REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VINKOVCIMA

STALNA SLUŽBA U OTOKU

Otok, J. J. Strossmayera 5

Poslovni broj P-362/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Otoku, po sucu pojedincu Bojanu Živkoviću, u građansko-pravnoj stvari tužitelja ČG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Karmeli Peulić Magdić, odvjetnici iz Vinkovaca, protiv tuženika BG, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Č [adresa], zastupanog po punomoćniku Stjepanu Šporčiću, odvjetniku iz Vukovara, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane 3. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom 19. svibnja 2025., radi isplate, 19. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„I. Nalaže se AG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da isplati tužiteljici ČG, 44945365717, [adresa], novčani iznos od 33.000,00 eura, a koji novac je stekao bez valjane pravne osnove i to zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja ove tužbe do isplate te da tužiteljici naknadi i parnične troškove, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe“, kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 4.023,40 eura (slovima:četiritisućedvadesetitrieuraičetrdesetcenti) uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od 19. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika dana 20. lipnja 2024. navodeći kako je tužiteljica kao prodavateljica temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina od 21. travnja 2022. godine prodala svoje samovlasničke nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je za navedenu kupoprodaju ostvarila kupoprodajnu cijenu u iznosu od 26.000,00 eura. Tužiteljica također u tužbi navodi da je kao prodavateljica prodala svoje samovlasničke nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je za navedenu kupoprodaju ostvarila kupoprodajnu cijenu u iznosu od 13.900,00 eura.

1.1. U tužbi tužiteljica nadalje navodi kako je tuženik unuk tužiteljice koji 2022. godine nije imao riješeno svoje stambeno pitanje. Tužiteljica navodi kako je tada postignut usmeni dogovor između tužiteljice i tuženika da će se novcem tužiteljice kupiti kuća u mjestu [adresa], da će kuća biti prenijeta na ime i vlasništvo ovdje tuženika, a koji će tužiteljici tada potpisati ispravu o ustanovljenju prava plodouživanja, stanovanja i uporabe navedene nekretnine za njenu korist. U tom smislu tužiteljica je iz banke podignula novčani iznos od 25.000,00 eura, a od kojeg iznosa je prodavatelju isplaćena cijena nekretnine - kuće u [adresa] na adresi [adresa], u iznosu od 18.000,00 eura, a još oko 15.000,00 eura, novca tužiteljice, uloženo je u nužne radove na kupljenoj nekretnini. Kada je tužiteljica podignula novac u banci isti je dala na čuvanje NG, svome nećaku, koji je tada kao punomoćnik tuženika, tada kupca, sudjelovao pri zaključenju ugovora o kupoprodaji nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to k. č. [katastarska čestica].

1.2. Tužiteljica nadalje u tužbi navodi kako je prema dogovoru ovdje parničnih stranaka u navedenoj nekretnini tužiteljica trebala ostvariti pravo plodouživanja, stanovanja i uporabe nekretnine, živjeti u navedenoj kući sama i na miru. U to vrijeme tuženik je bio na radu u Njemačkoj, imao je osobni automobil i u Hrvatsku je dolazio jednom godišnje. Međutim, nakon godinu dana od kupovine gore navedene kuće, tuženik se vratio iz Njemačke bez novca, bez osobnog automobila, te je uselio u gore navedenu kuću. Niti danas nije u stalnom radnom odnosu, ne ostvaruje nikakve prihode, a kompletne režijske troškove kućanstva plaća ovdje tužiteljica te je i sve troškove legalizacije kupljene nekretnine platila u cijelosti tužiteljica.

1.3. Tužiteljica u tužbi ističe kako je tuženik bio dužan temeljem sporazuma stranaka tužiteljici dozvoliti upis prava plodouživanja, stanovanja i uporabe, ali umjesto navedenog, tuženik je zaključio ugovor o darovanju nekretnine te je nekretninu koja je u cijelosti kupljena novcem tužiteljice, preveo na ime i vlasništvo Krstić mlt. SG iz [adresa].

1.4. Nadalje u tužbi tužiteljica navodi kako je unazad pola godine tuženik vrlo agresivan prema tužiteljici te ju psihički zlostavlja i pod prijetnjom fizičke sile zastrašuje tužiteljicu kod koje s obzirom na njenu dob i zdravstveno stanje postoji opravdan strah od tuženikovih postupaka. U tom smislu tužiteljica je u nekoliko navrata zbog agresivnog ponašanja tuženika pozivala i policiju koji su dolazili po pozivu i sačinili zapisnik o uredovanjima na terenu.

