Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: K-213/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po Vesni Piškorec Kuzmić kao sucu pojedincu uz sudjelovanje Tanje Benotić kao zapisničarke u kaznenom predmetu protiv okrivljenika RC zbog kaznenog djela uvrede iz članka 147. stavak 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 - dalje u tekstu: KZ/11), a povodom privatne tužbe privatnog tužitelja VC, zastupanog po punomoćnici odvjetnici RCĆ, od 25. ožujka 2021., u prisutnosti privatnog tužitelja VC, punomoćnice privatnog tužitelja – odvjetnice RCĆ i okrivljenika RC, a u odsutnosti uredno pozvanog branitelja okrivljenika – odvjetnika Zorana Vidovića, nakon završene javne rasprave, dana 16. svibnja 2025. objavio je, a dana 13. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Temeljem odredbe članka 453. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/2008., 76/2009., 80/2011., 121/2011.

– pročišćeni tekst, 91/2012., – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/2012., 56/2013, 145/2013., 152/2014., 70/2017., 126/2019., 80/2022. i 36/2024.; dalje ZKP/08)

okrivljenik RC,

OIB: [osobni identifikacijski broj],

sin R i KC rođ. V, rođen **.**.1946. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], elektroničar, VŠS, sada u mirovini, sa mjesečnom mirovinom od 600,00 eura, ne ostvaruje druge prihode, oženjen suprugom K koja je ekonomski tehničar, umirovljenica, s mirovinom od oko 600 eura, bez maloljetne djece, suvlasnik obiteljske kuće vrijednosti od oko 80 tisuća eura i vlasnik osobnog automobila marke Mercedes, godina proizvodnje 1994.,odlikovan činom desetara, u tijeku drugi kazneni postupak pred Općinskim sudom u Varaždinu u predmetu broj K-83/2024., zbog kaznenog djela iz članka 147. stavak 2. KZ/11, osuđivan presudom Općinskog suda u Varaždinu broj K-56/2015-20 od 30. studenog 2017., koja je pravomoćna 28. siječnja 2021., zbog kaznenog djela iz članka 147. stavak 2. KZ/11 – uvreda, na novčanu kaznu, ostali podaci nepoznati,

oslobađa se od optužbe

da bi,

I.

dana 07. siječnja 2019. godine u Varaždinu, s ciljem omalovažavanja osobe te povrede časti i ugleda privatnog tužitelja mr. sc. VC, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Upravi za inspekcijske poslove, Sektoru građevinske inspekcije, Područnoj jedinici u Varaždinu dostavio podnesak "PRIJAVA u dobroj vjeri po poznatom prijavitelju za postupanje građevinske inspekcije na adresi u [adresa]" u kojem je za privatnog tužitelja, između ostaloga, naveo da "…ne raspoznaje biber crijep, lakirani parket, zidnu tapetu, pocinčani žlijeb od PVC žlijeba, drvene štafle od željeznih cijevi pravokutnog presjeka, kvadratne čelične cijevi od čeličnog "L" profila, osnovnu građevinsku dokumentaciju…" pa je taj podnesak s takvim omalovažavajućim i uvredljivim navodima tijekom postupanja građevinske inspekcije po toj prijavi u upravnom postupku postao dostupan većem broju osoba navedenog upravnog tijeka, dok je privatni tužitelj za taj podnesak saznao prilikom njegovog saslušanja u svojstvu stranke u tom upravnom postupku dana 6. veljače 2019. godine,

dakle, da bi uvrijedio drugoga, a djelo da bi počinio na način da je uvreda postala pristupačna većem broju osoba,

čime da bi počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda uvredom opisano u članku 147. stavku 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 - dalje u tekstu: KZ/11).

II.

Temeljem odredbe članka 149. stavak 1. ZKP/08 privatni tužitelj VC, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je nadoknaditi s naslova paušala iznos od 200,00 eura u korist proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti ove presude te nadoknaditi nužne izdatke okrivljenika i nužne izdatke i nagradu braniteljice okrivljenika.

