REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-2795/2020-48

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja AU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv I-tuženika OU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II-tužene GU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po punomoćniku Davoru Pavičiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 4. travnja 2025. g., u prisutnosti tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 19. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I O d b i j a se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Slijedom navedenog, tužitelj traži da se utvrdi vlasnikom kuće veličine 10,5 m duljine i 8 m širine koja se sastoji od 4 etaže i to: I. kata, II. kata i potkrovlja površine 300 m2 izgrađene na k. č. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], veličine 454 m2, kao i vlasnik dvorišta na k. č. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], veličine 581 m2 i na k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], veličine 454 m2 te temelja za kuću 10,5 m x 8,1 m i zida 8,3 m, visine na k. č. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], veličine 581 m2 te da mu se dozvoli upis navedenih nekretnina u Zemljišne knjige na njegovo ime.“

II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženima parnične troškove u visini 17.656,39 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. svibnja 2025. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je sagradio kuću veličine 10,5 m duljine i 8 m širine koja se sastoji od 4 etaže i to: podruma, I. kata, II. kata i potkrovlja površine 300 m i na kč. [katastarska čestica] zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], veličine 454 m2, koja nije priključena na kanalizaciju, već ima septičku jamu.

2. Kako je kuća sagrađena na k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a čestice su u suvlasništvu u 1/2 tužitelja i u 1/2 majke tužitelja pok. LU, građevinska dozvola glasi na ime tužitelja i njegove majke.

3. Tužitelj živi u kući od kada ju je sagradio, posjeduje svu građevinsku i projektnu dokumentaciju, međutim kuća nije upisana u Zemljišne knjige, odnosno nije legalizirana.

4. Pokojna majka tužitelja LU, iako građevna dozvola glasi uz tužitelja i na njeno ime, jer je suvlasnik građevinskog zemljišta i nije bila zainteresirana za gradnju kuće, tako da u njoj nije niti učestvovala.

5. Na k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], veličine 581 m2, sagrađeni su temelji za kuću 10x5 m i zid 8,1 m dužine i 3 m visine.

6. Slijedom navedenog, tužitelj traži da se utvrdi vlasnikom kuće veličine 10,5 m duljine i 8 m širine koja se sastoji od 4 etaže i to: I. kata, II. kata i potkrovlja površine 300 m2 izgrađene na k. č. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], veličine 454 m2, kao i vlasnik dvorišta na k. č. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], veličine 581 m2 i na k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], veličine 454 m2 te temelja za kuću 10,5 m x 8,1 m i zida 8,3 m, visine na k. č. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], veličine 581 m2 te da mu se dozvoli upis navedenih nekretnina u Zemljišne knjige na njegovo ime.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovanost tužbenog zahtjeva u cijelosti.

8. Osporava se da bi tužitelj sam sagradio predmetnu nekretninu. Navedena nekretnina sagrađena je na mjestu stare kuće pok. ŠU, a izgrađena je zajedničkim sredstvima pok. PU, oca tuženika i brata tužitelja, pok. ŠU, te samog tužitelja.

9. Podignuti kredit tužitelja odnosio se na izgradnju samo jednog manjeg dijela, ali nikako ne cijele nekretnine.

10. U izgradnji kuće većim dijelom sudjelovao je otac tuženika PU, putem svog obrta [obrt], a koji obrt je dio svoje dobiti građevinski materijal uložio u izgradnju predmetne nekretnine.

11. Osim toga, netočni su navodi tužitelja da pok. LU nije bila zainteresirana za izgradnju nekretnine kao i da u izgradnji nije sudjelovala, obzirom je za svrhu izgradnje predmetne nekretnine srušena kuća upravo ŠU koja je nakon izgradnje i stanovala u predmetnoj kući, dok ju tužitelj iz nje nije izbacio.

12. Da je ista stanovala u predmetnoj nekretnini, kao i da joj tužitelj nije osporavao pravo suvlasništva na istoj, razvidno je iz izvatka iz Zemljišnih knjiga gdje je u listu C kao teret zabilježeno novčano potraživanje na predmetnoj nekretnini (na nekretninama ŠU) u korist Republičkog fonda socijalne zaštite, Podružnica Črnomerec, Centra za socijalni rad.

13. Dakle, pok. LU je upravo na ime predmetne nekretnine primala novčanu pomoć od Centra za socijalnu skrb.

14. Nakon što je tužitelj izbacio LU iz predmetne nekretnine, otac tuženika PU preuzeo je potpunu skrb o njoj, a nakon njegove smrti skrb o njoj preuzeli su tuženici koji su samostalno snosili sve troškove pogreba, kao i troškove Doma za starije u kojem je do smrti boravila LU.

15. Zbog svega navedenog tuženici smatraju da je tužitelj nedostojan nasljedstva iza pok. ŠU, čak i nužnog dijela, što je razvidno i iz činjenice da je pok. LU za života sve oporučno ostavila ocu tuženika, ali koji je nažalost preminuo prije ŠU, zbog čega oporuka nije imala pravni učinak.

16. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška.

17. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu br. Z- 37721/08 od 27.06.2008 g (list 4 spisa) potvrde o otplaćenom dugoročnom kreditu od 31.12.2089 g (list 6 s 16 i 17 spisa), brisovno očitovanje od 09.03.2090 (list 7 spisa), potvrdu o otplaćenom kreditu od 30.06.1091 (list 8 spisa), Ugovor o zajmu od 19.09.2997g ( list10-12 spisa), rješenje od 16.09.1987 (list12 spisa) rješenje od odobravanju kredita od 12.08.1988 (list13 spisa), Uplatnicu od 15.05.1991 (list 15 spisa) račun br 958 0d 10.06.1991 i uplatnicu od 15,04.1991 (list 16-17 spisa), rješenje o nasljeđivanju br O-2060/2018-9 od 15.04.2020 (list19-21 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 22-25 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 26-28 spisa), Rješenje o nasljeđivanju br. O-843/75 od 21.10.1975 (list spisa),

nasljedničku izjavu (list 30 spisa), Građevinsku dozvolu od 28.02.1978 (list 31-33 spisa), saslušane su stranke i svjedoci HU, BU, KU, IU, TU.

