REPUBLIKA HRVATSKA

P-1446/2023-42

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U KARLOVCU

Karlovac, Trg hrvatskih branitelja 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, po sucu Goranki Boljkovac, na prijedlog sudskog savjetnika Ive Palaković Jerković, u pravnoj stvari tužitelja Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB 52848403362, kojeg zastupa punomoćnik Mario Puškar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 47, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Lidija Klepo, odvjetnica u Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate 1.382,61 eura, nakon glavne i javne rasprave zaključene 7. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, na ročištu za objavu presude 19. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747 platiti tužitelju Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB 52848403362 iznos od 1.382,61 eura (slovima: tisuću tristo osamdeset dva eura i šezdeset jedan cent) sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 30. rujna 2022. po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku EUROHERC osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747 naknaditi tužitelju Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB 52848403362 troškove parničnog postupka u iznosu od 1.729,64 eura (slovima: tisuću sedamsto dvadeset devet eura i šezdeset četiri centa) sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 19. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, dok se odbija tužiteljev zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka 1.200,00 eura (slovima: tisuću dvjesto eura) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima od 19. svibnja 2025. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 2. kolovoza 2023. navodi da se 12. siječnja 2022. oko 2,50 sati u mjestu Tišina Kaptolska, Ulica Tišina Kaptolska 17 dogodila prometna nezgoda na način da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] osigurano kod tužitelja policom kaska broj 03-0486666-01 kojim je upravljao vozač ĆR naletjelo na divljač

– zeca koji je pretrčavao kolnik iz smjera zapada u smjeru istoka kojom prilikom je nastala materijalna šteta na vozilu a da je uginulu divljač preuzeo lovozakupnik lovačke udruge JR. Dalje navodi da se prilikom upravljanja vozila ER pridržavao svih prometnih propisa i da protiv njega nije pokrenut prekršajni postupak zbog navedene prometne nezgode. Također navodi da je tužitelj za nastalu štetu na oštećenom vozilu nastalu zbog opisanog štetnog događaja u cijelosti naknadio svom osiguraniku a da je isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode tuženikov osiguranik lovoovlaštenik ANATRA d.o.o. Sisak, koji je u zakupu lovišta iz kojeg je izletjela divljač. Navodi da je i u predmetnoj prometnoj nezgodi oštećeno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu društva LONIA TRGOVINA d.o.o. osigurano policom Kaska cestovnih vozila broj 03-0486666-01 kod tužitelja. Ističe da je tužitelj po navedenom štetnom događaju na temelju police kasko osiguranja i na temelju prijave štete te računa broj 186/01/1 od 2. lipnja 2022. platio svom osiguraniku štetu po izjavi o prijeboju broj 227-2022W od 31. svibnja 2022. te izjave o prijeboju broj 270-2022W od 4. srpnja 2022. i to u iznosu od 1.382,61 eura. Također navodi da ima potraživanja prema tuženiku zbog toga što se prometna nezgoda dogodila na području lovišta kojim gospodari tuženikov osiguranik pa da je očito da tuženikov osiguranik nije poduzeo sve mjere potrebne za sprječavanje štete od divljači budući da je divljač istrčala na kolnik predmetne ceste iz lovišta pa je tuženik odgovoran za štetu na temelju odredaba Zakona o lovstvu. Ističe da se divljač na cesti ima smatrati opasnom stvari pa da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na odgovornost za štetu od opasne stvari pa da je stoga tuženikov osiguranik isključivo odgovoran za predmetnu štetu i da su na tužitelja na temelju odredbe članaka 963. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima prešla na njega kao osiguratelja po samom zakonu sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Dakle, tužitelj od tuženika potražuje plaćanje iznosa od 1.382,62 eura.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tuženog zahtjeva navodeći da se radi od sporu male vrijednosti pa da je tužitelj bio dužan u tužbi iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoj zahtjev i predložiti dokaze za utvrđivanje navedenih činjenica, a da tužitelj nije predložio sve potrebne dokaze da bi predmetna šteta na vozilu tužiteljevog osiguranika nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika. Ističe da odredba članka 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju s obzirom na navode tužbe, te da je odgovornost lovoovlaštenika uvjetovana provođenjem lova koji se u konkretnom slučaju nije provodio zbog čega onda ne postoji ni tuženikova odgovornost za naknadu štete, ističući da je predmetni štetni događaj nastao u naselju pa da lovoovlaštenici nisu korisnici površine na koji je nastao štetni događaj jer se radi o ne lovnoj površini. Isto tako tuženik je istaknuo prigovor isključive krivnje treće osobe navodeći i da vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku zbog čega postoji odgovornost za štetu na strani vozača vozila osiguranog kod tuženika. Tuženik navodi i da osporava visinu tužbenog zahtjeva jer tuženik nije izvršio uplatu utuženog iznosa osiguranika već tužitelj navodi da je njegov osiguranik namiren navodnim prijebojem. Također, tuženik osporava i zatraženi tijek zateznih kamata navodeći da je tuženik u obvezi platiti štetu tek donošenjem prvostupanjske presude u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva.

3. Odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj:

57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP) propisano je da sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Odredbom članka 219. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Odredbom članka 221.a ZPP-a propisano je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

4. Radi utvrđivanja činjeničnog stanja, sud je, tijekom postupka, proveo dokaz uvidom u policu kasko osiguranja broj 03-0486666-1 od 31. kolovoza 2021. s ponudom (list 8 i 9 spisa), u uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 10 do 14 spisa), u prijavu štete iz osiguranja automobilskog kaska (list 15 do 16 spisa), u prometnu i vozačku dozvolu (list 17 do 20 spisa), u potvrdu MUP-a od 18. svibnja 2022. (list 21 do 24 spisa), u detalje lovišta (list 25 do 28 spisa), u kartu lovišta (list 29 spisa), u izvid štete od 14. svibnja 2022. (list 31 spisa), u račun od 2. lipnja 2022. (list 33 spisa), u dopis e-pošte od 4. srpnja 2022. (list 35 spisa), u izjavu o prijeboju broj 270-22W (list 37 spisa), u dopis e-pošte od 1. lipnja 2022. (list 39 spisa), u izjavu o prijeboju broj 227- 2022W (list 43 spisa), u tuženikovu odluku po regresnom zahtjevu od 5. prosinca 2022. (list 45 spisa), u fotografije (list 47 do 76 spisa), u konačni prijedlog zakona o lovstvu (list 106 do 219 spisa), u spis MUP-a (list 267 do 276 spisa), te je proveo dokaz knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Dariu Jankoviću i saslušanjem svjedoka ĆR.

5. Na ročištu od 28. veljače 2024. održanom u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva te je na ročištu održanom 7. travnja 2025. tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a tuženik je ostao kod odgovora na tužbu.

6. Tužitelj tužbom potražuje od tuženika plaćanje iznosa od 1.382,61 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od 30. rujna 2022. temeljem regresnog zahtjeva, dok tuženik osporava tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći da osporava pasivnu legitimaciju ovlaštenika prava lova jer je pretpostavka za njegovu pasivnu legitimaciju vršenje skupnog lova, da se štetni događaj dogodio na nelovnoj površini te je istaknuo prigovor isključive krivnje treće osobe koja je korisnik nelovnog područja kao i da vozač nije prilagodio brzinu uvjetima na kolniku zbog čega postoji njegova odgovornost za nastalu štetu, osporavajući da je tužitelj platio štetu svom osiguraniku.

7. Iz potvrde MUP PU Sisačko-moslavačka, Postaja prometne policije Sisak od 18. svibnja 2022. (list 21 do 24 spisa) i potvrde MUP PU Sisačko-moslavačka, Postaja prometne policije Sisak od 15. siječnja 2022. (list 273 i 274 spisa) te službene bilješke od MUP PU Sisačko-moslavačka, Postaja prometne policije Sisak od 12. siječnja 2022. (list 271 i 272 spisa) kao i fotografija priloženih od strane MUP PU Sisačko- moslavačka, Postaja prometne policije Sisak (list 268 spisa) te fotografija (list 47 do 76 spisa), sud je utvrdio da se prometna nezgoda dogodila na način da je vozač ĆR udario u divlju životinju – zeca upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], koja životinja je pretrčavala kolnik iz smjera zapada u smjeru istoka i koja životinja je uginula te da ju je preuzeo lovozakupnik lovačke udruge ANATRA JR. Također, iz navedene dokumentacije je neprijeporno utvrđeno da je brzina kretanja u naseljenom mjestu određena pravilom na 50 km na sat i da na tom dijelu kolnika ne postoji prometni znak divljač na cesti kao i to da ne postoji prekršajna odgovornost vozača ĆR.