Obrazloženje

1. Privatni tužitelj VC podnio je putem punomoćnika Odvjetničkog društva Porobija & Špoljarić d.o.o. dana 25. ožujka 2021. privatnu tužbu protiv okrivljenika RC zbog kaznenog djela uvredom iz članka 147. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, pobliže činjenično i pravno opisanog (list 1-2 sudskog spisa).

2. Presudom Općinskog suda u Varaždinu broj K-117/2019-22 od 8. studenog 2021. okrivljenik RC proglašen je krivim zbog kaznenog djela iz članka 147. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11, a povodom žalbe okrivljenika RC, rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Kž-77/2022-2 od 8. veljače 2023. ukinuta je I stupanjska presuda i predmet vraćen Općinskom sudu u Varaždinu na ponovno suđenje i odluku pred drugim sucem pojedincem.

3. Rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Su-114/2023-6 od 29. rujna 2023. Općinski sud u Koprivnici određen je kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u ovom predmetu.

4. Rasprava dana 13. svibnja 2025. održana je u odsutnosti branitelja okrivljenika odvjetnika Zorana Vidovića koji je na tu raspravu uredno pozvan, izostanak nije opravdao, a na raspravi prisutni okrivljenik RC izjavio je da je suglasan da se rasprava održi u odsutnosti njegovog branitelja.

5. Okrivljenik RC izjasnio se da se ne smatra krivim zbog počinjenja kaznenog djela stavljenog mu na teret privatnom tužbom.