18. Tužbeni zahtjev u cijelosti je neosnovan.

19. Na okolnost osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, saslušani su svjedoci i stranke.

20. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Rješenje broj Z-37721/01 od 27.6.2008.g. iz kojeg je razvidna uknjižba brisanja založnog prava u iznosu od 230.000,00 DIN uknjiženog u korist Zagrebačke banke temeljem ugovora o kreditu od 15.9.1980.g. i Rješenja ovog suda posl.br. Z-13324/80 i uknjižba brisanja založnog prava u iznosu od 750.000,00 DIN uknjiženog u korist Zagrebačke banke temeljem ugovora o kreditu od 26.5.1978.g. i Rješenja ovog suda posl.br. Z-8982/78.

21. Nadalje, izvršen je uvid u Potvrdu o otplaćenom kreditu Bali Imbre od 31.12.1989.g., Potvrdu o otplaćenom dugoročnom kreditu od 30.6.1991.

22. Nadalje, izvršen je uvid u Ugovor o zajmu i Rješenje o dodjeli zajma između RO Trgovačka mreža Varaždin, Bali Milici na iznos od 700.000,00 DIN od 19.9.1987.g.

23. Izvršen je uvid u Rješenje o odobrenju stambenog kredita EU kao radnici RO Trgovačke mreže Varaždin u iznosu od 2.500,000,00 DIN. od 12.08.1988

24. Izvršen je uvid u Račun broj 958 na ime Bali Imbre, Vodovoda - komunalne RO za vodoopskrbu s potpunom odgovornošću Zagreb o izvedbi vodovodnog priključka 3/4 od pocinčanih cijevi u visini 12.924,60 DIN. od 19.06.1991.

25. Izvršen je uvid u Račun broj 353/SG-91 na ime Bali Imbre, Ceste Zagreb, RO za održavanje cesta i ulica grada Zagreba, na iznos 2.356,50 DIN od 14.05.1991.

26. Izvršen je uvid u uplatnicu za sanaciju prijekopa, Imbre Bali od 15.04.1991.

27. Izvršen je uvid u Rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-2060/2018-9 od 15.4.2020. kojim je utvrđeno da ostavinsku imovinu pok. ŠU čine nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkčbr. [katastarska čestica] oznake dvorište u Ulici braće Marekovića površine 161 čhv, upisano kao zk tijelo AI., suvlasništvo ostaviteljice navedene kao LU, [adresa] u 2/6 dijela te zkčbr. [katastarska čestica] oznake dvorište u Ulici braće Marekovića površine 127 čhv upisano kao ZK tijelo AII., suvlasništvo ostaviteljice navedene kao LU, [adresa], u 2/6 dijela (koja nekretnina odgovara nekretnini upisanoj u PL 36 k. o. [katastarska općina] mbr. 335568, kat. čest. [katastarska čestica] ĆU kuća broj 61A, [adresa] i dvorište ukupne površine 456 m2, te kat. čest. [katastarska čestica] ĆU [adresa] voćnjak i dvorište ukupne površine 581 m2 upisane na ime ostaviteljice kao korisnice u 1/2 dijela, te pokretnine novčana sredstva na računu štednja u valuti avista broj 20181006366 otvorenom kod PBZ Zagreb d.d. na ime ostaviteljice na dan 1.2.2018.g. iznos 702,19 EUR, te na dan 8.2.2019. iznos 702,83 EUR, novčana sredstva na računu devizna štednja avista broj 2533659824 otvorenog kod Zagrebačke banke d.d. na ime ostaviteljice na dan 1.2.2018.g. iznos 620,25 EUR, te na dan smrti 630,13 EUR, novčana sredstva na računu [broj bankovnog računa] (novi račun u OTP banci d.d. [broj bankovnog računa]) otvoren u OTP banci d.d. na ime ostaviteljice sa stanjem 0,00 HRK, račun potraživanja banke po osnovi naknade 200,04 HRK, novčano potraživanje prema HZMO s naslova neisplaćene mirovine u neutvrđenom iznosu, novčano potraživanje prema HZZO s osnova preplaćenog zdravstvenog osiguranja u neutvrđenom iznosu.

28. Na navedenoj imovini prema Rješenju o nasljeđivanju proglašeni su AU iz [adresa] u 1/2 dijela, OU iz [adresa] u 1/4 dijela i SU iz [adresa] u 1/4 dijela.

29. Prema obrazloženju Rješenja o nasljeđivanju utvrđeno je da je na ročištu 16.5.2018.g. utvrđeno rodoslovlje iza pok. ostaviteljice, a to su zakonski nasljednici prvog nasljednog reda AU sin, te GU i OU, unuci i zakonski nasljednici pok. NU, sina ostaviteljice, umrlog prije ostaviteljice.

30. Također je tijekom postupka proglašena pisana oporuka ostaviteljice od 26.3.2009.g. kojom je ostaviteljica svojim univerzalnim oporučnim nasljednikom proglasila sina NU, dok je osporila sinu RU pravo na nužni dio zbog darovanja kojeg je dobio za života ostaviteljice.

31. Obzirom je oporučni nasljednik NU umro prije ostaviteljice 1.7.2011.g. predmetna oporuka ostaviteljice nema pravni učinak prema nasljednicima.

32. Iz Rješenja o nasljeđivanju razvidno je da su se svi zakonski nasljednici prihvatili svojeg zakonskog dijela po zakonu, dok je AU osporio ostalim nasljednicima pravo na nasljeđivanje nekretnine zkčbr. [katastarska čestica] oznake dvorište u Ulici braće Marekovića površ. 127 čhv upisano kao ZK tijelo AII. u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za koje smatra da neovisno o zemljišnoknjižnom upisu ostaviteljice kao suvlasnice u 2/6 dijela predstavlja njegovo vlasništvo u cijelosti te time ne predstavlja imovinu ostaviteljice.

33. Prema uvidima u zk.izvadak iz ZK navedena nekretnina upisana je kao suvlasništvo pok. ostaviteljice u 2/6 dijela.

34. Izvršen je i uvid u prijepis Posjedovnog lista prema kojem su LU i AU posjednici sporne nekretnine, svaki u 1/2 dijela.

35. Izvršen je uvid u Rješenje o nasljeđivanju od 21.10.1975.g. iza pok. ĐU, čiju ostavinu sačinjavaju nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/3 dijela, a koje se sastoje od kuće i dvorišta na kat. čest. broj [katastarska čestica] ZK tijela A-I, a njegovim nasljednicima proglašavaju se na temelju zakona supruga LU u 1/2 dijela i sin AU u 1/2 dijela.

