REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 73 P-7023/2021-43.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ani Lovrinov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB: 84397956623, sa sjedištem u [adresa], protiv tuženika TRIGLAV OSIGURANJE d.d., OIB: 29743547503, sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 8. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja EŽ i zamjenice punomoćnika tuženika EŽK, odvjetničke vježbenice, dana 19. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Triglav osiguranje d.d. iz Zagreba, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, iz [adresa], OIB: 84397956623, isplati na ime naknade štete svotu od 1.125,63 EUR uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 24.03.2021. godine do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, kao i naknaditi trošak parničnog postupka, u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da naknadi tuženiku Triglav osiguranje d.d. trošak parničnog postupka u iznosu od 1.312,50 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. svibnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne kamatne stope odnosno stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je osiguranica tužitelja ĆŽ teško ozlijeđena u prometnoj nezgodi od 30.1.2008. koju je skrivio osiguranik tuženika FŽ upravljajući putničkim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] osiguranog kod tuženika, a čija odgovornost je utvrđena presudom Prekršajnog suda u Zagrebu broj PpP-6465/08. Na temelju navedene nezgode tužitelj je rješenjem broj 714877 od 29.4.2011. priznao istoj pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad nastale uslijed ozljede izvan rada (20%) i bolesti (80%). Tužitelj je s osnova invalidske mirovine u razdoblju od 1.3.2019. do 28.2.2021. ukupno na ime invalidske mirovine isplatio 42.405,44 kn. Kako je ozljeda izvan rada utjecala na ukupnu invalidnost u omjeru od 20% to od tuženika potražuje iznos od 1.125,63 EUR (=8.481,09 kn) sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja te odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja, ali osporava uzročno-posljedičnu vezu između ozljeda koje je osiguranica tužitelja zadobila u predmetnoj prometnoj nezgodi od 30.08.2008. i umirovljenja iste te osporava i osnovu i visinu predmetnog tužbenog zahtjeva tužitelja. Ističe da je u predmetnoj pravnoj stvari potrebno je preispitati pravilnost pravomoćnog rješenje tužitelja Klasa: UP/I-141-02/11-03/OB: 03277198528, Ur.broj: 341-25-05/3-11-006675 od 29.4.2011. (kojim je osiguranici tužitelja MŽ priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad kao posljedice 80 % bolesti, a 20 %ozljede izvan rada), i to u pogledu postojanja uzročno-posljedične veze između predmetne prometne nezgode od 30.08.2008. i umirovljenja osiguranice tužitelja. Dalje ističe da vezanost suda za odluku nadležnog tijela o tome da li postoji neko pravo ili pravni odnos, zavisi od toga djeluje li ta odluka prema svakome (erga omnes) ili samo između određenih stranaka (inter partes). Ovo je važno zbog toga jer je smisao (ratio legis) odredbe iz čl. 12. ZPP-a u tome da se očuva funkcionalna i materijalna neovisnost nadležnih organa koji su već odlučivali o nekom pravu ili pravnom odnosu između tih stranaka i da se isključi mogućnost da sud svojom odlukom o istom pravu ili pravnom odnosu drugačije odluči i time dovede u pitanje pravnu sigurnost koju su određene stranke već stekle na temelju odluke nadležnog tijela. Ovakva potreba međutim ne postoji onda kada odluka nadležnog tijela djeluje samo između stranaka, a ne djeluje prema svakome i kada ne postoji identitet stranaka koju su sudjelovale u postupku pred nadležnim tijelom i stranaka koje sudjeluju u parničnom postupku. Nepostojanje identiteta stranaka imalo bi za posljedicu da u parničnom postupku treća osoba (koja nije sudjelovala u postupku pred nadležnim tijelom) bude uskraćena u pravu da raspravlja o spornom pitanju i da mora trpjeti pravne posljedice odluke koja je donesena u postupku u kojem ta treća osoba nije sudjelovala. Tuženik nije bio stranka upravnog postupka koji je osiguranica tužitelja vodila kod tužitelja, nije sudjelovao i nije mu bilo omogućeno da iznese svoju argumentaciju i dokaze uslijed kojih tvrdi da priznato pravo na invalidsku mirovinu ne potječe od uzroka za kojeg on ima obvezu nadoknaditi štetu. Parnični sud jest vezan pravomoćnom odlukom donesenom u upravnom postupku kojom odlukom je utvrđeno pravo nekom osiguraniku, ali to ne znači da stranka koja nije sudjelovala u tom postupku nije ovlaštena dokazivati svoje tvrdnje koje su odlučne u konkretnoj parnici kao što je ova, a to je o neposrednom uzroku koji je doveo do nesposobnosti za rad osiguranika tužitelja. Pred ovim sudom se pod brojem Pn-676/12 vodi sudski postupak u kojem tužiteljica MŽ potražuje rentu na ime izgubljene zarade s tvrdnjom da je zbog doživljene prometne nezgode umirovljena te od tuženika potražuje razliku plaće i mirovine. U predmetnom postupku je provedeno je vještačenje po vještaku medicine rada dr. Astrid Bokulić - specijalist medicine rada, zbog utvrđivanja uzročno posljedična veza predmetne prometne nezgode i preostale radne sposobnosti, odnosno odlaska u mirovinu MŽ zbog doživljene prometne nezgode te je ista vještakinja u Nalazu i mišljenju od 11.03.2016. godine, zaključila da ne postoji uzročno posljedična veza između zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju i odlaska tužiteljice u mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad. Na decidirano postavljeno pitanje u kojem omjeru su zadobivene ozljede i bolest kao eventualna posljedica tog štetnog događaja utjecale na odluku o invalidskoj mirovini, vještakinja je potvrdila da osiguranica tužitelja nije otišla u invalidsku mirovinu zbog posljedica ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju - potresa mozga, natuka glave, istegnuća mišića vrata i PTSP-a - nego zbog hypothyreoze i anksiozno depresivnog poremećaja." Na ročištu od 4.5.2017 u navedenom predmetu od strane vještakinje Astrid Bokulić i vještakinje Veronike Laušin suglasno potvrđeno da ozljede koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju nisu ni na koji način utjecale na radnu sposobnost osiguranice tužitelja niti su utjecale na razvoj bolesti zbog kojih je umirovljena. Tuženik također ističe prigovor zastare tužbenog zahtjeva tužitelja za potraživani period od 01.03.2019.g. do 15.09.2019.g. sve s obzirom na činjenicu da je od dana svake izvršene isplate mirovine u tom periodu pa do podnošenja tužbe u predmetnoj pravnoj stvari protekao zastarni rok od 3 godine iz čl. 376. ZOO-a. Stoga tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženiku zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo sve po strankama predložene dokaze. Izvršen je uvid u zapisnik o očevidu (list 3-5 spisa), presudu Prekršajnog suda u Zagrebu posl. broj P-6465/08 (list 6-8 spisa), rješenje tužitelja Klasa: UP/I-141-02/11-03, OB: 03277198528, Ur. broj: 341-25-05/3- 11-006675 od 29.4.2011. (list 9-11 spisa), nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti (list 12-13 spisa), mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti (list 14-18 spisa), potvrdu o isplaćenim sredstvima (list 19 spisa), banku podataka doznačenih mirovinskih primanja (list 20-28 spisa), odštetni zahtjev (list 29 spisa), prepisku stranaka (list 31-34 spisa), zapisnik s glavne rasprave u predmetu Pn-676/2012 od 4.5.2017. (list 49-50 spisa), nalaz i mišljenje vještaka u predmetu Pn-676/2012 (list 51-81 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Mariji Zavalić, specijalisti medicine rada (list 148-155 spisa), saslušana je vještakinja dr. Marija Zavalić (list 173 spisa), te su pročitani spisi Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1032/2015, P-2700/2013, P-806/2017 i P- 1570/2019.