1.5. Kako je tužiteljica starije životne dobi, sa vrlo teškim zdravstvenim dijagnozama i invalid, to ista mora urediti svoj život na način da si osigura adekvatan smještaj koji je primjeren njenoj dobi i zdravstvenom stanju, ali u ovom trenutku za to nema novca jer je svu svoju ušteđevinu utrošila u kuću u [adresa] time se njena imovina znatno smanjila, a s druge strane znatno povećanje imovine ostvario je tuženik. Temeljem usmenog sporazuma stranaka, ovdje parničnih stranaka, tužiteljica je trebala ostvariti pravo plodouživanja, stanovanja i uporabe predmetne nekretnine, a koje pravo joj je nakon stjecanja prava vlasništva trebao dati tuženik, a što se u konačnici nije dogodilo. U kupljenoj nekretnini tužiteljica je trebala živjeti sama i biti na miru, a sada u istoj kući živi i tuženik koji ju svakim danom sve više zlostavlja. Tužiteljica u tužbi navodi kako je sve vrijeme očekivala da će se ostvariti valjana pravna osnova njihovog sporazuma i da će njihov usmeni dogovor biti ispoštovan, a što je i bio povod da svoj novac uloži u navedenu nekretninu, ali do valjane pravne osnove nije došlo i ona je ostala neostvarena, a usmeni sporazum stranaka nije ispoštovan.

1.6. Tužiteljica zaključno u tužbi navodi da, kako je u ovom trenutku osoba koja nema riješeno svoje stambeno pitanje, a niti ima financijsku mogućnost da ga riješi, to je jedini način da joj tuženik vrati novac koji je od tužiteljice stekao bez valjane pravne osnove. Zbog svega iznijetog tužiteljica predlaže sudu da donese presudu s postavljenim tužbenim zahtjevom kao u točki I. izreke.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu očitovao na način da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice, kako po osnovi tako i po visini.

2.1 Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori da bi tužiteljica prodala svoje nekretnine u Mirkovcima i Gunji, no osporava da je sa tužiteljicom imao dogovor kako će na kući u [adresa] na adresi [adresa], zasnovati pravo plodouživanja, stanovanja i uporabe za korist tužiteljice.

2.2. Tuženik nadalje osporava tvrdnju tužiteljice da je uložila 15.000,00 EUR za „nužne radove na kupljenoj nekretnini“. Navodi kako je tuženik po kupovini kuće dao urediti fasadu, te je za istu platio 2.000,00 EUR, zatim je kupio cement i tzv. mat mreže i stupove, dok je 1.000,00 EUR uplatio i na račun tužiteljice kako bi ista s tim novcem mogla platiti majstore, dok joj je 9.000,00 EUR dao na ruke za kupovinu stolarije budući je on u to vrijeme bio u Njemačkoj na radu.

2.3. Tuženik ne spori tvrdnju tužiteljice kako je novac dala na čuvanje JG.

2.4. Tuženik nadalje odgovara da je netočno da kompletne režijske troškove u kućanstvu u kojem stranke zajedno stanuju plaća isključivo tužiteljica budući da iste troškove snosi tuženik, te tužiteljici daje novac na ruke da bi ona platila režije i to po 30,00 EUR mjesečno.

2.5. Tuženik u odnosu na netrpeljivost između stranaka odgovara da je točno da je među strankama došlo do netrpeljivosti, ali tuženik osporava da bi on bio agresivan, nego nasuprot tome, tužiteljica je agresivna prema njemu tako da je i on pozivao policiju na uredovanje, a što je vidljivo iz dopisa PP Otok od 23. svibnja 2024. koji je tužiteljica priložila uz tužbu.

2.6. Tuženik nadalje osporava tvrdnju tužiteljice kako je ona trebala u kupljenoj nekretnini živjeti sama. Naime, tuženik navodi da, ukoliko je to bila njena namjera, mogla je sebi kupiti nekretninu i uknjižiti na svoje ime i biti sama. Budući da i sada živi skupa sa tuženikom od dana kupovine te nekretnine očito je da to nije bila njena namjera. Unatoč činjenici da je predmetna nekretnina u međuvremenu promijenila vlasnika, tuženik je i nadalje u njenom posjedu kao i tužiteljica, te joj nitko ne brani stanovati i nadalje u istoj.

