REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Zagrebu
[adresa]
Poslovni broj: Pp-1650/2025-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Jurišić, uz sudjelovanje Ivane Kraljić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika FJ zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novineˮ, broj 47/90., 55/91., 29/94., 114/22. i 47/23.), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave zagrebačke, III policijske postaje Zagreb, oznake KLASA: 211-07/25-5/3906, UBROJ: 511-19-29-25-1 od 17. veljače 2025., nakon glavne i javne rasprave održane 15. svibnja 2025. u nazočnosti okrivljenika, 19. svibnja 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
I okrivljenik ĐJ, sin F i Đ rođene J, rođen **.**.1976. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], SSS, zaposlen kao autoelektričar, s mjesečnim primanjima od oko 700,00 eura, oženjen, otac troje djece, srednjeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo
k r i v j e
što je 13. veljače 2025. oko 12,30 sati u Zagrebu, Grižanska 4, u Domu zdravlja, u čekaonici ispred ambulante dr. JJ, narušavao javni red i mir na način da je, nakon što ga doktorica nije primila na pregled, dva puta rukom udario po vratima ambulante za vrijeme dok su u čekaonici bili ostali pacijenti, nakon čega je glasno govorio: „Jebem ti O, jebem ti Ž“, pri čemu je ušao u ordinaciju gdje se dr. JJ obratio riječima: „Zašto me nisi primila, prijavit ću te Liječničkoj komori i Ministarstvu zdravstva“, nakon čega se udaljio,
čime je počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.),
pa mu se na osnovi citiranog propisa
izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tri stotine) eura.
Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljenik je obavezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 (petnaest) eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.
O b r a z l o ž e n j e
1. Policijska uprava zagrebačka, III policijska postaja Zagreb, oznake KLASA: 211-07/25-5/3906, UBROJ: 511-19-29-25-1 od 17. veljače 2025., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je 13. veljače 2025. oko 11,50 sati pristupio u dom zdravlja u Zagrebu, Grižanska 4, budući da je imao visoku temperaturu i osjećao se izuzetno loše i da je kada je došao ispred vrata ordinacije gdje inače radi njegova liječnica bilo nekoliko pacijenata. Nadalje je naveo da je čekao neko vrijeme i da kada je vrata otvorila medicinska sestra koja inače radi s njegovom doktoricom istoj predao zdravstvenu iskaznicu i da je ona ušla unutra. Zatim je naveo da je nakon kraćeg vremena ista izašla van i rekla da ga liječnica ne može primiti zato što oni rade do 12,00 sati, a da je za vrijeme dok je čekao već bilo prošlo 12,00 sati, odnosno da je moglo biti negdje 12,20 sati. Napomenuo je da na vratima te ordinacije stoji naznaka da rade do 13,00 sati i da je sestra ušla natrag nakon što mu je vratila iskaznicu i rekla da ga ne može primiti. Naveo je da je on tada pokucao na vrata ambulante i da je potpuno netočan navod da bi dva puta udario rukom, a isto tako da je netočno da bi psovao i vikao ispred vrata ambulante kako je to navedeno. Nadalje je naveo da je, nakon što je pokucao, sestra otvorila vrata i da je on ušao unutra, gdje je doktorici samo rekao da zašto ga nije primila, kad joj na vratima stoji da radi do 13,00 sati i da je točno da je rekao da je to za prijaviti komori i Ministarstvu zdravstva, time da pri tome nije vikao, odnosno da uopće nije povisivao ton. Istaknuo je da su za vrijeme dok je razgovarao s liječnicom vrata ambulante prema čekaonici bila zatvorena, tako da njegovu komunikaciju s njom nisu mogli čuti drugi pacijenti, a da se on nalazio između sobe sestre i liječnice, gdje su vrata bila otvorena, odnosno da je stajao na tim vratima. Naveo je i to da liječnica s kojom je razgovarao nije bila njegova liječnica, već da pretpostavlja da je bila riječ o zamjeni. Zaključno je naveo da stoga smatra da svojim ponašanjem nije narušio javni red i mir, već da mu je zapravo bila uskraćena medicinska usluga, a da se naknadno ispostavilo da je imao upalu pluća.
