Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-651/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda i to Andree Boras Ivanišević kao predsjednica vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja te Sonje Meštrović kao članice vijeća u pravnoj stvari tužiteljice JR iz [adresa], s boravištem u [adresa] [obrt], [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivici Mesiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika CR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Goranu Vujaniću, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti ugovora, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 30 P-1132/2022-11 od 09. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 16. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj 30 P-1132/2022-11 od 09. siječnja 2023.,

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je Ugovor o osiguranju založnim pravom na nekretnini potpisan od tužiteljice i tuženika dana 26.04.2021., a na kojem je dana 03.05.2021. tužiteljica ovjerila svoj potpis kod javnog bilježnika Zorke Despot iz Zagreba, Laslovska 12 pod brojem OV-3848/2021, ništetan i ne proizvodi bilo kakav pravni učinak.

2. Nalaže se tuženiku CR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] tužiteljici JR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove ovog parničnog postupka, sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana." 2

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 4.479,39 EUR /33.750,00 kn/1 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, u roku od 15 dana.“

2. Protiv navedene presude žali se tužiteljiica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje u tekstu ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu s žalbenim razlozima podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Pobijana presuda suprotno stavu žalitelja može se ispitati jer ista sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama koji su pravno odlučni za ovaj spor, tako da ne postoji bilo kakvo proturječje kako u vidu ima odredba članka 354. stavak 2. ZPP-a

6. Nadalje, ocjena provedenih dokaza izvršena ja na način popisan u članku 8. ZPP-a pri čemu sva stečena uvjerenja prvostupanjski sud je obrazložio valjanim razlozima koji nisu dovedeni u sumnju žalbenim navodima. Na druge bitne povrede odredaba parničnog postupka, žalitelj određeno ne ukazuje, a ovaj drugostupanjski sud ne nalazi ostvarenje procesnih povreda iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja ništetnosti ugovora o osiguranju založnim pravom na nekretnini potpisan od tužiteljice i tuženika dana 26.04.2021., a na kojem je dana 03.05.2021. tužiteljica ovjerila svoj potpis kod javnog bilježnika Zorke Despot iz Zagreba, Laslovska 12 pod brojem OV-3848/2021.

7.1. Sporno je među strankama je li predmetni Ugovor o osiguranju založnim pravom na nekretnini predstavlja prividni ugovor koji nema učinka među ugovornim stranama.

8. U prvostupanjskom postupku sud je u bitnom utvrdio:

- da je 26. travnja 2021. između tužiteljice kao založnog dužnika i tuženika kao založnog vjerovnika zaključen ugovor o osiguranju založnim pravom na nekretnini radi osiguranja pozajmice tuženika u iznosu od 750.000,00 kn kao novčane protuvrijednosti iznosa od 100.000,00 EUR s rokom povrata pet godina, do 5. svibnja 2025., s ugovorenom kamatom od 6% godišnje.,

- da je na istom ugovoru javno ovjeren potpis tužiteljice te je izvršena uknjižba ugovorenog založenog prava na njezinoj nekretnini zk.č.br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 397 m2 radi osiguranja tuženikove novčane tražbine od 750.000,00 kn.,

- da se protiv stranaka vodi kazneni postupak za kaznena djela navodno počinjena za vrijeme kad je tužiteljica bila stečajna upraviteljica, a tuženik stečajni sudac.,

