REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj: Psp-47/2024-12

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Martini Klanac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Maja Masnec, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika ZC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Luka Jurković, odvjetnik iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon glave rasprave zaključene dana 24. travnja 2025. u pristupnosti stranaka i njihovih punomoćnika, dana 20. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

1/ Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

„Utvrđuje se da je ZC iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužitelja RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 476 m2, P.L. br. 1927 k. o. [katastarska općina], na način da je dana 8.7.2024. uz liniju međe tužiteljeve kčbr. [katastarska čestica] sa česticom tuženika kčbr. [katastarska čestica] livada [adresa] sa 707 m2, P.L. 3118 k. o. [katastarska općina] iščupao dva željezna stupa visine oko 1 m i promjera odo 6 cm te ih i bacio, pa mu se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da vrati i zabije predmetna 2 željezna stupa u zemlju na mjesto gdje su bili postavljeni, uz liniju međe između tužiteljeve kčbr. [katastarska čestica] i tuženikove kčbr. [katastarska čestica], te mu se zabranjuje svako takvo i slično smetanje posjeda ubuduće, u roku od 8 dana.

Također tužitelj potražuje i naknadu parničnog troška, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate“.

2/ Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 500,00 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1/ Tužitelj u tužbi podnesenoj 16.7.2024. navodi da je vlasnik i posjednik kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 467 m2, k. o. [katastarska općina], upisane u P.L. 1297 k. o. [katastarska općina] (zkčbr. [katastarska čestica]), u naravi dio njegovog ograđenog dvorišta uz kuću i dvorište, prema čestici tuženika kčbr. [katastarska čestica] livada [adresa] sa 707 m2, P.L. 3118 k. o. [katastarska općina] (zkčbr. [katastarska čestica]). Navodi da je uz među tužiteljeve čestice kčbr. [katastarska čestica] od početka te čestice sa južne strane pa do dijela čestice 2214/6 pravocrtno do međe između kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavljena žičana ograda na betonskim stupovima, a na dijelu čestice 2218/5, 2218/4 i dijelom uz česticu tuženika kčbr. [katastarska čestica], tužitelj je postavio 10 željeznih stupova od međe kčbr. [katastarska čestica] pa nadalje do kraja svoje kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim da su posljednja dva stupa bila postavljena uz među čestice tuženika kčbr. [katastarska čestica].

Navodi da je dana 8.7.2024. tuženik iščupao dva posljednja željezna stupa promjera cca 6 cm i visine cca 1 m, te je bacio stupove, sve kako bi otvorio prolaz da sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] može ulaziti na svoju česticu.

Nadalje navodi da prednik tuženika, pa niti tuženik nikada nisu prolazili tužiteljevom česticom kčbr. [katastarska čestica], jer je to bilo ograđeno dvorište tužitelja, a prednici tuženika koji su tuženiku prodali nekretninu (koju je on parcelirao), imali su pristup direktno sa svojih nekretnina i nisu imali potrebe prolaziti bočno, pa tako niti koristiti tužiteljevo dvorište.

Stoga tužitelj traži da mu tuženik pruži posjedovnu zaštitu, na način da sud utvrdi da je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 476 m2, P.L. br. 1927 k. o. [katastarska općina], na način da je dna 8.7.2024. uz liniju međe tužiteljeve kčbr. [katastarska čestica] sa česticom tuženika kčbr. [katastarska čestica] livada [adresa] sa 707 m2, P.L. 3118 k. o. [katastarska općina] iščupao dva željezna stupa visine oko 1 m i promjera odo 6 cm i bacio ih, te da mu se naloži uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja na način da varti i zabije 2 željezna stupa u zemlju na mjesto gdje su bili postavljeni, uz liniju međe između tužiteljeve kčbr. [katastarska čestica] i tuženikove kčbr. [katastarska čestica], te da mu se zabrani svako takvo i slično smetanje posjeda ubuduće, sve to u roku od 8 dana.