3. U dokaznom postupku ispitane su svjedokinje JJ i OJ.
3.1. Svjedokinja JJ je iskazala da je 13. veljače 2025. oko 12,30 sati bila na radnom mjestu u domu zdravlja u Zagrebu, Grižanska 4, gdje je inače zaposlena kao liječnica, ali da je toga dana mijenjala kolegicu iz suprotne smjene, čiji je okrivljenik pacijent. Navela je da je radila jutarnju smjenu, time da je od 13,00 sati nastavljala raditi svoju smjenu. Nadalje je navela da je u navedeno vrijeme, što je već kraj radnog vremena jutarnje smjene, imala pacijenticu te je napomenula da je taj dan imala i dijagnosticiranih pet upala pluća, što je još zahtijevalo i da mora nazvati te pacijente i koordinirati terapiju, tako da je do početka svoje smjene imala jako puno posla. Također je navela da joj je u jednom trenutku sestra pokucala na vrata i rekla da se vani nalazi pacijent koji inzistira da ga prime i koji je pomalo neugodan. Na to joj je rekla neka uzme kratku anamnezu da vidi o čemu se radi, a na što joj je ista rekla da je izjavio da kašlje dva dana. Nadalje je navela, s obzirom na to da se takvo stanje ne smatra hitnim, da je sestri rekla neka gospodin dođe u uredovno vrijeme ambulante, a ukoliko bi nastupilo bilo kakvo pogoršanje, da isti tada ima mogućnost otići na hitnu medicinsku pomoć. Kada mu je sestra to priopćila vratila se i rekla da je isti rekao nešto u smislu da je pozdravi i da je pošalje u neko mjesto i ona je tada završila sa svojom pacijenticom. Nakon kraćeg vremena čulo se nekoliko snažnih udaraca po vratima i potom je okrivljenik ušao u sobu sestre u koju se ulazi s hodnika, a u nastavku te sobe je njezina soba i vrata između te dvije prostorije su bila otvorena. Nadalje je navela da je okrivljenik prošao kroz sobu sestre, došao do njezine sobe gdje je počeo na nju vikati i psovati je, govoreći nešto u smislu da joj jebe O, Ž, majku, da zašto ga nije primila odnosno da ga mora primiti, da će ostati bez licence, da će je prijaviti upravi, ministarstvu, liječničkoj komori i u tom smislu. Napomenula je da je bila izuzetno šokirana takvim postupkom i da su zatražili intervenciju policije s obzirom na to da je to jedno iznimno neprimjereno ponašanje, naročito u prostoru doma zdravlja gdje dolaze bolesni ljudi čiji se mir time narušava. Navela je da nema saznanja o tome koliko je pacijenata bilo u hodniku jer je bila u svojoj sobi, ali s obzirom na činjenicu da je riječ o domu zdravlja s više ambulanti, da se u istom po hodnicima uvijek nalazi određeni broj ljudi pa da je zasigurno tako bilo i tada. Isto tako je napomenula da su kolege iz susjednih ambulanti svi potvrdili da su čuli veliku buku, pri čemu joj je čak osoblje iz susjednih ambulanti reklo da su ti udarci zvučali kao pucanj. Pojasnila je da su u takvim situacijama oni u obavezi obavijestiti upravu doma zdravlja, što je ona i učinila i da misli da je u tijeku postupak da se okrivljenika kao pacijenta izmjesti iz te ordinacije. Napomenula je da okrivljenika kao pacijenta ne poznaje jer nije njezin pacijent, već kolegice koju je mijenjala i da je bila riječ o nekoj hitnosti, da bi zasigurno reagirala, ali da je bio kraj radnog vremena, da je imala puno posla, a da je u obavljenom razgovoru sa sestrom isti naveo svoje tegobe koje nisu upućivale na potrebu hitnog prijema. Iskazala je da u svakom slučaju smatra da je kritičnom zgodom narušen javni red i mir s obzirom na to da je riječ o domu zdravlja, a i da su ona osobno i njezina sestra, kao i osoblje susjednih ambulanti, bili vidno uznemireni. Navela je da je okrivljenik, osim što je bio vrlo glasan i verbalno agresivan, prema njoj iskazivao i fizičku agresiju na način da je krenuo prema njezinom stolu nasrćući tako da se sa stolicom skroz nabila prema zidu i tresla se i da se zaista bojala. Zaključno je navela da se okrivljenik udaljio kada je sestra pristupila i rekla da će zvati policiju. Na iskaz svjedokinje okrivljenik je stavio primjedbu da on istu nije napadao niti verbalno niti fizički i da je došao iz razloga što je imao zdravstvene poteškoće, time da je pristupio u 11,50 sati. Na poseban upit sutkinje je odgovorio da liječnica kod koje on ima otvoren karton prima pacijente bez narudžbe pa je zato i došao na takav način i da nije bio upoznat s činjenicom da doktorica ne radi odnosno da radi zamjena. Također je naveo da je toga istoga dana dijagnosticirano da ima upalu pluća jer je liječničku pomoć zatražio na klinici za zarazne bolesti.