2.7. Tuženik u odgovoru na tužbu nadalje osporava pravni osnov podnesene tužbe budući da se iz historijata tužbe može zaključiti kako je tužiteljica darovala tuženiku novac za kupovinu kuće, tako da taj novac nije stečen bez valjane pravne osnove. Zaključno u odgovoru na tužbu tuženik navodi da radi navedenoga, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, te obveže tužiteljicu na snašanje parničnih troškova tuženiku zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja pa do isplate po stopi koje se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

3. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnine s nalogom klijenta (list 4-8 spisa), rješenje ZK odjela (list 10 i 12 spisa), preslika računa (list 22 spisa), dopis odvjetnika Mihovila Peći (list 33 spisa), računi (list 35-44 spisa), računi (list 50-57 spisa), iskaz svjedoka JG s raspravnog ročišta od 3. travnja 2025, iskaz svjedoka RG s raspravnog ročišta od 3. travnja 2025, iskaz svjedoka VG s raspravnog ročišta od 3. travnja 2025. iskaz svjedoka LG s raspravnog ročišta od 3. travnja 2025., iskaz tužitelja ČG s raspravnog ročišta od 3. travnja 2025. te iskaz tuženika BG s raspravnog ročišta od 3. travnja 2025.

4. Temeljem provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, sud je zaključio temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje Zakon o parničnom postupku) da je tužba i tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

5. Među strankama nije sporno da je tužiteljica prodala svoje dvije nekretnine koje je imala u vlasništvu, te od dijela dobivene kupovnine kupila predmetnu nekretninu u [adresa] na ime tuženika, a kako to i proizlazi uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnine s nalogom klijenta (list 4-8 spisa), te rješenje ZK odjela (list 10 i 12 spisa), kao i da su bila određena financijska ulaganja u predmetnu nekretninu od strane tužiteljice i tuženika, te da među strankama postoji netrepeljivost. Sporan je pravni osnov tužbe, te postojanje usmenog dogovora tužiteljice i tuženika kojim će tuženik dozvoliti na kući u [adresa], na adresi [adresa], zasnivanje prava plodouživanja, stanovanja i uporabe za korist tužiteljice.

6. U dokaznom postupku sud je saslušao svjedoke JG, RG, VG, LG, te tužitelja ČG i tuženika BG.

6.1. Svjedok JG je iskazao da mu je poznato da je kupljena kuća u [adresa] na ime tuženika budući mu je tuženik dao punomoć da u njegovo ime može sklopiti kupoprodajni ugovor, a novce za kupovinu predmetne nekretnine je dala tužiteljica odnosno njegova tetka, i to njemu osobno na ruke iznos od 26.000,00 EUR, dok je kuću platio 18.100,00 EUR. Ističe da nema nikakvih daljnjih saznanja vezano za usmeni dogovor između tužiteljice i tuženika osim činjenice da su dogovorili kupovinu kuće na način kako je iskazao. Ostatak novca koji je preostao nakon kupovine kuće je davao tužiteljici kako je istoj bilo potrebno, odnosno kako ga je tražila. Poznato mu je da je tužiteljica ulagala u navedenu nekretninu i to na način da je stavljen novi laminat, kupljen novi namještaj, promijenila se vanjska PVC stolarija ali ne u cijelosti, betoniralo se dvorište, pravila ulazna kapija te se obnavljao jedan vanjski objekt i stavila se nova fasada. Ne može reći koliko se novca utrošilo na renovaciju objekta jer ne zna koliko je tužiteljica isplaćivala majstore niti su mu poznati iznosi kupovine stvari i materijala. Iako ima punomoć za račun tužiteljice nikada nije podizao novac s njenog računa, te mu nije poznato koliko je novca tužiteljica podigla prije nego što je njemu dala navedeni iznos za kupovinu nekretnine. Po njegovom saznanju objekt je bio legaliziran, no poznato mu je da su morali fotografirati balkon na katu, te fotografije poslati prodavatelju kuće, a po njegovom mišljenju kako bi se dobila uporabna dozvola za navedenu nekretninu. U vrijeme kupovine predmetne nekretnine tužiteljica nije imala drugu nekretninu za stanovanje, kao što je nema ni danas. Ne sjeća se da ga je itko od parničnih stranaka pozvao, a vezano za događaj predmetne oluje koja se desila u mjesecu srpnju 2023., vezano za oštećenje nekretnine u [adresa]. Ne zna tko je obnovio predmetnu nekretninu no pretpostavlja da je to bila ekipa dobrovoljaca koja išla po selu i volonterski obavljala uslugu pomoći. Ističe da je tužiteljica znala i odobrila da on kao punomoćnik kupi kuću u ime tuženika. Tužiteljica, odnosno njegova tetka, živi u predmetnoj nekretnini zajedno s tuženikom, a nije mu poznato da li je tuženik ulagao određena sredstva u obnovu kuće, već mu je poznato da je radove na obnovi fasade radio majstor ĐG no nije mu poznato tko je to financirao.

