Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

P-1432/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja ČR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po OD Ljubičić i Vrdoljak iz Splita, protiv tuženika pod 1) HR pok. ĆR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ognjen Stevović, odvjetnik u Splitu, pod 2) OR, rođ. HR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 3) KR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 4) ŠR rođ. HR, iz [adresa], tuženi pod 2), 3) i 4 ) zastupani po punomoćniku Zvonimir Barun, odvjetnik u Zaprešiću, radi utvrđenja, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 8.travnja 2025. u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja pod 1) te zamjenika punomoćnika tuženika pod 2) do 4) dana 19.svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da u ostavinu pok. RR, ž. ĆR, rođ. Č, pok. FR, iza čije smrti se vodi ostavinski postupak kod OS u Splitu pod br. O-3522/2014, ulaze i 1/8 dijela nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2961 i čest. zem. [katastarska čestica] ZU 2962 sve k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku zgradu, koja se sastoji od prizemlja i tri kata anagrafske oznake [adresa], dok je za više zatraženi udio ( do visine 1/2 dijela) tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

II Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka da je rješenjem OS u Splitu poslovni broj O- 3522/14 od 9. studenog 2017. prekinut ostavinski postupak iza smrti pok. RR ž. ĆR. Nadalje da je istim rješenjem ČR upućen u parnicu protiv tuženika radi utvrđenja da u sastav ostavinske mase ulazi ½ dijela od ¼ dijela kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2961 i kat. čest. [katastarska čestica] ZU 2692, te na istima sagrađeni stambeni objekti sve k. o. [katastarska općina] a koje nekretnine je ostaviteljica stekla za vrijeme trajanja braka sa suprugom ĆR pok. H.

2. Slijedom navedenog tužitelj u ovom postupku tvrdi da je predmetna nekretnina bračna stečevina roditelja stranaka, podredno da je suvlasnik iste, slijedom čega predlaže kao u izreci.

3. Tužena pod 1) u odgovoru na tužbu osporava istu u cijelosti u pogledu osnova i visine te predlaže tužbeni zahtjev odbiti. Nadalje ističe prigovor zastare.

4. Tuženik pod 2), 3) i 4) u odgovoru na tužbu osporavaju istu u cijelosti kako u pogledu glavnog i podrednog zahtjeva te predlažu istu odbiti.

5. Pravo stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivat će se po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva sukladno odredbi čl. 253. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03 i 163/03, dalje: ZN) s tim da se sukladno stavku 2. istog članka postupovne odredbe ovoga Zakona primjenjuju na sve slučajeve nasljeđivanja o kojima nije do časa primjene ovoga Zakona doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, niti je nasljeđivanje sporazumom, diobom ili na drugi način konačno uređeno.

6. Sud je u ovom postupku proveo dokaz čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu, kupoprodajnog ugovora ''Split, dne. 28. ožujka 1973. g.'', rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu, poslovni broj O-2329/97 iza pok. PR pok. H, izvadak iz matice vjenčanih, smrtnog lista, povijest promjena na katastarskim česticama, saslušanjem svjedoka FR, ĐR, te saslušanjem tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka. Temeljem tako provedenog postupka , a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

7. U ovom postupku donijeta je presuda poslovni broj P-5984/2017 od 20.prosinca 2019. ukinuta rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2609/2020 od 24.studenog 2022.

8.Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da čest. zem. [katastarska čestica] oznake dvorište, dvorišna zgrada, kuća ukupne površine 458 m 2, upisano u zk uložak [broj ZK uloška] upisanog suvlasništva DR za 2/4 dijela, ČRJ za ¼ dijela te TR sin ČRJ za ¼ dijela .

9. Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica] oznake dvorište, dvorišna zgrada, kuće, ukupne površine 438 m 2 upisanog suvlasništva DR rođ. Barun za 2/4 dijela, ČRJ za ¼ dijela te TR sin ČRJ za ¼ dijela.

10. Iz kupoprodajnog ugovora proizlazi da su istim kupci ER pok. H, VR pok. H, LR sin ER i TR sin ČRJ kupili svaki za po ¼ dijela nekretnine označene kao čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] dana 28.ožujka 1973.