-da je tužiteljica je u svom iskazu (list 18 i 19) navela kako su stranke sporni ugovor sklopile po izlasku iz istražnog zatvora, obzirom da su prethodno bili u dugogodišnjim prijateljskim i poslovnim odnosima koji su se temeljili na uzajamnom povjerenju, a da nikakve pozajmice iznosa od 750.000,00 kn tvrdi da nikada nije bilo niti je njihov dogovor bio da će ona dozvoliti uknjižbu založnog prava radi osiguranja te nepostojeće pozajmice., da je ugovor sklopljen na inicijativu tuženika s ciljem da se poboljša njezina pozicija u kaznenom postupku, iako ne zna točno objasniti na koji način se time trebao poboljšati njezin položaj okrivljenice u kaznenom postupku jer je vjerovala tuženiku koji je pravnik i (bivši) sudac i koji joj je rekao da će u odnosu na transakcije učinjene u njezino ime i za račun društva kojem je tada bila direktorica, a u vezi kojih se vodi kazneni postupak, da će on reći da je to njegov novac, i da je mislila je da zbog ovog ugovora neće morati vraćati taj novac u kaznenom postupku, međutim, kad je shvatila da hoće, tada je podnijela ovu tužbu.

-da iz iskaza tuženika proizlazi da je s tužiteljicom bio u dugogodišnjem poslovnom i prijateljskom odnosu koji seže puno prije vremena kaznenog postupka, zbog čega joj je, prije nego je kazneni postupak pokrenut, 2019. pozajmio iznos od 750.000,00 kn u gotovini na ruke prema usmeno sklopljenom ugovoru o zajmu s ugovornom kamatom na rok od godinu dana., da joj je novac potreban za ulaganje u hotel u Vodicama zajedno s njezinim tadašnjim partnerom. Nakon ugovorenog roka od godine dana nakon što tužiteljica novac nije vratila, kazneni je postupak već bio u tijeku i nakon što su oboje pušteni iz istražnog zatvora sporazumjeli su se o izmjeni ugovorenog roka za povrat zajma na način da se ugovara u trajanju od (narednih) pet godina. Pritom je zahtijevao da za to potraživanje ipak dobije neko realno osiguranje pa je sklopljen ugovor o osiguranju novčane tražbine hipotekom na nekretnini tužiteljice i to za osiguranje novčane tražbine koja potječe iz neformalnog ugovora o zajmu iz 2019.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja donio je odluku kao u izreci pobijane presude, odnosno odbio je tužbeni zahtjev smatrajući da se u konkretnom slučaju ne radi o prividnom ugovoru o osiguranju založnim pravom na nekretnini tužiteljice, jer ista nije dokazala zakonske pretpostavke iz odredbe članka 322. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje ZOO).

10. Naime, odredbom članka 322. stavak 1. ZOO-a propisano je da ugovor koji je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu i ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo. Ništetni su oni ugovori koji ne proizvode pravne učinke koje bi da su valjali trebali proizvesti. Ti se ugovori nazivaju ništetnim ugovorima pa se s njima postupka kao da nisu sklopljeni. Odluka suda kojom se proglašava ništetnost ima samo deklaratorno značenje, jer ugovor nije ništetan jer ga je sud takvim proglasio, nego zato što postoje bitni nedostaci za sklapanje volje valjanog ugovora. Bez obzira na kasnije utvrđenje suda na ništetnost, ugovor je ništetan od samog početka (extunc), dakle od trenutka njegovog sklapanja.

11. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud otklonio prigovor da bi se predmetni ugovor o osiguranju založnim pravom od 26.travnja 2021., a na kojem je dana 03. svibnja 2021. tužiteljica ovjerila svoj potpis kod javnog bilježnika Zorke Despot iz Zagreba, smatrao prividan pa samim time da nema učinka među ugovornim stranama.

12. Naime, prema odredbi članka 295. stavak 1. ZOO-a prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama, ali ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor, taj drugi važi ako je udovoljeno uvjetima za njegovu pravnu valjanost (stavak 2. istog članka).

13. Simulacija postoji kada niti jedna ugovorna strana nema ozbiljnu (stvarnu) volju za sklapanje ugovora i kada to obje stranke znaju ali ipak svjesno očituju volju za sklapanje ugovora tako da nastaje privid sklapanja ugovora. Simulirani ugovori su ništetni, ali disimulirani ugovori u slučaju relativne simulacije nisu nužno nevaljani pravni poslovi.