Također tužitelj potražuje i naknadu parničnog troška, sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom navodi da je sredinom 2022. kupio zemljište u [adresa] zajedno sa obiteljima R i ŽC, te da zemljište koje je kupio, odnosno parcele graniče sa kčbr. [katastarska čestica] koja u naravi dijelom predstavlja javno dostupnu prometnu površinu sukladno očitovanju Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove, odnosno nerazvrstanu česticu. Navodi da su se prilikom kupnje građevinskog zemljišta savjetovali u katastru vezano za parcelaciju kupljene nekretnine, s obzirom da je kčbr. [katastarska čestica] put upisan RC, ovdje tužitelj, a kčbr. [katastarska čestica] upisan GC. Odgovoreno im je da tu nema problema jer da su to nerazvrstane i javno dostupne čestice iako glase na fizičke osobe te da će to grad riješiti i prepisati na sebe. Isti odgovor dobili su i u uredu za graditeljstvo, a izdana im je i pravomoćna građevinska dozvola. Što se tiče postavljanja stupova navode da je tužitelj 21.9.2023. postavio stupove u sporni dio ceste i to nakon što je tužitelj započeo gradnju kuće, kada je tužitelj vidio da će to ubuduće učiniti i ostali koji su kupili nekretninu. Smatra da su stupovi postavljeni s ciljem onemogućavanja prolaza vlasnicima parcela, a kako bi spriječio daljnju gradnju. Navodi da ga je višekratno tužitelj pokušao onemogućiti u gradnji te je isticao kako je tuženik "kupio građevinsku dozvolu" i kako gradi ilegalno, te se čak žalio i Uredu za graditeljstvo i prijetio medijima, ali je na kraju prijavu povukao. Zbog postavljanja stupova pozvana je i policija koja je napravila izvješće, gdje tužitelj nije poricao pomicanje stupova već je tvrdio da je cesta njegova. S obzirom na to sve obratio se Gradskom uredu i zatražio očitovanje o spornom putu, te je dobio odgovor da je kčbr. [katastarska čestica] javno dostupni dio prometne površine koji je dostupan svima. Također navodi da su zatražili očitovanje i od Vodoopskrbe i odvodnje od koje su dobili dokaz da je ispod spornog puta postavljena infrastruktura. Nadalje, navodi da nisu imali namjeru ulaziti u dvorište tužitelja, a što dokazuje i teret prava služnosti na parcelama 2218/5 vlasnika EC, 2218/6 vlasnika ŽC i 2218/7 vlasnice DC, a sve kako bi na mjestu sporne čestice gdje počinje dvorište RC, ovdje tužitelja, skrenuli i preko tih služnih parcela mogli koristiti kupljene parcele. Osporava da bi se koristilo ograđeno dvorište tužitelja za potrebe parcela koje je kupio tuženik i ostali. Navodi da su on, te obitelji DC, R i ŽC također podnijele tužbe protiv ovdje tužitelja, a radi smetanja posjeda zbog zabijenih stupova. Predlaže odbaciti tužbu.

3. U dokaznom postupku pročitani su posjedovni listovi za kčbr. [katastarska čestica] od 20.10.2023. (list 4 spisa), te posjedovni list za kčbr. [katastarska čestica] (list 6 spisa), potvrda VI PP od 11.10.2023. (list 15 spisa), očitovanje Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove od 26.10.2023. (list 16-17 spisa), mail poruka Vodoopskrbe i odvodnje (list 18-19 spisa), infrastruktura Vodoopskrbe i odvodnje na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] (list 20 spisa), pregledana je snimka Geoportal (list 7 spisa), te fotografija (list 5 spisa), te su uz suglasnost stranaka korištena utvrđenja sa očevida na licu mjesta iz predmeta Psp- 53/2023 koji je priložen ovom spisu zajedno sa fotografijama nastalim na očevidu (list 30-36 spisa).