36. Prema obrazloženju Rješenja o nasljeđivanju utvrđeni su kao nasljednici prvog nasljednog reda LU, AU, koji su se prihvatili nasljedstva, te MU koji se odrekao nasljedstva u korist majke ŠU.

37. Izvršen je uvid u Građevinsku dozvolu od 28.1.1998. grada Zagreba - Općina Črnomerec, Sekretarijat za građevinarstvo, komunalne i stambene poslove kojim se odobrava Bali Imbri i Jelki kao investitorima da mogu izgraditi stambeni objekt i garažu na gradilištu označenom pod kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stara izmjera kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koja se nalazi u Zagrebu, Braće Marekovića 61.

38. Cjelokupna dokumentacija koju je sud naveo dostavljena je u spis do okončanja prethodnog postupka i samo ta dokumentacija cijenjena je tijekom postupka, dok preostala dokumentacija koja je predana nakon zaključenja prethodnog postupka nije prihvaćena kao dokaz, obzirom na odredbe Zakona o parničnom postupku.

39. Nadalje, sud je saslušavao svjedoke i stranke.

40. Svjedok HU iskazao je da je susjed na adresi [adresa] od 1969.g. Zemljište za kuću koja je predmet ovog spora kupio je NU, brat tužitelja. Na mjestu zemljišta bila je stara kuća koja je srušena, i na tom mjestu građena je nova kuća, po njegovim pretpostavkama kuću je svojim sredstvima gradio NU, koji je imao i svoj obrt, te pretpostavlja da je digao i kredit. U samom građenju kuće i on je osobno sam pomagao, kao i drugi susjedi, možda je ponekad imao i radnike, ali danas nema točno sjećanje o tome. Ne vjeruje da je bilo tko drugi sudjelovao u gradnji kuće. Kad se tužitelj doselio po njegovom sjećanju išao je u 8. razred, a kasnije je učio zanat kod brata NU. Majka LU bila je domaćica i ona bi im znala spremati jelo kada su radili na kući. Otac stranaka, odnosno tužitelja, po njegovim saznanjima nije financijski sudjelovao u gradnji kuće, kada su se doselili on je relativno kratko živio, rano je umro. Građevinski materijal za gradnju kuće također je financirao Vendel, sjeća se da kad su se zalijevale deke, donje deke radili su, a kasnije su dopremljeni i mikseri. Danas ne može iskazati koliko se točno dugo kuća gradila, misli da je krovište radio tužitelj. Kuća se sastoji od podruma, dva kata i krovišta. U donjem dijelu kuće trebala je živjeti majka LU, ali ona se radije preselila bratu tužitelja, ali neko vrijeme je živjela u kući dok se kuća radila. Jedno vrijeme u kući živio je i prijatelj od tužitelja, Kuća se gradila 12-15 godina, tužitelj je živio u [adresa], gdje je imao stan. Što se tiče uvođenja struje i vode, misli da je to sve financirao Vendel, a već je postojala septička jama, a to je sve napravljeno dok se kuća radila. Tužitelj je fizički pomagao u gradnji kuće, kada je bio mladić, radio je kod brata u obrtu. Danas ne zna točno kada se kuća počela graditi, a završena je otprilike prije 15 godina, kada se tužitelj razveo. Tužitelj je radio u Zagreb gradnji, tužitelj je postavio ogradu oko kuće i izgradio krovište, vjerojatno je dobio kredit u Zagreb gradnji i pomagali su mu radnici, bravari. Po njegovim saznanjima kada se kuća završavala, tada je financijski sudjelovao tužitelj, kao što je naveo, u izgradnji krovišta i ograde. LU iselila je iz kuće, bratu tužitelja, ali danas ne zna da li je to bilo dobrovoljno ili je morala iseliti. O majci ŠU je skrbio brat tužitelja kod kojega je živjela nakon što se iselila iz kuće, a nakon njegove smrti, djeca od brata, ne zna zašto je tužitelj napustio brata u obrtu i prestao raditi kod njega. Nije mu poznato da li se LU pokušala vratiti u tu kuću, pretpostavlja da je to bilo iz razloga što je tužitelj bio teška osoba, a i živio je u [adresa].

41. Svjedok BU iskazao je da je susjed nekretnini koja je predmet ovog spora i po njegovim saznanjima zemljište za kuću kupio je brat tužitelja MU, kojeg su zvali ŽU i on je izgradio kuću, imao je svoj obrt i njegovi radnici su radili na kući, kao i susjedi. ŽU je dizao i kredite za izgradnju kuće. Inače građena je na mjestu gdje je ranije postojala stara kuća koja je srušena, ali za spornu kuću napravljeni su novi temelji, a na temeljima stare kuće odnosno faktično temelji su nastavak predmetne kuće. Nešto novaca imala je i LU, majka tužitelja i brata ŽU, i ona je i hranila ljude koji su radili na kući, znala je čuvati i djecu i za to je dobivala novce, kada je trebalo ona bi pričuvala djecu, ali bi je za to ljudi i plaćali. Za građevinski materijal dizali su se krediti, a da li je tužitelj dizao bilo kakav kredit za kuću, to ne zna. Tužitelj je malo sudjelovao u gradnji kuće. Radio u obrtu kod svog brata, ali su se posvađali i nakon toga tužitelj je otišao. Kuća se gradila nekoliko godina. U dovršavanju kuće izrađena je fasada i krovište, ali i ne zna kazati tko je to financirao. U kući je živio jedan podstanar i to cca 10 godina, plaćao je režije, a stanarinu je plaćao tužitelju. Majka je živjela u kući ali tu i tamo, u prizemlju kuće izgrađena je soba i kuhinja, ali majka nije mogla živjeti u toj kući, a otišla je zato jer se nije slagala sa tužiteljem, otišla je živjeti u [adresa], Vladi, ali ondje je živjela u podrumu, a kasnije ju je brat tužitelja smjestio u dom, gdje je i umrla. Kuća inače ima podrum koji je bio namijenjen za mamu, prizemlje, jedan kat i krovište. Kuća ima i ogradu, jedan dio ograde ogradio je tužitelj, ali ne zna tko je financirao tu ogradu. Krovište na kući izgrađeno je prije više od 15 godina. Tužitelj je otišao iz obrta brata nakon što su se posvađali, zbog alkohola, obzirom je brat tužitelja rekao da alkoholičari kod njega ne budu radili. O majci se brinuo ŽU, a nakon njegove smrti nastavili su djeca, oni su i doplaćivali dom u kojem je živjela i oni su je i pokopali. Tužitelj se nije brinuo o majci, nakon što je MU poginuo, o baki ŠU brinula su se djeca brata tužitelja koja su doplaćivali dom i posjećivali je u domu, ona ih je othranila i oni su je faktično obožavali.

