Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-7403/2024
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. HZ, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17., 126/19., 84/21 i 114/22), odlučujući o žalbi okr. HZ, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, od 8. srpnja 2024., broj: Pp-1057/2023-5, u sjednici vijeća održanoj 16. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. HZ, ukida prvostupanjska presuda te predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je okr. HZ proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. t. 3. (ispravno čl. 22. st. 5.) Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji činjenično opisanog u izreci pobijane presude, za koji je okrivljeniku na temelju istog propisa, izrečena novčana kazna 1.590,00 eura u koju kaznu je uračunato vrijeme uhićenja pa se novčana kazna umanjuje za 79,64 eura tako da je okrivljeniku ostalo za platiti 1.510,36 eura, uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 4 mjeseca dana od primitka pravomoćne presude, te je odlučeno da je okrivljenik dužan naknaditi i trošak prekršajnog postupka od 15,00 eura.
2. Protiv te presude je okrivljenik po braniteljima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Melita Ranilović-Ferenc, Darko Ranilović i Jelena Ferenc Kovačić iz Koprivnice pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni, predlažući usvojiti žalbu, ukinuti presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.
3. Žalba je osnovana.
4. Rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22, dalje PZ), ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi s čl. 85. st. 2. PZ-a na što opravdano ukazuju žalitelji.
5. U pravu je žalitelj kada ističe da je okrivljeniku protivno načelu kontradiktornosti i neposrednosti, povrijeđeno konfrontacijsko pravo odnosno pravo obrane jer mu prvostupanjski sud nije pružio mogućnost očitovanja na iskaz UZ, ispitane na Zapisnik o ispitivanju svjedokinje u policiji, a koji je pročitan na glavnoj raspravi (održanoj 4. srpnja 2024.). Naime, uvidom u zapisnik o navedenoj glavnoj raspravi, vidljivo je da je prvostupanjski sud nakon iznošenja obrane okrivljenika u kojoj poriče bitno obilježje prekršaja (da je njegovo postupanje izazvalo uznemirenost ili povredu dostojanstva kod majke), te nakon odbijanja njegovog prijedloga da se u postupku izvedu dokazi ispitivanjem kao svjedoka ĆZ i IZ, braće okrivljenika, pročitao između ostaloga i iskaz UZ koji je dala na navedeni zapisnik i u kojem tereti okrivljenika za psihičko nasilje u obitelji, a da nije omogućio okrivljeniku da se očituje na isti, već je nakon čitanja dokaza, dovršio dokazni postupak i glavnu raspravu ne provodeći daljnje dokaze.
5.1. Imajući u vidu da je prvostupanjski sud odluku o krivnji okrivljenika temeljio jedino na prihvaćenom iskazu svjedokinje UZ koji je dala na Zapisnik o ispitivanju u policijskoj postaji u kojem tereti okrivljenika za opisano psihičko nasilje, a koja nije ispitana pred sudom (jer je po iskazu okrivljenika, slomila bedrenu kost i ne može se kretati), po ocjeni ovog suda, očitovanje okrivljenika na taj iskaz dan u policiji, doprinijelo bi pravilnom utvrđenju svih relevantnih činjenica pa tako i one sporne, a ta je – je li majku okrivljenika uznemirila ili joj je povrijedilo dostojanstvo činjenica što je okrivljenik, pod utjecajem alkohola, bacio zagorenu hranu u dvorište (koje činjenice on ne spori).
5.2. Budući da se okrivljeniku mora omogućiti pravo očitovanja o svim činjenicama i dokazima koje ih terete, a što nije ostvareno, povrijeđeno mu je pravo obrane koje je svakako moglo utjecati na presudu. Osobito iz razloga što prvostupanjski sud nije izvodio druge potkrepljujuće dokaze, odbijajući (bez iznošenja razloga) neposredno ispitati kao svjedoke okrivljenikovu braću ĆZ (koji je u policiji koristio blagodat ne svjedočenja) i IZ (koji je po kazivanju okrivljenika bio prisutan događaju; str. 39 spisa). I po stavu ovog suda, očitovanje okrivljenika i ispitivanje ovih svjedoka pred sudom je u konkretnom slučaju bilo nužno radi utvrđenja spornih i relevantnih činjenica te je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. u vezi s čl. 85. st. 2. PZ-a, koju ističe žalitelj.
6. Slijedom navedenog, trebalo je ukinuti prvostupanjsku presudu te će prvostupanjski sud u ponovnom postupku, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja, otkloniti naprijed istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka te provesti sve dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, ispitati kao svjedoke IZ, UZ, ĆZ, po mogućnosti i UZ, otkloniti na pravilan način moguće kontradiktornosti u iskazima, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
7. Zbog naprijed izloženih razloga, sukladno čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 16. svibnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Robert Završki, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Koprivnici, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu i tužitelja.