8. Neprijeporno je utvrđeno i da je tužitelj bio osiguratelj vozila reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu osiguranika LONIA TRGOVINA d.o.o., kojim je upravljao vozač ĆR u vrijeme štetnog događaja, kako to proizlazi iz police kasko osiguranja broj 03-0486666-01 od 13. rujna 2021., ponude cestovnog kaska broj 03-186710 od 13. rujna 2021.(list 8 i 9 spisa) i prometne dozvole (list 17 i 18 spisa).

9. Iz dokumentacije u spisu, a osobito iz potvrda MUP PU Sisačko-moslavačka, Postaja prometne policije Sisak od 18. svibnja 2022., od 15. siječnja 2022. i od 12. siječnja 2022., neprijeporno je utvrđeno da je divlju životinju – zeca preuzeo lovozakupnik Lovačke udruge ANATRA, JR. Prema tome, utvrđeno je da je tuženikov osiguranik Lovačka udruga ANATRA, što tuženik nije niti osporio.

10. Neprijeporno je utvrđeno i da je tužiteljev osiguranik LONIA TRGOVINA d.o.o., kao ugovaratelj osiguranja, prijavio štetu iz osiguranja automobilskog kaska tužitelju 12. svibnja 2022. te da je 13. svibnja 2022. u Kutini napravljen izvid štete u kojem je navedeno da su dijelovi za zamjenu, između ostalog, branik, interkuler, pokrov te da su procijenjeni autokaroserijski i autolakirerski radovi u trajanju od 2,10 sati, kako to proizlazi iz dokumentacije u spisu (list 15, 16 i 31 spisa).

11. Iz računa broj 186/01/1 od 2. lipnja 2022. proizlazi da je društvo Šaraf j.d.o.o. izdalo račun za pruženu uslugu popravka te limarske radove sukladno izvidu štete i to u iznosu od 1.728,23 eura (ranije 13.021,56 kuna), dok je osnovica tog računa iznos od 1.382,61 eura (ranije 10.417,25 kuna), iz čega proizlazi da tužitelj ovom tužbom potražuje plaćeni iznos bez PDV-a odnosno iznos od 1.382,61 eura. Također, iz izjave o prijeboju broj 270-22W od 4. srpnja 2022. (list 37 spisa) i izjave o prijeboju broj 227- 22W od 31. svibnja 2022. (list 41 spisa) kao i nalaza i mišljenja vještaka od 12. studenog 2024. (list 292 do 344 i 387 spisa) neprijeporno je utvrđeno da je tužiteljeva obveza po prijavljenoj šteti iz štetnog događaja od 12. siječnja 2022., prema njegovom osiguraniku LONIA TRGOVINI d.o.o., prestala prijebojem na temelju izjava o prijeboju koje je tužitelj jednostrano izjavio izjavio svom osiguraniku i o tome ga obavijestio, kako to proizlazi iz dopisa e-poštom od 4. srpnja 2022. i 1. lipnja 2022. (list 35 i 39 spisa).

12. Naime, vještak u svom nalazu i mišljenju od 12. studenog 2024. navodi da je iz računa broj 186/01/1 društva Šaraf j.d.o.o. vidljivo da je izvršen popravak vozila i iznosu od 1.382,61 eura bez PDV-a te da isti glasi na tužiteljevog osiguranika LONIA TRGOVINU d.o.o. i da se on odnosi na štetu Ć na vozilu FIAT DUCATO, reg. oznake [registarska oznaka] te da je taj račun društvo LONIA TRGOVINA d.o.o. platilo autoservisu. Vještak u nalazu i mišljenju navodi i da se broj obračuna štete razlikuje od onog koji se odnosi na štetni događaj vozila KT155HA, međutim navodi i da je tužitelj naveo da je u izjavi o prijeboju broj 270-2022W omaškom naveden pogrešan broj štete te da se ona tiče predmetne štete MAK220003234. Isto tako, iz nalaza i mišljenja proizlazi da je ukupni iznos dospjelih obveza prema LONIA TRGOVINI d.o.o. koje su stavljene u prijeboj s osiguranikom je 1.382,61 eura i da se radi o iznosu koji odgovara vrijednosti popravka vozila reg. oznake [registarska oznaka] pa da se obje kompenzacije odnose na naknadu štete po polici 03-486666-01 i obračun MAK220003234. Nadalje, proizlazi da je vještak radi provjere činjenice je li tužiteljeva obveza isplate naknade štete njegovom osiguraniku prestala prijebojem, tražio dodatnu knjigovodstvenu analitiku od strane društva LONIA TRGOVINA d.o.o. koja mu je dostavljena, a iz koje je vidljivo da su obje kompenzacije provedene u tužiteljevom računovodstvu u ukupnom iznosu od 1.382,61 eura.

13. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka te je vještak Dario Janković na ročištu od 7. travnja 2025. naveo da je naknadno pribavio dokumentaciju bez koje nije moguće napraviti nalaz jer je to bilo potrebno radi utvrđenja činjeničnog stanja i ocjene je li obveza tužitelja prema svom osiguraniku prestala na temelju izjava o prijeboju te da je već u nalazu od 12. studenog 2024. utvrđeno da je isplata po predmetnoj šteti knjižena i zatvorena u cijelosti, kao i da je u nalazu od 12. studenog 2024. utvrđeno da je predmetna šteta isplaćena na temelju prijeboja, iako je bio pogrešan napisan broj štete.

14. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti jer sud nalazi da je vještak vještačenje proveo brižljivo i savjesno, te u skladu s pravilima znanosti i vještine otklonivši tuženikove prigovore u svom usmenom nalazu i mišljenju od 7. travnja 2025. Sud ističe da je vještak bio ovlašten zatražiti od stranaka dodatnu dokumentaciju, s obzirom na to da je odredbom članka 259. stavak 2. ZPP propisano da se vještaku mogu davati razjašnjenja, a može mu se dopustiti i razmatranje spisa te da se na zahtjev vještaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su važne za stvaranje mišljenja vještaka, stoga je tuženikov prigovor kojim ističe da je vještak prilikom izrade koristio naknadno dostavljenu dokumentaciju u cijelosti neosnovan.

15. Prema tome, neprijeporno je utvrđeno da je tužitelj platio svom osiguraniku LONIA TRGOVINI d.o.o. utuženi iznos od 1.382,61 eura, odnosno da je tužitelj platio osiguraniku osigurninu, a kako je to propisano odredbom članka 921. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.; dalje: ZOO), koja propisuje da se ugovorom o osiguranju osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja i to putem prijeboja. Naime, u tijeku postupka je sud nedvojbeno utvrdio da je tužitelj platio svom osiguraniku LONIA TRGOVINI d.o.o. štetu, na način da je temeljem prijeboja prestala njegova tražbina prema njegovom osiguraniku LONIA TRGOVINI d.o.o. u iznosu od 1.382,61 eura, koju je imao prema njemu po osnovi neplaćenih premija osiguranja, dok je njegov osiguranik LONIA TRGOVINA d.o.o. imao potraživanje prema tužitelju po osnovi štetnog događaja od 12. siječnja 2022. zbog naknade štete na temelju police kasko osiguranja broj 03-0486666-01 za vozilo reg. oznake [registarska oznaka] u iznosu od 1.382,61 eura.

16. Odredbom članka 963. stavka 1. ZOO-a, propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

17. Za subrogaciju osiguratelja, sukladno odredbi članka 963. stavka 1. ZOO-a, trebaju se ispuniti određene pretpostavke i to da je osiguratelj isplatio osigurninu na temelju ugovora o osiguranju, da osiguranik ima pravo na odštetni zahtjev prema trećoj osobi te da postoji odgovornost treće osobe za štetu za koju je isplaćena osigurnina. U konkretnom slučaju, tužitelj je platio osigurninu svom osiguraniku u utuženom iznosu od 1.382,61 eura i to temeljem prijeboja, a kako to proizlazi iz izjava o prijeboju broj 270-2022W i 227-2022W, a prema računu kojeg je ovlaštena radionica izdala osiguraniku u iznosu od 1.382,61 eura i koji je račun plaćen kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka od 12. studenog 2024.

18. Odredbom članka 83. stavka 1. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj:

140/2005., 75/2009., 153/2009., 14/2014., 21/2016., 41/2016., 67/2016., 62/2017.; dalje: ZL), koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja, propisano je da za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran lovoovlaštenik lovišta.

19. Iz dokumentacije u spisu, a osobito iz potvrde PP Sisak od 18. svibnja 2022., sud je utvrdio da je predmetna prometna nezgoda nastala na način da je divlja životinja-zec pretrčavala kolnik iz smjera zapada u smjeru istoka na području lovišta u zakupu lovačke udruge ANATRA te da je divlju životinju preuzeo lovozakupnik lovačke udruge JR koji je preuzeo brigu o uginuloj životinji.