3.2. Svjedokinja OJ je iskazala da je 13. veljače 2025. oko 12,30 sati kao medicinska sestra bila na svom radnom mjestu u Zagrebu, u domu zdravlja Grižanska 4, time da je liječnica s kojom radi bila na godišnjem odmoru i mijenjala ju je doktorica JJ koja je radila s njom, a potom je od 13,00 sati počela raditi svoju smjenu. Navela je da inače pacijente primaju do 12 sati, a da je s obzirom na to da je bilo zimsko vrijeme i veći broj oboljelih ljudi, uvijek potrebno još i koordinirati sve pacijente koji su radili neke pretrage na način da ih se nazove, odredi terapija i slično. Napomenula je da su okrivljenik, kao i cijela njegova obitelj, pacijenti u njezinoj ambulanti i da je okrivljenik tada došao do vrata i pokucao, a kako su tada još imale pacijenticu, da je naknadno izašla van i pitala ga što treba. Navela je da joj je isti rekao da već dva dana kašlje, na što mu je ona rekla da mora pitati doktoricu hoće li ga još stići eventualno primiti. Potom je doktorici rekla što joj je isti iznio te je doktorica priopćila da pacijenta zamoli da dođe sljedeći dan. Ona mu je na hodniku to i rekla, na što je isti rekao da doktoricu pozdravi i da je pošalje u pizdu materinu. Navela je da je potom okrivljenik otišao, da bi se zakratko vratio i nekoliko puta snažno udario po vratima ambulante, a kada je otvorila, da je prošao vrlo žustro pored nje ravno do doktorice gdje je počeo vikati i vrijeđati govoreći da im jebe O, Ž, da je vikao da će ih prijaviti komori, ministarstvu, nešto u smislu da on jednom dođe pa ga onda neće primiti i slično tome, što je rezultiralo vrlo neugodnom situacijom. Istaknula je da su za to vrijeme vrata njezine sobe bila otvorena i da se buka zasigurno čula na hodnik gdje su bili pacijenti koji su čekali drugu smjenu. Nadalje je navela da su naknadno i kolegice iz susjednih ambulanti rekle da su čule tu buku, što ih je sve skupa dosta uznemirilo. Napomenula je da je sve trajalo vrlo kratko i da se okrivljenik udaljio. S obzirom na intenzitet takvog ponašanja odlučili su pozvati policiju i o tome obavijestiti upravu doma zdravlja. Također je napomenula da oni pacijente ne odbijaju i da je gospodinu rekla da joj je doista jako žao i da je taj dan zbilja bila gužva i da je doktorica trebala obaviti još puno posla prije nego krene u svoju ambulantu. Isto tako je napomenula da se takvo što sigurno ne bi dogodilo da je situacija bila redovna i da je radila njezina doktorica, ali da je svakako bilo riječi o velikoj gužvi i činjenici da je doktorica JJ morala početi raditi u svojoj ambulanti. Napomenula je da su cijela okrivljenikova obitelj njihovi pacijenti i da se nikada do sada nije dogodila nikakva incidentna situacija. Navela je da inače funkcioniraju na način da se pacijenti naručuju, ali da ako netko dođe s akutnim problemom, da ga u svakom slučaju nastoje primiti. Na iskaz svjedokinje okrivljenik je stavio primjedbu da on nije vikao niti je bilo koga vrijeđao, već da ga jedino doista doktorica nije primila na pregled.
3.3. Sud je u postupku izvršio uvid u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa RH od 18. veljače 2025. za okrivljenika, a iz kojeg je vidljivo kako okrivljenik nije do sada prekršajno kažnjavan.
4. U završnoj riječi okrivljenik je izjavio da ostaje kod svoje obrane i da se ne smatra krivim za prekršajno djelo za koje ga se tereti, s obzirom na to da zbog stanja u kojem je bio, a to je promuklost i kašalj, nije niti mogao vikati.
5. Na temelju rezultata provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljenika i iskaze ispitanih svjedokinja, zasebno i u međusobnoj povezanosti, sud smatra dokazanim da je okrivljenik svojim ponašanjem kritične zgode narušavao javni red i mir i time počinio djelo prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
5.1. Do ovakvog zaključka sud je došao poklanjajući u potpunosti vjeru iskazima ispitanih svjedokinja JJ i OJ, čiji su iskazi po ocjeni ovog suda uvjerljivi i detaljni te u bitnom međusobno podudarni.
5.2. Naime, svjedokinja JJ je vrlo uvjerljivo opisala kritični događaj navodeći da je tada kao liječnik radila na zamjeni u ordinaciji u kojoj je okrivljenik pacijent i kojega nije primila, s obzirom na to da njegovo zdravstveno stanje nije ukazivalo na hitnost, a da je u ambulantu došao već pred kraj radnog vremena. Također je navela da je okrivljenik nakon što mu je medicinska sestra priopćila da neće biti primljen najprije nekoliko puta snažno udario po vratima, a potom ušao u sobu za sestru u koju se ulazi s hodnika i produžio u njezinu sobu koja je vratima spojena s tom sobom, gdje je počeo na nju vikati i psovati je, govoreći nešto u smislu da joj jebe O, Ž, majku, da zašto ga nije primila odnosno da ga mora primiti, da će ostati bez licence, da će je prijaviti upravi, ministarstvu, liječničkoj komori i u tom smislu. Navela je i to da su nastalu buku čule kolege u okolnim ordinacijama i da je nastala vrlo neugodna situacija, budući da je riječ o domu zdravlja u kojem je više ambulanta i gdje se na hodnicima uvijek nalazi određeni broj ljudi.
5.3. Isto tako, i svjedokinja OJ je iskazivala vrlo okolnosno navodeći da je tom zgodom kao medicinska sestra bila na svom radnom mjestu u ambulanti, a da je s njom radila doktorica JJ koja je mijenjala njezinu doktoricu. Navela je da je okrivljenik inače njihov pacijent i da je tada došao i pokucao rekavši da dva dana kašlje. Nadalje je navela da je pitala doktoricu hoće li ga primiti i da je ista rekla neka ga zamoli da dođe sljedeći dan, odnosno da u slučaju pogoršanja zatraži hitnu medicinsku pomoć. Kada mu je to priopćila, isti je tada rekao da pozdravi doktoricu i da je pošalje u pizdu materinu. Također je navela da se nakon kraćeg vremena vratio i nekoliko puta snažno udario po vratima ambulante, a da je potom prošao vrlo žustro pored nje i otišao do doktorice gdje je vikao i vrijeđao ih govoreći da im jebe O, Ž, da je vikao da će ih prijaviti komori, ministarstvu, nešto u smislu da on jednom dođe pa ga onda neće primiti i slično tome, što je rezultiralo vrlo neugodnom situacijom. Istaknula je da su za to vrijeme vrata njezine sobe bila otvorena i da se buka zasigurno čula na hodnik gdje su bili pacijenti koji su čekali drugu smjenu, a da su naknadno i kolege iz susjednih ordinacija rekli da su čuli buku.
5.4. Slijedom navedenog, cijeneći iskaze ispitanih svjedokinja objektivnim i istinitim sud, smatra utvrđenim da je okrivljenik svojim ponašanjem kritične zgode narušavao javni red i mir pod uvjetima i na način kako mu se stavlja na teret.
6. Odredbom članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se novčanom kaznom kazniti za prekršaj onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir. Sukladno navedenom radnja izvršenja prekršaja se sastoji od poduzimanja bilo kojeg ponašanja koje možemo ocijeniti kao nepristojno, a koje je svojom kvalitetom ekvivalentno radnjama koje su primjerice navedene: tuča, svađa, vika. S obzirom na to da je okrivljenik kritičnom zgodom na JJ i OJ vikao i vrijeđao ih te pri tome lupao po vratima liječničke ordinacije, što se događalo u liječničkoj ordinaciji i u prostoru čekaonice doma zdravlja, koje mjesto je po svojoj funkciji dostupno većem broju osoba, a nastala buka čula se na hodnik gdje su bili pacijenti i u susjedne ordinacije, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je isti na taj način ostvario bitna obilježja citiranog prekršaja. Zbog svega navedenog sud nije prihvatio obranu okrivljenika cijeneći je neuvjerljivom, već je odlučio kao u izreci ove presude.
7. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne (članak 36. stavak 2. Prekršajnog zakona) pa je stoga sud kao olakotno cijenio prijašnju prekršajnu nekažnjavanost okrivljenika, dok otegotne okolnosti na strani okrivljenika nisu nađene te mu je stoga sud izrekao minimalnu propisanu kaznu za predmetno djelo prekršaja.
7.1. Pri tome je sud uvjerenja da je izrečena novčana kazna primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, kao i njegovim osobnim prilikama, a cijeneći da će se izrečenom novčanom kaznom u konkretnom slučaju u potpunosti postići svrha kažnjavanja.
7.2. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cjelini.
8. Trošak prekršajnog postupka određen je u paušalnom iznosu koji se smatra primjerenim s obzirom na trajanje i složenost postupka.
U Zagrebu 19. svibnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Kraljić
Katarina Jurišić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude okrivljenik i tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu [adresa], u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostavna naredba:
1. okrivljenik: ĐJ, [adresa]
2. tužitelj: PU zagrebačka, III policijska postaja Zagreb, Dubrava 137, [adresa] Zagreb
3. spis