11. Čitanjem povijesti promjena na katastarskim česticama utvrđeno je da je temeljem 1974. provedbom kupoprodajnog ugovora čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] prelaze u posjed VR, ER, HRJ i ĆRJ. Nadalje, da je 2009. na zahtjev TR na čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] upisuju se kao vlasnici TR pok. VR za ¼ dijela, VR za ¼ dijela i LR p. Vlade za ½ dijela. Nadalje, da je provedbom nasljedstva O-2721/13 ½ dijela 1479/11 i 1479/12 nakon smrti LR pok. ER prelaze u vlasništvo DR ud LR r. Barun. Nadalje, da je 17.8.2015. stupanjem na snagu nove izmjere za [adresa] čest. zem [katastarska čestica] dobila novu oznaku čest. zem [katastarska čestica] ( kuća površine 143 m2, dvorišna zgrada 7 m2 i dvorište 288 m2) te su upisani DR rođ Barun za 2/4 dijela, ĆR za ¼ dijela, TR sin ĆR za ¼ dijela. Nadalje, da je čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] dobila novu oznaku 2664 ( kuća 137 m2, dvorišna zgrada 8 m2 i dvorište 313 m2) te su upisani DR rođ Barun za 2/4 dijela, ĆR za ¼ dijela, TR sin ĆR za ¼ dijela te je takav upis ostao i danas nepromijenjen.

12. Iz iskaza tužitelja ČR, proizlazi da su 1973. otac, stric i od strica sin UR se dogovorili da će graditi novu kuću u [adresa], a da je novac od stare kuće u iznosu od 40.000,00 DEM uložen u gradnju nove kuće, nadalje, da je kuća građena iz temelja na placu koji da su kupili pola otac pola stric, nadalje, da su stric i tužitelj radili fizički na gradnji kuće, na istovaru blokova i na dizalici te da je doprinosio samo radom do 1974., a da je do te godine kuća izgrađena u grubim radovima odnosno prizemlje, prvi kat je izrađen tako da se u njemu moglo živjeti, a drugi kat je izgrađen u grubim radovima, dok je treći kat kuće napravljen je u ovom ratu. Nadalje, da kuću nije ništa ulagao osim svog rada do 1974. nikakva novčana sredstva, međutim kasnije kada je postao liječnik u treći kat je ulagao novčana sredstva jer je zvanično taj kat građen za tužitelja. Nadalje, da je otac u Njemačkoj radio na građevini, a majka je kuhala, peglala, čistila i stala kod kuće, a ponekad bi otišla čistiti za novac. Nadalje, da za vrijeme dok je živio u staroj kući u [adresa] o istome se brinula strina, nadalje, da je tu kuću je kasnije došla četiri godine mlađa sestra, a majka da je u to vrijeme živjela na selu i brinula se o imanju, dok su se dvije starije sestre već bile udale, dok je brat živio u [adresa]. Nadalje, da su istog za vrijeme studiranja u Rijeci od 1974. do 1983. financirali majka i otac, te na kraju tužitelj navodi da u ovom predmetu traži da u ostavinu od majke uđe pola od očevog dijela suvlasništva nekretnine u [adresa], te da istoga pripadne jedna petina njezinog suvlasničkog dijela.

13. Iz iskaza tuženika pod 1) HR proizlazi da je otišao raditi u Njemačku 1969. te da je u Njemačkoj radio punih 8 godina, od Božića do Božića. Nadalje, da se tužitelj školovao njegovim i očevim novcem. Nadalje, da će i sestre potvrditi da je svaku svoju plaću davao ocu. Dakle, otac je gradio novu kuću, a isti je slao ocu novce za gradnju nove kuće. Nadalje, da je od prodaje stare kuće ocu pripalo 20.000,00 DEM za gradnju nove kuće. Nadalje, da dok je otac gradio kuću bio je u [adresa] pomagao, nadgledao jedan dio godine, a 4-5 mjeseci da je bio u Njemačkoj i radio na građevini. Nadalje, da je majka živjela sa njima jedno vrijeme, a da kada se isti vratio iz Njemačke da je majka otišla k ocu u Njemačku. Nadalje, da budući je građevinar po struci isti je predmetnu kuću, prezidao, inkartao i gradio od poda do krova. Nadalje, da tužitelj kada je završio fakultet nije imao nikakva primanja te su istog tuženik pod 1) i pokojna žena hranili i da je tužitelj kod njih živio. Nadalje, da nikada nije bilo sporno da je sve očevo te je majka uvijek naglašavala da je sve što je njihovo očevo, pa se zato sve vodilo na oca. Dakle, isti navodi da je cijela kuća izgrađena njegovim i očevim radom te da nitko drugi u tome nije sudjelovao. Nadalje, da je uloga majke za vrijeme građenja kuće bila da pomaže po kući, bila je domaćica i pratila je oca uglavnom, odnosno kada je bio u [adresa] bila je sa njim, a kada sam se tuženik pod 1) vratio iz Njemačke otišla je kod oca u Njemačku. Nadalje, da tužitelj nije financirao gradnju kuće jer je studirao u vrijeme kada se kuća gradila, a prije studija je išao u srednju školu i bio je dijete. Nadalje, isti navodi da je gradnju kuće financirao dok je radio u Njemačkoj, a da je u Jadroplastike imao prosječna primanja te je iznajmljivao sam stan u kući u [adresa] turistima i podstanarima te se bavio i pčelarstvom. Nadalje, da je na predmetnoj kući otac radio grube radove, a da je isti iznutra prezidao i zidao.