20. Sud ističe da tuženik nije osporio niti da je predmetna nezgoda nastala na području kojim gospodari lovačka udruga ANATRA niti je osporio da je on osiguratelj te lovačke udruge, već je osporio da je šteta na vozilu nastala zbog provođenja lova, te je istaknuo da se predmetni štetni događaj dogodio u naselju odnosno izvan područja lovišta, na nelovnoj površini gdje nije dopušteno provođenje lova. Iz dopisa Lovačke udruge ANATRA od 22. kolovoza 2024. (list 281 spisa) vidljivo je da Lovačka udruga ANATRA navodi da 12. siječnja 2022. nije održavan lov te da mjesto nastanka štetnog događaja predstavlja naselje i da nije lovno područje.

21. Međutim, u konkretnom slučaju, neprijeporno je utvrđeno da je predmetnu prometnu nezgodu prouzročila divljač-zec dolaskom na kolnik i to na kolnik koji prolazi kroz lovište lovoovlaštenika Lovačke udruge ANATRA. Stoga je odgovornost tuženikovog osiguranika odgovornost za naknadu štete koju je u ovom sporu počinila divljač, objektivna odgovornost, jer divljač na cesti predstavlja opasnu stvar.

22. Dakle, u odnosu na tuženikovog osiguranika, primjenjuju odredbe ZOO-a koje reguliraju odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Odredbom članka 1063. ZOO-a propisano je da se šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, te je odredbom članka 1064. istog Zakona, propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Odredbom članka 1067. stavka 1. ZOO-a, određeno je da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili, kako je to propisano odredbom stavka 2. istoga članka, ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti kako je to propisano.

23. Odgovornost za štetu je obveznopravni odnos u kojem je jedna strana dužna drugoj strani popraviti štetu, a druga je od prve ovlaštena zahtijevati popravljanje štete. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostavkom da je osoba odgovorna za štetu (štetnik) počinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta osobi koja traži popravak štete (oštećenik), i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice.

24. Radi utvrđivanja mogućnosti izbjegavanja naleta na divljač – zeca i utvrđivanja njegove odgovornosti za nastanak štetnog događaja, sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka ĆR, vozača vozila na kojem je nastala šteta, koji je iskazao da se kretao iz smjera Martinske Vesi u smjeru Siska te da se u tom dijelu s jedne strane nalaze kuće, a s druge strane rijeka Sava. Iskazao je da je nakon prometne nezgode saznao da se na tom području nalazi lovište upravo s obzirom na to da je na lice mjesta došao lovočuvar. Također je iskazao da je na udaljenosti od 2 ili 3 metra primijetio zeca koji preskače ogradu s njegove desne strane pri čemu se kretao brzinom od oko 55 km/h, jer su uvjeti na cesti bili loši (bila je magla i smanjena vidljivost na cesti) Iskazao je da je udario u tu životinju dok je još bila u skoku prednjim desnim dijelom svog vozila. Iskazao je da je, čim je primijetio zeca zakočio, i pokušao izbjeći nalet na životinju skretanjem u lijevi kolnički trak, međutim, morao se vratiti u svoju traku jer je dolazilo vozilo iz suprotnog smjera pa tu nezgodu nije mogao izbjeći. Također, iskazao je da tom cestom vozi dostavu oko godinu dana i zna gdje bi mogla izletjeti divljač na cestu pa na tim dijelovima ceste uvijek pripazi i drži nogu na kočnici da bi mogao reagirati.

25. Sud je prihvatio iskaz svjedoka ĆR u dijelu u kojem je naveo da su uvjeti na cesti bili loši i da je vidljivost bila smanjena zbog čega je vozio brzinom od oko 55km/h, da je pokušao izbjeći nalet na životinju, ali da to nije uspio jer je iz suprotnog smjera dolazilo vozilo pa se morao vratiti u desnu kolničku traku jer je iskaz uvjerljiv, logičan i u skladu s dokumentacijom u spisu. Također sud je prihvatio iskaz svjedoka i u dijelu u kojem je naveo da ne zna je li na tom području lovište što je saznao tek kada je zbog te prometne nezgode došao lovočuvar, iako je naveo da zna kako bi na toj cesti mogla izletjeti divljač, jer svjedoku nije moralo biti poznato da je na tom području ceste ujedno i lovište. Prema tome, nije utvrđeno da je vozač upravljao vozilo protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, štoviše, iz potvrda Postaja prometne policije Sisak proizlazi da je ograničenje brzine na tom području 50 km/h, a vozač je vozio 55 km/h, te da nema znaka "divljač na cesti", koji bi mogao upozoriti vozače na takvu opasnost, a vozač je vozio oprezno jer je znao da na tom dijelu znaju izaći divlje životinje. Stoga je neosnovan tuženikov prigovor isključive odgovornosti treće osobe.