6. U svom iskazu okrivljenik RC navodi da nije sporno da je on sastavio podnesak – prijavu koja je 07.01.2019. predana Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Upravi za inspekcijske poslove, Sektoru građevinske inspekcije, Područna jedinica Varaždin sa sadržajem kakav isti sadržava, ali želi navesti da svi navodi koje je napisao i istaknuo u tom podnesku su istiniti i da stoga kao i iz razloga što na njegovoj strani nije postojala nikakva namjera i ti navodi u podnesku nisu navedeni sa ciljem omalovažavanja, nije došlo niti je moglo doći do povrede časti i ugleda privatnog tužitelja. Navodi da je privatni tužitelj iz podneska selektivno izvukao ovdje optužene navode, a nije sudu predočio svoj nalaz kao niti nalaz instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i tekst pod naslovom nepismeni koji je u novinama napisao ugledni književnik i novinar mag. EC, a što je sve bilo priloženo podnesku odnosno, prijavi koju je podnio građevinskoj inspekciji. Smatra da je svatko tko bi čitao utužene navode mogao iz priloženog zaključiti da se radi o istinitim navodima u podnesku, a ne o uvredama. Kad bi vještak razmislio da je u obvezi postupati u skladu s prisegom, da se ne bi služio neistinama u službene svrhe, a u kojem slučaju se niti on osobno ne bi imao potrebu braniti istinom. Svatko tko ima saznanja o nepravilnostima, treba reagirati i da njegova namjera nije bila vrijeđanje vještaka, već ukazivanje, a moguće na nespretan verbalni način potkrijepljen argumentacijom, kako se ne bi smjelo raditi, a to posebno i iz etičkog razloga, a da bi se pribavljala materijalna korist i što bi ukazivalo na nedopustiv način. Indikatorno je da ukoliko je vještaku zaista stalo do osobnog ugleda, kako to da svoj ugled, svojim načinom pisanja nije krenuo braniti protiv instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i u novinama koje su obznanile informaciju većem broju čitatelja, a i sam se vještak identificirao s osobom u tekstu. Navodi kako je nedopustiva smjelost vještaka da ga svojim nalazom primorava priznati kako ima biber crijep, zidnu tapetu, lakirani parket i ostale materijale u vlastitoj kući koju je sam uređivao, te se od takvih neistina koristi pravo braniti unatoč tome što je taj isti vještak izradio više tisuća nalaza i što je već više godina pred doktoratom. Smatra kako je ova privatna tužba privatnog tužitelja posljedica njegove netrpeljivosti prema njemu, a koja po okrivljenikovom sudu proizlazi iz predmeta Kž-351/12 u kojem je privatni tužitelj pravomoćno osuđen radi prijetnje koju mu je uputio, potom Kž-392/16 u kojem predmetu je pravomoćno osuđen zbog klevete na njegovu štetu, broj P-2254/12 u kojem parničnom postupku je on tražio naknadu štete za duševne bolove, te zbog rješenja Su-333/08 kojim je isti bio razriješen dužnosti vještaka, kao i stoga što je u ovosudnom predmetu K-47/07 koji se vodio kod sutkinje Mirne Mavriček, sud prihvatio njegov iskaz u cijelosti, te prihvatio nalaz drugog vještaka, a odbio nalaz kao vještaka ovdje privatnog tužitelja, iako privatni tužitelj tvrdi da nikad nije bilo većih primjedbi na njegove nalaze. Postoji i nepravomoćna presuda K-328/17, a i nove prijave koje je privatni tužitelj podnio Općinskom državnom odvjetništvu u Varaždinu su sve odbačene, što je po njegovoj ocjeni sve dovelo do netrpeljivosti prema njemu i do podnošenja ove privatne tužbe. Smatra da je nalaz vještaka javni dokument, a unatoč proteku vremena. Navodi uvijek vrijede i može služiti za edukaciju jer je to pisao sudski vještak pod prisegom, s najboljim svojim znanjima, a on pak da o tome piše knjigu u kojoj se mora obraniti od neistina koje mu prezentira vještak. Navodi da u tom nalazu na stranici 2 vještak ovdje privatni tužitelj navodi da se radi o biber crijepu, lakiranom parketu i zidnoj tapeti u njegovom objektu, a on prilaže u spis fotografije biber crijepa, kao i crijepa tipa Kikinda, kakav je na njegovom objektu, a između kojih vrsta crijepova je vidljiva razlika. Što se tiče navoda lakirani parket iz fotografija koje prilaže je razvidno da se ne radi o istinitim navodima jer se u konkretnom slučaju radi o daščanom podu, a što pak se tiče zidne tapete, zidovi u njegovom objektu nikad nisu bili niti će biti obloženi zidnim tapetama. Fotografije svojeg objekta i biber crijepa, te podne obloge u svojem objektu predaje u spis na dva papira A4 formata, a primjerak istih neposredno predaje opunomoćeniku privatnog tužitelja. Nadalje u nalazu se navodi također na stranici 2 da se radi o žljebu od pocinčanog lima, dok je na stranici 4 istog nalaza na fotografiji vidljivo da se ne radi o žljebu od pocinčanog lima. Na stranici 3 nalaza vještak je naveo, a što citira, način izvedbe betonskog zida sa temeljnom stopom kao osiguranje betonskog temelja objekta, a prije iskopa građevinske jame, da je vidljiv iz projekta Hidroinga. Iz skice Hidroinga koju predaje u spis, vidljivo je, odnosno, smatra da se radi o bezvrijednoj skici koju vještak pogrešno označava kao projekt iako bi mu trebalo biti poznato da je izrada projekta, odnosno, obveznih dijelova projekta određena propisima i da isti mora sadržavati naslovnicu, identitet projektanta, broj ovlaštenja, odnosno licencu projektanata, broj tehničkog dnevnika, te da su uvezene sve stranice na način da nije moguće mijenjati pojedine stranice ili sadržaj istih i stoga, po njegovoj ocjeni predmetna skica nema značaj projekta kako to tvrdi vještak, pa s obzirom na to smatra da se on zbog tih njegovih primjedbi niti nema razloga naći uvrijeđenim, a on iz toga zaključuje da vještak ne raspoznaje osnovnu građevinsku dokumentaciju. Smatra da na nalaz vještaka, kojeg isti izradi, osim što, kako navodi vještak, primjedbe može dati osoba koja je iste struke, odnosno, također vještak, primjedbe po njegovoj ocjeni može dati i svaka zainteresirana strana u postupku u kojem je nalaz izrađen, te da se njegovi navodi zapravo odnose na prigovore koje je imao na izrađeni nalaz, te je uvjerenja da je ovime u cijelosti odgovorio na navode privatne tužbe i nakon što se isti imaju u vidu s jedne strane i s druge strane, navodi njegove obrane i dokazi koje je priložio u spis, smatra da privatna tužba nije osnovana i da bi ga trebalo osloboditi optužbe. Kako je okončan postupak u ovosudnom spisu broj P-1204/01 i da li je u tom spis prihvaćen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka ovdje privatnog tužitelja vidljivo je iz predmetnog spisa koji je sud pribavio i u koji je izvršio uvid, a što u konačnici nema veze sa ovim kaznenim postupkom. Predmetne fotografije izrađene su unatrag nekoliko dana, kada se pripremao za davanje obrane u ovom kaznenom postupku, a iz istih je vidljivo da od dana vještačenja pa do danas nije došlo do promjena na predmetnim objektima, kao i da je slika objekta identična slici objekta iz foto elaborata koji je izrađen u vrijeme građevinskog vještačenja, a kada mu se predočava fotodokumentacija iz spisa P-1204/01 navodi da je identičnost tih fotografija na stranici 48 spisa i fotografija koje je on priložio u spis o tome da je iz ovih fotografija vidljiva vrsta crijepa koja je na objektima i da se radi o istom pokrovu. Nadalje navodi da niti jedna fotografija koju je on priložio u spis nije iz foto elaborata, a da li se iste nalaze u spisu, odnosno foto elaboratu na stranici 10 ili na kojoj drugoj stranici to ne zna, već se radi o fotografijama koje je on, naknadno, unatrag nekoliko dana snimio, pokušavajući ih snimiti iz kuta i istima obuhvatiti površinu koja je i bila obuhvaćena prilikom izrade fotografija za foto dokumentaciju nalaza, posebno jer na predmetnim objektima unatrag 20 godina nije bilo promjena, što je smatra, vidljivo iz fotografija koje je priložio i fotografija foto dokumentacije nalaza. Nadalje, da li je relevantnija fotografija koja je sačinjena po ovlaštenoj osobi unatrag 20 godina ili pak fotografija koju je on sačinio kao fizička osoba unatrag nekoliko dana kako to navodi, iskazuje da se on u ovom kaznenom postupku mora braniti od neistina, a o važnosti relevantnosti, značaju i težini fotografija da će odlučiti sud.

