Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Varaždin, Braće Radić 2
Poslovni broj Gž Zk-47/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Varaždinu, sud drugoga stupnja, po sutkinji Lani Putrić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice BČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Frani Baroviću, odvjetniku u Zagrebu, radi uknjižbe prava vlasništva i brisanja zabilježbe, odlučujući o žalbi protustranke UČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Marku Ujeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj Z-29361/2019 od 6. veljače 2024., dana 19. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, poslovni broj Z-29361/2019 od 6. veljače 2024.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe prigovora protustranke broj Z-29361/2019 i zabilježbe žalbe Z-28943/2024 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-17).
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor protustranke - fiducijarnog dužnika, potvrđeno je rješenje tog suda broj Z-27749/2018 od 5. travnja 2019. i naložen je upis zabilježbe odbijenog prigovora.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela protustranka, ne navodeći određeno iz kojih zakonom predviđenih žalbenih razloga navedeno rješenje pobija, s prijedlogom da ovaj sud ukine pobijano rješenje, odbaci prijedlog za upis i naloži uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije dopuštenog upisa.
3. Žalba nije osnovana.
4. Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13, 108/17, dalje: ZZK)
5. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je brisanje zabilježbe da je prijenos prava vlasništva u korist predlagateljice izvršen samo radi osiguranja novčane tražbine, kao i brisanje zabilježbe o upisu dodatne novčane tražbine broj Z-1792/11, brisanje zabilježbe o prijenosu prava vlasništva na temelju Ugovora o ustupanju tražbine broj Z-6842/2016 te brisanje zabilježbe zabrane opterećenja broj Z-6842/2016, i to na 8/100 suvlasničkog dijelu nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] kuća [adresa] površine 214 m2 i dvorište [adresa] površine 578 m2, ukupne površine 792 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povezano sa vlasništvom posebnog dijela – stan br.17 u potkrovlju, površine 62,40 m2 (E-17), na temelju javnobilježničkog akta – Potvrde o punopravnom stjecanju prava vlasništva javnog bilježnika Kristiana Hukelja iz Zagreba br. OU- 767/18-2 od 28. studenog 2018. kojom se utvrđuje da je fiducijarni vjerovnik - predlagateljica osiguranja postala punopravni vlasnik predmetne nekretnine budući da protivnik osiguranja, ovdje protustanka, nije u određenom roku zatražila da se predmet proda preko javnog bilježnika.
6. Protiv navedenog rješenja protustranka je podnijela prigovor o kojem je odlučeno pobijanim rješenjem suca prvostupanjskog suda.
7. Sud prvog stupnja je, odlučujući pobijanim rješenjem o prigovoru protustranke, pravilno i potpuno utvrdio sve bitne činjenice te je pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo kada je utvrdio da prigovor protustranke nije osnovan.
8. Prema odredbi čl. 322. st. 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24) ukoliko predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava (stavak 7. tog članka) ovlašten je tražiti, između ostalog, poduzimanje radnji radi stjecanja ovlaštenja na slobodno vršenje prava čijim je punopravnim nositeljem postao, sve na temelju potvrde javnog bilježnika da je postao punopravni vlasnik nekretnine.
9. Sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbe čl. 108. ZZK, te čl. 43. i čl. 44. ZZK, a sve u vezi s čl. 40. ZZK, kada je ocijenio da navedena Potvrda ima značajke valjane isprave podobne za upis u zemljišne knjige odnosno da su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za upis koji se predmetnim prijedlogom zahtijeva. Za takav upis, s obzirom na sadržaj prijedloga i njegovih priloga, i prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, nije bilo u konkretnom slučaju zapreka u smislu odrede čl. 108. st. 1. toč. a) ZZK, te utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja isprave koja ima propisani oblik.
10. Žalbeni navodi protustranke, vezano za vođenje kaznenog postupka protiv AČ, prednika predlagateljice, i parničnog postupka za utvrđenje ništetnosti ugovora na temelju kojih je dopuštena uknjižba, nemaju nikakvog utjecaja na zakonitost pobijanog rješenja te se isti ne mogu razmatrati u ovom zemljišnoknjižnom predmetu već eventualno unutar tih drugih postupaka.
11. Na žalbene navode protustranke da je fiducijarni vlasnik AČ na temelju Ugovora o ustupanju tražbine (Ugovor o cesiji) od 4. ožujka 2016. potvrđenog (solemniziranog) po javnom bilježniku Velimiru Ćeriću iz Zagreba, broj: OV-2276/16 od 4. ožujka 2016. prenio pravo vlasništva na BČ, bez pristanka protustranke, treba reći da je navedena uknjižba izvršena u ranijem prvenstvenom redu pod brojem Z-6842/2016, a koji upis prijenosa fiducijarnog vlasništva na temelju ugovora o cesiji nije predmet ovog postupka. Načelno se protustranci ukazuje da prema odredbi čl. 80. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - ZOO), vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju tražbinu, osim one čiji je prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga, a prema odredbi čl. 81. st. 1. tog Zakona, s tražbinom prelaze na primatelja sporedna prava, kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, založno pravo, pravo iz ugovora s jamcem, pravo na kamate, ugovornu kaznu i sl. Odredom čl. 82. st. 1. ZOO propisano je da za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju. Odredbom čl. 319. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014 i 81/2015 - pročišćeni tekst, dalje: ZVDSP) propisano je da prijeđe li na bilo kojem pravnom temelju tražbina osigurana založnim pravom na drugu osobu, na nju je time ujedno prešlo i založno pravo bez posebnog pravnog temelja za to i bez posebnoga načina stjecanja, osim ako je što drugo bilo određeno, dok je odredbom čl. 297. st. 2. ZVDSP propisano što je određeno za založno pravo primjenjivat će se na odgovarajući način i na prijenos vlasništva radi osiguranja, kao i na svako drugo osiguravanje namirenja tražbine stvarima ili pravima dužnika ili treće osobe, ako zakonom nije što drugo određeno.
12. Slijedom iznesenog, na temelju odredbe čl. 128. st. 3. ZZK, valjalo je odbiti žalbu protustranke i potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda te naložiti brisanje zabilježbe prigovora i žalbe, kako je odlučeno u izreci ovog rješenja.
U Varaždinu 19. svibnja 2025.
Sutkinja
Lana Putrić