6.2. Svjedok RG izjavila je da joj je poznato da je kupljena kuća u [adresa] na ime tuženika te da je tužiteljica dala novac za kupovinu predmetne nekretnine, no nije joj poznato o kojem iznosu se tu radilo. Nije joj poznato da bi postojao usmeni sporazum između tužiteljice i tuženika koji bi bio vezan za eventualne uvjete oko kupovine nekretnine u [adresa]. Navodi da je svrha kupovine bila da tužiteljica živi u njoj, a kada se kuća kupovala tuženik je živio u [adresa]. Nije joj poznato pitanje davanja novca od strane tužiteljice za kupovinu kuće jer nije prisustvovala trenutku kada je novac davan već je samo o tome čula. Poznato joj je da je tužiteljica ulagala novac u obnovu kuće, no ne zna o kojem je iznosu riječ niti koji su radovi izvršeni. U predmetnoj nekretnini trenutno žive tužiteljica i tuženik, a poznato joj je da je i tuženik vršio određena ulaganja u predmetnu nekretninu, no nije joj poznato što se konkretno radilo niti koliko je to koštalo. Navodi da u vrijeme kupovine kuće je tužiteljica stanovala kod nje mjesec dana, te je tužiteljica imala namjeru da odseli i na taj način riješi svoje stambeno pitanje, a svjedoku nije poznato kako je odabrala kupovinu kuće u [adresa]. Zaključno navodi da joj je poznato da je tužiteljica novac od prodaje prethodne dvije nekretnine htjela pokloniti troma praunučadima, no to nije bilo izvedivo pa su joj ona i njezina snaha rekle da postoji drugi unuk, ovdje tuženik BG, pa da njemu kupi nekretnine.

6.3. Svjedok VG je izjavio da se predmetna nekretnina nalazi dvije kuće od njegove te da je nakon oluje u srpnju 2023., budući su svi u selu išli pomagati jedni drugima, otišao u predmetnu nekretninu kako bi radili na obnovi krova budući je tridesetak crjepova popadalo te ih je trebalo zamijeniti, a poznato mu je da je iste kupio tuženik. Prije tri do četiri mjeseca otišao je kod tužitelja jer su betonirali temelj za boks za psa. Nije mu poznata činjenica u odnosu na bilo kakva druga ulaganja koja su bila na predmetnoj nekretnini, a on je većim dijelom bio na terenu na radu te kako ga nije bilo kod kuće nisu mu niti poznati detalji oko ulaganja i obnove predmetne nekretnine. Nadalje ističe da je četiri dana prije oluje koja se dogodila u srpnju 2023., kada je tuženik došao iz Njemačke, on bio osobno prisutan kada je tuženik tužiteljici isplatio iznos od 8.000,00 EUR na ruke odnosno na stol, a isplata se izvršila u samoj predmetnoj nekretnini u dnevnom boravku. Navodi da nije bio često pozivan od strane tuženika u predmetnu nekretninu, no družili su se ranije na način da su odlazili zajedno na piće. Za betoniranje boksa za psa angažirao ga je tuženik, a tom prilikom prije početka radova je izašla tužiteljica i zabranila betoniranje temelja i pozvala policiju, a nakon što je policija otišla oni su dovršili radove betoniranja. Materijal za izgradnju navedenog boksa je bio od tuženika BG.