42. Svjedok KU iskazala je da je kao dijete dolazila u nekretninu koja je predmet ovog spora odnosno , dolazila je u staru kuću koja se sastojala od dvije prostorije, a u kojoj je živjela JU (LU), VU (AU) i ŽU odnosno MU, tužiteljev brat, dok je LU njegova majka. Uglavnom je boravila sa LU jer su braća već radila. Međutim, kuća koja je predmet ovog spora je sagrađena u dvorištu stare kuće i gradio ju je po njenim saznanjima VU ili AU, jer je ŽU (MU) gradio u [adresa]. Period u kojem je često dolazila bio je do škole, a kasnije je povremeno dolazila. Ne zna kada se kuća počela graditi, ali po bila je sagrađena kad se tužitelj već oženio, možda ne do kraja ali bila je sagrađena. Obzirom je u tom periodu bila malo dijete u samom početku kada je počela dolaziti kuće nije bilo. Kako je shvatila, kada je tužitelj ušao u vezu sa svojom bivšom suprugom, tada se počela kuća graditi, to je po sjećanju. Uvijek je smatrala da je tu kuću gradio tužitelj, a da je njegov brat gradio kuću u [adresa]. To je bilo njeno viđenje, ali službene papire nikada vidjela nije. Ne sjeća se tko je sudjelovao fizički u gradnji kuće, pretpostavlja da je to bio tužitelj sa svojim prijateljima, kako se tada radilo, ali ja ona nije vidjela nikakvog radnika. Nema nikakvih saznanja tko je gradnju plaćao. Po njenim saznanjima kuću u [adresa] gradili su LU i MU ili ŽU, dok je ovu kuću u [adresa] gradio samo tužitelj, to je njeno mišljenje, ali službeno nikakvih saznanja o bilo kakvim dokumentima ili računima nema. Na pitanje pun. tuženika, ne znam koje godine je kuća počela sa izgradnjom. Na pitanje suda, nema saznanja tko je platio sahranu ŠU. LU uglavnom je živjela sa ŽU i njegovom obitelji o kojoj se i brinula, to su A i OU. Nije joj poznato da bi LU sačinila oporuku. Tužitelj nije cijelo vrijeme živio u [adresa], živio je u [adresa] sa suprugom i dvoje djece, O i G, a nakon toga vratio se, pretpostavlja nakon razvoda, ali ne zna točno koliko je brak dugo trajao, misli da su djeca već bila odrasla kada se vratio u kuću u [adresa], ali je dolazio graditi kuću. Odnosno, točno je da je on dolazio održavati kuću dok je živio u [adresa], ali fizički nije vidjela da bi tužitelj gradio kuću, međutim iskopao je temelje, to je sigurno i LU je sudjelovala i pomagala, a da li je MU ili ŽU, to ne zna.

43. Tužitelj je radio jedno vrijeme kod svog brata, međutim nakon nekog vremena je otišao, ali ja razlog ne zna. MU je imao obrt, bio je električar, sjeća se da je MU radio struju u kući sa svojim radnicima i da je LU, njegova majka pomagala, brinula se o ljudima koji su radili.

44. Svjedok IU iskazala je da je rođena u [adresa] i cijeli život živi u [adresa]. Parcelu za nekretninu kupili su otac i majka tužitelja, nakon što su prodali nekretninu u Hrvatskoj u blizini Koprivnice. Parcelu su kupili zajedno sa kućom, a nakon što je izgrađena nova kuća, tada je stara kuća srušena. Stara kuća srušena je nakon što se teta, odnosno LU preselila kod brata tužitelja, MU ili ŽU. Novu kuću gradio je tužitelj. Naime, ona je 1981.g. bila na vjenčanju tužitelja i njegove supruge, i tada je već tetak CU bio pokojni, a brat MU je na tom vjenčanju rekao da je tu kuću koja je sagrađena gradio tužitelj. Dolazila je u Hrvatsku kroz taj period, naime postojale su točnije dvije parcele. U početku je bila jedna parcela, ali nakon smrti tetka parcela je podijeljena na dva dijela, od toga jedna je pripala tužitelju, a druga je pripala majci ŠU. Brat MU počeo je graditi kuću na parceli koja je pripala majci i izgradio je temelje, ali je odustao jer je počeo graditi kuću u [adresa] i nije mogao istovremeno graditi dvije kuće. Na drugoj parceli koja je pripala tužitelju, kuću je gradio tužitelj. Koliko zna, jedan jedini dan je brat MU pomagao tužitelju graditi njegovu kuću, ali gradio je kuću na moru i nije imao vremena sudjelovati u gradnji kuće tužitelja. Točno ne zna gdje je tužitelj radio kroz to vrijeme ali počeo je raditi sa bratom MU i radili su zajedno 6 godina. Osobno nije zapamtila gdje je radio tužitelj, ali radio je kod drugih poslodavaca. Mislim da su prekinuli zajedno raditi ne zbog svađe, već je tužitelj otišao raditi na bolje plaćeni posao. LU živjela je u staroj kući, tužitelj joj je plaćao režije i davao joj novac za uzdržavanje do 1985.g. kada ju je sin MU zamolio da se preseli živjeti k njemu jer je ostao sam sa dvoje male djece. Nema saznanja da bi LU sačinjavala oporuku. Na dijelu parcele na kojem je MU počeo raditi temelje, takvo je stanje i ostalo i takvo je stanje i danas, na tom dijelu kasnije se ništa nije gradilo. Posjećivala je LU u kući u [adresa] kod Vendela i u kući u [adresa]. Nije vidjela tužitelja da fizički radi na kući, bila sam na vjenčanju tužitelja kad je kuća izgrađena, ali posjećivala je Jelku u [adresa], tako da nije vidjela da je fizički radio na kući. Po njenim saznanjima, kredite za izgradnju kuće dizao je tužitelj, ne zna točno, zna da se radilo o tri kredita, a da su namijenjeni za gradnju kuće, piše na ugovoru. Svu dokumentaciju joj je tužitelj, to je bilo 2015.g. kada je došla po LU da je vodi sa sobom u Mađarsku, tada je odsjela kod tužitelja i tada joj je pokazao te papire i sada u srijedu joj je također pokazao te papire. Sa tužiteljem prije ovog ročišta razgovarala je o ovom predmetu, jer kada je dobila poziv pitala ga je zašto je dobila.