26. Sud nije provodio dokaz prometnim vještačenjem jer je tuženik odustao od tog dokaznog prijedloga navodeći da je nesporna dinamika nastanka štetnog događaja i visina nastale štete na vozilu tužiteljevog osiguranika.

27. S obzirom na navedeno, vozač oštećenog vozila nije mogao izbjeći udar u zeca, pa se tuženikov osiguranik Lovačka udruga ANATRA ne može osloboditi odgovornosti jer nije dokazao da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, a niti da je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (članak 1067. ZOO-a). Dakle, sud je utvrdio da postoji objektivna odgovornost tuženikovog osiguranika, a nisu utvrđeni ni dokazani razlozi za oslobođenje od odgovornosti, pa je tuženik dužan tužitelju naknaditi štetu u iznosu od od 1.382,61 eura i odlučeno je kao u točki I. izreke presude.

28. Prema tome, osnovan je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.382,61 eura na koji teku zakonske zatezne kamate od 30. rujna 2022., a stopa zakonskih zateznih kamata određena je sukladno članku 29. stavak 2. ZOO za ostale odnose. Slijedom navedenog, presuđeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

29. Tuženik neosnovano prigovara tijeku zakonskih zateznih kamata. Naime, odredbom članka 963. stavak 1. ZOO, propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu, pa tako i pravo na zakonske zatezne kamate kao sporedno potraživanje. Prema tome, tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate od dana isplate osigurnine svom osiguraniku. U tijeku postupka je utvrđeno da je tužitelj svom osiguraniku platio osigurninu prijebojem koji je nastao kad je tužitelj dao izjavu o prijeboju svom osiguraniku i to dopisima e-pošte od 1. lipnja 2022. i 4. srpnja 2022. (list 35 i 39 spisa). Stoga bi tužitelj imao pravo zahtijevati zatezne kamate i od ranijeg datuma od onog navedenog u tužbi.

30. S obzirom na to da je tužitelj u cijelosti uspio s tužbenim zahtjevom, tuženik je dužan tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka, na temelju odredbe članka 154. stavka 1. ZPP, prema vrijednosti predmeta spora od 1.382,61 eura, koji se odnose na zastupanje tužitelja po punomoćniku odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/2023.) i to za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7.1.), za sastav podneska od 4. prosinca 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1.), za zastupanje na ročištu 28. veljače 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1.), za zastupanje na ročištu 7. svibnja 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1.), za zastupanje na ročištu 7. travnja 2025. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1.), što uvećano za PDV u iznosu od 250,00 eura ukupno iznosi 1.250,00 eura i za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu 26,55 eura i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 53,09 eura (jer toliko iznosi sudska pristojba na presudu) sukladno odredbama Tbr. 1. st. 1. i Tbr. 2. st. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine broj: 118/2018., 51/2023.; dalje: ZSP) te trošak financijskog vještačenja u iznosu od 400,00 eura. Stoga je tuženik obvezan naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od ukupno 1.729,64 eura. Sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP na trošak parničnog postupka tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja presude do isplate, po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO za ostale odnose. Istovremeno, neosnovan je tužiteljev zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 1.200,00 eura, s obzirom na to da tužitelju ne pripada trošak podnesaka od 30. studenog 2023., 5. ožujka 2024. i 10. veljače 2025. jer su podneseni protivno odredbama članka 299.a ZPP, odnosno u iznosu od 600,00 eura uvećano za PDV-a u iznosu od 150,00 eura, ukupno 750,00 eura te neosnovano zatraženi trošak predujma za prometno vještačenje u iznosu od 450,00 eura, koje u konkretnom predmetu nije niti provedeno. O troškovima postupka odlučeno je pod točkom II. izreke presude.

Karlovac, 19. svibnja 2025.

Sudac

Goranka Boljkovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točka 3.

Dna:

1. Tužitelju po punomoćniku Mariu Puškaru, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Kožul i Petrinović d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 47,

2. Tuženiku po punomoćnici Lidiji Klepo, odvjetnici u Grgić & Partneri odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282