7. U svojoj obrani okrivljenik RC analizira ponašanje privatnog tužitelja u sudnici, navodi da je dokazao da nije tvrdio neistinu kako ga neutemeljeno optužuje privatni tužitelj, a analizira i kazneno djelo uvrede. Smatra da je postupao u skladu sa zakonom i javnim interesom i ostvario pravo na primjenu razloga za isključenje protupravnosti te da je dokazao da mu je namjera bila štiti vladavinu prava, javni interes i pravo na istinu, čime je isključena namjera tzv. vrijeđanja protiv privatnog tužitelja.

8. Sud je proveo dokazni postupak tijekom kojeg je saslušao u svojstvu svjedoka privatnog tužitelja VC, izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Varaždinu broj K-56/15, spis P-1204/01, presudu Općinskog suda u Varaždinu broj K- 83/2024-30 od 24. siječnja 2025., dokumentaciju (list 4-8), presudu (list 18-26), dokumentaciju (list 49), dokumentaciju (list 50-58), podatke o imovinskim prilikama za okrivljenika (list 65-69), dokumentaciju (list 127-129), dokumentaciju (list 142-238), dokumentaciju (list 269-304 i 312-325) i u podatke iz kaznene evidencije za okrivljenika RC (list 118-119).

9. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno, a tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, a uzimajući u obzir i obranu okrivljenika RC, sud smatra da u njegovom postupanju postoje razlozi za isključenje protupravnosti te da isti niej postupao s namjerom da uvrijedi privatnog tužitelja.

10. Odbijen je dokazni prijedlog privatnog tužitelja da se u u svojstvu svjedoka sasluša Zlatka Čavec, građevinski inspektor na okolnosti načina provođenja postupka upisa prijave i postupanja po prijavi te da obrazloži da li je i na koji način građevinska inspekcija umrežena kompjutorski, jer sud smatra da je činjenično stanje iz privatne tužbe razjašnjeno do sada provedenim dokazima.

11. Privatni tužitelj VC je iskazao da je on stalni sudski vještak od 1979. godine, a to za građevinu i procjenu nekretnina. Osim toga, magistar je građevinskih znanosti i pred završetkom doktorata. U 42 godina rada je izradio više tisuća nalaza i mišljenja, a na koja nikada nije bilo bitnih primjedaba niti zamjerki. Konačno, kroz godine rada bio je i mentor određenom broju mlađih kolega koji su danas aktivni i rade u struci. Objavljivao je znanstvene i stručne radove i misli da je ostavio određeni trag građevinskoj instituciji Republike Hrvatske. Navodi i da je sa grupom autora, a kao inicijator izradio edicije građevinske regulative sa važećim normativima i standardima kako za niskogradnju, tako i za visokogradnju. Upravo zbog gore navedenog želi navesti da ovo ponašanje i prozivanje od strane okrivljenika za njega ima posebnu težinu kada se dovodi u pitanje njegova stručnost i obrazovanje u koje je uložio veliki trud i rad, a sve vezano za školovanje je obavio na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Navodi da je on dobio osobna saznanja kako je prijava ovdje okrivljenika predana Građevinskoj inspekciji na zapisniku o saslušanju stranke 6. veljače 2019., a na koje se je on odazvao temeljem poziva građevinske inspekcije, a koji poziv građevinske inspekcije se temeljio na prijavi ovdje okrivljenika. Njemu je prilikom davanja izjave 6. veljače 2019. bilo predočeno što se točno navodi u toj prijavi. Navodi da se inače prijava građevinskoj inspekciji radi eventualnog utvrđivanja da li se nešto određeno na građevini radilo legalno čini jednom rečenicom, a ne ovakvim panfletom od 30-tak stranica kako je to učinio okrivljeni. Štoviše, on je po tom pozivu građevinske inspekcije postupio te pribavio i predao im na uvid svu traženu dokumentaciju na koju ga se poziva u samom pozivu te konačno 6. veljače 2019. dao svoju izjavu. U tom postupku prihvaćena je dokumentacija koju je dao i njegova izjava i nisu nađene nikakve nepravilnosti. Što se tiče navoda te prijave, smatra da su navodi iste klevetnički, uvredljivi, da nisu istiniti, što ga je, kao osobu i kao stručnjaka uvrijedilo, a posebno jer je znao da je taj podnesak i sadržaj istog, osim što je dostupan svim zaposlenicima građevinske inspekcije u [adresa], budući je građevinska inspekcija na području cijele RH umrežena, dostupan kolegama cijele Hrvatske. Navodi da je on nakon toga kontaktirao i sa republičkom inspekcijom i to sa pravnom službom, te je razgovarao sa pravnicom koja mu je rekla da je i njima ta prijava zbog umreženosti dostupna, a dobio je i upite od određenih kolega da što se zbiva i kako je moglo doći do te prijave iz čega je dobio potvrdu da su tu prijavu vidjeli i kolege. Navodi da je njega ova prijava i sadržaj iste od strane okrivljenika posebno deprimirala i uvrijedila jer ako niste stručan kao što okrivljenik navodi za njega, ne možete dobiti sve te licence koje on posjeduje, pa tako kao građevinski vještak, procjenitelj pokretnina i nekretnina, izdavanje certifikata za energetsku vrijednost objekta, koordinator zaštite na radu itd. S obzirom na to da je dobio ta saznanja on se obratio svojoj opunomoćenici i protiv ovdje okrivljenika podnio privatnu tužbu. Napominje da ovo nije prva privatna tužba koju je podnio protiv okrivljenika, a upravo radi uvreda i kleveta. Navodi da je prvi nalaz koji je napravio bio izrađen u ovosudnom postupku u predmetu broj P-1204/2001, radi se o građevinskom objektu koji je građen u [adresa] u [adresa], a kojem objektu je okrivljenik bio prvi susjed. U predmetnom parničnom postupku njegov nalaz i mišljenje su u potpunosti prihvaćeni, te je taj postupak pravomoćno okončan. O daljnjem tijeku tog postupka on nema nikakvih saznanja niti ta saznanja kao stalni sudski vještak mora imati. Smatra da je to bio prvi nalaz, od kojeg su krenuli i koji je povod napada okrivljenika na njega. Kada mu se predočava preslika vještačkog nalaza i mišljenja od 30.7.2002. godine navodi da je to njegov nalaz, a koji je i ovjeren njegovim pečatom. Nadalje, navodi da mu je bila oduzeta licenca građevinskog vještaka i to na, koliko se danas sjeća, moguće godinu dana i osam mjeseci, a to negdje unatrag 6 godina, ali ne stoga jer bi postojala sumnja u njegovu stručnost, nego stoga jer je bio pravomoćno osuđen radi kaznenog djela prijetnje. Navodi da on nije pokretao postupak legalizacije predmetnog objekta budući da je isti bio sagrađen prije 1968. i legalizacija istog nije bila potrebna, već je na kraju tražio izdavanje uporabne dozvole. Objašnjava da je veći dio tog objekta bio sagrađen prije 1968. godine, manji dio je bio dograđen, a za dogradnju istog je postojala građevinska dozvola, da bi nakon otprilike dvije godine tražio kao završno izdavanje uporabne dozvole, koju je dobio. Da li je on nalaz i mišljenje izradio pod prisegom, navodi da je on kao ovlašteni sudski vještak sve nalaze i sva mišljenja izrađivao pod prisegom te da on i dalje ostaje kod navoda koje je naveo u predmetnom nalazu i mišljenju.