45. Svjedok TU iskazala je da joj je poznat predmet ovog spora. Po njenim saznanjima, parcelu za nekretninu koja je predmet ovog spora kupio je tužitelj, a saznanje o tome da je on kupio parcelu ima, budući su bili u kontaktu i on joj je rekao da je kupio parcelu za kupnju kuće. Konstantno su u kontaktu. Razgovarali su o tome, obzirom su bili u kontaktu od kupovine, pa nadalje, i ovaj tjedan su o tome razgovarali. Tužitelj joj je pokazivao dokumente ranije, ali kada ranije, to ne zna. Poruke joj je također slala i A putem WhatsApp poruka. Bila je u kontaktu sa tužiteljem i dolazila je u Hrvatsku i vidjela je da je on gradio kuću. Gradio ju je sa svojim radnicima. Brat MU nije baš pomagao tužitelju u gradnji te kuće. Ne može točno iskazati kada se kuća počela graditi, ali bilo je to davno i vidjela je kad se to gradilo. Brat MU nije u Zagrebu gradio kuću, bolovao je od astme i gradio je kuću na moru. Glede financiranja kuće zna da je tužitelj dva puta digao kredit, a njegova supruga treći puta. Zna da su bili za gradnju kuće jer je vidjela papire, ali to je bilo davno i ne sjeća se što je pisalo na tim papirima. Bilo je prije dosta godina i te papire joj je pokazao tužitelj. Po njenim saznanjima, tužitelj je živio u toj kući. Po njenim saznanjima, LU nije ostavila nikakvu oporuku. Ja nema saznanja gdje je radio tužitelj. Kada je vidjela tužitelja da radi na kući, žbukao je zidove.

46. Tužitelj je u iskazu naveo da su zemljište za kuću koja je predmet ovog spora kupili njegovi roditelji, a nakon smrti oca, to zemljište naslijedili su majka i on. Zemljište za kuću kupljeno je oko 1971.g., a otac je umro 1975.g. Kuća se počela graditi 1978.g.(temelji), a on je podigao kredit 750.000 tadašnjih dinara, a kuću je počeo graditi 1979.g. Sljedeće godine 1980. digao je drugi kredit i još uvijek je tada radio kod brata. Nije točno da mu je brat pomogao graditi kuću, već je on kupio kod [adresa] u [adresa], 1980. zemljište za kuću. Kuća je građena kreditima koje je on podigao. U gradnji kuće pomagali su mu prijatelji, ali nije ih plaćao, to je bila prijateljska usluga. Sav materijal za gradnju kuće kupio je sam, a 1987.g. supruga je digla kredit,i drugi kredit 1988.g. Kada se kuća počela graditi ja imao je 22 godine. Budući je nova kuća građena iza postojeće stare kuće, majka živjela je živjela s njime, odnosno živjeli su zajedno u toj staroj kući, majka je bila kućanica. Ona je pomagala na način da je kuhala i održavala kućanstvo, ali on plaćao režije za kuću. M majka nije imala nikakve imovine niti bilo kakve štednje, uzdržavao ju je dok su živjeli zajedno. Majka je otišla živjeti sa bratom, faktično je 1985.g. otišla za stalno živjeti kod brata, čuvala je unučad, a on već imao djecu i plaćao vrtić .Supruga kupila je stan u [adresa], ali to je bilo 2009.g. i živio je u tom stanu, ali odlazio graditi kuću koja je predmet ovog spora. Struju i vodu je također radio, pomagali su mu prijatelji, a sami su radili na gradnji kuće, fizički. Nikada nije unajmio radnike za gradnju kuće. Bio je zaposlen kod brata do 1981.g, u Zagreb gradnji je počeo raditi negdje 1987. ili 1988., u međuvremenu je radio kod poduzetnika, ali je i dvije godine imao obrt. Vlasnik Zagreb gradnje mu je pomogao u izgradnji fasade, ograde i krovišta, međutim on je u međuvremenu umro. Kuća je faktično dignuta pod krov negdje 1995., moguće i prije, prethodno je supruga digla kredite, a krovište je postavljeno pred 4 godine. prijatelji koji su mu pomagali su bili je L Š, ali je preminuo u veljači, pomagao mu je i njegov brat. Od brata je otišao jer mu nije platio dnevnice za rad u Dubrovniku, a rad je uključivao i rad na terenu. On 40 godina, za života majke i pokojng brata nije zatražio upis vlasništva, zato jer nije znao da mora, ali projekti i troškovnik glase na njegovo ime, na njima i kao investitora, da nije imao te dokumente ne bi mogao podići kredit u banci. Majka je otišla živjeti k bratu kada je trebalo čuvati unuke, odnosno tužene, a bratu je pomagala i dok je gradio kuću u [adresa], a gradio je višestambeni objekt. Majka mu ništa oporučno nije ostavila ali je točno da su 2009.g. ona i brat napisali oporuku, ali smatra tu oporuku sramotnom, ali to ide njima na dušu. O majci s trebao brinuti brat kod kojeg je živjela, a on sam imao je svoju obitelj. Majka je u dom otišla od brata, a kad je brat preminuo ona je naslijedila bratovu imovinu i tada je otišla u dom. Točno je da su tuženi sklopili ugovor sa domom, ali majka je i živjela sa njima. Majka i otac pokopani su u [adresa], a grobno mjesto kupio je brat nakon što je umro otac i to grobno mjesto plaća onaj tko će biti pokopan tamo. On neće sigurno tamo. Posjećivao majku u domu. točno je da je iznajmljivao kuću koja je predmet spora, to je bilo kada je počeo raditi u Zagreb gradnji oko 1995.g. U kući je bio samo jedan podstanar, živio je u jednoj sobi, on je živio i u [adresa] i bio je po terenu i taj podstanar mu je pomagao raditi na kući i plaćao je režije, konkretno vodu i struju. U [adresa] je živio sa suprugom koja je kupila stan od novca koji je dobila od tete, a stan je otplaćivao zajedno sa suprugom, faktično od plaće.