6.4. Svjedok LG iskazala je da joj je poznato da je kupljena kuća u [adresa] na ime tuženika, a da je novac za kupovinu kuže dala tužiteljica na način da je prodala nekretninu u Mirkovcima. Njen muž JG je imao punomoć za kupovinu kuće u ime tuženika te joj je preko toga poznato na koji način je ista kupljena, a bila je prisutna u trenutku kada je tužiteljica dala novac njenome mužu JG radi kupovine kuće, nije joj poznat točan iznos no misli da je bilo preko 25.000,00 EUR. Poznato joj je da je tužiteljica novac od prodaje kuće prvotno htjela dati praunučadima kada budu punoljetni, a potom su ona i RG joj rekle da ima i drugog unuka, tuženika BG, a budući se isti najviše brinuo o njoj u to vrijeme da stoga napravi na način da i on nešto dobije od nje, no nije joj poznato da li su drugi nešto dobili od tužiteljice. Nadalje ističe da joj nije poznato kakvi su dalje bili dogovori između tužiteljice i tuženika, a poznato joj je da je tužiteljica davala novac za renovaciju kuće, no ne može reći o kojima je iznosima riječ. Poznato joj je da je tužiteljica napravila novu kapiju te kupila novu spavaću sobu, a u vrijeme kupovine predmetne kuće tužiteljica nije imala druge nekretnine za stanovanje, a nisu joj poznati nikakvi drugi dogovori oko kupovine kuće, renoviranja kuće, te detalji oko daljnjeg stanovanja u kupljenoj kući, no samo zna da joj je tužiteljica rekla da će ona stanovati u toj kući. Također ističe da tužiteljica trenutno živi u predmetnoj nekretnini u [adresa].

7. Iskaze svjedoka sud je cijenio kao istinite, logične, realne i životne, te u skladu sa dokazima i činjenicama izvedenim i utvrđenim tijekom postupka, te im je stoga sud poklonio vjeru u cijelosti.

8. Tužiteljica ČG saslušana kao stranka iskazala je da nakon što je prodala nekretnine u Mirkovcima i Gunji je imala namjeru kupiti nekretninu u [adresa] u kojoj bi živjela, a budući nije bila u dobrim odnosima s ostalim unucima htjela je prvotno kupiti malu kućicu iza crkve u [adresa], no nije. Novac od prodaje navedenih nekretnina je podignula u banci i to iznos od 25.000,00 EUR a koji je predala odmah na šalteru LG, supruzi JG. Predmetnu nekretninu je otišla pogledati zajedno s tuženikom a koji joj je rekao da će u njoj živjeti sama, da on neće dolaziti iz Njemačke, a papirologiju će rješavati naknadno. Budući je tuženik morao natrag za Njemačku otišla je kod JG te mu rekla da mu tuženik da punomoć da kupi nekretninu u ime tuženika, te da nekretnina prvo ide u vlasništvo tuženika BG, a da će kasnije rješavati stvari koje se odnose na sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju kao i prava stanovanja u predmetnoj nekretnini. Renoviranju kuće se pristupilo i prije nego što je ista prešla u vlasništvo tuženika te je sveukupno dala svojih novaca na ime kupovine kuće i renovacije u iznosu od 34.000,00 EUR, odnosno sav novac koji je dobila prodajom dvije nekretnine. Prvotno je u kući napravila rukohvat koji je koštao 450,00 KN plus materijal, zatim se mijenjao laminat i popravljala vrata što je izašlo sveukupno 2.000,00 KN za rad majstora, zatvaranje galerije koje je izašlo 1.000,00 KN za rad majstora a materijal 2.000,00 KN, majstor za pločice u iznosu 160,00 EUR a za materijal posjeduje račun. Ruke majstora za fasadu su izašle 13.000,00 KN a materijal za fasadu 21.000,00 KN, te su svi ovi radovi rađeni u srpnju 2022., a kuća je prevedena u rujnu 2022. Promjena dva PVC prozora je izašla 6.400,00 KN, a zadnji prozor još 1.100,00 KN. Ističe da je kupila frižider, ugaonu garnituru za što posjeduje račune. U početku je ona živjela u donjem dijelu kuće, a tuženik na gornjem katu, no dogovor je bio da će živjeti sama budući se tuženik neće vraćati iz Njemačke. Namještaj koji je kupila je smješten u donjem dijelu nekretnine te ga koristi i dan danas no ističe da se tuženik preselio u donji dio kuće gdje je ona, u veliku sobu. Ističe da nije kupovala nikakav namještaj niti stvari za gornji kat kuće u kojem je do nedavno prebivao i živio tuženik. Renovirala je šupu u dvorištu gdje su je oluci izašli 650,00 EUR, plastične cijevi za odvod 80,00 EUR te majstori 250,00 EUR, a za ostali materijal ima račune. Tuženik je sudjelovao za obnovu krova koji je prokišnjavao na način da je platio majstora 500,00 EUR dok je ona kupila sav ostali materijal u Vinkopromu što je koštalo oko 2.000,00 KN. Nadalje navodi da je tuženik dao 500,00 EUR za stiropor na način da je njoj dao 500,00 EUR a ona njemu protuvrijednost u kunama te je isti potom dao novac majstoru za kaparu. Iznos od 10.000,00 KN za fasadu je platio tuženik. Drugo ništa na kući tuženik nije financirao niti radio do dan danas. Kuća je plaćena 18.000,00 EUR, a njihov dogovor od početka je bio da će tuženik živjeti u gornjem dijelu odnosno na katu kuće, a ona u prizemlju. Nadalje je tužiteljica izjavila da ona plaća sve režije, a tuženik je platio samo tri uplatnice računa za vodu. Voda dolazi na ime tuženika, kao i račun za struju, a koverta je naslovljena na njeno ime, dok račun za smeće dolazi na njeno ime. Budući je grijanje na drva tuženik je prošle godine kupio pet metara drva što je platio 200,00 EUR a ona je kupila tonu briketa koju je platila 4.000,00 EUR za što ima sve račune. Nadalje izjavljuje da joj je poznat majstor ĐG koji je i angažiran da radi fasadu te je njega platio tuženik u iznosu od 10.000,00 KN, a on je rekao da mu je poslao 2.000,00 EUR što smatra da nije istina.