12. Na pitanje branitelja okrivljenika da li su investitori građevine koju spominje privatni tužitelj morali nešto od te građevine nakon inspekcijskog nadzora i inspekcijskog rješenja srušiti, privatni tužitelj VC navodi da zna da je donijeto rješenje od strane komunalnog redara da se ista građevina ukloni, sruši. U tom smislu govore nalazi vještaka Radonića i Oreškovića. To nije bio njegov predmet, ali je to samo spominjao kako bi se vidio u kom smislu nastupa okrivljenik. Nije se mislilo na zid ulične ograde. Radi se isključivo o portalu, a ne o zidu, pa smatra da je ovo pokušaj da se isto spoji sa zidom. Portal još uvijek stoji uz zid kao nastavak zida. Nalaz je sačinjen u skladu s pravilima struke. Tekst je postao dostupan većem broju ljudi na način da su sve inspekcije u gradu [adresa] na istoj lokaciji, svi inspektori su uglavnom prijatelji, [adresa] je uglavnom mali grad kao i Koprivnica pa se usmenom predajom sve proširi. Građevinska inspekcija je umrežena kompjuterski na nivou Republike Hrvatske i gotovo sve ispostave u Republici Hrvatskoj mogu istog trenutka kad se predmet unese u sustav isti predmet vidjeti. Smatra da je to mogao vidjeti i dio njegovih kolega koji su sa njim studirali, a i nazivali su ga i pitali vezano uz isto. Posebno je to bilo interesantno što je takva prijava bila pisana na 30 strana i do tada bila neviđena. On je zvao i pravnu službu građevinske inspekcije u Zagrebu te se jedna gospođa tamo čudila i pitala da li je moguće da je takva prijava proslijeđena te da je i ona dobila upita, s obzirom na način na koji je ta prijava sačinjena.

13. Na pitanje branitelja okrivljenika kako je on saznao za tu prijavu, privatni tužitelj navodi da ga je građevinska inspekcija pozvala pozivom da se očituje oko "njegove nelegalne gradnje" pa je on zatražio temeljem čega je to pokrenuto i dobio podatke vezano uz prijavu okrivljenika.

14. Na pitanje branitelja okrivljenika da li privatni tužitelj poznaje način rada unutar građevinske inspekcije, odnosno po pojedinom predmetu, privatni tužitelj odgovara da poznaje toliko koliko mu je pravnica u toj inspekciji i njegovi prijatelji rekli. Predmet nema oznaku tajnosti.

15. U ovom postupku nije bilo sporno da je okrivljenik RC dana 07. siječnja 2019. godine u [adresa], Upravi za inspekcijske poslove, Sektoru građevinske inspekcije, Područnoj jedinici u [adresa] dostavio podnesak "PRIJAVA u dobroj vjeri po poznatom prijavitelju za postupanje građevinske inspekcije na adresi u [adresa]" u kojem je za privatnog tužitelja VC, između ostaloga, naveo da "…ne raspoznaje biber crijep, lakirani parket, zidnu tapetu, pocinčani žlijeb od PVC žlijeba, drvene štafle od željeznih cijevi pravokutnog presjeka, kvadratne čelične cijevi od čeličnog "L" profila, osnovnu građevinsku dokumentaciju…" ,a što proizlazi i iz prijamnog pečata Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja na prijavi okrivljenika, datiranoj sa 19. prosincem 2018. i potpisanoj po, ovdje okrivljeniku, RC.

16. Sporno je bilo je li okrivljenik RC postupao na način da je s ciljem omalovažavanja privatnog tužitelja i povrede njegove časti i ugleda postupao na način pobliže opisan u izreci ove presude, odnosno da je postupao s namjernim oblikom krivnje.

17. Prema članku 147. stavku 2. u vezi stavka 1. KZ/11 kazneno djelo uvrede čini tko uvrijedi drugog putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala dostupna većem broju osoba.

18. Odredbom članka 148.a KZ/11 propisano je da nema kaznenog djela uvrede iz članka 147. KZ/11 ako je počinitelj njegova obilježja ostvario u znanstvenom, stručnom, književnom, umjetničkom dijelu ili javnoj informaciji, u obavljanju dužnosti propisane zakonom, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, u novinarskom poslu ili obrani nekog prava, a to je učinio u javnom interesu ili zbog drugih opravdanih razloga.

19. Nije bilo sporno da je okrivljenik RC Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, Upravi za inspekcijske poslove, Sektoru građevinske inspekcije, Područna jedinica u [adresa], dana 7. siječnja 2019. podnio "prijavu u dobroj vjeri po poznatom prijavitelju za postupanje građevinske inspekcije na adresi u [adresa]

[adresa]" u kojem predlaže građevinskoj inspekciji postupiti u skladu s propisima za konkretni slučaj i o utvrđenjima obavijestiti poznatog prijavitelja.

20. Iz dokumentacije Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (list 6-11) proizlazi da je isto obavilo inspekcijski nadzor na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u osnivanju, [adresa]), a kao stranka u istom postupku je saslušan privatni tužitelj VC koji je predočio dokumentaciju i izjavio da su svi radovi obavljeni u skladu sa predočenom dokumentacijom.

21. Iz naprijed citirane dokumentacije evidentno je da je okrivljenik RC podnio prijavu nadležnom ministarstvu smatrajući da je potrebno provesti kontrolu zakonitosti provođenja građevinskih radova na objektu u [adresa] u [adresa], a čiji investitor je privatni tužitelj VC.

22. Sud smatra da je okrivljenik RC imao pravo podnijeti navedenu prijavu nadležnoj građevinskoj inspekciji radi provjere da li su radovi izvedeni u skladu sa propisima, odnosno u cilju obavljanja kontrole zakonitosti gradnje na navedenom objektu, a dovodeći pri tom u sumnju profesionalnost, odnosno stručnost privatnog tužitelja VC koji je, a što nije sporno, građevinski sudski vještak, čime obavlja određenu javnu dužnost koja je podložna kritici javnosti te je isto učinio u javnom interesu, a ne sa ciljem da uvrijedi privatnog tužitelja, a čime je isključena protupravnost u njegovom postupanju u konkretnom slučaju.

23. Stoga je sud temeljem odredbe članka 453. stavak 2. ZKP/08 oslobodio okrivljenika RC od optužbe.

24. Temeljem odredbe članka 149. stavak 1. ZKP/08 privatni tužitelj VC, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je nadoknaditi s naslova paušala iznos od 200,00 eura u korist proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti ove presude te nadoknaditi nužne izdatke okrivljenika i nužne izdatke i nagradu braniteljice okrivljenika.

25. Paušalni iznos odmjeren je imajući u vidu trajanje i složenost postupka.

26. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Koprivnica, 16. svibnja 2025.

Sudac

Vesna Piškorec Kuzmić

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pismenog otpravka ove presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje Županijski sud u Bjelovaru.

Dostaviti

1. punomoćnica privatnog tužitelja – odvjetnica RCĆ

2. okrivljenik RC, [adresa]

3. branitelj okrivljenika – odvjetnik Zoran Vidović