4. Cijeneći sve dokaze zajedno i svaki pojedinačno, a temeljem rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku, sud je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 476m2, P.L. 1927 k. o. [katastarska općina], koji je prema tvrdnjama tužitelja smetao tuženik jer je isčupao dva metalna stupića koja je tužitelj postavio uz liniju međe između kčbr [katastarska čestica] i čestice tuženika kčbr. [katastarska čestica].

6. Odredbom čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne Novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV), propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu, ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda i to u roku 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od nastalog smetanja.

6.1. Nadalje, sukladno čl. 22 ZV-a, posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan, ovlašten je svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja, naredi uspostava posjedovnog stanja kakva je bila u času smetanja i zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavkom 2. je propisano da sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

7. Dakle, u parnici zbog smetanja posjeda raspravlja se jedino o posljednjem mirnom posjedu i činu smetanja.

8. Međutim, tuženik prvenstveno osporava pasivnu legitimaciju, tvrdeći da je kčbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 476m2, P.L. 1927 k. o. [katastarska općina], javno prometna površina na dijelu na kojem je tužitelj postavio željezne stupiće.

9. Dakle, iz posjedovnog lista br. 1927 od 3.10.2023. proizlazi da je doista tužitelj upisan kao posjednik sporne 2214/6 put površine 467 m2.

9.1. Uvidom u javno dostupne podatke zemljišnih knjiga utvrđeno je da je formirana baza zemljišnoknjižnih podataka, što znači da je katastarsko stanje usklađeno sa zemljišnoknjižnim stanjem, tako da je i u zemljišnim knjigama upisana zkčbr. [katastarska čestica] [adresa] površine 467 m2, te da je kao vlasnik te čestice upisan tužitelj.

10. Nadalje iz dopisa Grada Zagreba, Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove Klasa: 340-01/23-001/2225, Urbroj: 251-10-81-3/106-23 od 26.10.2023. godine je utvrđeno:

- da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi javno dostupni dio prometne površine [adresa] koji ujedno predstavlja dio pristupa (jedinog pristupa) prema kućnim brojevima 31,33 i 35 [adresa]) dana 28.7.2011. stupanjem na snagu Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23), evidentirano je bilo i ostalo kao pašnjak na čijoj površini tada i danas je izvedena javno dostupna prometna površina, te se kao takvo prema čl. 131. Zakona o cestama u bazi podataka i katastru nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata vodi kao dio nerazvrstane ceste-javnog dobra u općoj uporabi i u neotuđivom je vlasništvu jedinice lokalne samoupravo, odnosno Grada Zagreba;

- da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u naravi javno dostupni dio prometne površine [adresa] koji ujedno predstavlja dio pristupa (jedinog pristupa) prema kućnim brojevima 33 i 35 [adresa], a koji završava u razini sa krajem kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno početka popločanog dvorišta, dana 28.7.2011. godine, stupanjem na snagu Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23), evidentirano je bilo i ostalo kao dio puta na čijoj je površini tada i danas izvedena javno dostupna prometna površina, te se kao takvo prema čl. 131. Zakona o cestama u bazi podataka i katastru nerazvrstanih cesta i cestovnih objekata vodi kao dio nerazvrstane ceste-javnog dobra u općoj uporabi i u neotuđivom je vlasništvu jedinice lokalne samoupravo, odnosno Grada Zagreba;

- da će se za točno utvrđivanje granica izvedenog (zatečenog) stanja cijele javnoprometne [adresa] provedbu promjena u katastru i ZK odjelu u svrhu upisa predmetnih dijelova zemljišta kao nerazvrstane [adresa] snimiti i izraditi geodetski elaborat izvedenog (zatečenog) stanja nerazvrstane ceste što je u programu tog ureda, a što uključuje i objavu javnog poziva nositelja prava na nekretninama koje neposredno graniče s izvedenim stanjem ceste, te je tek nakon svih provedenih procedura i utvrđivanja drugih upravnih stvari na tom području moguće odrediti točne granice izvedenog stanja predmetne nerazvrstane ceste,