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Među parničnim strankama nesporna je pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, dok je sporna uzročno-posljedična veza između ozljeđivanja osiguranice tužitelja MŽ u predmetnom štetnom događaju i njezinog odlaska u invalidsku mirovinu, osnova i visina tužbenog zahtjeva te da li je tražbina tužitelja zastarjela.

6. U odnosu na istaknuti prigovor zastare, tužba u ovom predmetu je podnesena 7. rujna 2021. u odnosu na isplaćene mirovine u razdoblju od 1.3.2019. do 28.2.2021. Kako od isplate nastarije dospjele mirovine (1.3.2019.) pa do podnošenja tužbe (7.9.2021.) nije protekao rok od tri godine propisan čl. 230. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) to je istaknuti prigovor neosnovan.

7. Temeljem odredbe čl. 27. st. 1. Zakona o obveznom osiguranju u prometu ("Narodne novine" br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, u daljnjem tekstu: ZOOP) društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Dakle, da bi postojala odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju zbog isplaćene invalidske mirovine moraju u odnosu na navedenu nastalu štetu biti ispunjene sve pretpostavke odgovornosti za štetu u smislu čl. 1045. st. 1. ZOO-a odnosno: moraju postojati subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu – štetnik i oštećenik, mora postojati štetna radnja koju je počinio štetnik, a na strani oštećenika mora nastati šteta. Nadalje, mora postojati uzročna veza između izvršene štetne radnje štetnika i štete koja je nastala oštećeniku te mora postojati protupravnost štetne radnje.

