Republika Hrvatska
Općinski sud u Karlovcu
Trg hrvatskih branitelja 1
Karlovac
Poslovni broj: P-393/2018-83
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Gračan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆZ iz [adresa], zastupane po Josipu Biliću-Prciću, odvj. iz Zagreba, protiv tuženika RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mati Burazin, odvjetniku u ZOU Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, radi isplate, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 4. veljače 2025.godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja PZ i punomoćnika tužitelja Josipa Bilića- Prcića, odvjetnika iz [adresa], te tuženika osobno uz punomoćnika tuženika Matu Burazina, odvjetnika iz ZOU Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, po objavi 16. svibnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Tuženik RZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , dužan je tužiteljici ĆZ iz [adresa], isplatiti iznos od 45.399,69 kuna odnosno 5.423,01 EUR-a, te joj isplatiti i troškove parničnog postupka u iznosu od 3.169,22 EUR sve sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe do isplate, u visini stope zatezne kamate koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkom društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. godine do isplate sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. Odbija se tužitelj za dio potraživanja u iznosu od 602,56 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom kao neosnovanim dijelom.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je suvlasnica 5/12 dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao zk.č. 1327/1 Šuma Bazgovac u Bazgovcu šuma površine 10 jutara, dok su drugi suvlasnici IZ iz [adresa] u 2/12 dijela i JZ iz [adresa] l. u 5/12 dijela, kao nasljednica CZ temeljem rješenja o nasljeđivanju ovoga suda broj 0-244/16. Nadalje navodi da su IZ i sada pok. CZ zajedno s tužiteljicom sklopile kupoprodajni ugovor s tuženikom u formi Izjave od 29. listopada 2013 god., kojom su tuženiku dozvolile sječu i prodaju drvne mase u iznosu od 800 m3, za cijenu od 110.000,00 kn. U izjavi je navedeno da je masa doznačena od strane Hrvatskih šuma Duga Resa, s time da je tuženik isplatio svakoj od suvlasnica dogovorenu cijenu u jednakim dijelovima, iako imaju različite suvlasničke omjere. Prema suvlasničkim omjerima tužiteljica je dakle suvlasnica u 5/12 dijela ili 42% predmetne šume, kao i JZ u 5/12 ili 42/%, a IZ u 2/12 ili 16%. Izjavu, t.j. po tužiteljici kupoprodajni ugovor, od 29.10.2013.g. tužiteljica i tada dr. suvlasnice ovjerile su 29.10.2013.g. kod javnog bilježnika Blanke Žaja u [adresa] pod brojem Ov-6560/13. Međutim, tužiteljica tvrdi da se tuženik od samog početka sječe šume nije držao ugovornih odredbi, već je sjekao i ono drveće koje nije bilo doznačeno, pa je po njezinoj ,,,(tužiteljičinoj) ,,,prijavi proveden inspekcijski nadzor od strane Ministarstva poljoprivrede, Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije, Službe Inspekcije, Ispostave Karlovac i da je dana 11. lipnja 2014. g. te dana 31 .ožujka 2015 god sastavljen zapisnik po višem šumarskom inspektoru GZ. Posljedično je tužiteljica, zbog nepridržavanja ugovorih odredbi, Izjavom od 07. srpnja 2015.g. „povukla” svoj potpis s Izjave od 29.10.2013. i proglasila u svoje ime tu izjavu nevažećom (raskinula ugovor), iz razloga dakle što se tuženik nije držao pisanog dogovora o prodaji šume u količini od ukupno 800 m3. Naime, tvrdi da je tuženik umjesto dogovorenih 800 kubika „posjekao odnosno ukrao puno više“ i da što ima materijalne i pisane dokaze. Stoga je putem Izjave od 07.07.2015. zabranila tuženiku ulazak u šumu i bilo kakve radnje oko šume, uz navod da se za sve ostalo može obratiti suprugu tužiteljice PZ jer ona više ne želi nikakav kontakt s tuženikom. Takvu izjavu ovjerila je kod istog javnog bilježnika Blanke Žaja u [adresa] 07.07.2015 pod brojem Ov-3046/15, a u kontekstu Izjave o otkazu ugovora od 07.07.2015.g. tužiteljica je po svorn suprugu PZ obavijestila i nadležne policijske postaje u [adresa] i [adresa].
1.1. Tužiteljica nadalje navodi da je PP Karlovac 05.07.2016.g. obavijestila supruga tužiteljice PZ kako je PP Karlovac 08.07.2015.g. zaprimila dojavu da se iz pravca Ozlja u pravcu [adresa] kreće kamion reg. oznake [registarska oznaka] s prikolicom reg. oznake [registarska oznaka] s natpisom „Blažun", te prevozi drva bez popratne dokumentacije. Obrazlaže da je dolaskom policijskih službenika PP Karlovac na adresu tuženih u [adresa], zatečeno teretno vozilo marke Volvo FH 440 reg. marke [registarska oznaka] s priključnim vozilom i „ACHLEITNER 11 ANR 18” reg. marke [registarska oznaka], na kojem su se nalazili bukovi trupci te je vlasnik kamiona i prikolice Ć R predočio policijskim službenicima popratnicu šumoposjednice CZ od 08. srpnja 2016. serijskog broja [serijski broj], za koju (popratnicu) tužiteljica tvrdi da nije valjana jer je na njoj krivotvorena potpis CZ. Na zahtjev supruga tužiteljice PZ PP Duga Resa je dana 30.07.2015.g. izdala potvrdu, kojom potvrđuje da je isti 08.07.2015.g. prijavio krađu u šumi koja je bila predmetom kupoprodaje prema naprijed spomenutoj izjavi od 29.10.2013.g. na području općine Netretić i da su neke osobe izvršile krađu šume, koju su činile i ranije (ovo u kontekstu izjave tužiteljice od 07.07.2015-raskid kupoprodajnog ugovora od 29.10.2013.g.). Nastavno navodi da je iz potvrde PP Duga Resa od 30.07.2015. razvidno da su policijski službenici dolaskom u mjesto Pišćetke, uz cestu zatekli izvučena drva i kupca drva RZ te njegovog brata OZ, kao i radnike LZ i HZ. Policijski službenici su obavili obavijesni razgovor s RZ koji im je kako navodi predočio:
• izjavu-ugovor od 29.10.2013.g. lažno izjavljujući policijskim djelatnicima da su mu suvlasnice šume prodale cjelokupnu drvenu masu koja se nalazi na navedenoj čestici (iako je ugovoreno 800 m3), te
• kopiju doznake kojom je doznačena masa od 873 m3 a koja je izvršena 14.08.2013. od strane Šumarije Duga Resa.
1.2. Naime, izjavi od 29.10.2013. prethodilo je stručno doznačavanje drvne mase tzv. čekićanje od nadležne šumarije u Dugoj Resi, jer se bez tog doznačavanja drva, nije moglo pristupiti sječi i prodaji prema izjavi od 29.10.2013.g. Iz obračuna doznake koju je 14.08.2013.g. sastavio i potpisao dipl. ing. šumarstva VZ vidljivo je da je za sječu doznačenih stabala označio 626 stabala običene bukve - tehničkog drveta ukupno 349.38 m3, a ogrjevnog drva (otpad)436,73 m3 ili ukupno 873,46 m3. U tom stručnom elaboratu šumarije Duga Resa navedeno je da sječu treba izvršiti intenzitetom koji dozvoljavaju uvjeti u pojedinim dijelovima sastojine, i to izvršiti sječu doznačenih stabala (iščekićanih), a nakon sječe uspostaviti šumski red.
1.3. U nastavku tužiteljica navodi, da su prema obavijesti PP Karlovac i PP Duga Resa, tuženik i njegov brat OZ te radnici UZ i HZ zatečeni kako izvlače drva, iako je ona izjavom od 07.07.2015. otkazala tuženiku kupoprodajni ugovor, što je dakle navedeno u obavijesti a policijski djelatnici PP Karlovac su dana 08.07.2015.g. u poslijepodnevnim satima na adresi tuženih zatekli vozilo s prikolicom na kojem su se nalazili bukovi trupci, tako da su tuženici i nakon otkaza ugovora izvukli cca 350 m3 tehničkog drva, u čemu je osim bukovine bilo 30 m3 hrasta i divlje trešnje (25 m3 hrasta + 5 m3 divlje trešnje). Pri tom tvrdi da je tuženik i prije otkaza kupoprodajnog ugovora od 7.7.2015 g., posjekao i izvikao veći broj stabala bukve od doznačenih i ugovorenih 626 stabala. Poziva se da je prema zapisniku o očevidu od 31.3.2015 god., kojega je sastavio viši inspektor GZ, utvrđeno kako izvučena masa drva na livadi ne odgovara posječenoj količini i zatečenim panjevima (797) posjećene bukve uz dva panja hrasta, te uz to na panjevima nije bilo vidljivo da li su doznačeni za sječu, odnosno nije bili vidljivo koliko je doznačenih panjeva, a koliko onih koji nisu doznačeni. Dakle, radi se o razlici od 173 posječena stabla više od ugovorenog broja, ili cca 130 m3 više od ugovorene količine. O svemu je policijska postaja Duga Resa, t.j. njen krim. inspektor i tehničar iz PP Karlovac (jer u Dugoj Resi nema krim. tehničara), sastavila fotoelaborat s obzirom da je tuženik osim doznačenih bukovih stabala, sjekao i ona koja nisu doznačena. Pri tom su sjekli stabla niže od doznake (ili oznake čekićanja), pa se ne vidi koje je drvo doznačeno (iščekićano) a koje nije, kako bi prikrili zlouporabu. Tvrdi da sastavljeni policijski fotoelaborat potvrđuje ove njene navode.