11. Očevidom na licu mjesta koji je proveden u predmetu Psp-53/2023 dana 29.10.2024. godine je utvrđeno:

- da sporna kčbr. [katastarska čestica] u naravi predstavlja asfaltirani put označen tablom [adresa], na koji se dolazi sa glavne [adresa];

- da sporni put završava dvorištem tužitelja;

- da s lijeve strane tog puta se nalazi kuća, odnosno čestica VC (koja ima ulaz sa glavne [adresa]), koja je prodala tuženiku parcelu koja je u nastavku njene parcele i na kojoj je kuća u gradnji (2218/3), a u nastavku te parcele su druge parcele (2218/4 i 2218/5 i dr.), koje su paralelne sa spornim putom i graniče sa njim;

- da je upravo na granici spornog puta i čestice tuženika (2218/3, 2218/4 i 2218/5), a koje su paralelne sa spornim putom postavljeno 8 metalnih stupića, a zatim slijedi žičana ograda, odnosno dvorište tužitelja;

- da je tuženik pokazao sudu banderu (koju je sud fotografirao-list34 spisa), gdje je početak njegove čestice kčbr. [katastarska čestica];

- da su doista dva prva stupića između spornog puta i čestice tuženika 2218/3 maknuta (prikazano na fotografiji na listu 32 spisa);

- da je na spornom putu postavljena javna rasvjeta, te da su sa desne strane sagrađene kuće na koje se prilazi sa spornog puta.

11. Iz očitovanja Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. proizlazi da je na kčbr. [katastarska čestica] postavljena vodovodna infrastruktura.

12. S obzirom da stranke nisu predlagale da se pozove na očevid i vještak geodet, sud je izvršio uvid i u javno dostupne podatke putem interneta sa Geoportala sa snimkom spornih čestica (tužitelj je dostavio sudu samo dio snimke), a s obzirom na izvještaj iz toč. 10 ovog obrazloženja, te je razvidno da upravo čestice 2215/2 (kao vlasnik i posjednik GC) i kčbr. [katastarska čestica] (kao vlasnik i posjednik upisan tužitelj) do popločanog dvorišta ovdje tužitelja predstavljaju asfaltirani put.

13. Dakle, potpuno su neosnovani navodi tužitelja da je tužitelj počinio smetanje posjeda dvorišta tužitelja.

14. Slijedom naprijed navedenih utvrđenja sud zaključuje da je predmetni asfaltirani put na koji se dolazi sa [adresa] i cca 2214/6 do ograđenog dvorišta tužitelja i da isti kao takav bez obzira što su kao posjednici i vlasnici upisani GC (kčbr. [katastarska čestica]) i tužitelj (2215/6) u dužini od cca 50 m, a koji završava u razini sa krajem kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno početka popločanog dvorišta, predstavljaju javno dostupnu prometnu površinu, odnosno nerazvrstanu cestu.

14.1. Sukladno odredbi čl. 98. st. 1. ZC-a je propisano da su nerazvrstane ceste one ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ZC-a i drugim propisima.

Isto tako je čl. 101. st. 1. ZC-a propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi i kojom upravlja i održava ju jedinica lokalne samouprave u čijem je neotuđivom vlasništvu (čl. 107. st. 1. ZC-a).

15. Javni put kao nerazvrstana cesta i javno dobro u općoj uporabi predstavlja stvar izvan prometa i na njoj se ne može stjecati posjed prava u smislu čl. 10 u vezi sa čl. 16 ZV-a, pa sukladno tome niti ostvarivati posjedovna zaštita.

16. Slijedom navedenog valjalo je odbiti tužitelja sa zahtjevom za pružanjem posjedovne zaštite kao u izreci.

17. Odluka o parničnom trošku je donesena primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, a imajući u vidu odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23-dalje Tarifa).

Naime, tuženiku koji je uspio u ovom sporu pripada jednokratna nagrada sukladno Tbr. 7/2 Tarife u visini 250 bodova, odnosno 500,00 eura.

U Zagrebu, 20. svibnja 2025. godine.

Sudac:

Martina Klanac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka i to u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika