REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 73 Pn-22/2021-38.
(spojen Pn-414/2021)
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I. tužitelja UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i II. tužitelja PK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik UKE, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Tušak Miletić i partneri, protiv tuženika EUROHREC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 8. travnja 2025. u prisutnosti I. i II. tužitelja osobno, punomoćnice I. i II. tužitelja UKE, odvjetnice i punomoćnika tuženika Mislava Biočića, odvjetnika, dana 19. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. da isplati I. tužitelju UK iznos od 17.083,29 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznose od:
- 24,62 EUR od 26.9.2019. do isplate,
- 16,59 EUR od 27.9.2019. do isplate,
- 23,23 EUR od 27.9.2019. do isplate,
- 124,71 EUR od 27.9.2019. do isplate,
- 10,80 EUR od 28.9.2019. do isplate,
- 16.883,34 EUR od 20.2.2021. do isplate,
kao i da mu isplati zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 18.116,66 EUR od 24.7.2020. do 19.2.2021., od dospijeća do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz (spojen Pn-414/2021)
natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. da isplati II. tužitelju PK iznos od 12.427,95 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznose od:
- 24,62 EUR od 26.9.2019. do isplate,
- 16,59 EUR od 27.9.2019. do isplate,
- 23,23 EUR od 27.9.2019. do isplate,
- 124,71 EUR od 27.9.2019. do isplate,
- 344,66 EUR od 27.9.2019. do isplate,
- 10,80 EUR od 28.9.2019. do isplate,
- 11.883,34 EUR od 23.9.2022. do isplate,
kao i da mu isplati zakonske zatezne kamate tekuće na iznos od 18.116,66 EUR od 24.7.2020. do 22.9.2022., od dospijeća do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
III. Odbija se tužbeni zahtjev I. tužitelja UK u dijelu u kojem potražuje isplatu iznosa od 5.858,94 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznose od:
- 212,58 EUR od 4.2.2020. do isplate,
- 829,52 EUR od 13.11.2020. do isplate,
- 4.816,84 EUR od 20.2.2021. do isplate,
kao neosnovan.
IV. Odbija se tužbeni zahtjev II. tužitelja PK u dijelu u kojem potražuje isplatu iznosa od 4.222,80 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznose od:
- 212,58 EUR od 4.2.2020. do isplate,
- 829,52 EUR od 13.11.2020. do isplate,
- 3.180,70 EUR od 23.9.2022. do isplate,
kao neosnovan.
V. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. da naknadi I. tužitelju UK trošak parničnog postupka u iznosu od 1.727,94 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za (spojen Pn-414/2021)
varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
VI. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. da naknadi II. tužitelju PK trošak parničnog postupka u iznosu od 1.500,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
VII. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. da naknadi I. tužitelju UK i II. tužitelju PK trošak parničnog postupka u iznosu od 515,63 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
VIII. Odbija se zahtjev I. tužitelja UK i II. tužitelja PK za naknadu troškova parničnog postupka u preostalom iznosu od 6.298,44 EUR, kao neosnovan.
IX. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 5.713,39 EUR, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. I tužitelj u tužbi od 7. siječnja 2021. i tijekom postupka navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 6.9.2019. u Dugom Selu na adresi [adresa], ozlijeđena pješakinja DK, majka tužitelja. DK je od zadobivenih ozljeda preminula dana **.**.2019. u KB Dubrava. Na pokojnu je vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] na pješačkom prijelazu naletio EK. Obdukcijom pokojne je utvrđeno da je ista preminula nasilnom smrću zbog pneumonije bazalnih režnjeva nakon traume (prometne nesreće), a vozilo kojim je prouzročena prometna nesreća je osigurano od strane tuženika policom osiguranja broj [broj police osiguranja]. Protiv vozača tog vozila – EK je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo optužnicu zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu počinjenog na štetu pokojne DK, te je u tijeku kazneni postupak koji se vodi pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu pod br. K-1671/20. Po nalogu ODO Zagreb, u gore navedenom predmetu je provedeno prometno vještačenje po TK iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ i medicinsko vještačenje po dr. sc. Peri Bubali iz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku. Samostalni vještak za prometna vještačenja BK, dipl. ing. u svom nalazu i mišljenju navodi kako je EK prouzročio nastanak prometne nesreće svojim postupanjem jer nije zaustavio vozilo (spojen Pn-414/2021)
ispred pješačkog prijelaza radi propuštanja pješakinje te da za prometnu nesreću ne postoji doprinos oštećene jer se ista kretala po obilježenom pješačkom prijelazu. Provedenim medicinskim vještačenjem je utvrđeno kako ozljede koje je pok. DK zadobila u prometnoj nesreći čine tešku tjelesnu ozljedu i stoje u uzročnoj vezi s uzrokom smrti jer je ista nastupila kao posljedica komplikacija uslijed zadobivenih ozljeda. I. tužitelju je uslijed smrti majke povrijeđeno pravo osobnosti odnosno nastala mu je neimovinska šteta te je ujedno imao i materijalne troškove sprovoda, odnosno imovinsku štetu. Majka je I. tužitelju faktično bila jedini roditelj jer sa ocem nikada nije imao nikakve kontakte, odnosno nakon razvoda roditelja kada su I. tužitelju bile 2 godine, oni više nikada nisu komunicirali. Kada se uzme u obzir dob I. tužitelja prilikom zadnjeg kontakta sa (također pokojnim) ocem, razvidno je da s njime nije mogao uspostaviti nikakvu emocionalnu povezanost te da mu je jedini oslonac i stabilnost predstavljala majka. I. tužitelj je svakodnevno obilazio i kontaktirao majku te joj je pomagao u kućanskim poslovima i obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova, odnosno zadovoljavanju osnovnih životnih potreba (nabavka i slično). Činjenica da mu je majka preminula uslijed nesretnog slučaja je I. tužitelja ostavila bez živih roditelja te je povreda prava osobnosti izrazito velikog obujma pošto je njihov odnos bio izrazito dubok i značajan, a kontakti svakodnevni. Imovinska šteta je I. tužitelju nastala u vidu plaćenih troškova ispraćaja pokojne majke i to: troškovi oblačenja pokojnice (125,00 kn, plaćeno 26.9.2019.), troškovi sprovoda i mise (175,00 kn, plaćeno 26.9.2019.g.), troškovi organizacije karmina (185,48 kn, plaćeno 25.9.2019.; 939,66 kn, plaćeno 26.9.2019.; 81,36 kn, plaćeno 27.9.2019.g.) i trošak ostavinskog postupka (1.601,70 kn, plaćeno 4.2.2020.). Posebno se napominje da se radi o ½ dijela materijalnih izdataka pošto je tužitelj te troškove podijelio sa bratom PK. I. tužitelj se prije podnošenja ove tužbe obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom, koji je tuženik zaprimio 23.07.2020. te odbio kao neosnovan. Tijekom ovog postupka tuženik mu je isplatio 19.2.2021. iznos od 18.116,66 EUR (=135.000,00 kn) na ime naknade neimovinske štete zbog smrti bliske osobe pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom na ročištu 8. travnja 2025. potražuje na ime naknade neimovinske štete zbog smrti bliske osobe daljnji iznos od 21.700,18 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 39.816,84 EUR od 23.7.2020. do 19.2.2021., a od 20.2.2021. do isplate potražuje zakonske zatezne kamate na iznos od 21.700,18 EUR te na ime imovinske štete potražuje iznos od 1.242,05 EUR (=9.358,20 kn) sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od plaćanja svakog pojedinog iznosa do isplate odnosno sveukupno 22.942,23 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka.
2. Tuženik je u podnio odgovor na tužbu 1. ožujka 2025., međutim, nakon proteka roka od 45 dana od primitka rješenja od 11. siječnja 2021. kojim se poziva dostaviti odgovor na tužbu, a koji rok je istekao 26. veljače 2021. pa je na pripremnom ročištu 16. studenog 2021. određeno da se navedeni podnesak neće uzeti u obzir. Tuženik je sukladno čl. 292. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP) na navedenom ročištu osporio odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja i istaknuo prigovor doprinosa pok. DK nastanku štetnog događaja, osporio (spojen Pn-414/2021)
aktivnu legitimaciju tužitelja u odnosu na dostavljene račune jer isti nisu izdani na njegovo ime te je osporio visinu tužbenog zahtjeva.
3. II tužitelj u tužbi od 7. siječnja 2021. i tijekom postupka navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 6.9.2019. u Dugom Selu na adresi [adresa], ozlijeđena pješakinja DK, majka tužitelja koja je od zadobivenih ozljeda preminula dana **.**.2019. u KB Dubrava, a na istu je vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika na pješačkom prijelazu naletio EK. Tužitelj je bio iznimno vezan uz majku, a koja mu je bila jedini živući roditelj pošto mu je otac preminuo 2000. godine. Kako je II. tužitelj veteran Domovinskog rata, U i bivši član I. gardijske brigade Tigrovi te je prošao mnoga ratišta, bio je teško ranjen u ratnoj operaciji kod Subocke te 2 mjeseca boravio u zatočeništvu u logoru Manjača, a majka je bila ta koja ga je u svim tim situacijama njegovala i pomagala u oporavku, razvidno je da je između njih postojala uska i neraskidiva veza te da su u tom pogledu duševne boli koje on trpi nakon ovakve smrti majke teže i dugotrajnije. Veza između II. tužitelja i majke je bila cjeloživotna i neraskidiva te je on sa njom bio u svakodnevnom kontaktu i brinuo se o njoj, kao što je ona o njemu ranije. Imovinska šteta je II. tužitelju nastala u vidu plaćenih troškova ispraćaja pokojne majke i to: troškovi oblačenja pokojnice (125,00 kn, plaćeno 26.9.2019.), troškovi sprovoda i mise (175,00 kn, plaćeno 26.9.2019.), troškovi organizacije karmina (185,48 kn, plaćeno 25.9.2019.; 939,66 kn, plaćeno 26.9.2019.; 81,36 kn, plaćeno 27.9.2019.) i trošak ostavinskog postupka (1.601,70 kn, plaćeno 4.2.2020.), kao i trošak sprovoda u iznosu razlike naknade posmrtne pomoći i faktičnih troškova sprovoda u iznosu od 2.596,86 kn. Posebno se napominje da se radi o ½ dijela materijalnih izdataka pošto je tužitelj te troškove podijelio sa bratom UK, osim troškova sprovoda koje je tužitelj sam snosio. II. tužitelj se prije podnošenja ove tužbe obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom, koji je tuženik zaprimio 23.07.2020. te odbio kao neosnovan. Tijekom ovog postupka tuženik mu je isplatio 22.9.2022. iznos od 18.116,66 EUR (=135.000,00 kn) na ime naknade neimovinske štete zbog smrti bliske osobe pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom na ročištu 8. travnja 2025. potražuje na ime naknade neimovinske štete zbog smrti bliske osobe daljnji iznos od 15.064,04 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos od 33.180,70 EUR od 23.7.2020. do 22.9.2022., a od 23.9.2022. do isplate potražuje zakonske zatezne kamate na iznos od 15.064,04 EUR te na ime imovinske štete potražuje iznos od 1.586,71 EUR (=11.955,06 kn) sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od plaćanja svakog pojedinog iznosa do isplate, odnosno sveukupno 16.650,75 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama, uz naknadu troškova parničnog postupka.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja, a osporava aktivnu legitimaciju II. tužitelja budući isti niti uz odštetni zahtjev niti uz tužbu nije dostavio dokaz o svojoj aktivnoj legitimaciji u smislu srodstva s pokojnom DK pa osporava i tijek zakonskih zateznih kamata. Osporava isključivu odgovornost svojeg osiguranika za nastanak predmetnog štetnog događaja i štete, odnosno ističe prigovor velikog doprinosa na strani pok. DK iz razloga što je prelazila kolnik nepropisno, neoprezno i nepažljivo na način da je stupila na kolnik i pješački prijelaz u trenutku kad je mogla uočiti da se prema pješačkom prijelazu i u blizini kreće automobil i da se isti neće (spojen Pn-414/2021)
moći zaustaviti ispred pješačkog prijelaza. Osporava visinu postavljenog zahtjeva s naslova neimovinske štete, ukoliko tužitelj dokaže da mu je pokojna DK bila majka. Tužitelj je očigledno punoljetna osoba srednje životne dobi pa je jasno da u vrijeme štetnog događaja nije bio u statusu djeteta na odgoju i skrbi roditelja da bi mu pripadala naknada Iz podataka tužbe i uz tužbu priložene dokumentacije je razvidno da tužitelj i pokojna nisu živjeli na istoj adresi, već u odvojenim i udaljenim prebivalištima u različitim općinama pa navodi tužbe o svakodnevnoj brizi i kontaktu jednostavno ne može biti točna. Okolnosti kojima se u tužbi pokušava prikazati posebna veza između tužitelja i pok. DK ukazuju na ništa drugo nego na jedan normalan i uobičajeni odnos između roditelja i odraslog djeteta, pa tako ne predstavljaju okolnosti za dosuđenje naknade u bilo kakvom većem iznosu od iznosa predviđenih orijentacijskim kriterijima. Činjenica da je DK stradala u dobi od 85 godina predstavlja okolnost za dosuđenje naknade u nižem iznosu od orijentacijskog obzirom je notorno da se radi o osobi koja je u vrijeme štetnog događaja vjerojatno bila pri kraju prirodnog životnog vijeka. Ta okolnost se nikako ne može usporediti s gubitkom mladog ili znatno mlađeg roditelja u kojem slučaju dijete ostaje bez ljubavi, skrbi, odgoja, potpore i pomoći jednog od roditelja u svim osjetljivim životnim fazama i situacijama kroz koje prolazi, poput djetinjstva, školovanja, puberterta, adolescencije, zasnivanja obitelji itd. Tuženik osporava osnovanost zahtjeva s naslova imovinske štete, također zbog nepostojanja dokaza o aktivnoj legitimaciji tužitelja. U svakom slučaju se osporava pravo na naknadu osnovom troškova ostavinskog postupka.
5. Rješenjem ovog suda poslovni broj Pn-22/2021 od 24. siječnja 2022. spojen je predmet Pn-414/2021 po tužbi II. tužitelja na ovaj predmet radi zajedničkog raspravljanja temeljem čl. 313. st. 1. ZPP-a.
6. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze. Izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju (list 5-6, 10-11, 49-50, 128-129, 151-152, 160-161 spisa), izvadak iz matice rođenih za I. tužitelja (list 7 spisa), račun (list 9 spisa), izvadak iz matice rođenih za ĐK (list 12-13 spisa), nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine dr. Pere Bubala (list 15-23, 132-140 spisa), dopis tuženika od 24.7.2020. (list 24 spisa), optužnicu protiv EK (list 25-29, 165-169 spisa), odštetni zahtjev I. tužitelja (list 30-32 spisa), zapisnik o obdukciji (list 34-38, 145-149 spisa), dopis tuženika od 17.9.2020. (list 3 spisa), račun javnog bilježnika (list 40, 212 spisa), prometno vještačenje (list 42-47, 153-158 spisa), rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl. broj KOV-635/2020 od 16.7.2020. (list 51-52, 163-164 spisa), račune (list 53-54, 58, 83-84, 198-211 spisa), smrtni list za DK (list 57, 127, 144 spisa), zapisnik o očevidu (list 59-65, 170-176 spisa), fotografski elaborat (list 67-78, 178-188 spisa), zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 79-81, 190-192 spisa), račun (list 130 spisa), odštetni zahtjev II. tužitelja (list 141-142, 162 spisa), dopis ODO Zagreb od 29.5.2020. (list 196 spisa), poziv oštećeniku (list 197 spisa), nalaz i mišljenje prometnog vještaka Tomislava Perića (list 224-233 spisa), rodni list II. tužitelja (list 263 spisa), zapisnik u predmetu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl. broj K- 1671/2020 od 26.5.2021. (list 64-267 spisa), provedeno je kombinirano prometno sudskomedicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima Peri Todoroviću dipl. ing. i dr. Davoru Mayeru, specijalistu sudske medicine (list (spojen Pn-414/2021)
283-289, 291-292 spisa), saslušani su I. tužitelj (list 308-309 spisa), II. tužitelj (list 309 spisa) i svjedokinja ŽK (list 309-310 spisa) te je pročitan spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl. broj K-1671/2020.
7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
8. Među parničnim strankama nesporna je pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja, dok je sporna aktivna legitimacija I. i II. tužitelja u odnosu na troškove sprovoda, odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, da li postoji doprinos prednice I. i II. tužitelja DK nastanku štetnog događaja te visina tužbenog zahtjeva.
9. Presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu posl. broj K-1671/2020 od 26. svibnja 2021. okrivljenik EK proglašen je krivim što je dana 6. rujna 2019. oko 13,35 sati u Zagrebačkoj ulici 14, Dugo Selo, upravljajući osobnim automobilom registarskih oznaka i brojeva oznaka [registarska oznaka] krećući se kolnikom [adresa] od smjera istoka u smjeru zapada, protivno članku 134. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14,64/15, 108/17 i 70/19, dalje: ZSPC), lakomisleno smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, propustio se obilježenom pješačkom prijelazu na kojem se prometom u trenutku prometne nesreće nije upravljalo uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe približavati sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti osobno vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz, uslijed čega je prednjom desnim dijelom vozila naletio na lijevu bočnu stranu pješakinje DK, koja je pješački prijelaz prelazila iz smjera sjevera u smjeru juga, dolazeći s desne strane vozila kojim je upravljao EK, a kojom prilikom je ista nabačena na poklopac motora i prednje vjetrobransko staklo, nakon čega je pala na kolnik te je zadobila tjelesne ozljede u vidu krvnog podljeva na lijevoj strani čela, krvnog podljeva vanjske strane desnog ramena, krvnog podljeva lijeve bočne strane donjeg dijela trupa, krvnog podljeva lijeve noge, i to bočne i stražnje strane natkoljenice, stražnja strana potkoljenice, krvni podljevi desne noge i to prednje strane natkoljenice, unutarnje strane potkoljenice, rane razderotine u području lijevog lakta, prijelom lijevog poprečnog nastavka IV i V slabinskog kralješka, teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma gornje i donje grane lijeve preponske kosti, prijelom lijeve strane križne kosti, i krvni podljev jetre, a koje sve ozljede u ukupnosti čine tešku tjelesnu ozljedu od kojih je ozljeda **.**.2019. preminula u KB Dubrava u Zagrebu, kao posljedica komplikacija, tj. upale pluća koja se razvila zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći, dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu, kršenjem propisa o sigurnosti prometa, izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena smrt jedne osobe, pa da je time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano i kažnjivo po članku 227. stavak 1., 2. i 6. Kaznenog zakona.
10. Temeljem čl. 12. st. 3. ZPP-a u parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za (spojen Pn-414/2021)
pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Međutim, kako je građanskopravna odgovornost šira od kaznenopravne, to je sud u ovom postupku ovlašten ispitivati, s obzirom na istaknuti prigovor tuženika, postoji li doprinos prednice I. i II. tužitelja za nastanak štetnog događaja.
11. Radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja provedeno je kombinirano prometno sudskomedicinsko vještačenje po stalnim sudskim vještacima Peri Todoroviću dipl. ing. i dr. Davoru Mayeru, specijalistu sudske medicine.
12. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je primarni kontakt pri naletu uspostavljen između praktički središnjeg dijela prednje strane vozila osiguranika tuženika i lijeve strane tijela prednice tužitelja. Mjesto naleta se nalazilo na pješačkom prijelazu. U trenutku naleta vozilo osiguranika tuženika se kretalo po sebi pripadajućoj desnoj prometnoj traci brzinom od 36 km/h. Ako je osiguranik tuženika pravodobno reagirao kočenjem, u trenutku reakcije njegovo vozilo se kretalo brzinom od 65 km/h. Prednica tužitelja je kolnik prelazila po pješačkom prijelazu, u režimu normalnog hoda, ženske osobe starosne dobi preko 70 godina. Vozilu se približavala s desne strane, pa je u trenutku naleta prednjoj strani vozila bila okrenuta lijevom stranom tijela. Uz istovjetnu reakciju kakvu je imao kritične zgode (preduvjet pravodobna reakcija), osiguranik tuženika bi zaustavljanjem vozila ispred pješačkog prijelaza (ne na mjestu naleta), štetni događaj izbjegao pri brzini od najviše 58 km/h, pa tako i pri brzini ograničenja (50 km/h). Prednica tužitelja je na pješački prijelaz stupila na primjerenoj udaljenosti (~40 m) ispred vozila. Ona nije imala mogućnosti izbjeći štetni događaj.
13. Iz nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine proizlazi da su prednici I. i II. tužitelja nakon štetnog događaja utvrđene su sljedeće ozljede i stanja: krvni podljev lijeve strane čela; rana razderotina lijevog lakta; krvni podljev lijeve bočne strane trupa, u donjem dijelu; krvni podljevi lijeve noge (među ostalim, na stražnjoj bočnoj strani natkoljenice i stražnjoj strani potkoljenice); krvni podljevi desne noge (među ostalim, na prenjoj strani natkoljenice i unutarnjoj strani koljena i potkoljenice); krvni podljev vanjske (lateralne) strane desnog ramena; prijelomi lijevih poprečnih nastavaka 4. i 5. slabinskog kralješka; prijelomi obje grane lijeve stidne kosti, prijelom lijeve strane križne kosti; krvni podljev mekih tkiva male zdjelice; manji krvni podljev jetre. Prednica tužitelja, sada pokojna DK (85) je stradala u prometnoj nesreći kao pješakinja, u naletu osobnog vozila. Promatranjem i međusobnom usporedbom ozljeda prednice tužitelja s oštećenjima i tragovima na vozilu i na kolniku proizlazi sljedeće: Radilo se o punom čenom naletu. Prednica tužitelja je u trenutku naleta bila nadolazećem vozilu okrenuta lijevom bočnom stranom tijela. Primarni kontakt uspostavljen je između nogu prednice tužitelja i prednjeg dijela vozila, našto se nadovezalo nabacivanje tijela na prednji dio vozila – poklopac motora (s posljedičnim nastankom ozljeda u području zdjelice i slabinske kralježnice) i donji dio prednjeg vjetrobranskog stakla o koje je uslijedio udar glavom, da bi u nastavku uz došlo do odbačaja i pada tijela na kolnik, ispred mjesta naleta (promatrano u smjeru kretanja vozila). Naletna brzina od oko 36 km/h, ocijenjena po prometnom vještaku, je sa sudskomedicinskog gledišta u cijelosti prihvatljiva.
(spojen Pn-414/2021)
14. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka ČK, dipl. ing. i liječnika vještaka dr. Davora Mayera i to stoga što smatra da je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke i prometne i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju, a niti stranke nisu imale primjedbe na isto.
15. Temeljem odredbe čl. 38. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17 i 70/19, u daljnjem tekstu: ZSPC) važećem na dan štetnog događaja vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik, a kad prilazi obilježenome pješačkom prijelazu, vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da, u slučaju potrebe, može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza. Nadalje, temeljem čl. 134. st. 1. ZSPC-a ako se na obilježenome pješačkom prijelazu prometom ne upravlja uređajima za davanje prometnih svjetala ni znacima ovlaštene osobe, vozač je dužan pješačkom prijelazu približavati se sigurnosnom brzinom tako da ne ugrožava pješake, odnosno tako da može zaustaviti svoje vozilo da bi propustio pješake koji su već stupili na pješački prijelaz. Naposljetku, i temeljem čl. 51. st. 1. ZSPC-a vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Također, sukladno čl. 124. st. 1. ZSPC-a pješak se ne smije kretati ni zadržavati na kolniku, a temeljem čl. 129. st. 1. ZSPC-a pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način.
16. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je pješakinja na pješački prijelaz stupila na primjerenoj udaljenosti od oko 40 m ispred vozila, a da bi osiguranik tuženika pri svim brzinama do 58 km/h (a na mjestu štetnog događaja je ograničenje brzine bilo 50 km/h) pravodobnim kočenjem mogao zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza. Stoga su navodi tuženika da je prednica I. i II. tužitelja nepropisno, neoprezno i nepažljivo prelazila kolnik na način da je stupila na kolnik i pješački prijelaz u trenutku kad je mogla uočiti da se prema pješačkom prijelazu i u blizini kreće automobil i da se isti neće moći zaustaviti ispred pješačkog prijelaza neosnovani, jer upravo suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka pa ovaj sud utvrđuje da ne postoji doprinos prednice I. i II. tužitelja nastanku štetnog događaja u smislu čl. 1067. st. 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, u daljnjem tekstu: ZOO) za koji je isključivo odgovoran osiguranik tuženika pa je tuženik sukladno čl. 1069. st. 1. ZOO- a odgovoran naknaditi nastalu štetu I. -II. tužitelju.
17. Temeljem odredbe čl. 1101. st. 1. ZOO-a u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji), dok je temeljem čl. 1093. st. 1. ZOO-a dužan naknaditi uobičajene troškove pogreba prednika I.-II. tužitelja
(spojen Pn-414/2021)
18. Radi utvrđenja visine nastale štete proveden je dokaz saslušanjem I. i II. tužitelja te svjedokinje ŽK.
19. Iz iskaza I. tužitelja LK proizlazi da je dijete rastavljenih roditelja te je od rastave njegove majke s ocem, a kada je imao jednu ili dvije godine, ostao živjeti s majkom, dok s ocem nije imao pretjerano dobar odnos i rijetko su se viđali. S majkom se viđao najmanje jednom tjedno ili bih došao on k njoj u Dugo Selo ili ona k njemu u [adresa] pa bi zajedno otišli popiti kavu ili u slastičarnu, imali su neke svoje rituale. Ona je bila zdrava, vitalna i pokretna, a jako se veselila kad se rodio njegov najstariji sin jer joj je to bio prvi unuk pa mu je pričala da nema veće sreće o rođenja prvog unuka. Nakon njezine smrti bilo mu je emocionalno jako teško jer je za nju bio jako vezan i fali mu u svakodnevnom životu. Troškove pogreba su snosili brat i on zajedno. Majka se preudala kada sam je imao 9 godina i s 13 godina je postao stariji brat. Nakon njezinog sprovoda je možda 2-3 puta otišao u njezin stan, bio mu je prazan i nije više imao potrebu tamo odlaziti. Telefonski su se čuli svaki drugi dan. Majka je bila presretna kad je dobila praunuku od njegovog najstarijeg sina P, umrla je dan prije njezinog prvog rođendana, a već je kupila sve potrebno za proslavu rođendana i tome se veselila.
20. Iz iskaza II. tužitelja PK proizlazi da je bio jako vezan uz mamu i ona se s obzirom da je bio najmlađi jako zaštitnički ponašala prema njemu. Za vrijeme Domovinskog rata proveo je 58 dana u logoru Manjača te ga po izlasku mama nije prepoznala i pomagala mu je da se oporavi. Kada se oporavio vratio se na bojište te je ranjen na području Donje Subotske kod Novske te se i poslije tog ranjavanja mama brinula o njemu. On u dogovoru s bratom sada živi u njenom stanu pa je se često prisjeti, a inače mu emocije dolaze malo kasnije otkad je sudjelovao u ratu. Majka je bila jako vitalna i svi su obiteljski jako povezani. Kada se 1998. rodila njegova kći bila je presretna zbog prve djevojčice u obitelji, kao i njegov brat. Godine 1997. se oženio i preselio u Zelinu i s mamom se čuo dva puta tjedno, a dva do tri puta mjesečno bi je posjećivali te je 1-2 puta mjesečno i ona dolazila k njima u Zelinu. Njezina smrt je cijelu obitelj i sve njezine poznanike jako pogodila. Troškove sprovoda su zajedno snosili brat i on.
21. Iz iskaza svjedokinje ŽK, supruge I. tužitelja, proizlazi da je smrt njezine svekrve svih jako iznenadila i svima im je teško pala, a posebno njihovom sinu čija je kći dan poslije imala prvi rođendan, a čemu se svekrva jako veselila. Njezin suprug je imao samo nju jer je njegov otac otišao kada je on bio star godinu dana i jako teško je proživio njezinu smrt. Oni su se svakodnevno čuli telefonom, a preko vikenda bi svekrvu doveli kod njih ako je bila slobodna. Ona je bila jako vitalna i voljela se družiti s prijateljicama i odlaziti na izlete ili na Dolac vikendom. Kada je bila bolesna doveli bi je k sebi. Jednako tako povezan bio je i II. tužitelj s majkom. S obzirom na to što je proživio u ratu ona se za njega jako brinula. Također su se redoviti viđali. Troškove sprovoda su dijelili zajedno sa suprugovim bratom. Namirnice koje su kupljene, a koji računi su priloženi, bile potrebne jer su prije pogreba dolazili rodbina i prijatelji pa je svakog od njih trebalo ugostiti i ponuditi s nečim jer su takvi običaji. Poslije sprovoda je kod njih kući na karminama bilo nekih 40-50 ljudi koje su također poslužili s hranom i pićem.
(spojen Pn-414/2021)
22. Sud vjeruje iskazima I. i II. tužitelja te svjedokinje ŽK jer su svi iskazivali životno, uvjerljivo i logično te međusobno suglasno, a njihovi iskazi obiluju detaljima koji su također međusobno suglasni i čine jednu smislenu cjelinu.
23. Temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Pritom se ističe da su Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske samo okvir koji treba omogućiti ujednačenu primjenu prava i ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već sud prilikom odlučivanja o visine iste vodi računa o svim okolnostima slučaja u konkretnom predmetu.
24. Imajući u vidu da iz suglasnih iskaza I. i II. tužitelja te svjedokinje ŽK proizlazi da je pok. DK, iako visoke životne dobi, bila vrlo vitalna starica, da je imala skladne obiteljske odnose sa svojim sinovima i njihovim obiteljima s kojima se redovito viđala i čula telefonom te da je vodila vrlo aktivan život pa ih je njezina smrt jako pogodila ovaj sud smatra da bi I. tužitelju UK, kao sinu pok. DK, na ime neimovinske štete zbog smrti bliske osobe, kao pravična novčana naknada za smrt majke bio iznos od 35.000,00 EUR, a II. tužitelju PK iznos od 30.000,00 EUR.
25. Budući je tuženik nesporno tijekom postupka i I. i II. tužitelju isplatio iznos od 18.116,66 EUR svakome, I. tužitelju je na ime neimovinske štete dosuđen daljnji iznos od 16.883,34 EUR, dok je preostali iznos od 4.816,84 EUR do ukupno zatraženih 21.700,18 EUR odbijen kao neosnovan. II. tužitelju je na ime neimovinske štete dosuđen daljnji iznos od 11.883,34 EUR, dok je preostali iznos od 3.180,70 EUR do ukupno zatraženih 15.064,04 EUR odbijen kao neosnovan.
26. I-II. tužitelji imaju pravo na kamate sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, a u vezi s čl. 1086. i 1103. ZOO-a. Odredba čl. 1086. ZOO-a propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok je čl. 1103. ZOO-a propisano da obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Nadalje, odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZOOP) oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Budući se u konkretnom slučaju radi o lex specialis koji se primjenjuje na ovaj pravni odnos to tužitelj temeljem čl. 12. st. 4. ZOOP-a ima pravo na zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva kojeg je tuženik i od I. tužitelja i od II. tužitelja nesporno primio 23. srpnja 2020. do isplate. (spojen Pn-414/2021)
27. U odnosu na navode tuženika kojim osporava tijek zatezne kamate u odnosu na II. tužitelja jer isti uz odštetni zahtjev, a niti uz tužbu nije dostavio rodni list kao dokaz svoje aktivne legitimacije pa da ne bi imao pravo na tijek zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva ističe se da iz sadržaja odštetnog zahtjeva doista proizlazi da II. tužitelj nije dostavio svoj rodni list, međutim dostavio je dovoljno dokumentacije iz kojih se može utvrditi da postoji rodbinska veza između njega i pok. DK (računi pogreba, računi javnog bilježnika i sl.) te je tuženik po primitku takvog odštetnog zahtjeva mogao zatražiti i dopunu dokumentacije. Pravno shvaćanje da II. tužitelj zbog nedostavljanja rodnog lista uz odštetni zahtjev ne bi imao pravo na zakonske zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva predstavlja pretjerani formalizam i puko gramatičko tumačenje odredbe čl. 12. st. 4. ZOOP-a koje ima za cilj isključivo otkloniti obvezu tuženika iz strogo formalnih razloga, a ne smislene primjene pravne norme.
28. Stoga su i I. i II. tužitelju zakonske zatezne kamate na plaćeni iznos od 18.883,34 EUR, a koji je tuženik podmirio tijekom ovog postupka, dosuđene od 23.7.2020. (dan podnošenja odštetnog zahtjeva) do dana isplate I. tužitelju do 19.2.2021., a II. tužitelju do 22.9.2022. te su im na daljnje dosuđene iznose
- I. tužitelju na iznos od 16.883,34 EUR, a II. tužitelju iznos od 11.883,34 EUR dosuđene zakonske zatezne kamate od sljedećeg dana, odnosno I. tužitelju od 20.2.2021., a II. tužitelju od 23.9.2022. do isplate.
29. Što se tiče imovinske štete za troškove pogreba ovaj sud također vjeruje iskazima I. i II. tužitelja te svjedokinje ŽK da su isti snosili navedene troškove zajednički i da su se isti odnosili na troškove pogreba i karmina, a koji su primjereni mjesnim običajima pa je sud temeljem čl. 1093. st. 1. ZOO-a I. tužitelju dosudio iznos od 199,94 EUR, a II. tužitelju iznos od 544,61 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od plaćanja svakog pojedinog iznosa do isplate.
30. U odnosu na dio zahtjeva I. i II. tužitelja koji se odnose na trošak provođenja ostavinskog postupka ističe se da odredba čl. 1093. st. 1. ZOO-a propisuje da se naknađuju uobičajeni troškovi pogreba - prema mišljenju ovog suda, pod uobičajene troškove pogreba potpadaju sami troškovi pogreba - primjerice cvijeća, crnine i karmina, ali ne i troškovi provođenja ostavinskog postupka iza pokojnika pa je zahtjev I. i II. tužitelja s te osnove, a koji svaki potražuje u iznosu od 213,30 EUR (=1.607,10 kn) odbijen kao neosnovan.
31. Sud također nije priznao I. i II. tužitelju kao imovinsku štetu svakome iznos od 829,52 EUR (=6.250,00 kn) za sastav odštetnog zahtjeva budući je o zahtjevu za sastav odštetnih zahtjeva odlučivao u okviru zahtjeva za naknadu troškova parničnog postupka, u kojem je također zatražen navedeni trošak pa je i tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
32. Stopa zakonske zatezne kamate određena je temeljem čl. 29. st. 2. ZOO-a.
33. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.
(spojen Pn-414/2021)
34. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a.
35. Temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.
36. I tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a što se tiče visine svog zahtjeva uspio je sa 75% svog zahtjeva. Tuženik je u odnosu na I. tužitelja što se tiče visine tužbenog zahtjeva uspio sa 25%. Uzimajući u obzir omjer 100:75 u odnosu na 0:25, I. tužitelj je sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a uspio u sporu 87,5%, a tuženik 12,5% pa je sveukupni uspjeh I. tužitelja 75%.
37. II tužitelj je uspio u osnovi svog zahtjeva u cijelosti, a što se tiče visine svog zahtjeva uspio je sa 75% svog zahtjeva. Tuženik je u odnosu na II. tužitelja što se tiče visine tužbenog zahtjeva uspio sa 25%. Uzimajući u obzir omjer 100:75 u odnosu na 0:25, I. tužitelj je sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a uspio u sporu 87,5%, a tuženik 12,5% pa je sveukupni uspjeh II. tužitelja 75%.
38. I tužitelju je za radnje do spajanja predmeta Pn-414/2021 na ovaj predmet priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema konačno naznačenoj vrijednosti predmeta spora (22.942,23 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. I. tužitelju je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva po 250 bodova (tbr. 32), za sastav tužbe 250 bodova (tbr. 7/1), za sastav podneska od 4.3.2021. po 25 bodova (tbr. 8/4), te za pristup na ročište 16.11.2021. po 250 bodova (tbr. 9/1) odnosno sveukupno 775 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 1.550,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 1.937,50 EUR. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 228,52 EUR i na presudu sukladno čl. 16. st. 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18 i 51/23, u daljnjem tekstu: ZSP) u iznosu od 137,90 EUR, tako da mu je priznat parnični trošak u iznosu od 2.303.92 EUR. Kako je I. tužitelj u ovom sporu uspio sa 75% zahtjeva to je istom priznat trošak u iznosu od 1.727,94 EUR. Na tako utvrđen iznos parničnog troška I. tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.
(spojen Pn-414/2021)
39. II tužitelju je za radnje do spajanja predmeta Pn-414/2021 na ovaj predmet priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema konačno naznačenoj vrijednosti predmeta spora (16.650,75 EUR), a prema odredbama OT, i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. II. tužitelju je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva po 250 bodova (tbr. 32), za sastav tužbe 250 bodova (tbr. 7/1), za sastav podneska od 24.6.2021. po 250 bodova (tbr. 8/1) te za pristup na ročište 19.5.2021. po 50 bodova (tbr. 9/5) odnosno sveukupno 800 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 1.600,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 2.000,00 EUR. Kako je tužitelj u ovom sporu uspio sa 75% zahtjeva to je istom priznat trošak u iznosu od 1.500,00 EUR. Na tako utvrđen iznos parničnog troška II. tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.
40. I i II. tužitelju je za radnje nakon spajanja spisa predmeta Pn-414/2021 na ovaj predmet priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema konačno naznačenoj vrijednosti predmeta spora više postavljenog tužbenog zahtjeva sukladno čl. 37. st. 2. ZPP-a (22.942,23 EUR) za pristup na ročište 8.4.2025. po 250 bodova (tbr. 9/1) što uvećano za 10% sukladno tbr. 40/1 iznosi 275 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 550,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 687,50 EUR. Kako su I. i II. tužitelji u ovom sporu uspjeli sa 75% zahtjeva to im je priznat trošak u iznosu od 515,63 EUR, na koji iznos su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.
41. I tužitelju nije priznat trošak sastava podnesaka od 23.3.2021., 5.7.2021. i 6.3.2025. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka.
42. Zahtjev tuženika za naknadu troškova parničnog postupka je odbijen jer isti nije uspio u sporu.
43. Utuženi iznosi preračunati su u službenu valutu euro temeljem čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22 i 88/22).
44. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 19. svibnja 2025.
Sutkinja:
Ana Lovrinov
(spojen Pn-414/2021)
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).
DNA:
1. I. i II. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu – I. tužitelju 275,80 EUR
2. tuženiku po pun.