1.4. Tužitelj nastavno iznosi da je prema cjeniku Hrvatskih šuma u kolovozu 2015.g. nakon otkaza ugovora, ogrjevno drvo koštalo 150,00 kn/lm3, a tehničko drvo od 250,00 — 300.00 Kn/1m3, te da je u isto vrijeme 1 rn3 hrasta koštao 1.300 Kn/1m3, a trešnje 600900 Kn/1m3. Tuženik je pak u vrijeme trajanja ugovornog odnosa s tužiteljicom, kako je naprijed navedeno, posjekao više drvne mase odnosno tehničkog drva za cca 180 m3, a nakon otkazanog kupoprodajnog ugovora od strane tužiteljice 7.7.2015 god. posjekao je još 350 m3 tehničkog drva ili ukupno 530 m3. od ukupne količine posječene drvne mase 530 m3, 500 m3 je posječena bukva, 25 m3 posječeni hrast i 5 m3 posječene divlje trešnje. Dakle, tuženik je na opisani način stekao ne pripadajuću imovinsku korist na štetu tužiteljice i ostalih suvlasnika označene šume, te time odštetivši suvlasnike za:
1. 500 m3 bukve po 280 kn za 1m3 što iznosi ukupno 140.000,00 kn, 2. 25 m3 hrasta po 1.300 kn za 1m3 što iznosi ukupno 32.500,00 kn i
3. 5 m3 divlje trešnje po 600.00 kn za 1m3 što iznosi 3.000.00 kn. Dakle, tuženik je odštetio suvlasnike za ukupno 175.500,00 kn od kojeg tužiteljici pripada iznos od 73.710,00 kn ili 42%. Tužitelj se pri tom poziva na čl. 1120. ZOO-a kojim je određeno da vlasnik može kada je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, zahtijevati nezavisno od prava na naknadu štete ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe. Ističe da se i ovdje radi o jednom od načina stjecanja bez osnove za koji vrijede pravila o vraćanju. Naime, prema odredbi iz čl. 1111. ZOO-a kada dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu t.j. odluci suda odnosno druge nadležne Vlasti, stjecatelj je dužan vratiti, ili ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. Slijedom toga i svega navedenoga tužiteljica smatra da je tuženik pasivno legitimiran u ovoj parnici, jer je bez pravne osnove stekao njezinu imovinu, te da joj je dužan nadoknaditi vrijednost postignute koristi, pa posljedično tome predlaže nakon provedenih dokaza donijeti presudu kojom će se odrediti da joj tuženik dužan na ime neosnovano stečene imovine isplati ukupno 73.710,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka, sve u roku 15 dana.
1.5. Nakon provedenog očevida na licu mjesta u nazočnosti šumarskog vještaka Sertić Juraja, a potom i provedenog vještačenja po šumarskom vještaku mr. sc. Ivanu Grginčiću dipl. ing. šum. tužiteljica u podnesku od 04.lipnja 2024. potražuje da joj tuženik, prema dokazima u spisu i podacima iz Nalaza i mišljenja potonjeg vještaka Ivana Grginčića, isplati ukupno iznos od 6.025,57 eur (45.399,69 kn) sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka i to na ime njenog suvlasnog udjela te neosnovano stečene imovine zbog posjecanja šume u vremenu do otkaza ugovora od 07.srpnja 2015. (više od dogovorene količine) i nakon toga vremena, obzirom je dakle tuženik ukupno posjekao 530 m3 više drvne mase od dogovorene pa joj na ime obeštećenja pripada takva naknada koju potražuje u preciziranom tužbenom zahtjevu.
2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti odbija navode iz tužbe, te iznosi prigovara da tužiteljica ni u jednom dijelu ne podastire dokaze koji bi potvrdili da je počinio ono što mu se stavlja na teret. Nasuprot tome, tvrdi da tužiteljica i njen suprug iznose neistine i manipuliraju „dokazima” kako bi sud doveli u zabludu i kako bi se tužiteljičin suprug materijalno okoristio na štetu tuženika i štetu preostale dvije suvlasnice čije punomoći on posjeduje i čiji je opunomoćenik za navedenu nekretninu, uključujući i zastupanje na Sudu (punomoći u prilogu: punomoć IZ, punomoć sada pokojne CZ, punomoć nasljednice i sadašnje suvlasnice JZ). Kao bitno ističe da su punomoći izdane nakon što je suprug tužiteljice PZ „pokušao navesti lažnim izjavama IZ da ga podupre u „izbacivanju" njega iz šume“. Nakon što je pak IZ doveo u šumu i pokazao stvarno stanje na nekretnini, odnosno šumi, ista je kako dalje navodi „uvidjela da se PZ služio lažima i da se želi okoristiti i na njenu štetu, pa tuženik ne nalazi nikakvih dokaza koji bi išli u prilog PZ odnosno tužiteljici“. Nastavno pobliže obrazlaže:
„Pokojna CZ nakon što je uvidjela da PZ želi za sebe izvući imovinsku korist bez znanja nje i IZ, također izdaje punomoć. Važno je i napomenuti da tokom 2015. godine (ne sjećam se točno perioda) PZ u svađi s pokojnom CZ istoj prijeti ubojstvom, povodom čega ona poziva policiju te kasnije dolazi i do prijave protiv PZ, kao i saslušanja i presude PZ za prijetnje. Istom sam događaju osobno nazočio. Sud može pronaći navedeno. Važno je napomenuti da problemi koji dolaze između mene i tužiteljice počinju nakon što je suprug tužiteljice PZ od mene tražio da posječem količinu drveta u protuvrijednosti 10.000 € te isti iznos isplatim njemu na ruke u gotovini bez znanja njegove supruge odnosno tužiteljice, tako i preostale dvije suvlasnice. Nakon što sam ja prijedlog odbio, PZ mi prijeti izbacivanjem iz šume i prodajom drugim kupcima. Istu izjavu dao sam i pred istražnim sucem, prilog Kir - 374/2015. Tužiteljica priloženim dokazima nigdje i ničime ne uspijeva dokazati da sam počinio ono za što me tereti, već samo iznosi sumnje bez ikakvih konkretnih dokaza. U predmetnoj šumi nakon brojnih prijava na policiju od Ijeta 2014. do Ijeta 2015. godine ja se naime nisam niti nalazio. Tužiteljica navodi slučaj od 08.07.2015. što i prilaže kao dokaz pismenom postupanju policije, no međutim tužiteljica dokaz koji ona navodi ide meni (tuženiku) u prilog jer se u izvješću jasno navodi da je zatečeno drvo imalo važeću popratnu dokumentaciju kao i režijski čekić na drvima. Izjava tužiteljice da je potpis CZ krivotvorina je isto laž jer u to vrijeme pokojna CZ bila živa i zdrava, kao i da je jedina ona bila ovlaštena potpisivati istu jer je bila i podnositelj zahtjeva za doznaku. Dakle, razvidno je da dokaz koji tužiteljica navodi protiv mene ide u stvari u moju korist jer šumari zasigurno ne bi otpremali ukradena drva. Nadalje valja navesti kako je suprug tužiteljice mnogo puta pozivao policiju koja je postupala po pozivu, no niti jednom nisu nalazili elemenata kaznenog djela. Za sve navedeno PU Duga Resa po potrebi će izdati kopije o prijavljivanim događajima.
Obzirom da u dužim vremenskim periodima od ljeta 2014. do ljeta 2015. nisam sjekao drva u navedenoj šumi, drvo koje se nalazilo u šumi ili na stovarištima je odvoženo po meni nepoznatim osobama jer se šuma i stovarišta nalaze udaljeni od naselja a dio drveta se i dan danas nalazi na stovarištima i u šumi u trulom stanju. Dakle, da sam drvo odvozio kako tužiteljica navodi ono ne bi još i danas ležalo po šumi i stovarištima. Fotografije u prilogu. Fotografije su načinjene na način da sam u svakom kadru u ruci držao predmetnu tužbu da se vidi da su fotografije nastale nakon primitka predmetne tužbe i pokazuju da govorim istinu. Važan je podatak da suprug tužiteljice PZ navedenu šumu prodaje raznim kupcima od 2014. godine do danas. Naime, na dan 24.09. kad sam bio poslikati drvo i šumu, u šumi zatičem PZ i kupce P i ĐZ iz [adresa] (ne znam njihovu točnu adresu stanovanja). PZ dovezao je vozač u vozilu marke VW, registarske oznake [registarska oznaka]. Samim time što suprug tužiteljice prodaje šumu oko koje se vodi sudski postupak govori o njegovim nečasnim namjerama, te isto čini bez saznanja suvlasnica IZ i JZ.
Tužiteljica navodi da sam policiji dao lažnu izjavu da su mi suvlasnice prodale cjelokupnu drvnu masu, što ničime ne potkrepljuje niti dokazuje već ponovo pokušava sud dovesti u zabludu. Da tužiteljica laže i služi se neistinama dokazujem samim time što se uvidom u zapisnik o ispitivanju okrivljenika od 15.12.2015.g. Kir-374/2015 (u prilogu) izjavljujem što sam kupio, kao i da izjavljujem da se sve što sam naveo može potvrditi kako personalnim tako i materijalnim dokazima. Što je tužiteljica prodala jasno se dade pročitati iz dokumenta koji je ovjeren kod javnog bilježnika te gdje se sve isto i jasno vidi bez ikakvih crtanja i pisanja što je činjeno na prilogu tužiteljice. U prilogu i kopije ND obrasca za opis sastojine od HŠ d.o.o. koje je tužiteljica prilagala u različitim tužbama i prijavama protiv mene a na kojima se vidi da su rukom nadopisivana imena i to rukopisom koji se razlikuje od rukopisa šumara koji je obrazac ispunjavao. Prilog različite kopije obrazaca.
U predmetnoj tužbi tužiteljica navodi da sam prisvojio 530 metara kubnih drvne mase. Tužiteljica namjerno ne navodi da je protiv mene (tuženika) podnijela tužbu zaprimljenu kod Općinskog suda u Karlovcu, dana 31.12.2015., Kov - 344 / 2015, gdje navodi da sam se neovlašteno koristio i za sebe uzeo 1.200 metara kubnih drveta. Prilog kopija optužnice. Postupak se nastavlja na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, pod brojem K 2161/2016. Na prvom ročištu održanom 27.11.2017. tužiteljica se ne pojavljuje, sljedeće ročište 05.02.2018. tužiteljica odgađa iz čega je vidljivo da tužiteljica namjerno odugovlačila postupak čije što brže okončanje bi trebalo biti u tužiteljičinom interesu jer protek vremena joj ide na štetu obzirom da je kako vrijeme protiče sve teže dokazati njene optužbe protiv mene kao tuženika. Dana 02.03.2018. sud odbacuje tužbu tužiteljice, te dana 24.05.2018. donosi rješenje o pravomoćnosti, prilog kopija rješenja. U ovoj tužbi tužiteljica navodi iznos od 530 metara kubnih drvne mase, ogrjevnog drveta, tehničkog drveta, hrasta te trešnje. U tužbi iz 2015. Kov - 344 / 2015 navodi 1.200 metara kubnih tehničkog drveta bukve. Sve dokumentirano i zaprimljeno od strane Suda, tako da je navedeno nepobitno. Tužiteljica očito manipulira kako količinama drveta, tako i iznosom štete. Također u ovoj tužbi tužiteljica podnosi i krivo prezentirane izračune o vrijednosti drvne mase. Naime tužiteljica navodi iznos od 530 metara kubnih kao i cijene ogrijeva, tehničkog drveta bukve, tehničkog drveta hrasta i trešnje, no kao cijenu za izračun uzima cijenu tehničkog drveta za ukupnu masu od 530 metara kubnih. Obzirom da se dubeće stablo može sastojati samo od drveta za ogrijev i otpada, odnosno granjevine ili tehničkog drveta, drva za ogrjev, otpada odnosno granjevine. Dakle, od sveukupne sume trebalo je raščlaniti koliko kubika pripada tehničkom drvetu, koliko ogrijevu a koliko otpadu. Izračun cijene nije moguće izračunati na način na koji je to učinila tužiteljica već je to trebao učiniti ovlašteni sudski vještak za šumarstvo. Isto tako nije vidljivo na koji način i kojom formulom tužiteljica dolazi do iznosa od 1 .200 metara kubnih tehničkog drveta odnosno u ovoj tužbi 530 metara kubnih tehničkog drveta. Prema navodima tužiteljice cijelo drvo je uzeto kao tehničko što je potpuno krivo. Tužiteljica niti u jednom trenu nije angažirala ovlaštenog sudskog tumača za šumarstvo koji bi napravio elaborat o zatečenom stanju, o procjeni šumske štete ako ista postoji te sukladno tome onda i o visini naknade a ne da tužiteljica štetu procjenjuje samostalno. Obzirom da do današnjeg dana tužiteljica nije uzela za potrebno angažirati sudskog vještaka na čijim nalazima bi se mogla temeljiti tužba može se smatrati da to nije učinila zbog toga što manipulira i iznosi neistinite optužbe protiv mene. Tužiteljica se poziva na očevid krim. tehničara i krim. inspektora koji su mogli utvrditi samo to da panjevi postoje no ne i njihovu starost, odnosno tko je stabla i kada posjekao. Svaki panj je trebao biti numeriran brojem od 1 do 797 ukoliko ih je toliko bilo kao i napraviti procjenu starosti panjeva jer je u šumi bilo panjeva starih godinama prije 2013. ili 2014. Isto tako svaki panj bez čekića ukoliko je postojao trebao je biti označen šumokvarnim čekićem od strane ovlaštene osobe. Obzirom da tužiteljica nije provela postupak kako je opisano iz njoj znanih razloga, tužiteljica nije uspjela ničime dokazati da sam ja (tuženik) počinio ono za što me ista tereti. Ja se naime niti jednom prilikom nisam protivio vještačenju šume od strane vještaka za šumarstvo. Obzirom na natrulost panjeva uslijed proteka vremena isto više niti nema svrhe provoditi što je očito i bio cilj tužiteljice jer bi se istim ispostavilo da IZNOSI neistine i lažne optužbe. Iz gore navedenoga i uvidom u spise u prilogu (sud po potrebi može napraviti uvid u kompletne spise iz predmeta) jasno je da tužiteljica manipulira kako količinama drveta, tako i novčanim iznosima, dakle razvidno je da tužiteljica svjesno manipulira podacima i mijenja ih kako njoj odgovara u kojem trenutku.“
2.1. Završno tuženik iznosi da tužiteljica, slijedom navedenog i dokaza u prilogu, manipulira izjavama i pokušava sud dovesti u zabludu, a to je kako navodi vidljivo, jer u različitim postupcima iznosi različite i nedosljedne dokaze i izjave te pokušava izvući nepripadajuću materijalnu korist na njegovu štetu, pa tako prvobitno u tužbi Kov-344/2015 iznosi 1200m3 drvne mase i štetu od 150.000,00 kn, u ovoj tužbi potražuje odštetu od 73.000,00kn za količinu od 530m3 drvne mase. Pri tom se poziva na identične dokaze i vremenske periode kao i u tužbi iz 2015. i ranijim prijavama, te svjesno manipulira količinama i iznosima, mijenjajući ih samo kako bi ostvarila bilo kakvu nepripadajuću korist na njegovu štetu. Tuženik na kraju napominje kako svakako treba uzeti u obzir da su IZ i CZ odnosno JZ ovlastile njega da ih zastupa u pravima vezanim uz njihov udio na predmetnoj nekretnini, kao i da ih zastupa na sudu, te zaključuje „kada bi tužiteljica bila u pravu u svojim zahtjevima onda bi i preostale suvlasnice bile oštećene od strane njega (tuženika), a ne samo tužiteljica.“ U Svakom slučaju tuženik zaključuje kako uvidom u priložene dokaze u spisu nema dovoljno dokaza ni saznanja, a time ni osnove da bi se usvojila tužba tužiteljice, pa istu predlaže u potpunosti odbaciti.
3. Radi utvrđenja činjenica i pravilne ocijene činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 05.03.2015. i 06.07.2018.g., u kopiju kat. plana na listu 8 spisa, u Izjavu CZ od 29.10.2013.g., u ND obrazac za opis sastojine Hrvatskih šuma d.o.o. na listu 13-15 spisa, u Izjavu tužiteljice ĆZ od 07.07.2015.g., u fotografije na listu 17-18 spisa, u Obavijest Policijske postaje Karlovac, Policijske uprave Karlovac MUP-a RH od 05.07.2016.g., u Potvrdu id. id. postaje od 30.07.2015.g., u Popratnicu za drvo na listu 21-22 spisa, u pismena dostavljena Županijskom sudu u Karlovcu, Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu i Hrvatskim šumama d.o.o. te njihove odgovore i dokaze u prilogu, u Elaborat sa smjernicama gospodarenja Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Županije Karlovačke, Ministarstva poljoprivrede, u Doznačnu knjižicu, u ND obrazac za opis sastojine Hrvatskih šuma d.o.o., Rješenja i Zapisnike priložene na ročištu od 10.06.2021. , uvid u predračun šumarskog vještaka Jurja Sertić na listu 100-101 spisa, uvid u podnesak tužitelja na listu 102, 111, 112, 126, 146-151, 186, 189, 202-203, 221-222 spisa, uvid u podnesak Općinskog kaznenog suda u Zagrebu na listu 113 spisa i Općinskog državnog odvjetništva na listu 137 spisa, uvid u podnesak tuženika na listu 116, 178 spisa u službenu zabilješku od 30.05.2019. i 08.07.2021.g., uvid u podnesak sina predloženog svjedoka ČZ s prilozima u privitku, te uvid u Troškovnik tuženika. Pored toga pročitao je odgovor na tužbu tuženika uz priloženu Optužnicu i dr. priloge iz spisa Kir-374/15 te spisa u K-2161/2016 odnosno druge priloge dostavljene uz odgovor, podnesak tužitelja od 19.10.2018., zapisnik s očevida od s očitovanjem šumarskog i geodetskog vještaka te iskazima svjedoka ŠZ i AZ, podnesak tužitelja od 04.02.2021.g., ponovo iskaz svjedoka ŠZ i supruga tužiteljice PZ te tuženika osobno, podnesak tuženika od 29.11.2021. sa z.k. izvatkom za z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], podnesak tužitelja od 20.12.2021.g. i 23.06.2022.g. sa Zapisnicima PU karlovačke i Ministarstva poljoprivrede RH u privitku, požurnicu i podnesak tužitelja od 20.09.2022.g. i 12.12.2022.g. te 09.01.2023.g., Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za šumarstvo, lovstvo, drvopreradu i procjenu šumskog zemljišta mr.sc. Ivana Grginčić, dipl. ing. šum. od 11.4.2023., podnesak tuženika od 18.05.2023., podnesak tužitelja od 22.05.2023., Dopunu nalaza i mišljenja id. vještaka od 27.06.2023.g., podnesak tuženika od 06.06.2023. i 19.10.2023.g., podnesak tužitelja od 26.11.2023.g., podnesak tuženika od 09.01.2024.g., Dopunu nalaza šumarskog vještka kao ranije od 29.02.2024.g., podnesak tuženika od 08.04.2024., podnesak tužitelja od 04.06.2024.g. i 18.06.2024.g. g.