9. Tuženik BG saslušan kao stranka iskazao je da je na godišnji iz Njemačke došao mjesec dana, a što je bilo u srpnju 2022., te je nakon povratka dogovor bio da tužiteljica, kao njegova baka, kupi kuću u [adresa] na njegovo ime te je iznos od 18.000,00 EUR koliko je iznosila kupovnina kuće u cijelosti dala tužiteljica. U kupovini nekretnine posredovao je JG kojemu je dao punomoć da kupi nekretninu u njegovo ime. Napominje da nekretnina nije kupljena u periodu od tih trideset dana njegovog godišnjeg odmora za koje vrijeme je boravio u [adresa], već nakon njegovog povratka u Njemačku, stoga je ranije dao punomoć JG da u njegovo ime kupi nekretninu. Tri do četiri dana prije oluje koja je bila u 2023. on je tužiteljici isplatio 8.000,00 EUR u dnevnom boravku na stolu, a tada je bio prisutan VG koji je i ovdje svjedočio. Ističe da između njega i tužiteljice nije postojao nikakav usmeni dogovor da bi nakon kupovine kuće sklopili bilo kakav ugovor o doživotnom uzdržavanju ili da bi on dozvolio tužiteljici da ima pravo plodouživanja, uporabe ili stanovanja na predmetnoj nekretnini. Kad god je dolazio iz Njemačke brinuo se o tužiteljici i bio joj na raspolaganju te stoga nije ni sumnjao u njenu namjeru da njemu kupi predmetnu nekretninu. Tužiteljica je kupila namještaj od čega je bračni krevet i ormar stavljen u sobu na prizemlju koja je njegova soba, a na katu kuće je stanovao svega petnaest do dvadeset dana, te mu nije poznato koliko je plaćen namještaj. Laminat u kući je financirala tužiteljica no ne zna o kojem je iznosu riječ jer je tada bio u Njemačkoj, te je rađena fasada za koju je on financirao ruke u iznosu od 2.000,00 EUR dok je materijal platila tužiteljica. Još 500,00 EUR je dao majstoru MG za renoviranje šupe i to na ruke nakon što je došao iz Njemačke. On je financirao 180 metara ograde mat žice kao i 36 stupova za ogradu u iznosu od 2.000,00 EUR. Napravio je i boks za psa koji ga je izašao oko 1.000,00 EUR, a nakon oluje je obnovio krov te u Marić Bau kupio crijep koji ga je izašao oko 100,00 EUR. Vanjsku PVC stolariju na kuću djelomično je promjenila tužiteljica vlastitim sredstvima no ne zna u kojem iznosu. Ističe da svaki njegov račun koji je podmirio se nalazi kod tužiteljice i on ne posjeduje niti jedan jer je sve davao tada tužiteljici da čuva. Trenutno živi u predmetnoj nekretnini te svaki mjesec tužiteljici daje iznos od 30,00 EUR na ime režija te tužiteljica potom plaća sve uplatnice. Navodi da je financirao kupovinu drva u iznosu od 330,00 EUR za pet metara drva, a trenutno je zaposlen i to u stalnom radnom odnosu u HŽ Infrastruktura, no ne može reći od kada. Nakon što se kupila nekretnina tužiteljica je uselila u istu uz njegovo odobrenje te nije bilo dogovora kako će on nju uzdržavati i ostalo što je navedeno već je on samo rekao „bako možeš useliti u kuću“ budući je imao neposredna saznanja da za vrijeme boravka tužiteljice kod RG su bili narušeni odnosi među njima i nisu mogle stanovati zajedno pa je on izjavio da se može preseliti u kuću koja je kupljena na njegovo ime u [adresa]. Predmetnu nekretninu je prepisao na svog nećaka mlt. SG određeni period prije pokretanja ove parnice, i to negdje oko četiri mjeseca prije, budući nema obitelj i djece, a on i nećak su povezani, te smatra da će se on u budućnosti brinuti o njemu. Mlt. SG sada ima 10 godina, a ne sjeća se da mu je odvjetnik Mihovil Peći ikada uputio ikakav poziv ili dopis. Zaključno navodi da je tužiteljica novac koji je dobila prodajom kuće prvotno trebala dati njegovim nećacima, odnosno djeci njegovog brata, a njezinim praunučadima, no potom je odlučila da ipak njemu pomogne i da novac budući je on bio drugi unuk i brinuo se o njoj, a njega je više voljela.