47. I-Tuženik je iskazao da je zemljište za kuću koja je predmet spora kupio je njegov djed i trebale su biti dvije kuće, naime prvotno je bila jedna stara kuća, stara kuća je bila malena i pored nje rađeni su temelji za novu kuću, a nova kuća građena je obiteljski i obitelj je živjela u toj staroj kući dok se ne bi preselili u novu. Kasnije je stara kuća srušena. Otac se školovao u Zagrebu i kasnije je imao svoj obrt. Što se gradnje tiče kuće, otac je financirao gradnju, on je bio vlasnik obrta i tužitelj je bio zaposlen kod njega, tako da ukoliko je digao nekakav kredit, mogao je dignuti samo preko njegovog oca. Građevinski materijal za kuću kupovao je otac, pomagali su u gradnji kuće susjedi, a za neke stvari unajmljivao je radnike, a novac za temelje je dala i baka, naime ona je radila na tržnici i prodavala je jaja i tako je i zaradila novac, a čuvala je i djecu, ne samo unučad nego i tuđu djecu i tako zarađivala. Njegova majka jest bila kazneno gonjena ali od 1987.g. U njihovom kućanstvu zajedno su živjeli otac, majka, sestra, on i baka. Baka je faktično doselila kada ju je tužitelj istjerao. Baka je njegovom ocu doselila oko 1981. ili 1982.g., a on kao dijete znao je s bakom odlaziti u kuću koja je predmet ovog spora i tada je u toj kući, čega se ja sjeća, živio podstanar, kuća je bila dvokatnica, osim što nije imala krovište. Po njegovim saznanjima točno je da je za krovište digao kredit tužitelj. Otac je umro je 2011.g. Kuća koja je predmet ovog spora dovršena je negdje početkom 1990.-ih godina. On i sestra nisu željeli baku smjestiti u dom, željela se vratiti u kuću koja je predmet ovog spora, jer je ona tamo imala svoje prostorije, ali obzirom se nije mogla vratiti u tu kuću, njihova jedina opcija bila je smjestiti je u dom, jer tamo gdje je do tada živjela nije imala uvjeta za život. O baki su se sestra ion brinuli nakon očeve smrti. Dom je plaćan od mirovine koju je baka naslijedila od njegovog oca, oko 70 % minimalne mirovine, a doplaćivali su on i sestra. Nema saznanja iz kojeg se razloga moj otac odrekao svog dijela nasljedstva u korist moje bake. Baka je sačinila oporuku i svu imovinu koju je u tom trenutku imala ostavila je njegovom ocu, a u oporuci je doslovno napomenula da je tužitelj namiren za života. Obzirom je otac nije ništa naslijedio, baka je htjela je ispraviti tu nepravdu tako da imovina iza njezine smrti pripadne njegovom ocu, MU. Baka je pokopana je na groblju u [adresa]. Njegov otac je kupio to grobno mjesto, a nakon njegove smrti naslijedili su ga sestra on ja. Tužitelj je u početku baku posjećivao u domu, možda svega prvih mjesec dana, nagovarao ju je da imovinu prepiše na njega, ali su se posvađali i nakon toga ju nije posjećivao, čak je prije smrti molila da ga nagovori da ju dođe posjetiti da ga vidi. To se događalo uvijek oko blagdana. Po njegovim saznanjima tužitelj je prestao raditi kod oca jer je dolazio alkoholiziran na posao, vjerojatno nije radi toga ispunjavao svoje zadatke. Živio je u [adresa], možda je do 1987.g. živio u kući, ali je faktično živio u [adresa]. Baka je imala i zdravstvenih problema, nepunih mjesec dana nakon smrti njegovog oca slomila je ruku i kuk i on su se brinuli o njoj i plaćali joj što bilo potrebno za liječenje, kasnije je imala i operaciju oka, skidala je mrenu, ta operacija plaćena je preko HZZO-a ali dok joj je bila potrebna bilo kakva pomoć oko zdravlja, o tome smo brinuli sestra i ja. Također imali su i punomoći od bake i to za bankovne račune, a isto tako i punomoći za podizanje pošte. Tužitelja je faktično prvi puta vidio na dan smrti oca. Tada sam je imao 29 godina, a do tada nikada nije vidio tužitelja da bi posjećivao tatu. Baka došla je došla s njima živjeti jer više nije bio moguć suživot sa tužiteljem i ona nije došla iz razloga da bi njih čuvala, o njima se je brinula naša majka, do te 1987.g. kada je otišla u zatvor, a moj otac je imao izvanbračne veze i o nama su brinule žene s kojima je moj otac tada bio u vezi.

48. II-Tužena je u cijelosti bila suglasna s iskazom I-tuženika, svog brata. Dodala je da je netočno da je baka došla živjeti s njima kako bi ih čuvala već zato jer ju je tužitelj istjerao iz kuće. Naime ona je rođena 1981., aj brat 1983. i nije bilo razloga da ih baka čuva, već nije mogla živjeti s tužiteljem. Tužitelj je svega dva puta posjetio baku u domu, s time da bi je prvi puta tužitelj nagovarao da prepiše svoju imovinu na njega, o čemu joj je baka pričala, a drugi puta kada je bila u posjeti baki i sama je stajala ispred vrata bakine sobe i tada je čula tužitelja kako nagovara baku da njemu prepiše svoju imovinu, i uvijek su se posvađali oko tog razloga. Iskaz tužitelja u kojem on navodi da su nakon smrti mog djede njegovu imovinu naslijedili samo on i baka, je netočan, imovinu su naslijedili: baka, tužitelj i njen otac, koji je kuću i gradio jer je imao svoj obrt, ali on se svojeg dijela odrekao u korist bake. Tužena je u svom iskazu navela da joj je baka prenijela informaciju da je tužitelj tražio od nje da na njega prenese svoj suvlasnički dio nekretnine, a isto je čula i jednom prilikom kada je tužitelj posjetio baku u domu, kako je izričito nagovara da svoj suvlasnički dio prenese na njega.

49. Nakon provedenih dokaza sud je analizirao sve dokaze i to svaki pojedinačno, kao i sve zajedno u njihovoj ukupnosti.

50. Svjedoci HU i BU susjedi nekretnine, u svojim iskazima naveli su da je zemljište za kuću koja je predmet spora kupio NU, koji je imao svoj obrt, gradio je kuću na zemljištu gdje je postojala prvotno stara kuća građena je nova kuća. Pomagali su mu i radnici koji su bili zaposleni u njegovom obrtu, kao i ovi svjedoci, malo je pomagao i tužitelj, ali građevinski materijal, prema njihovim saznanjima, za kuću kupio je NU, a tužitelj je živio u [adresa], gdje je imao stan. U gradnji kuće pomagala je i LU, koja je i dvorila radnike dok su gradili kuću. Za građevinski materijal NU dizao je kredite, nisu imali saznanja da bi tužitelj dizao bilo kakve kredite, a kuća se gradila 12-15 godina i po njihovom sjećanju završena je prije 15 godina. Obojica svjedoka napomenula su da je LU, majka RU i NU, morala otići iz kuće jer se nije slagala s tužiteljem i otišla je živjeti k bratu NU. Obzirom je NU poginuo 2011.g. do smrti ŠU brinula su se njegova djeca OU i SU.