4. U ovom predmetu sporno je počinjenje štetnog događaja na način kako ga opisuje tužiteljica i prekomjerno stjecanje imovine koje nema pokrića u dogovorenim radnjama između tuženika i tužiteljice (zajedno s ostalim suvlasnicama predmetne nekretnine na kojoj je izvršeno posjecanje drvne mase), dakle prema tužiteljici u većoj količini od dogovorene. Posljedično je sporno treba li tuženik isplatiti tužiteljici na ime obeštećenja zatraženi iznos koji nakon provedenog vještačenja po šumarskom vještaku mr.sc. Ivanu Grginčiću dipl. ing. šum., precizira u visini od 6.025,57 eur sukladno dokazima u spisu obzirom je dakle tuženik u vremenu do otkaza ugovora od 07.srpnja 2015. posjekao više drvne mase odnosno tehničkog drva za cca 180 m3, a nakon otkazanog kupoprodajnog ugovora od strane tužiteljice 7.7.2015 god. još 350 M3 tehničkog drva ili ukupno 530 m3 više drvne mase od dogovorene, sve prema podacima iz priležećih dokaza u spisu i izračunu na temelju Nalaza i mišljenja šumarskog vještaka Ivana Grginčića, mag. sc. titule dipl. ing. šum. Također potražuje troškove postupka sa zakonskim zateznim kamatama kako već precizira u tužbenom zahtjevu.
5. Vezano uz utvrđenje činjenica i činjeničnog stanja bilo je potrebno provesti očevid na licu mjesta, a isti je na početku postupka proveden u nazočnosti šumarskog vještaka Jurja Sertić, te je potom provedeno daljnje vještačenje po šumarskom vještaku Ivanu Grginčiću. Naime, očevid u nazočnosti šumarskog vještaka Jurja Sertić pokazao je da će bi za detaljni utvrđenje stanja stvari trebalo koristiti već ranije provedene odnosno priskrbljene dokaze, koji su nastali u vremenu nastanka štete, što se pokazalo točnim, te da bi najmanje 4 do 5 dana trebalo istraživati na terenu, što je pak zbog proteka vremena i gubitka tragova bilo gotovo nemoguće provesti, ne zanemarujuću uz to nastanak nesrazmjerno većih troškova postupka. Osim toga, sam očevid je proveden 5 godina nakon nastanka štete te su mnogi tragovi oštećeni ili nevidljivi i uopće je bilo neizvjesno da bi bilo moguće ponovno prebrojavati sva posječena stabla i istraživati preostale panjeve, napose nakon izmjena koje su se dogodile na terenu, a sve nakon što je tuženik u vremenu do otkaza vršio posjecanje drvne mase (u većoj količini od dogovorene), kao i u vremenu nakon otkaza ugovora (kako tvrdi suprug tužiteljice koji je tužiteljicu zastupao kroz cijelo vrijeme od sklapanja dogovora do vođenja ovog postupka i uostalom u ovom postupku. Radi se pak o dogovoru sklopljenom između tuženika i suvlasnika predmetne šume površine 10 jutara, što nije sporno, koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] i koja je u vrijeme postignutog bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice i ostalih suvlasnica.
6. U smislu prethodno navedenog za istaći je da je vještak Juraj Sertić prilikom obilaska terena na očevidu utvrdio kako je na čitavoj površini izvršena nova doznaka svih preostalih stabala. Također je utvrdio da se na površini nalazi dio posječenih panjeva prije nekih cca 5 godina, gdje je na dijelu panjeva bio vidljiv doznačni čekić, a na nekima se uopće ne može uočiti. Međutim, ukoliko se stranke ne dogovore, smatrao je potrebnim ponovno izaći na teren i izmjeriti svaki panj pojedinačno, pri čemu bi tužitelj bio dužan pokazati svaki posječeni panj koji odgovara tome vremenskom periodu. Tek nakon toga bi vještak mogao izvršiti obračun drvne mase na temelju kojeg će se utvrditi koliko je točno kubnih metara posječeno te vidjeti koliko to odstupa od ugovorene količine i kvalitete posječene drvne mase. Isti je vještak pri tome naglasio da je u ugovoru iznesena količina drevnih sortimenata a ne kvaliteta i da će biti potrebno dostaviti sve dosadašnje doznake koje su napravljene na navedenoj čestici, te zapisnik Višeg šumarskog inspektora Bohačeka. Ipak, po dostavljanju predračuna za izvršenje detaljnih radnji i najavi da će na terenu biti potrebno boraviti barem 4 do 5 dana, u daljnjem tijeku postupka nije se ustrajalo kod ovakvog načina provođenja id. dokaza već je provedeno nešto drugačije vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ivanu Grginčić U međuvremenu su također saslušani svjedoci i stranke koje je bilo moguće saslušati, pri čemu se napominje da je tužiteljica gotovo sve radnje glede pravnog odnosa s tuženikom obavljala po svom suprugu i punomoćniku FZ, pa je isti saslušan u postupku, dok tijekom postupka nije bilo moguće saslušati autentičnog svjedoka i predloženog inspektora ČZ, koji je u vrijeme izvršenih prijava sačinio zapisnike o ukupno posječenoj drvnoj masi, sve iz razloga odnosno zbog oboljenja o kojemu je izvijestio njegov sin BZ u priopćenju uz dokaze sadržane na listu 216-220 spisa.
7. U postupku je pak po dva puta saslušan svjedok VZ koji je na zahtjev vlasnice odnosno suvlasnice šume, kako navodi, izvršio doznačivanje drvne mase u predmetnoj šumi. Naime, na očevidu održanom 09.listopada 2019. kratko je iskazao da je dakle na zahtjev vlasnice ili suvlasnice šume 2013. godine izišao na teren, radi označavanja drvne mase koju je potrebno srušiti, te je doznaku stabala na tom prostoru izvršio po pravilima struke i prema Pravilniku o doznaci, popratnici i šumskom. Dopustio je da se radilo o doznačavanju količine oko 800 kubika bruto mase, od koje je kako iznosi bilo najviše stabala bukve. Ne sjeća se da li je bilo i druge vrste drvne mase, niti se sjeća koja su sve stabla bila označena za rušenje „jer je prošlo dosta godina“. Za vrijeme očevida konstatirano je da svjedok obzirom na pokazane panjeve ne može potvrditi da li se radi o stablima koje je on u tom vremenu označio za rušenje. Tek je uvidom u obračun doznake Hrvatskih šuma d.o.o. od 14.kolovoza 2013. mogao potvrditi da je njegov potpis sadržan na 3. stranici obrasca ND za opis sastojine ND i da je označio rušenje stabala bukve, a ne i druge vrsta stabala (obrazac u spisu na listu 59-61, kako je naznačeno u zapisniku).
8. Na daljnjem ročištu održanom 10.lipnja 2021. isti je svjedok pobliže iskazao da je po zanimanju dip.ing. šumarstva i da je u kritično vrijeme radio kao revirnik u Šumariji Duga Resa, te dodao da je u kritično vrijeme tajnica Šumarije zaprimila zahtjev za doznaku stabala u šumama privatnih posjednika tj. šumi posjednika. Obzirom se evidentno prije ročišta informirao o čemu se radi, mogao je predočiti doznaku koju je tom prilikom napravio, te je konstatirano da pokazuje doznaku na prezime i ime CZ/ [adresa] s adresom [adresa], za katastarsku općinu [katastarska općina] i katastarsku česticu [katastarska čestica] u površini od 10 rali. Isti dokaz priložen je u spisu na listu 13-15 spisa, a svjedok je u nastavku iskaza opisao: „Nakon što se zaprimi zahtjev, privatna stranka stupa u kontakt sa mnom te dogovaramo izlazak na lice mjesta, pa potvrđujem da sam izvršio navedeni posao i doznačio 626 stabala bruto mase 873,46 kubika, a takva radnja izvršena je 14.8.2013.g. S tim u vezi napominjem da je sam zahtjev podnesen na ime CZ, ali je mene tajnica odmah od početka uputila na gospodina FZ, da kontaktiram u svezi navedenog zahtjeva njega, te me je on i vozio na teren. Pri tome napominjem da se doznaka stabala vrši na području koje stranka pokaže bez prethodnog provjeravanja tko je vlasnik i posjednik navedene šume. Naime, taj dio posla se obavi već kod zaprimanja zahtjeva u Šumariji Duga Resa, pa u tom smislu ja nisam provjeravao niti imao kakve isprave o imovinsko pravnom stanju prilikom doznačavanja navedenih stabala. S time je moj posao bio završen.“
8.1. Na upit punom. tužiteljice svjedok je odgovorio da se provjeravanje vlasništva i zaprimanje zahtjeva vrši uz provjeru isprava o vlasništvu odnosno posjedništvu, jer se bez toga ne može izvršiti navedena radnja, te je on kao revirnik samo zaprimio nalog za izvršenje doznake. Na daljnji upit da li je bio nazočan kod inspekcijskog nadzora 11. lipnja 2014., svjedok je potvrdno odgovorio da je bio nazočan „jer se državni inspektor GZ najavio kod njegovog upravitelja magistra Ivana Grginčića, pa su izišli na teren“. Koliko se sjeća, išli su utvrditi kakvo je stanje na terenu, a detalje zašto se to išlo učiniti ne zna jer su u vezi toga kontaktirali njegovog nekadašnjeg upravitelja Grginčića. S tim u vezi sjeća se jedino da ga je bivši upravitelj pohvalio pred inspektorom GZ kako je doznaku napravio po pravilu struke, a radilo se upravo o doznaci koju je predočio. Također je konstatirano da je svjedoku predočen od strane punomoćnika tužiteljice zapisnik Ministarstva poljoprivrede RH, Uprave šumarstva i drvne industrije od 11.6.2014.godine, te je svjedok potvrdio da je u tom zapisniku sadržan njegov potpis (kao "Potpis nazočnih u ime stranke"), ali se više ne sjeća na koji način je sastavljen zapisnik; da li od strane inspektora u Šumariji ili je inspektor naknadno dostavio zapisnik, pa je id. zapisnik potpisan od strane Upravitelja i njega osobno. Na upit suca dodatno se očitovao da je zapisnik prethodno pročitao prije potpisivanja i opetovao da mu pobliže nije poznato zašto se izlazilo na teren i zašto je zapisnik sastavljen. No, sjećao se „da su navodno posječena stabala za koje nisu postojale doznake“, iako to nije mogao točno potvrditi kao i da li su drvni asortimenti odvezeni „bez papira iz Šumarije“.
8.2. Na upit o postupku koji postoji u nastavku odvoženja posječene drvne mase, svjedok je naveo, da se nakon što se drvna masa izvuče izvan šume do šumske ceste ili javne ceste, prije izvršenog transporta navedenih asortimenata, ponovno poziva djelatnik šumarije koji vrši premjer drvnih sortimenata te počekića i napiše popratnicu. No, dodao je da je u predmetnom slučaju „postojala sumnja da su drvni asortimenti odvezeni bez papira i da su posječena stabla odvezena iz šume bez doznačenog čekića“. uz to je naveo da u vrijeme odvoženja drvnih asortimenata nije bio osobno pozvan odraditi navedene poslove otpreme drvne mase i da je 4.5.2015. premješten u Šumariju Krnjak.
9. Suprug tužiteljice i u ovom postupku punomoćnik tužiteljice TZ u svom j e iskazu sukladno o predmetu postupka isticao ono što je već izneseno u tužbi i tijekom postupka, da je s tuženikom dogovorena sječa oko 800 kubika drvne mase a da je tuženik umjesto dogovorene izvršio sječu daleko veće količine drvne mase. Odnosno, isti pobliže navodi, dogovoreno je da se izvrši sječa oko 800 kubika drvne mase tj. upravitelj šumarije je dopustio revirniku VZ da se izvrši tolika količina doznačavanja, a ne i više, te je doznaka izvršena 14. kolovoza 2013. dok je ugovor po kojemu se to radilo sklopljen krajem listopada 2013. To mu je poznato obzirom je dakle njegova žena, koja je zajedno s ŽZ i IZ suvlasnica id. šume, bila bolesna pa je zapravo on sudjelovao u svim radnjama vezano uz dogovor i namjeru da se proda dio šume. Stoga opisuje da su najprije u Šumariji Duga Resa podnijeli zahtjev za doznačavanje šume koja bi se trebala porušiti. Poznato mu je da su zahtjev podnijele sve tri vlasnice, te je radi doznačavanja stabala koja se trebaju srušiti u njihovoj šumi bio u kontaktu i vezi s revirnikom ZZ, koji je saslušan prije njega. Revirnik je rekao da ga treba odvesti na lice mjesta pa ga je odvezao, a isti je to učinio uz 2 radnika, s time da je posao potrajao duže od 2 dana odnosno kako navodi doznačavanje je vršeno 4 dana. Potom pobliže iznosi da se doznaka za rušenje stabala odnosila uglavnom na stabla bijele bukve i da je kod Javnog bilježnika bio napravljen ugovor s tuženikom da on sruši i odveze ta stabla, jer su ista bila prodana njemu. No, nakon što je tuženik počeo rušiti stabla suprug tužiteljice je, kako navodi „vrlo brzo uočio da su posječena i 2 stabla hrasta te neka stabla trešnje, iako je bila dogovorena bijela bukva“, pa je odmah kontaktirao inspektora ČZ. Dogovorili su se i potom otišli u šumu Pišćetku, a to je bilo 4.6.2014., te mu je inspektor rekao da odmah podnese odštetni zahtjev u Šumariji Duga Resi, jer ako on neće podnijeti odštetni zahtjev protiv tuženika, inspektor će pokrenuti kazneni postupak protiv njega t.j. supruga tužiteljice. Inspektor je također preporučio da još jednom izađu na lice mjesta i dogovorili su se da to bude 12.6.2014., ali on nije mogao doći jer je morao ići kod svog pok. oca koji je bio teško bolestan. Stoga su se samo čuli 11.6. a tom prilikom mu je inspektor ČZ rekao da se već nalazi u toj šumi s određenim ljudima, pa ga punomoćnik i suprug tužiteljice kasnije još pokušao kontaktirali, ali se nisu određeno dogovorili niti zna što je inspektor konkretno poduzeo.
9.1. Punomoćnik i suprug tužiteljice uz to dodatno opisuje kako je još jednom prilikom došao u predmetnu šumu s DZ i zatekao brata tuženika, te 5-6 ljudi koji su tovarili metarice na bijeli kamion, pa ga je tom prilikom brat tuženika potjerao i uzeo metaricu kao da će ga udariti, ali do toga ipak nije došlo. On se ipak u strahu povukao s DZ, ali je poduzeo određene radnje i zvao policiju, te je odlazio na državno odvjetništvu kako bi se pokrenuo postupak protiv tuženika. Prvo je tražio da se obustavi sječe i utvrdi činjenično stanje, ali po njegovom zapažanju državno odvjetništvo „nije ništa pokrenulo protiv tuženika“, pa je na kraju po ovlaštenju supruge on pokrenuo postupak, jer je supruga bila bolesna i nije mogla sama obavljati navedene poslove. Isti je nadalje naveo da su tražili, kada se već nisu ostvarile željene namjere po policiji i odvjetništvu, da se raskine sklopljeni ugovor s tuženikom i tada je njegova supruga poslala Izjavu tuženiku koja je napisana kod Javnog bilježnika. Ista Izjava je poslana i Šumariji Duga Resa „kako bi se zaustavilo rušenje stabala“, pri čemu tvrdi da je takav zahtjev dostavljen 7.7.2015., a već prilikom dolaska u šumi idućeg dana 8.7.2015. opet je zatekao nekoliko ljudi i kamion koji su tovarili velika stabla na šleper. Tada se s DZ povukao jer se bojao nasilnosti od strane zatečenih osoba, te je o tome obavijestio Karlovačku i Dugorešku policiju. Dugoreška policija je zapisala imena ljudi koji su tamo zatečeni i uzela njihove podatke, a Karlovačka policija je dočekala kamion koji je prevozio tehničko drvo. Isto je zatečeno u dvorištu kod tuženikove kuće i tom su prilikom, kako dalje navodi, također zatečene „neovlašteno potpisane“ popratnice „u ime CZ“, o čemu postoji dokumentacija u spisu. Onda je otišao u sud i podignuta je optužnica protiv tuženika, ali je taj postupak obustavljen je je kako obrazlaže došlo do nekih konfuznih radnji i nije se pravilno optužilo tuženika, umjesto da se utuži za šumsku krađu, optužen je za prijevaru, pa je najzad njegova supruga podigla ovu tužbu.
9.2. Na upit punom. tužiteljice, suprug tužiteljice navodi da su kriminalistički inspektor iz Duga Rese i krim. tehničar iz PU Karlovac 31.3.2015. izvršili radnje snimanja posječenih stabala na način da su išli od panja do panja, što je sve zabilježeno i sačinjeno u zapisniku o očevidu koji je napravljen na zahtjev ODO-a. Naime, prilikom vršenja tih radnji pozvali su njega te su išli od jednoga do drugoga panja, snimali i označavali mjesta posječenih stabala, te im je on pokazao mjesta na kojima je izvršena sječa stabala „izvan dopuštene količine i vrste“. Pri tom svjedoči da su pronašli 173 više posječenih stabala od doznačenih, a uz to su pronašli i posječena stabla druge vrste, ne isključivo bijele bukve koja je (jedina) bila doznačena. Nije mu poznato koliko je kubika drvne mase bilo upisano, ali se sjeća da je inspektor tom prilikom pokazao da je drvna masa posječena niže od mjesta gdje je stavljen čekić i izvršena doznaka za sječu stabala, što je kako ističe nedopušteno i ne može se pravo pratiti je li posječeno ono stablo koje je doznačeno. Na daljnji upit navodi da je od doznačene mase bilo predviđeno 340 kubika tehničkog drva i oko 450 kubika ogrijevanog drveta.
