temelju čl. 421. st. 1. toč. 2. ZPP-a nakon što je utvrdio sljedeće:
- da je 1. tuženicu zastupala odvjetnica ABC od 20. studenog 2002. te da je 28. kolovoza 2013. otkazala tuženici zastupanje u ovom predmetu i da nakon toga nije pristupila na ročište 3. listopada 2013.,
- da je imenovana odvjetnica sukladno čl. 99. st. 4. ZPP-a bila dužna zastupati tuženicu još mjesec dana od otkaza punomoći ako je potrebno da od stranke otkloni kakvu štetu koja bi u to vrijeme mogla nastati,
- da zakonom nije propisana obveza suda da o otkazu punomoći obavijesti stranku kojoj je otkazana punomoć,
- da je ročište određeno za dan 3. listopada 2013. odgođeno i slijedeće određeno za dan 8. svibnja 2014. te da otkazom punomoći tuženici i nakon toga propuštanjem ročišta od strane dotadašnje punomoćnice za tuženicu nije nastala nikakva šteta,
- da je 1. tuženici poziv za ročište 8. svibnja 2014. otpravljen na adresu prebivališta prema podacima iz uvjerenja o prebivalištu tuženice na adresu u [adresa], te da su dostave tuženici s naznačene adrese vraćene 22. listopada 2013. i 11. studenog 2013. s napomenom dostavljača „nije podigao pošiljku“, te da je s istom napomenom vraćen i podnesak tužiteljice od 4. studenog 2013.,
- da je prema podacima iz Jedinstvenog registra osoba RH 1. tuženica uz adresu prebivališta imala i adresu boravišta u [adresa], u razdoblju od 17. studenog 2006. do 3. prosinca 2013. kada je tu adresu odjavila,
- da su sudske dostave poziva tuženici 2. lipnja 2014. na adresu prebivališta za ročište 8. svibnja 2014. s podnescima od 4. listopada 2013. i 4. studenog 2013. bile neuspješne s obzirom da je u istima navedeno „po izjavi stanara L naslovnik odselio u Njemačku, točna adresa nepoznata“, pa da 1. tuženica u to vrijeme nije bila dostupna na adresi prebivališta, a adresu boravišta da je već ranije odjavila,
- da iako je prema podacima JRO tuženica na adresi prebivališta kontinuirano prijavljena od 27. lipnja 1983., da su ponovljene dostave poziva za ročište 15. siječnja 2015. vraćene neuredne, a pokušana sudska dostava 30. rujna 2014. da je vraćena s naznakom da je prema izjavi stanara zgrade ĆU naslovnik odselio, adresa nepoznata, nakon čega da je sukladno odredbi čl. 143. st. 2 ZPP-a dostava poziva za ročište 15. siječnja 2015. tuženici obavljena stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda,
- da je glavna rasprava zaključena na ročištu 15. siječnja 2015. te da je presuda donesena 30. siječnja 2015.,
- da je dostava presude, žalbe 2. tuženika i rješenja o ispravku presude 1. tuženici na adresu prebivališta bila neuspješna 18. veljače 2015., 10. ožujka 2015. i 9. travnja 2015. te vraćena s naznakom „obaviješten nije podigao pošiljku“ te da dostava nije uspjela ni po sudskom dostavljaču 21. travnja 2015. jer da je po izjavi stanara A i Ć 1. tuženica odselila na nepoznatu adresu te da joj je stoga sukladno odredbi čl. 143. st. 2. ZPP-a presuda dostavljena putem oglasne ploče suda,
- da je 2. tuženik podnio žalbu protiv citirane presude suda prvog stupnja u odnosu na odluku o troškovima postupka te da je Županijski sud u Zagrebu rješenjem broj Gž-3699/2015 od 3. svibnja 2016. odlučio samo o troškovima postupka po izjavljenoj žalbi na način da je prvostupanjska presuda preinačena u tom dijelu i tužiteljice je obvezana nadoknaditi parnični trošak 2. tuženiku,
- da je pokušaj dostave drugostupanjskog rješenja tuženici na adresu prebivališta bio neuspješan jer da je 27. lipnja 2016. vraćena s naznakom „obaviješten nije podigao pošiljku“.
6.1. Prvostupanjski sud je ocijenio neuvjerljivim iskaz 1. tuženice da je sve vrijeme živjela na adresi prebivališta te je utvrdio da u kritično vrijeme nije živjela na toj adresi i da joj nije bilo moguće uručiti pismena od 2. lipnja 2014. do 21. travnja 2015. jer da je prema izjavama stanara na predmetnoj adresi 1. tuženica odselila u Njemačku, pa je s obzirom na prednja utvrđenja ocijenio neosnovanim tvrdnje tuženice da su u navedenim okolnostima njezinog poznatog prebivališta tijekom postupka, kao i boravišta određeno vrijeme, dostave sudskih pismena putem oglasne ploče suda dostavljane protivno odredbama ZPP-a i da propuštanjem dostave, tuženici nije bila dana mogućnost da raspravlja pred sudom.
7. U donošenju pobijanog rješenja nisu ostvarene bitne povrede odredbi parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 381. ZPP-a. Pobijano rješenje nema nedostataka ni proturječnosti i moguće ga je ispitati.
8. Prvotuženica u žalbi, među inim, navodi da je prvostupanjski sud, odlučujući o osnovanosti prijedloga za ponavljanje postupka, pogrešno primijenio odredbe ZPP- a o dostavi (čl. 141, čl. 142., čl. 143. ZPP) te odredbu čl. 84. ZPP-a, slijedom čega da je pogrešno zaključio da nisu ostvareni razlozi za ponavljanje postupka iz čl. 421. st. 1. toč. 2. ZPP-a.
9. Prema odredbi čl. 421. st. 1. toč. 2. ZPP-a postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije bila dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Ovaj razlog za ponavljanje postupka se sadržajno podudara s apsolutno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.
9.1. Razlog za ponavljanje postupka iz čl. 421. st. 1. toč. 2. ZPP-a odnosi se samo na one povrede koje su nastale u postupku do donošenja presude i sadržajno se odnose na povredu prava stranke na raspravljanje pred sudom, tj. povredu načela o saslušanju stranaka (npr. pravo stranke da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke, da se upozna s cijelom raspravnom građom, pravo u vezi s pozivanjem na ročišta i sl.). Ponavljanje postupka je izvanredni pravni lijek o kojem pravnom lijeku se odlučuje prema odredbi čl. 421. st. 1. ZPP-a u slučaju kad je postupak odlukom suda pravomoćno završen.
10. Prvotuženica osporava pravilnost izvršene dostave, uključujući i dostavu prvostupanjske presude, navodeći da joj je time onemogućeno raspravljanje te posljedično i izjavljivanje žalbe, što znači da osporava i pravomoćnost presude. Prvostupanjska presuda koja, prema navodima 1. tuženice, nije valjano dostavljena ne može postati pravomoćna, niti se može uspješno zahtijevati ponavljanje postupka koji nije pravomoćno završen.
11. Zbog toga je pravilno prvostupanjski sud odbio prijedlog za ponavljanje postupka kao neosnovan jer sukladno prethodno navedenom nisu ostvareni razlozi za ponavljanje postupka propisani odredbom iz čl. 421. st. 1. ZPP-a. Pri tome treba napomenuti da 1. tuženica ima na raspolaganju drugi put pravne zaštite predviđen odredbama kojima se regulira ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.
12. Slijedom navedenog, žalbu 1. tuženice je trebalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.
U Rijeci 19. svibnja 2025.
Sutkinja
Barbara Bosner