8. U pravu je tuženik kada ističe da ga ne vežu utvrđenja iz pravomoćnog rješenja tužitelja Klasa: UP/I-141-02/11-03/OB: 03277198528, Ur.broj: 341-25- 05/3-11-006675 od 29.4.2011. kojim je osiguranici tuženika priznato pravo na invalidsku mirovinu. Tuženik u navedenom postupku nije sudjelovao, te bi mu nepriznavanjem prava da u ovom postupku dokazuje pravilnost donesene odluke, a na temelju koje tužitelj zasniva svoju tražbinu naknade štete prema tuženiku bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" br. 18/97), kao i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 58/10 i 5/14).

9. Radi utvrđenja da li postoji uzročno-posljedična veza između ozljeđivanja osiguranice tužitelja MŽ u štetnom događaju za kojeg je odgovoran osiguranik tuženika i njezine nesposobnosti za rad zbog kojeg joj je priznato pravo na invalidsku mirovinu provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Mariji Zavalić, specijalisti medicine rada.

10. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je osiguranica tužitelja MŽ nastradala kao vozačica u prometnoj nesreći dana 30.1.2008. Tada je bila zaustavljena u koloni vozila i na njeno vozilo sa stražnje strane je svojim prednjim dijelom vozila naletilo drugo vozilo, odbačena je naprijed na stražnji dio osobnog vozila ispred nje. U navedenoj je prometnoj nesreći zadobila je trzajnu ozljedu vratne kralježnice s kontuzijom glave i potres mozga, nakon provedenog i završenog liječenja osiguranica tužitelja nije imala trajnih funkcionalnih posljedica koje, obzirom na opis poslova, trajno utječu na radnu sposobnost. Istoj se tijekom liječenja zbog simptomatologije koja se ne uklapa u kliničku sliku posljedica navedene prometne nesreće, ubrzo dijagnosticira hipofunkcija štitnjače kao posljedica upale žlijezde, tužiteljica uz to ima prekomjernu tjelesnu masu i posljedični dijabetes tipa 2 zbog kojeg je uvedena i peroralna terapija i drastična dijeta. Ni hipotireoza ni dijabetes nisu uzročno posljedično vezane sa prometnom nesrećom. Kod osiguranice tužitelja postepeno unutar 7 mjeseci od štetnog događaja, ali i od dijagnoze hipotireoze razvija najprije miješani anksiozno – depresivni poremećaj, zatim se javlja i povremeni strah od prometa uz košmarne snove, ove tegobe straha od prometa i košmarni snovi shvaćeni su kao elementi PTSP-a čija se dijagnoza tijekom psihijatrijskog liječenja uz depresiju navodi kao komorbiditetna dijagnoza. Tijekom vremena kod osiguranice tužitelja, što su naveli i vještaci stručnog povjerenstva HZMO-a za reviziju ocjene invalidnosti, se tijekom liječenja od anksiozno depresivnog poremećaja razvijaju predominantno tegobe u smislu srednje teškog te teškog depresivnog stanja sa sniženim raspoloženjem, problemima s glasom, smetnjama koncentracije i pamćenja te poteškoćama u socijalnom funkcioniranju. Izdiferencira se da radi o depresiji koja prelazi u depresiju kroničnog oblika, refrakternoj na terapiju, a unutar kliničke slike hipotireoze. Povremenom gubitku glasa isključen je funkcionalni uzrok. Javljaju se ponovno i tegobe uzrokovane degenerativnim promjenama vratne kralježnice sa lezijom perifenog živčevlja te tegobe u smislu PHS desnog ramena sa blago izraženom kontrakturom i obostrana gonartroza, tegobe je tužiteljica imala i od ranije, što pogoršava ionako tešku kliničku sliku depresije. Stručno povjerenstvo HZMO-a za reviziju ocjene invalidnosti navodi kao osnovnu bolest koja je uzrok invalidnosti tireoiditis sa posljedičnom hipotireozom i depresijom. U spisu nema anamnestičkih podataka da je osiguranici tužitelja oduzeta vozačka dozvola za vožnju B kategorije zbog elemenata PTSP-a, odnosno zbog povremenog straha od vožnje kao posljedici prometne nesreće. Kod osiguranice tužitelja je s danom 7.2.2011.utvrđena opća nesposobnost za rad. Pri tome navodi kao bitno istaknuti da su članovi Stručnog povjerenstva HZMO-a za reviziju ocjene invalidnosti u svom obrazloženju uzroka invalidnosti naveli cit: "Uvažavajući priloženu medicinsku dokumentaciju i činjenicu da je u osiguranice značajno prisutna jatrogeniziranost sa značajnim utjecajem na radnu sposobnost, suglasni smo sa nalazom i mišljenjem vještaka da je u osiguranice nastupila opća nesposobnost za rad od 7. veljače 2011., a da je osnovni uzrok bolest - tireoiditis." Zadatak vještaka je da na temelju medicinske dokumentacije u spisu i spisu tužitelja te spisu Pn-676/12 utvrdi da li postoji uzročno posljedična veza između ozljeđivanja osiguranice tužitelja u ovom prometnoj nesreći i nastanka opće nesposobnosti za rad temeljem koje je osiguranica ostvarila pravo na invalidsku mirovinu, te da li bi bila umirovljena s obzirom na bolesti od kojih je bolovala bez obzira na ozljede u ovom štetnom događaju. Nakon što je proučila medicinsku dokumentaciju u spisu i spisu tužitelja, spisu Pn-676/12 te uzimajući u obzir opis poslova osiguranice tužitelja, činjenicu da i vještaci tužitelja navode kao osnovni uzrok invalidnosti jatrogeniziranost osiguranice tužitelja zbog bolesti tireoiditisa kao osnovnog uzroka opće nesposobnosti za rad, da tek povremeni strah od vožnje kojem je uzrok PTSP nema utjecaja na radnu sposobnost osiguranice tužitelja, vještak je mišljenja da ne postoji uzročno posljedična veza između ozljeđivanja osiguranice tužitelja u prometnoj nesreći i nastanka opće nesposobnosti za rad temeljem koje je osiguranica ostvarila pravo na invalidsku mirovinu. Osiguranica tužitelja bila bi umirovljena s obzirom na bolesti od kojih je bolovala bez obzira na ozljede u ovom štetnom događaju, odnosno osnovni i jedini uzrok umirovljenja osiguranice tužitelja je depresija refrakterna na terapiju, a koja je dio kliničke slike hipotireoze uzrokovane tireoiditisom, što ni po čemu nije uzročno posljedično vezano uz navedenu prometnu nesreću.