14. Prividnost – simulacija, oblik je svjesnog nesklada između volje i očitovanja jer stranke ne žele pravni posao koji sklapaju, pa takav pravni posao ne proizvodi pravne učinke koje bi da je valjan trebao proizvesti. Stoga je takav pravni posao apsolutno ništav. Prividan, simuliran ili fiktivan bi bio ugovor koji nije sklopljen suglasnošću volje ugovorenih strana, nego je nastao suglasnošću volje ugovorenih strana da se stvori samo privid – fikcija o sklapanju ugovora, ali ga radi postizanja određenog imovinskog ili drugog dopuštenog probitka sklope (tako Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-1015/08-2 od 1. lipnja 2011. godine).

15. Tužiteljica osim navoda u tužbi, kao i u svom stranačkom iskazu („da bi se time trebao poboljšati njezin položaj okrivljenice u kaznenom postupku“, koji uzgred rečeno ne zna ni točno objasniti na koji način bi se poboljšao njen položaj) ničim nije dokazala niti predložila dokaze na okolnost da bi se u konkretnom slučaju radilo o prividnom ugovoru, odnosno da je isti sklopljen valjanim suglasnim očitovanjem volje stranaka, da se stvori samo privid – fikcija o sklapanju ugovora, radi postizanja određenog imovinskog ili drugog dopuštenog probitka. Ovu bitnu činjenicu tužiteljica nije dokazala.

16. Prema odredbi članka 499. ZOO-a, ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca, odnosno istu količinu iste stvari iste vrste i kakvoće, dok je odredbom članka 342. stavak 1. ZOO-a, propisano da je vjerovnik u obveznom odnosu ovlašten od dužnika zahtijevati ispunjene obveze, a dužnik je dužan ispuniti savjesno u svemu kako ona glasi

12. Stranke su ugovor o osiguranju založnim pravom na nekretnini tužiteljice sklopile dana 26.travnja 2021., a na kojem je dana 03 svibnja 2021. tužiteljica ovjerila svoj potpis kod javnog bilježnika Zorke Despot iz Zagreba upravo radi osiguranja povrata zajma.

13. Prema tome, pravilno je prvostupanjski sud smatrao da je predmetni ugovor o osiguranju založnim pravom na nekretnini tužiteljice predstavlja dvostrano obvezan konsensualan pravni posao, odnosno zajedničku volju stranaka da tuženik osigura svoje potraživanje prema tužiteljici, pa se radi nepotrebnog ponavljanja tuženik upućuje na obrazloženje prvostupanjske presude.

14. Slijedom navedenog pravilno je prvostupanjski sud primjenom materijalnog prava iz odredbe članka 322. stavak 1. ZOO-a odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presudio kao u točki I. izreke pobijane presude.

15. Žalbeni navodi tužiteljice svode se na osporavanje ocijene dokaza izvršenim po prvostupanjskom sudu i na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja čemu tužiteljica u žalbi iznose vlastitu interpretaciju ocjene provedenih dokaza, iznoseći pojedine tvrdnje u odnosu na postojanje određenih činjenica koje prema tvrdnji tužiteljice ukazuju na drugačije činjenično stanje od onog utvrđenog u prvostupanjskom sudu, koje tvrde prema ocjeni ovog suda predstavljaju subjektivni prikaz sadržajnih dokaza provedenih tijekom prvostupanjskog postupka koji nemaju objektivno uporište o sadržaju postupka.

16. Pravilna je odluka o troškovima postupka donesena na temelju odredba članka 154. stavak 1. ZPP-a i članka 150. ZPP-a koju tužiteljica posebno žalbenim navodima ne pobija.

17. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi tužiteljice zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija kao ni oni na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a to je žalbu tužiteljice trebalo odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a, te odlučiti kao u izreci ove presude.

U Splitu 16. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Andrea Boras Ivanišević