14. Iz iskaza tužene pod 4) proizlazi da je otac radio u Njemačkoj 30 godina, a da je majka bila stup obitelji koja se brinula o djeci, a dok je bila na selu brinula se o poljoprivredi. Nadalje, da su živjeli u takvoj obitelji gdje se sve ulagalo u jednu kasu, u jednu kuću. Nadalje, da iako je majka bila stup te kuće da je TR ( tuženik pod 1) gradio, zidao i radio te da je njegova pok. žena isto sudjelovala. Nadalje, da je otac kada je dolazio pomagao oko gradnje kuće i financirao jer je bio radišan čovjek koji je volio raditi do zadnjega dana. Nadalje, da su na neki način svi imali ulogu u tom zajedničkom životu, ali da se to ne može usporediti sa onima koji su živjeli i radili u Njemačkoj te znali raditi i graditi.

15. Iz iskaza tužene pod 2) proizlazi da se majka brinula o mlađoj djeci u [adresa] te da istoj nije trebala pomoć nakon udaje. Nadalje, da je otac radio u Njemačkoj puno godina kao i brat TR te da svi znaju da je TR sve novce koje je zaradio u Njemačkoj dao ocu. Nadalje, da se majka nakon povratka TR iz [adresa] preselila k ocu u Njemačku. Nadalje, da je majka bila domaćica, kuhala je i prala sve do 1978. kada ju je udarilo auto u Munchenu te da je od tada otac vodio brigu o majci i posluživao je.

16. Iz iskaza tužene pod 3) proizlazi da se udala 1970. i otišla živjeti u [adresa]. Nadalje, da je otac je zarađivao, a da je majka pomagala oko kuće dok je otac radio u Njemačkoj i da su živjeli u istoj zgradi. Nadalje, da za vrijeme dok je otac radio na građevini majka bi otišla par sati negdje raditi za džeparac. Nadalje, da je mogla slobodno raspolagati sa novcem nije to bilo zaključano, a da su se o svemu brinuli zajedno.

17. Iz iskaza svjedoka FR, kćeri tuženika pod 1) proizlazi da su živjeli u zajednici kao jedna tradicionalna obitelj u kojoj je dida najviše financijski doprinosio i bio glava obitelji. Nadalje, da su svi odnosi bili u redu te su svi smatrali da je dida stvarni vlasnik svega jer je najviše doprinosio i o svemu sve brinuo, a baka RR je bila dosta boležljiva osobito posljednjih šest-sedam godina te je dida uglavnom brinuo o njoj, kao i njezina majka dok je bila živa. Nadalje, da je dida vodio glavnu riječ. Nadalje, da se kuća u [adresa] započela graditi 1975. uglavnom od sredstava zarađenih od strane oca i djeda radom u Njemačkoj. Nadalje, da je po povratku otac ( tuženik pod 1) radio u Trogiru te nastavio ulagati u kuću te da su uglavnom sve financije držali na jednom mjestu odnosno u jednoj kasi iz koje se vadilo, osobito dok su živjeli svi zajedno u istoj kuhinji, što da je uglavnom trajalo sve do početka Domovinskog rata. Nadalje, da se baka brinula o djeci, dok su majka i otac bili na poslu, tako da ih je čuvala, skuhala itd. Nadalje, da je se sjeća kao dosta boležljive, jer je imala prometnu nezgodu u Njemačkoj. Nadalje da je djed radio u Njemačkoj dok se nije razbolio.