10. Odredbom čl. 1111. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, dalje: ZOO) je određeno da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Tužiteljica upravo u tužbi zahtjeva povrat novčanog iznosa koji je tuženik stekao bez valjane pravne osnove. Sud nije vezan pravnom osnovom navedenoj u tužbi, odnosno sve da tužitelj nije istu niti naveo bio bi dužan postupati po tužbi, sukladno čl. 186. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22. dalje u tekstu ZPP). Uzevši u obzir sve izvedene dokaze, kao i saslušanje samih stranaka, sud je stajališta da u ovome predmetu nema mjesta primjeni odredbi stjecanja bez osnove, jer je tužiteljica svojevoljno prodala svoje nekretnine i potom kupila drugu nekretninu upisavši ju na ime tuženika, kao i što je dobrovoljno i vlastitim nahođenjem vršila ulaganja u predmetnu nekretninu, a u kojoj živi i danas. Razmotrivši sve utvrđene činjenice i provedene dokaze, sud je stajališta da se u konkretnom slučaju radilo o darovanju koje je tužiteljica izvršila prema tuženiku u vidu davanja kupovnine za predmetnu nekretninu, te tijekom postupka nije utvrđeno da bi to bilo eventualno darovanje s nametom koje je određeno člankom 484. ZOO-a, a treba naglasiti da su odredbe o opozivu darovanja propisane člancima 493. -498. ZOO-a. Treba istaknuti i to da sukladno čl. 5. Zakona o parničnom postupku sud ne može svoju odluku utemeljiti na pravnoj osnovi koja je bitno različita od one o kojoj se u tijeku postupka raspravljalo i koju savjesna i brižljiva stranka nije mogla razumno predvidjeti. Sami svjedoci RG i LG su potvrdili u svojim iskazima da je tužiteljica novac od prodaje kuće prvotno htjela dati praunučadima kada budu punoljetni, što nije bilo izvedivo, a potom je na njihovo sugeriranje kupila kuću unuku, odnosno ovdje tuženiku BG, budući se prema navodima svjedoka LG isti najviše brinuo o njoj u to vrijeme, pa da stoga napravi na način da i on nešto dobije od tužiteljice.

11. Primjenom pravila o teretu dokazivanja sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, jer tužiteljica nije dokazala bitne činjenice koje navodi u tužbi.

11.1. Naime, tužiteljica prije svega nije dokazala da je sa tuženikom imala usmeni dogovor kako će se na kući u [adresa], na adresi [adresa], zasnovati pravo plodouživanja, stanovanja i uporabe za korist tužiteljice, budući to nitko od saslušanih svjedoka nije potvrdio, niti im je ta činjenica poznata, pa čak nije poznata niti svjedocima koje je predložila sama tužiteljica. Treba napomenuti da sama tužiteljica u svome iskazu navodi da je njihov dogovor od početka bio da će tuženik živjeti u gornjem dijelu, odnosno na katu kuće, a ona u prizemlju, dakle ovaj dio izjave tužiteljice je u kontradikciji sa navodima tužiteljice sadržanim u tužbi.