51. Ovim svjedocima sud je poklonio vjeru, budući su susjedni, nesrodni i nepristrani svjedoci koji su i pomagali na izgradnji kući, stoga imaju neposrednih saznanja o tome tko je kuću gradio i nemaju nikakvih interesa za ishod ove parnice.

52. Svjedok KU, suprotno iskazima prethodne dvojice svjedoka, iskazivala je da je po njezinim saznanjima kuću koja je predmet spora gradio tužitelj, dok je njegov brat MU gradio kuću u [adresa], a ta saznanja ima obzirom je često dolazila u tu kuću, ali u tom periodu bila je malo dijete, ali nema saznanja faktično tko je gradnju kuće plaćao, dodala je da je u gradnji pomagala i LU i nema saznanja da li je u gradnji kuće pomagao MU.

53. Ova svjedokinja je iskazivala uglavnom temeljem svog mišljenja, i o periodu dok je bila dijete, iako ističe da je kuću gradio tužitelj, nema saznanja tko je financirao gradnju kuće. Stoga iskaz ove svjedokinje sud nije prihvatio kao vjerodostojan.

54. Svjedokinje IU i FU suglasno su iskazale da je po njihovim saznanjima kuću gradio tužitelj, ali faktično živjele su cijeli život u Mađarskoj, te nemaju neposrednih saznanja, ali tužitelj im je osobno pokazivao dokumentaciju o dizanju kredita, i to je učinio neposredno pred ovu raspravu, očito ih pripremajući za iskaze tijekom postupka. Svjedokinje su iskazivale uz pomoć sudskog tumača, obzirom ni jedna nije govorila hrvatski, a tijekom postupka u iskaze ovih svjedokinja pokušao je intervenirati sam tužitelj, o tome što da iskažu, stoga sud također ove svjedoke ne smatra vjerodostojnima jer nemaju neposrednih saznanja, sva saznanja koja crpe o gradnji kuće dobivale su od tužitelja koji im je pokazivao i dokumentaciju o podignutim kreditima, očito pripremajući ih za iskaze u parničnom postupku.

55. Tužitelj je u svom iskazu u cijelosti iskazivao suglasno i činjeničnim navodima iz tužbe. Iskazao je da je kuća koja je predmet spora građena na zemljištu koje su kupili njegovi roditelji, a nakon smrti to zemljište naslijedili su majka i on, zemljište je kupljeno 1971.g. a kuća se počela graditi 1978. Potvrdio je da je digao kredit od 750.000,00 tadašnjih dinara, kada se kuća počela graditi, te je naveo da je sav građevni materijal kupio sam, a pomogla mu je i supruga koja je digla kredit 1987. i 1988.g. i građena je na temeljima postojeće stare kuće. Međutim, on je također u svom iskazu naveo da iako je gradio kuću, živio je u [adresa] sa suprugom u stanu koji je supruga kupila, što bi značilo da je to bilo od početka braka 1981.g., a kao što je razvidno iz iskaza, kredite je supruga dizala 1987. i 1988.g., a tužitelj je naveo da joj je u otkupu tog stana i on pomagao, da bi u jednom dijelu iskaza naveo da joj je novac za stan darovala teta 2009.g., što je u potpunosti neuvjerljivo obzirom su oni živjeli u tom stanu tijekom svog braka, dakle od početka 1980-ih godina. Po njegovom iskazu majka je otišla živjeti k bratu kako bi čuvala njegovu djecu, 1985.g. Potvrdio je da je majka sa bratom MU sačinila oporuku 2009.g. kojom je svoj dio vlasništva u cijelosti oporučno ostavila bratu NU. Naveo je da je za kuću plaćao režije, da je u kući uveo struju, vodu, a u gradnji kuće pomagali su mu prijatelji, koje nije plaćao jer su si međusobno pomagali iz usluge. Osporio je da bi majka pomagala u gradnji kuće jer nije imala nikakve štednje, što je suprotno dokumentaciji koja prileži spisu jer je razvidno da je i majka imala deviznu štednju.

56. Iskazu tužitelja sud nije mogao u cijelosti pokloniti vjeru, iako spisu prileži dokumentacija da je on dizao kredite i to kredit na iznos od 750.000,00 tadašnjih dinara i kredit na iznos od 230.000,00 dinara, što bi iznosilo sveukupno 980.000,00 tadašnjih dinara, zbog kojih kredita je i osnovano založno pravo na kući, koje je kasnije brisano, priložio je također i račune o izvedbi vodovodnog priključka, sanaciju prijekopa. Međutim, dio iskaza koji se odnosi na kredite i zajmove koje je dizala supruga, sud nije mogao pokloniti vjeru jer je supruga istovremeno kupovala i stan u [adresa] u kojem su oni i živjeli, a zasigurno novac nije dobila od tete 2009.g. kako je to naveo tužitelj jer su u stanu u [adresa] živjeli od početka 1980-ih pa do razvoda braka.

57. Nije sporno da je zajedno sa majkom ishodio građevinsku dozvolu, ali oni su bili nasljednici zemljišta u 1/2 dijela, obzirom su isto naslijedili od CU, stoga su samo jedino oni i mogli ishoditi građevinsku dozvolu. Međutim, valja napomenuti da oni nisu bili jedini zakonski nasljednici, već je nasljednik bio i brat MU koji se svog nasljednog dijela odrekao u korist majke, a koja mu je oporučno i ostavila svoj dio vlasništva, međutim obzirom na činjenicu da je MU preminuo prije majke, sama oporuka nema pravni učinak prema nasljednicima i to je utvrđeno u Rješenju o nasljeđivanju iza pok. ŠU.

58. Tuženi su iskazali suglasno da je zemljište za kuću kupio njihov djed i da je kuća građena na mjestu na kojem je srušena stara kuća, ali da je gradnju kuće financirao njihov otac MU koji je imao svoj obrt i koji je kupovao građevinski materijal za kuću, a u gradnji su mu pomagali susjedi, a unajmljivao je i neke radnike, a temelje za kuću financirali su po njihovim saznanjima baka i djed. Potvrdili su da je baka sačinila oporuku sa njihovim ocem koji mu ostavlja svoj dio nasljedstva iza pok. CU, dakle 1/2 vlasništva nekretnine koja je predmet spora, a oporuka je sačinjena iz razloga što je prema oporuci AU namiren za vrijeme života. Njihov iskaz u suglasnosti je sa obrazloženjem Rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŠU.

59. Tuženici su iskazivali da je baka LU k njima doselila, ali ne iz razloga da bi ih čuvala, već iz razloga što ju je iz kuće istjerao tužitelj s kojim se nije slagala, i da nije bilo potrebno da ih čuva već joj je suživot sa tužiteljem postao nemoguć i to je razlog njezinog preseljenja njihovom ocu. Nakon smrti bake, obzirom tužitelj nije dozvolio baki povratak u kuću, nisu imali drugog izbora nego smjestiti baku u dom i brinuli su se o njoj do njezine smrti i naslijedili su je u njezinom vlasničkom dijelu prema Rješenju o nasljeđivanju.

60. Iskazu tuženika sud je u cijelosti poklonio vjeru. Njihov iskaz suglasan je svjedocima HU i BU, za koje je sud već naveo da su nepristrani i nesrodni svjedoci koji nemaju interesa u ovoj parnici i kojima je kao takvima poklonjena vjera u ovom postupku.

61. Imajući na umu sve dokaze provedene u ovom postupku, sud obzirom na protok vremena, nije mogao utvrditi koliko je stvarno novaca u vrijeme gradnje kuće tijekom 1980-ih godina bilo potrebno i čak ukoliko je tužitelj i dizao kredite isključivo za gradnju kuće, da li je taj novac bio dostatan za izgradnju kuće koja ima 4 etaže. Istovremeno, tužitelj je tvrdio da je pomagao supruzi u otkupu stana.

62. Naime, u ovom postupku nije priložen niti jedan dokaz na okolnost utvrđenja vrijednosti kuće, niti je sud mogao obzirom na cijene u vrijeme građenja kuće utvrditi koliko bi novaca bilo potrebno za izgradnju takve nekretnine, obzirom je došlo do promjene valute u dva navrata, dinari su pretvoreni u HRK, a HRK u EUR i nemoguće je usporediti cijene u vrijeme građenja kuće, posebno zbog toga što nije utvrđivana vrijednost kuće i koliko novaca bi bilo potrebno za izgradnju te kuće, i to staviti u korelaciju sa cijenama u vrijeme gradnje, obzirom je proteklo 45 godina od gradnje. Na tu okolnost tužitelj nije predložio nikakve dokaze, a sud nije mogao ni na koji način utvrditi da li bi novac zbog kojeg je dizao kredite doista bio dostatan za izgradnju takve kuće.

63. Osim toga, također sud smatra neobičnom činjenicu da tužitelj traži utvrđenje vlasništva 45 godina nakon početka gradnje kuće i više od 35 godina od završetka gradnje kuće i to nakon smrti i majke i brata MU. Osim toga, i sama II-tužena u svom iskazu navela je da je tijekom dva posjeta tužitelja baki za vrijeme dok je boravila u domu osobno čula,a i baka joj je prenijela da je tužitelj od nje tražio da na njega prenese svoj suvlasnički dio, majka je već ranije sačinila oporuku kojom svoj suvlasnički dio ostavlja sinu DU jer da je tužitelj namiren za života. Dakle njena želja je bila da taj suvlasnički dio pripadne sinu DU, a potom njegovoj djeci, upravo kako je to odlučeno rješenjem o nasljeđivanju iza njene smrt. Tada već je tužitelj bio svjestan da će suvlasnički koji je pripadao majci dio morati dokazivati, stoga je nejasno zašto već tada nije podnio tužbu.

64. Upravo ta činjenica da je tužba za utvrđenje vlasništva podnesena tek nakon smrti brata 2011 i majke 2018 godine svakako ukazuje na to da nije želio da oni budu posebno brat i majka u parnici utvrđenja vlasništva. To je za sud izuzetno suspektno i ukazuje na netočnost navoda tužbe, a točnost navoda odgovor a na tužbu, da je u gradnji većinom sudjelovao NU, a manjim dijelom tužitelj. i nikako samo tužitelj.

65. Shodno svemu navedenome i temeljem provedenog dokaznog postupka u kojem je teret dokazivanja isključivo na tužitelju, sud na temelju provedenih dokaza i njihove ocjene nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je tužitelj doista sam gradio kuću koja je predmet ovog spora, niti su predloženi provedeni dokazi sudu bili dostatni za donošenje takve odluke. Stoga sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) nije mogao sa sigurnošću utvrditi istinitost navoda iz tužbe, zaključivao je primjenom pravila o teretu dokazivanja, te slijedom navedenog i po čl. 221.a Zakona o parničnom postupku tužitelj u cijelosti odbijen ovog tužbom i tužbenim zahtjevom.

66. Slijedom navedenog sud je i odlučio kao u izreci presude.

67. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tuženika po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i u trošak ulazi: trošak sastava odgovora na tužbu /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/, u iznosu 500 bodova, trošak pristupa na ročišta 1.2.2021., 6.10.2021., 6.3.2023., 2.6.2023., 11.10.2023., 8.5.2024., 4.11.2024., 4.4.2025. i 19.5.2025. /Tbr. 9. toč. l. O.T. - RH/ u iznosu od 3.950 bodova, trošak podnesaka od 21.12.2021., 30.9.2022., 25.4.2023. i 4.8.2023. /Tbr. 8. toč. 1. O.T. - R.H./ u iznosu od 1.550 bodova (1 bod = 2,00 EUR), što ukupno iznosi 12.600,00 EUR, čemu treba dodati 10 % za zastupanje više stranaka u postupku u visini 1.260,00 EUR, 25% PDV-a u iznosu od 3.456,00 EUR, pristojba odgovora na tužbu u iznosu od 331,81 EUR, tako da ukupni trošak iznosi 17.656,39 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.

U Zagrebu 19. svibnja 2025.

S u d a c

Sanja Krovinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.

DNA:

- tužitelju uz rješenje o pristojbi na presudu u iznosu od 663,61 EUR

- pun. I-II-tuženika