18. Iz iskaza svjedoka ĐR proizlazi da predmetna nekretnina ima prizemlje i tri kata. Nadalje, da je u istoj kući rođena te je istoj dobro poznato da u predmetnu nekretninu nije ulagao tužitelj već je glava obitelji bio djed, nadalje da su ulagali njezin otac zajedno sa djedom te njezinom majkom u gradnju predmetne kuće. Nadalje, da su štedjeli na mnogim stvarima u gradnji tako da je znala i majka miješati cement,a da je otac, koji je inače radio u Njemačkoj na bauštelu te fizički radio na predmetnoj nekretnini. Nadalje, da je istoj poznato da je tužitelj studirao u Rijeci dosta dugo, a kada je boravio u [adresa] da je živio sa njima u istom domaćinstvu i hranio se u istoj kuhinji. Nadalje, da su do rata svi zajedno živjeli u stanu na drugom katu, dakle njezini roditelji, baka i djed, svjedok i dvije sestre te tužitelj kada bi došao iz Rijeke. Nadalje, da je tužitelj nekada prespavao u sobi u stanu na prvom katu. Nadalje, da su baka i djeda preselili poslije rata u stan u prizemlju. Nadalje, da je baka bila dosta boležljiva cijeli život i pošto je bila u kolicima to su preselili baka i djeda u prizemlje. Nadalje, da su stan na trećem katu sagradili djed i otac u periodu oko rata, nadalje da su isti gradili grube radove, postavljali pločice. Nadalje, da je stric uselio u stan na trećem katu kada su baka i djed preselili u prizemlje. Nadalje, da je to bio pokušaj da se isti osamostali i sam snosi svoje troškove. Međutim, da on nikada nije plaćao potrošnju vode jer je cijela kuća na jednom mjerilu kojeg je vlasnik otac ( tuženik pod 1). Nadalje, da nikada nije bilo govora o tome da se predmetni kat gradi za strica ( tužitelja) niti je isti ulagao financijska sredstva u istog, niti je ulagao sredstva niti financijska niti rad u izgradnju predmetne kuće. Nadalje, da ista stanuje danas u predmetnoj kući u stanu na prvom katu sa suprugom i dvoje djece, a stric živi na trećem dok otac živi na drugom katu. Nadalje, da je uloga bake u obitelji bila ta da je ista kuhala djeci, pripazila na njih dok su majka, otac i djed radili. Nadalje, da baka nikada nije radila i zarađivala.

19. U ponovljenom postupku izveden je dokaz saslušanjem svjedoka MR iz kojeg proizlazi da je došla u Kaštela u tijeku Domovinskog rata u studenom 1992., a do tada je živjela u [adresa]. Nadalje, da su se ER i ĆR podijelili u vezi [adresa] i u vezi predmetne kuće 1976. godine. Tada su Jozina djeca već bila odrasla, dvije kćeri su mu se udale, ČR je studirao medicinu, dok se TR oženio još dok je bio u [adresa]. Nadalje, da je istoj poznato da je RR dolazila ĆR u posjetu dok je on radio u Njemačkoj. Zajedno su imali petero djece. Nadalje, da su živjeli zajedno do 1975. u [adresa], svak' je radio i svi su bili složni. Nadalje, da je kuća je podijeljena tako da su dvije kuće u bloku i zna se što je čije te je svatko je u svojoj kući, dok svjedoku nije poznato kako su se djeca Jozina podijelila. Nadalje, istoj nije poznato je li ČR gradio zadnji kat, koliko je doprinosio, je li pomagao fizički i financijski, jer je tada živjela u [adresa] dok se kuća gradila. Nadalje, da su se RR i ĆR vjenčali 1948. godine.

20. Dakle, u odnosu na glavni tužbeni zahtjev valja reći da obzirom na vrijeme kada je predmetna nekretnina stečena, te kada je ista dovršena ( prema kazivanju stranaka i svjedoka ista je dovršena u ovom ratu), primjenjivat će se odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“ 11/78,27/78,45/89,59/90,25/94 dalje ZBPO), imajući u vidu temeljno načelo zaštite stečenih prava sukladno odredbi čl. 363.st.2 Obiteljskog zakona („Narodne novine“ 162/98).

21. Sukladno odredbi čl. 277 citiranog Zakona imovina koji su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, je njihova zajednička imovina, a čl. 287. ZBPO je propisano da se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovu doprinosu u stjecanje imovine.

22. Isto tako će sud pri tome voditi računa ne samo o zaradi svakog bračnog druga, već i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o njegovom vođenju domaćih poslova, staranju o održavanju imovine i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

23. Dakle, bitna obilježja zajedničke imovine je da je stečena radom ili da potječe iz te imovine stečene radom, te da je stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice.

24. U konkretnom slučaju, iz iskaza stranaka i svjedoka proizlazi da je otac tužitelja radio 30 godina u Njemačkoj, a da se majka brinula o djeci, kuhala, prala te da je bila domaćica. Međutim, iz predmetnog ugovora o kupoprodaji proizlazi da je predmetnu nekretninu kupio otac, stric, stričev sin i tuženik pod 1), nadalje, iz iskaza tuženika pod 1) proizlazi da je predmetnu nekretninu kupio zajedno sa ocem, da je sve novce zarađene u Njemačkoj ulagao u gradnju predmetne kuće te da je na istoj gradio, dok je otac zarađivao u Njemačkoj te sredstva i rad ulagao u predmetnu kuću. Navedeni iskaz tuženika pod 1) potvrđuju i tužene pod 2) do 4), a niti tužitelj ne spori da su plac na kojem je sagrađena kuća kupili po pola otac i stric te da je kuću sagradio otac do 1974. osim trećeg kata koji je sagrađen u ovom ratu.

25. Dakle, iz navedenog, u bitnome proizlazi, da je predmetnu kuću financirao i gradio otac i tuženik pod 1), dok se majka tužitelja brinula o domaćinstvu ( kuhala, prala) i o djeci s tim da tužene pod 2) i 3) ističu da su se u to vrijeme kada je započeta gradnja kuće već bile udale, da je tužitelj studirao, a tužena pod 4) navodi da je postojala jedna kasa te da je otac gradio zidao i radio, a majka se brinula o domaćinstvu.

26. Slijedom svega navedenog proizlazi da je RR u braku s ĆR provela 49 godina, da je u tom braku rodila petero djece, da ista nije radom zarađivala, ali je brinula o djeci i domaćinstvu dok je ĆR radio u Njemačkoj i financirao obitelj. Slijedom toga, proizlazi da je RR doprinosila bračnoj zajednici brigom o djeci i zajedničkom domaćinstvu te da je zajedno sa suprugom stjecala sve pa tako i gradila kuću u [adresa] u koju su preselili iz Livna 1976. Tuženi spore doprinos RR u stjecanju bračne stečevine u dijelu koji se odnosi na predmetnu kuću jer da je ista sagrađena nakon što su se kćeri udale i odselile, a tuženik pod 1) oženio i radio u Njemačkoj dok je tužitelj studirao, pa na to valja reći da je RR nesporno podizala djecu u [adresa] dok je suprug radio u Njemačkoj, a nakon osamostaljenja djece ista je nastavila živjeti sa suprugom u Kaštelima do svoje smrti pa proizlazi da su oboje za vrijeme trajanja bračne zajednice, a to je praktički cijeli život, doprinosili zajedničkoj viziji budućnosti podizanjem djece i gradnjom kuće u [adresa], a RR je, tim više ( obzirom je ĆR radio u Njemačkoj ) živjeli odvojeno, podnosila veći teret u brizi oko odgoja i podizanja djece, dok je ĆR nesporno u inozemstvu radio i zarađivao te financijski podržavao obitelj te tijekom braka sagradio kuću za svoju obitelj, slijedom čega proizlazi da je doprinos pok. RR bio najmanje podjednak doprinosu pok. ĆR u pogledu stjecanja bračne stečevine, pa tako i predmetne kuće.