11. Saslušana na ročištu radi očitovanja na prigovore tužitelja vještakinja je navela da ostaje u potpunosti kod nalaza i mišljenja koje je dala u pisanom obliku i još jednom ističe da tegobe koje je osiguranica tužitelja dobila u štetnom događaju nemaju trajne posljedice u tom obimu da bi obzirom na opis poslova koji je dostavljen u spis, a da ih je obavljala osiguranica tužitelja, bio uzrok nastanka opće nesposobnosti za rad, a što je bilo pitanje suda.

12. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Marije Zavalić i to stoga što smatra da je isti dan stručno i obrazloženo, u skladu sa pravilima struke i medicinske znanosti, sve temeljem uvida u priloženu dokumentaciju i pregleda tužitelja, a svojim usmenim očitovanjem vještak je u cijelosti detaljno i obrazloženo otklonila prigovore tužitelja.

13. Budući je nalazom i mišljenjem vještaka utvrđeno da ne postoji uzročno- posljedična veza između ozljeđivanja osiguranice tužitelja MŽ u štetnom događaju za kojeg je odgovoran osiguranik tuženika i njezine nesposobnosti za rad zbog kojeg joj je priznato pravo na invalidsku mirovinu to ne postoji niti odgovornost tuženika sukladno čl. 27. st. 1. ZOOP-a naknaditi tužitelju nastalu štetu zbog isplate invalidske mirovine te je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

14. Ostali priloženi dokazi nisu posebno cijenjeni jer isti nisu odlučni za rješavanje u ovoj pravnoj stvari.

15. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a.

16. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka je odbijen jer isti nije uspio u sporu, a niti je sukladno čl. 164. st. 1. ZPP-a određeno postavljen.

17. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu s dostavljenim troškovnikom te prema vrijednosti predmeta spora (1.125,63 EUR), a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, u daljnjem tekstu: OT), i to temeljem tbr. 52/3 OT koja propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Tuženiku je priznat trošak za sastav obrazloženih podnesaka od 24.9.2021., 25.10.2021. i 19.6.2024. po 100 bodova (tbr. 8/1), za sastav podneska od 5.3.2024. po 25 (tbr. 8/4) te za pristup na ročišta 5.7.2022. i 8.4.2025. po 100 bodova (tbr. 9/1) odnosno sveukupno 525 bodova što pomnoženo s vrijednošću 1 boda od 2,00 EUR sukladno važećoj OT iznosi 1.050,00 EUR te što uvećano za 25% na ime PDV-a iznosi 1.312,50 EUR, na koji iznos su dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO), a u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a.

18. Utuženi iznosi preračunati su u službenu valutu euro temeljem čl. 14. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22 i 88/22).

19. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 19. svibnja 2025.

Sutkinja:

Ana Lovrinov

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ove presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

DNA:

1. tužitelju

2. tuženiku po pun.