9.3. Na upit tuženika osobno očituje se da nije postupao u interesu svih suvlasnika, već samo u interesu svoje supruge i nije mu poznato jesu li ostale suvlasnice podnosile kakvu prijavu protiv tuženika, jer s njima ne kontaktira iako su daljnje rođakinje njegove supruge koja međutim s njima „ima nekakvih osobnih nesporazuma“. Na daljnji upit odgovara da se ne sjeća točno koliko je kubika spomenuo svojem odvjetniku Zvonku Žaji da je posjekao tuženik, kada ga je ovaj zastupao prilikom podnošenja prijave u kaznenom postupku, a ne sjeća se ni koliko je kubika nedopuštene drvne mase prijavio državnom odvjetništvu, pa tuženik ukazuje kako je prvi puta prijavio odvjetništvu 2000 kubika a svome odvjetniku govorio o nedopuštenom posjecanju 1200 kubika drvne mase. Suprug tužiteljice je još završno istaknuo da je 7.srpnja 2015. došlo do raskida ugovora između tuženika i njegove supruge, te ukazao na dio obrazloženja iz rješenja Općinskog suda u Karlovcu u spisu Kov-344/2015-8 od 17.svibnja 2016. gdje je tuženik govorio o potpisivanju specijalne punomoći dana 23.7.2015., napose dodajući da je tuženik sjekao drva u navedenoj šumi sve do kraja 2015.godine. To je kako svjedoči osobno viđao budući su kamioni „prolazili dan i noć pored njegove kuće i odvozili drva“.
9.4. Imajući u vidu prethodne upite i odgovore supruga tužiteljici, napose u dijelu prijavljivanja nedopuštene količine posječene drvne mase, za utvrditi je da bez obzira radi li se o realnom iznošenju podataka ili preuveličavanju podataka o prekomjerno posječenoj drvnoj masi, na što evidentno aludira tuženik, sud je imao dovoljno podataka da na temelju svih provedenih dokaza i u sukladnosti s istima donese odluku u ovom predmetu, pri čemu je od meritorne važnosti svakako bilo ono što je u dokumentima utvrđeno u kritično vrijeme ispitivanja i popisivanja svih zatečenih panjeva te drvne mase koja je do kraja 2015. posječena u predmetnoj šumi Bazgovac označenoj kao kčbr. [katastarska čestica], koja se dakle nalazi u k. o. [katastarska općina].
10. Od važnosti je bio i cijenio se iskaz i svjedoka AZ, koji je doduše samo vozio supruga tužiteljice „do ove njegove šume u Piščetki“, kako navodi. Naime, iako svjedok u većem dijelu svojeg iskaza ne iznosi konkretne podatke o predmetu postupka, jer nije sudjelovao u dogovoru i ne zna pobliže što je dogovoreno između sudionika pravnog posla, isti ima autentična saznanja o nasilnom ponašanju tuženika odnosno njegovog brata, koji je štoviše čak „jednom prilikom“ i na svjedoka kako navodi „podizao cjepanicu i htio ga udariti, a bio je nasilan i prema suprugu tužiteljice“, što osobno svjedoči. Svjedoku je uz to iz razgovora sa suprugom tužiteljice osobno poznato da je ovaj imao prigovora prema tuženiku u pogledu posječene drvne mase i da je više puta pozivao policiju koja je uredovala na terenu, kako navodi. Supruga tužiteljice vozio je unazad 5 godina, a možda i više, „do ove njegove šume u Piščetki, jer on nema vozačku dozvolu“, kako je već naprijed navedeno, te je dakle u to vrijeme imao autentična saznanja od supruga tužiteljice o onom što mu je ovaj govorio o posjecanju veće količine drvne mase od dopuštene. Uz to svjedok osobno svjedoči o nasilnom ponašanju s tuženikove strane prema suprugu tužiteljice, a tako nešto svakako ukazuje na suprotstavljene namjere i problematične odnose između tuženika i ovlaštenika tužiteljice PZ koji je u ime vlasnice odnosno suvlasnice predmetne šume poduzimao i pratio radnje što ih je provodio tuženik. Ocjenjuje se da je suprug tužiteljice,, kao ovlaštenik u ime tužiteljice očito imao razloga prigovarati tuženiku i da je to činio, da bi posljedično tuženik osobno i preko osoba koje su obavljale pripadajuće poslove za njega bio nasilan prema protivnoj strani, a što zasigurno ne bi bio da se nije radilo o opravdanim prigovorima zbog posjecanja veće drvne mase od dopuštene t.j. dogovorene. Dakle, drži se da se tako nešto evidentno ne bi događalo da suprug tužiteljice nije prepoznao i uvidio prelaženje granica ovlaštenja od strane tuženika u odnosu na iskorištavanje šume u većoj mjeri od dogovorene.
11. A da se radilo o iskorištavanja šume u većoj količini od dopuštene potvrđuju i podaci iz tog vremena zapisani od strane Inspektora iz Sektora inspekcije u šumarstvu i lovstvu, te sukladno podaci iz Policijske postaje koja je postupala u predmetnom slučaju, što je najzad dovelo do ocijene da suprotstavljene i suprotne tvrdnje tuženika koje je on iznio u svom iskazu nisu uspješno otklonile prethodno utvrđenje i činjenicu o neosporno posječenoj većoj količini drvne mase od dogovorene. Tuženik je naime upirao da je činio sve po dogovoru i da je zapravo on bio oštećen, što je točno obzirom na istaknuti podatak da je izvršio 85% posla a onda zbog poduzimanja pravnih radnji zaštite vlasništva od strane tužiteljice prestao vršiti daljnje posjecanje šume. No, isto tako je prema autentičnim podacima iz tog razdoblja neosporno da je u vremenu do kojeg je vršio posjecanje drvne mase posjekao veću količinu od dogovorene. Tuženik je nadalje prikazivao supruga tužiteljice u nečasnom ponašanju i tvrdio da su „njegovi (tuženikovi) problemi“ počeli kada je odbio ponudu supruga tužiteljice koji je od njega tražio da posiječe „još dodatnu količinu u vrijednosti 10.000 eura“ i da onda njemu tuženik isplati tih 10.000,00 eura na ruke bez znanja ostalih suvlasnika“. Međutim, s tim u vezi za ocijeniti je da isto ukoliko se tako nešto i dogodilo još uvijek ne dovodi do drugačijeg utvrđenja i ne pobija okolnost da je stvarno posječena veća količina drvne mase od dogovorene, a što i opet proizlazi iz provedenih dokaza u spisu koji dakle potvrđuju stvarno posjecanje veće količine drvne mase od dogovorene. Pri tom se u odnosu na posječenu drvnu masu, a propo u navedenim uvjetima, ne utvrđuje da bi ju itko drugi posjekao osim tuženika i osoba koje je on angažirao u obavljanju takvog posla. Stoga je u tom dijelu iskaz tuženika ostao neuvjerljiv, jer ga dakle demantiraju stvarni podaci zapisani od strane inspektora ČZ i ovlaštene policijske službe. Okolnost pak glede iskaza tuženika u pogledu ocjene ponašanja supruga tužiteljice, i nije ipak utjecala na meritorno utvrđenje u predmetu postupka, već je mogla samo utjecati na ocjenu o moralnom odnosno nemoralnom ponašanju supruga tužiteljice u navedenim okolnostima. U tom smislu insinuacije i zaključci tuženika nisu bili od meritornog utjecaja u pogledu da je posječena veća količina drvne mase od dopuštene i da je tužiteljici nanesena šteta zbog koje ima pravo na dosudu obeštećenja u određenoj visini.
12. Tuženik je odgovarajući na pitanje punom. tužiteljice o navodima koji su upisani u zapisniku inspektora ČZ od 11.6.2014. treći i četvrti pasus, dao očitovanje i naveo da je bitan podatak koji je upisan u zapisniku da je posječeno 85% doznačene drvne mase, a što se iščitava da nedostaje posječena drvna masa na lageru masa koja je izvučena na livadu, ne odgovara posječenoj količini, te istaknuo da za ovaj predmet nije bitan drugi podatak, izuzev navedenog podatka da u to vrijeme još nije posjekao svu drvnu masu. U vezi sa zapisima za izdavanjem svega 5 popratnica za količinu od ukupno 55,73 m3, tuženik je naveo: Da se radi o stvari koja nije bitna za predmet ovoga spora jer ako je i odvezao određenu količinu drvne mase bez popratnica, to je nešto što tereti samo njega i u tom dijelu priznaje svoj prekršaj, ali i dalje ustraje da to nema veze s ovim sporom jer dakle nije posjekao svu ovu masu koju je kupio od tužiteljice. U dodatnom dijelu na završetku zapisnika tuženik ponovno ističe da se samo radi o primjedbama inspektora ČZ koji nije poduzeo nikakve represivne mjere protiv tuženika i ističe da od kada se bavi šumom i drvnom masom nije vođen ni jedan postupak protiv njega, niti se vodi.
12.1. Vezano uz upit da li mu je poznat kako je inspektor rekao suprugu tužiteljice, da podnese kaznenu prijavu protiv tuženika ili će inspektor podnijeti prijavu protiv supruga tužiteljice, tuženik navodi da mu je tako nešto poznato ali zapravo u drugome kontekstu. Objašnjava da je "gospodin PZ" zvao inspektora učestalo dok inspektor nije utvrdio da je posječeno više mase nego što je doznačeno „a suprug tužiteljice je neprekidno zvao inspektora“, pa drži da je inspektor zbog toga rekao njemu osobno da podnese kaznenu prijavu, jer se zapravo ne radi o stvarima koje bi inspektor mogao realizirati. U svakom slučaju ustraje da je napravio sve po zakonu i smatra da nije bitno što je odvezao dio drvne mase bez popratnica.