11.2. Sve prethodno navedeno se može primijeniti i u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na plaćene nužne radove na kupljenoj nekretnini. Tužiteljica i danas živi u predmetnoj nekretnini koja je u vlasništvu tuženika, te se služi kupljenim stvarima, odnosno obnovljenom i sređenom nekretninom u koju je uložila određeni vlastiti novac, dakle uživa ono za što je i platila. Sve i kada bi tužba bila osnovana, te se išlo za utvrđenjem visine izvršenih radova, tužiteljica nije predložila provođenje građevinskog vještačenja kojim bi se utvrdio iznos ulaganja, već u spis dostavlja dio računa na ime kupljenog materijala (od kojih su neki i na ćiriličnom pismu), za većinu tih računa ne postoji dokaz tko ih je i platio, a za isplaćene cijene rada majstorima, osim iskaza tužiteljice i tuženika u spisu ne postoje dokazi koliko bi to iznosilo, a sud nije ovlašten niti stručan utvrđivati visinu građevinskih investicija, već se to utvrđuje vještačenjem. Također iz iskaza samih svjedoka VG i RG, a kojima je sud poklonio vjeru u cijelosti, proizlazi da je i tuženik vršio određena ulaganja vlastitih sredstava u predmetnu nekretninu, odnosno da je tužiteljici isplatio iznos od 8.000,00 EUR na ruke, odnosno na stol u dnevnom boravku, što tužiteljica nije u svome iskazu osporila. Također i iz iskaza same tužiteljice proizlazi da je tuženik doprinosio obnovi kuće vlastitim sredstvima, stoga potraživanje tužiteljice u tome dijelu nije potpuno utvrđeno, odnosno ista nije dokazala koja i kolika bi to ulaganja s njene strane bila.

12. Odluka o troškovima parničnog postupka je donesena temeljem odredbe članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP, te kako je tužitelj u cijelosti izgubio parnicu dužan je tuženiku nadoknaditi trošak parničnog postupka. Visinu troška sud je odredio posebno za svaku radnju, te je tuženiku za poduzete radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku priznat trošak u ukupnom iznosu od 4.023,40 eura, a sve prema visini postavljenog tužbenog zahtjeva od 33.000,00 eura. Odobreni trošak odnosi se na radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu = 250 bodova (Tbr. 8 toč. 1 OT), zastupanje na ročištu dana 10.12.2024. od 250 bodova (Tbr. 9. toč. 1 OT), zastupanje na ročištu dana 21.1.2025. po 250 bodova (Tbr. 9. toč. 1 OT), zastupanje na ročištu dana 3.4.2025. po 250 bodova (Tbr. 9. toč. 1 OT), te pristupa ročištu za objavu presude 19. svibnja 2025. u iznosu od 50 bodova (Tbr.9 t.3), sastav obrazloženog podneska od 23.12.2024. po 250 bodova (Tbr. 8. toč. 1 OT), sastav obrazloženog podneska od 11.03.2025. po 250 bodova (Tbr. 8. toč. 1 OT), koje radnje ukupno nose 1.550,00 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 EUR-a, iznosi 3.100,00 eura, te uz odobren trošak prijevoza u Stalnu službu Otok (Vukovar-Otok-Vukovar, 4 x 56 km x 0,53 eura) u iznosu od 118,72 eura, daje ukupni trošak od 3.218,72 eura uvećan za iznos pripadajućeg PDV-a od 804,68 eura, što daje ukupni trošak tuženika od 4.023,40 eura.

12.1. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a tuženiku je na dosuđeni parnični trošak dosuđena i zatezna kamata od dana donošenja odluke s obzirom da je postavio zahtjev za dosudom zatezne kamate na parnični trošak.

13. Imajući u vidu sve naprijed izloženo ovaj sud je donio odluku kao u izreci ove presude.

U Otoku 19. svibnja 2025.

Sudac

Bojan Živković

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Dostaviti:

1. Tužitelju po punomoćniku: Karmela Peulić Magdić, odvjetnica iz Vinkovaca

2. Tuženiku po punomoćniku: Stjepan Šporčić, odvjetnik iz Vukovara