27. Slijedom svega navedenog, u ovom postupku je utvrđeno da je majka tužitelja doprinosila radom u domaćinstvu te brigom i podizanjem djece stekla za vrijeme trajanja bračne zajednice s Jozom podjednako, slijedom čega je utvrđeno da je predmetna nekretnina na kojoj je obiteljska kuća zajednička imovina prednika stranaka.

28. Dakle, predmetna nekretnina u [adresa] ( suvlasništvo pok. ĆR za ¼ dijela) utvrđena je bračnom stečevinom prednika stranaka sukladno podjednakim doprinosima do visine 1/ 2 dijela u korist pok. RR te predstavlja naknadno pronađenu imovinu (1/8 dijela predmetne nekretnine) koja će se rasporediti novim rješenjem. Naime, tužitelj je upućen na pokretanje parnice radi utvrđenja da u ostavinu iza pok. RR ulazi ½ od ¼ dijela koji glasi na ime ĆR ( supruga ostaviteljice). Budući tužitelj predmetnom tužbom zahtijeva da u ostavinu iza pok. RR ulazi ½ dijela nekretnina, a ista je nesporno stekla ½ zajedno s ĆR koji je suvlasnik ¼ to imajući na umu da ostavinsku imovinu ostavitelja sačinjava sve ono što je u trenutku smrti bilo njegovo vlasništvo, navodi se da u ostavinu pok. RR ne može ulaziti više od upisanog dijela na ime oca stranaka tako da u ostavinu iste ulazi ½ od ¼ suvlasničkog dijela ĆR odnosno 1/8 dijela predmetne nekretnine, slijedom čega je valjalo odbiti tužitelja sa više zatraženim tužbenim zahtjevom ( preko 1/8).

29. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

30. Neosnovano se tuženik pod 1) u odgovoru na tužbu poziva na odredbe čl. 138. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, dalje: ZN) koje da je trebalo primijeniti u konkretnoj pravnoj stvari. Prema čl. 138. ZN- a, pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik, zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za 10 godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostavitelja, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke. Prema nepoštenom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20 godina.

31. Navedena odredba o zastari zahtijevati ostavinu, dolazi do primjene između osoba koje se spore o pravu nasljedstva, kada nasljednik zahtijeva predaju stvari ostavine od drugog nasljednika koji te stvari drži temeljem svog nasljednog prava, a što nije predmet ovoga postupka.

32. Konkretna parnica jeste vlasnička parnica, a Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 - pročišćeni tekst - dalje u tekstu: ZV) prihvatio je načelo nezastarjelosti vlasničke tužbe.

33. Obzirom je prihvaćen glavni tužbeni zahtjev sud nije ovlašten odlučivati o podrednom ( eventualno kumuliranom ) tužbenom zahtjevu sukladno čl. 188. stavak 2) ZPP-a kojeg je sud inače ovlašten prihvatiti / odbiti ukoliko odbije glavni tužbeni zahtjev.

34. Tužitelj je podnio zahtjev za naknadu parničnog troška sukladno odredbi čl. 154. st. 1 i čl.155. ZPP-a, te potražuje trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku dakle, za sastav tužbe 250 bodova, pristup na ročište od 7.lipnja 2018. 250 bodova, 13.rujna 2018. 250 bodova, 30.listopada 2018. 250 bodova, sastav podneska od 16.studenog 2018. 250 bodova, zastupanje na ročištu od 23.siječnja 2019. 250 bodova, 17.listopada 2019. 250 bodova, 6.studenog 2019. 250 bodova, 19.travnja 2023. 250 bodova, 23.listopada 2023. 250 bodova, 14.listopada 2024. 250 bodova, 5.veljače 2025. 250 bodova, te 8.travnja 2025. 250 bodova ukupno 3250 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti boda iznosi 6.500,00 eura uvećano za trošak sudske pristojbe na tužbu 313,23 eura te presudu 313,23 eura sveukupno iznosi 7.126,46 eura.

35. Međutim obzirom na uspjeh tužitelja u osnovu 100 % te visini 50 % sveukupni uspjeh tužitelja iznosi 75 % umanjeno za uspjeh tuženika 25% iznosi 50 % to je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak sukladno odredbi čl. 154.stavak 5) ZPP- a.

36. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 19.svibnja 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri primjerka u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Dna:

-punomoćniku tužitelja

-punomoćniku tuženika pod 1)

-punomoćniku tuženika pod 2) do 4)

- spis