12.2. Na daljnji upit odgovara da je doista bila podignuta optužnica za 1.200 kubika ali je nakon toga suprug tužiteljice smanjio optužbu na 500 kubika, te je postupak u tom sudu obustavljen u kaznenom predmetu za koji postoje prilozi u ovome spisu. Na daljnji upit kako objašnjava nalaz krim. tehničara i policijskih službenika od 31. ožujka 2015. i zapis s očevida da na panjevima posječenih stabala nije bila vidljiva doznaka, tuženik navodi da to nije moguće izvesti „jer bi trebalo bagerom iskopati panjeve i žile“.
13. A propo potonjeg dijela iskaza tuženika za utvrditi je ipak da je tako nešto potvrđeno u očitovanju vještaka Sertića na zapisniku s očevida, kada isti vještak uočava da je na dijelu panjeva bio vidljiv doznačni čekić dok se na nekima drugima nije mogao uočiti. Svjedok pak VZ govorio da je dana 14.8.2013. doznačio 626 stabala bruto mase 873,46 kubika, a kasnije se u Zapisniku Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije, Sektora inspekcija u šumarstvu i lovstvu, Službe inspekcija u područnim jedinicama, Odjela- Područne jedinice Zagreb, Ispostave Karlovac, Jastrebarsko od 04. lipnja 2014. godine, (list 119 -120 spisa) nailazi na zatečeno stanje po kojem je cca 65% od doznačene drvne mase već posječeno i izvezeno na gore spomenutu livadu, no da tako zatečena količina posječene drvne mase ne odgovara posječenoj količini drvne mase u šumi, pa se zaključuje da je dio posječene mase već odvezen. U nastavku je sadržano da će se iz tog razloga obaviti neposredan inspekcijski nadzor u šumariji Duga Resa, kako bi se došlo do pravih saznanja i ukoliko za to budu postojali opravdani razlozi da će se poduzeti zakonom predviđene mjere.
14. Da su u tom smislu poduzete određene mjere i vođen je postupak od strane Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, Županijskog suda u Karlovcu i Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, postoje dokazi u spisu. No, takvi dokazi međutim ne potvrđuju da bi već u kaznenom postupku bila utvrđena odgovornost tuženika. Dijelom je o razlozima govorio suprug tužiteljice, no bili isti razlozi opravdani ili ne, razvidno je da odnosni postupak nije završio na način kojim bi se dakle već na temelju utvrđene odgovornosti u kaznenom postupku mogla utvrditi odgovornost tuženika kao meritorna činjenica u ovom postupku. Ipak, bez obzira na takve okolnosti valja ukazati se u ovom parničnom postupku, koji se vodi radi isplate zbog više posječene drvne mase od dogovorene, propituju okolnosti koje u širem smislu utvrđuje odgovornost tuženika, a pri čemu svakako treba imati već početno istaknute i naprijed spomenute dokaze u obrazloženju ove presude, koji nesumnjivo potvrđuju da je posječena drvna masa bila veća od one dogovorene i po Hrvatskim šumama doznačene odnosno dopuštene količine drvne mase. Dakle, iako nije u kaznenom postupku utvrđena odgovornost tuženika na bi se mogla pozivati aktivno legitimirana stranka u ovom postupku, imajući u vidu naprijed spomenute dokaze t.j. podatke iz naprijed spomenutih isprava inspektorata i policije za utvrditi je da postoje dokazi ,,koji potvrđuju da je posječena veća drvna masa od dopuštene i da posljedično postoji osnova za dosudu tužiteljici naknade štete u određenoj visini, a to iz razloga kalo slijedi.
15. Naime, u Zapisniku Službe o inspekcijskom nadzoru od 11.06.2014. godine (koji prileži na listu 121 i još nekim mjestima u spisu), jasno je navedeno da masa koja je izvučena na livadu ne odgovara posječenoj količini i vidljivo je kako je "gro posječene drvne mase " već odvežen. Nadalje, u istom Zapisniku je navedeno da je po zatraženim i izdanim (evidentiranim) popratnicama „gdin. RZ do ovog nadzora, ukupno otpremio 55,73 m[3] ogrjevnog drva, što ne odgovara ukupno posjećenoj i izvučenoj drvnoj masi, a koje nema na lageru“. Odnosno, nastavno se dalje utvrđuje da je velik dio robe odvežen bez zahtjeva za izdavanjem popratnice i obilježavanjem režijskim čekićem na odveženoj drvnoj masi od strane šumarije Duga Resa, a to su potvrdili upravitelj šumarije i revirnik za privatne šume, te se utvrđuje da je to „protivno članku 31. st. 1 Zakona o šumama i dovodi u sumnju da se gdin. RZ bavi nedozvoljenom trgovinom, odnosno radom na "crno". O tome će biti obaviješteno Ministarstvo financija, Carinska uprava, Područni carinski ured Zagreb, Carinski ured Karlovac, Služba za nadzor, Ilovac bb, pod čiju nadležnost spada kontrola neregistrirane djelatnosti“, kako se navodi u nastavku.
16. Nadalje, u Zapisniku s očevida koji je proveden od strane PU Karlovačke, PP Duga Resa, dana 31. ožujka 2015., a koji predstavlja autentičan dokaz iz tog vremena, detaljno je opisano i istraženo koliko je drva posječino u odnosnoj šumi odnosno koliko je panjeva od posječenih drva nađeno na terenu prilikom očevida policije.- U id. Zapisniku se kao na listu 124-125 spisa se utvrđuje:
„Za FTM i PTM uzima se GPS oznaka N 45'32,58 E 015'24,47, gdje se nalazi stablo bukve promjera u panju 60 cm, na kojem se na visini od tla cm nalaze dvije ofarbane točke narandžastim sprejem promjera 5 cm, a na visini od tla 15 cm nalazi se utisnuti znak okruglog oblika, nalik šumokvarnom čekiću, isti nečitak, ozn. num. ozn. 1. Od stabla označenim brojem 1 u pravcu juqa na površini od 100x80 m nalazi se 126 panjeva stabla bukve promjera u panju od 15 cm do 77 cm, ozn. num. ozn. 2. Od stabla označenim brojem 1 u pravcu juga na GPS oznaci N 45'32,56 E 015'24,52 nalazi se panj stabla bukve promjera 60 cm, ozn. num. ozn. 3 oko kojeg se na površini 100x80 m nalazi 131 panj stabla bukve te jedan panj stabla hrasta, promjera od 15 cm do 60 cm, od stabla označenim brojem 1 u pravcu juqa na GPS oznaci N 45'32,55 E 015'24,58 nalazi se panj stabla bukve promjera 90 cm, ozn. num. ozn. 4, oko kojeg se na površini 100x80 m nalazi 162 panja stabla bukve, promjera od 17 cm do 90 cm, od stabla označenim brojem 1 u pravcu juga na GPS oznaci N 45'32,54 E 015'25,07 nalazi se panj stabla bukve promjera 32 cm, ozn. num. ozn. 5, oko kojeg se na površini 100x80 m nalazi 59 panja stabla bukve promjera od 16 cm do 82 cm. Od panja ozn. brojem 5 u pravcu sjevera na GPS oznaci N 45'32,55 E 015'24,56 nalazi se panj stabla bukve promjera 80 cm, ozn. num. ozn. 6, oko kojeg se na površini 100x80 m nalazi 155 panjeva stabla bukve promjera od 12 cm do 80 cm, te jedno stablo hrasta promjera u panju 42 cm, od panja označenim brojem 6 u pravcu sjevera na GPS oznaci N 45'32,56 E 015'24,53 nalazi se panj stabla bukve promjera 55 cm, ozn. num. ozn. 7, oko kojeg se na površini m nalazi 97 panjeva stabla bukve promjera od 15 cm do 70 cm. Od panja označenim brojem 7 u pravcu sjevera na GPS oznaci N 45'32,52 E 015'24,48 nalazi se panj stabla bukve promjera 68 cm, ozn. num. ozn. 8, oko kojeg se na površini 90x70 m nalazi se 67 panjeva stabla bukve promjera od 16 cm do 68 cm. U listopadnoj šumi, koja se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] oko navedenih panjeva zatečeni su ovršci stabala, a isto tako zatečeno je jedno doznačeno stablo za sječu, koje je ozn. num. ozn. 1, Na panjevima posječenih stabala nije vidljiva doznaka temeljem čega nije moguće utvrditi da li su isti doznačeni za sječu. Na ostalim stablima nisu vidljiva obilježja uza doznaku sječe, u vezi čega nije bilo moguće utvrditi da li je na svim posječenim stablima izvršena doznaka za sječu.
17.Prema tako utvrđenom stanju na terenu bi proizlazilo da je pronađeno čak više panjeva od broja kojeg tužiteljica ističe u tužbi, u tužbi navedeno da je posječeno 797 stabala, a prema doznaci stabala provedenoj od strane šumarije Duga Resa utvrđuje da je za sječu obilježeno 626 stabala bukve, dok prema cit. Zapisniku PU Karlovačke, PP Duga Resa od 31. ožujka 2015. proizlazi dakle da bi štoviše bilo posječeno ukupno 806 ?? stabala). Takvo prebrojavanje je izvršeno na licu mjesta neposredno po dojavi i u kritično vrijeme kada se moglo utvrditi neposredno stanje na terenu, pa se takav podatak prihvaća dakle kao autentičan i meritornim unatoč daljnjim očitovanjima tuženika koji negira svoju odgovornost, te unatoč nalazu i odgovorima koje je na prigovore tužitelja iznio daljnje uredujući šumarski vještak nakon vještaka Jurja Sertić.
18. Naime, tuženik je priznao da nije imao popratnice za svu prevezenu drvnu masu ali je istaknuo da je to samo njegov propust koji ništa ne dokazuje. Uz to je dopustio da je kod prevoženja drva „ CZ …možda,,, potpisao njezin suprug“, iako tvrdi da je prilikom izvoženja drva iz šume CZ bila prisutna svaki dan, te da CZ i IZ nisu imali nikakvih prigovora ni primjedbi na njegov rad. Na upit punom. tužiteljice PZ zašto je sjekao hrastove i trešnje kada nije imao doznake za to drvo, obzirom je po služenoj dokumentaciji bila odobrena sječa samo bijele bukve, tuženik se pozvao na situaciju koja je sadržana i u službenim podacima ovlašetenih osoba, a to je da prilikom sječe stabala ponekad dolazi do oštećenja i loma drugog drveta koje se nalazi u blizini, te je s tim u vezi istaknuo da je to drvo posječeno ali da još uvijek „stoji i trune na lageru“. Nadalje je na upit zašto nije ostavio red u šumi još dodao da se radi o situaciji koja je još uvijek u tijeku i da zbog toga nije moglo biti sve očišćeno i uklonjeno. Uz to je također tvrdio da nije ništa dalje radio u toj šumi, nakon što je zaprimio obavijest (tužiteljice) od 7.srpnja 2015.godine.
19. Stalni sudski vještak za šumarstvo, lovstvo, drvopreradu i procjenu šumskog zemljišta mr.sc. Ivan Grginčić, dipl. ing. šumarstva u nalazu i mišljenju od 11. travnja 2023. je izrijekom odgovarao na postavljena pitanja tužitelja glede količine ogrjevnoga drveta odnosno količine tehničkoga drveta kojeg je posjekao tuženik nakon što mu je tužiteljica otkazala ugovor sa svoje strane 7.7.2015., nadalje na pitanje koliko je koštalo ogrjevno drvo a koliko tehničko drvo u kolovozu 2015., te koliko je u kolovozu 2015. koštao 1m[3] hrasta i 1m trešnje, ne dajući zapravo krucijalno očitovanje je li posječena veća drvna masa od dopuštene i doznačene po Hrvatskim šumama i za koliko je u pravilu više drvne mase posječeno, već je u tom dijelu vrijedno spomenuti da je odgovarajući na upit za koji iznos je po tvrdnjama tužiteljice tuženik oštetio suvlasnike dao sljedeće mišljenje da je nakon otkaza Ugovora 7. srpnja 2015, a prema tvrdnji tužiteljice, tuženik posjekao 530 m3 drvne mase i to 500m3 bukve, 25m3 hrasta i 5m3 divlje trešnje čija vrijednost drvnih sortimenata prema cijenama iz kolovoza 2015. iznosi ukupno 108.094,50/14.346,61 EUR, od čega tužiteljici na ime suvlasnog dijela od 42 % bi pripadao iznos od 45399,69 KN/ 6.025,57 EUR (list 159 spisa).
20. Nakon toga je vještak po prigovorima tužiteljice i dalje davao strogo formalne odgovore i ispuštao iz vida potrebu da se očituje u pogledu merituma postupka, pa se ne nalazi potrebnim reproducirati sve ono što je iskazano u prvoj Dopuni nalaza i mišljenja od 27.6.2023., te u daljnjem očitovanju i Dopuni nalaza i mišljenja sudskog vještaka od 29. veljače 2024.,kako on naziva isto očitovanje.
21. No, u načelu se može reći da i on naveo kako je prema Izjavi tužiteljice i suvlasnika tuženiku prodano 800 m[3] drvne mase, koja je doznačena za sječu od strane Šumarije Duga Resa dana 14.08.2013. u količini od 873,46 m[3] . Prema podacima iz spisa id. vještak je također konstatirao da je tuženik prema zapisniku šumarskog inspektora od 11. lipnja 2014. posjekao oko 85% doznačenih stabala, odnosno 15% manje od ugovorene količine i da su tom prilikom zatečena stabala koja nisu doznačena, ali su oštećena i izvaljena prilikom sječe drugih stabala, navodeći da je to uobičajeno i događa se kod rušenja stabala, a kako to proizlazi iz danjih očitovanja vještaka. Također vještak koristi podatak da je prema Posebnom izvješću PP Duga Resa od 01. travnja 2015. evidentirano 797 panjeva posječenih stabala bukve i 2 panja stabla hrasta, dok je prema doznaci šumarije duga resa obilježeno za sječu 626 stabala bukve, pa se dakle nalazi da je tuženik podsjekao 171 stablo bukve i dva stabla hrasta više od izvršene doznake.
22.Nakon ovako provedenih dokaza u spisu, te iskaza stranaka i saslušanih svjedoka, uz uvid u sve druge pribavljene spise i dokaze u istima, za utvrditi je da je tuženik u predmetnom slučaju započeo rušenje stabala na temelju dogovora s tužiteljicom i u to vrijeme drugim suvlasnicama označene šume, ali je evidentno da je svakako podsjekao 171 stablo bukve i dva stabla hrasta više od izvršene doznake, za što je utvrđeno da bi se radilo o protuvrijednosti izraženoj po nalazu id. vještaka na razini od 108.094,50/14.346,61 EUR. No, kako se tužiteljici može priznati samo vrijednost u visini njezinog suvlasničkog udjela od 42%, onda bi valjalo tužiteljici i priznati iznos koji potražuje na ime takve štete u preciziranom tužbenom zahtjevu. No, imajući u vidu očitovanje ovlaštenih stručnih osoba koje govore o uobičajenoj add pojavi kod rušenja označenih t.j. doznačenih stabala na razini od najviše 10%, koja je dakle uobičajena pojava oštećenja i izvaljenja prilikom sječe doznačenih stabala, to je i osobno potvrdio tuženik u pitanju dva stabla hrasta i trešnje nalazi se potrebnim uvažiti navedeni podatak i za istu najviše dopuštenu vrijednost od 10%, umanjiti iznos naknade koji tužiteljica potražuje ovim tužbenim zahtjevom slijedom toga je tužiteljici na ime potraživanja iz tužbe dosuđen u točki I. izreke ove presude iznos od 5.423,01 eur-a, s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka, dok je u preostalom dijelu valjalo u točki II. Izreke odbiti potraživanje tužiteljice s kamatom kao neosnovano.
23. Kod odluke o troškovima postupka primijenjen je čl. 154. ZPP-a i tužiteljici razmjerno uspjehu u postupku dosuđen trošak postupka prema Odvjetničkoj tarifi i potraživanju na Zapisniku sa završnog ročišta od 4. veljače 2025. Naime, tužiteljica je glede osnove uspjela u cijelosti odnosno na razini od 100%, a imajući u vidu visinu preciziranog tužbenog zahtjeva uspjela je na razini od 90%, što znači da njezin uspjeh (100+90=190:2=95). S druge strane, tuženik nije uspio s osnovom, ali je uspio s visinom u omjeru od 10% (0+10=10:2=5). Kada se uspjeh tužiteljice, umanji za uspjeh tuženika, proizlazi da je u konačnici tužiteljica u ovog parnici uspjela u omjeru od 90%, pa joj je na toj razini dosuđen trošak. Tužiteljici je kao opravdan priznat trošak za sastav tužbe, podnesaka od 17.10.2018., 23.06. 2022., 22.05.2023., 26.11. 2023. i 04.06.2024., te za zastupanje na ročištu od 10.06.2021. 19.10. 2021. i 04.02.2025., sve u iznosu od po 200,00 eur. Za prvo i pripremno ročište održano 16.05. 2019. na kojem se samo procesno raspravljalo priznata je 50%-na naknada ili iznos od 100,00 eur, a za ročište očevida koji je održan 09. 10.2019. priznat je zatraženi iznos od 250,00 eura. Ukupno je za naprijed navedene radnje tužiteljici dosuđen parnični trošak u iznosu od 2.150,00 eur ili s pripadajućim pdv. -om 2.687,50 eur, odnosno iznos od 2.418,75 eur imajući u vidu 90%-ni uspjeh u postupku. Napominje se da joj nije priznat jedino trošak za sastav podneska od 03.02.2021., jer isti nije bio potreban. Priznatom iznosu pridodan je još trošak vještačenja u ukupnom iznosu od 750,47 eur, koliko je vještak ukupno potraživao za izračune, pa je sveukupno tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od ukupno 3.169,22 eur odnosno u eurima kao u točki II. izreke sa zakonskim zateznim kamatama kao u točki II. izreke ove odluke.
U Karlovcu 16. svibnja 2025.
Sudac
Vesna Gračan
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu, pismeno u tri primjerka putem ovoga suda.
Dna:
1. Tužitelju po pun. Josipu Biliću-Prciću, odvjetniku iz Zagreba.
2. Tuženiku po pun. Mati Burazinu, odvjetniku u ZOU Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca
