REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Pp-6648/2025-5

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Supetru

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Marijani Ostojić Kavain, uz sudjelovanje Danijele Pleša kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene JM, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj: 70/17, 126/19, 84/21,114/22 i 36/24, dalje: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ) pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga Policijske postaje Brač pod Klasom: 211-07/25-5/12389, Urbroj: 511-12-25-25-1 od 14. svibnja 2025., nakon žurnog postupka provedenog 16. svibnja 2025. u nazočnosti okrivljenice i ovlaštenog tužitelja,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenica: RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. J, rođena **.**.1955. u mjestu Šula, Srbija i Crna gora s prebivalištem u [adresa], umirovljenica, sa mirovinom oko 240,00 eura, srednjeg imovnog stanja, udana, majka troje djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavana,

k r i v a j e

što okrivljena tijekom boravka svoje pokćerke, JMŠ, koja je 2024.g. bila doputovala iz Australije u Hrvatsku zbog posjeta svome ocu ŠM, koji se 2003. bio oženio po drugi puta, za RM, nije htjela primiti u kuću te je tada JMŠ boravila kod susjede BM, tijekom mjesec dana koliko je JMŠ boravila u [adresa], prilikom posjećivanja oca, osporavala vlasništvo Larininog dijela kuće, a i onemogućavala joj je korištenje tog dijela kuće, a dana 13.05.2025.g.oko 10,00 sati JMŠ je došla R i zahtijevala je od nje da joj dadne ključ od njenog stana, jer se morala iseliti iz stana BM, ali je RM to odbila, a oko 18,00 sati JMŠ je ponovno došla kod JM, ali joj je ona ponovno odbila dati ključeve njenog stana,

dakle, počinila ekonomsko nasilje u obitelji,

čime je počinila prekršaj iz članka 10. točka 4., kažnjiv po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pa joj se na temelju istog propisa

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) EURA

Na temelju čl. 40. st. 1. i st.2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: prekršajni zakon) okrivljenici se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme provedeno u uhićenju od strane djelatnika PU splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Brač od 13. svibnja 2025. u 19:05 do 14. svibnja 2025. u 13:30 sati, kada je puštena na slobodu, kao 79,64 eura novčane kazne, tako da okrivljenica ima na ime novčane kazne platiti iznos od 220,36 eura (dvjesto dvadeset eura i trideset šest centi).

Na temelju čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.

Na temelju čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

Na temelju čl. 139. st. 3. u svezi s čl. 138. st. 2. toč. 3.a i čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 15,00 (petnaest) eura, u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.

Obrazloženje

1.Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Brač 15. svibnja 2025. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci presude.

2.Okrivljenica je u svom iskazu navela kako se ne smatra krivom za počinjeni prekršaj. Točno je da je jučer JMŠ došla u predmetnu kuću, ušla je sama, sjela na kauč. Kako je spremala ručak ponudila sam i njoj, nakon ručka je sjela kod nje na kauč, a ona da ju je ispitivala te joj je pričala o životu. Na poseban upit suda da li je dala ključeve stana JMŠ odnosno da li je to odbila učiniti, navela je kako JMŠ nije dala ključeve od stana, a na koje je JMŠ inzistirala da joj da. Nije joj dala ključeve od stana zato što je do 13. svibnja 2025. kod nje boravio njezin sin pa da je rekla JMŠ da ne može dobiti ključ i sada useliti. Inače ova kuća da je u vlasništvu njenog supruga ŠM, a koji je inače smješten u domu za starije i nemoćne u Supetru. U odnosu na njezin odnos s JMŠ da se nisu ni svađale, da su uvijek pričale, a kada bi dolazila iz Australije, boravila bi u predmetnoj kući, u izdvojenom stanu, a za kojeg ga je predmetne prigode i pitala ključ. Kada je JMŠ u inkriminirano vrijeme dolazila do nje u kuću i ujutro i predvečer, ona da joj je ponavljala kako ključeve stana ne može dobiti, između ostalog, jer joj je brat trebao doći sredinom srpnja kada bi boravio u Larininom stanu kao i uvijek kada bi dolazio.

3.Punomoćnica svjedokinje-žrtve JMŠ upitala je okrivljenicu da pojasni od koliko stambenih jedinica se sastoji predmetna kuća, okrivljenica je odgovorila kako bi se radilo o dvije stambene jedinice odnosno dva stana u jednoj kući. Na daljnje pitanje punomoćnice gdje je predmetne prigode boravio odnosno spavao njezin sin, ista je odgovorila kako je boravio u drugom stanu odnosno odvojen od stana u kojem ona boravi. Na daljnje pitanje punomoćnice kada je njen sin otišao iz predmetne nekretnine, ista navodi kako je on otišao 13. svibnja 2025. ujutro u 7 sati na put te da nije bio prisutan kada se predmetni događaj zbio. Na daljnji upit punomoćnice zbog čega onda nije predala ključ JMŠ, ista je odgovorila zbog toga što joj je brat trebao doći sredinom srpnja, te da joj je tako i rekla. Na daljnji upit da li joj je poznato da je ŠM u siječnju 2003. darovao predmetnu nekretninu svojoj kćeri JMŠ, ista iskazuje kako joj je to bilo poznato. Na daljnji upit punomoćnice je li tražila odobrenje od vlasnice kuće JMŠ da može dovoditi svog brata i sina na boravak u kući i istoj onemogućiti boravak u vlastitoj kući, ista je iskazala kako nije jer nije znala da treba. Na poseban upit da li joj je 2025. godine gospođa JMŠ objasnila da je vlasnica kuće i te da joj preda ključ i omogući boravak u istoj kući, okrivljenica je iskazala kako je ona znala da je Larina već sada mjesec dana u Hrvatskoj i da boravi kod svoje prijateljice BM, a ona da joj je pripremila njezin drugi stan za boravak. Na daljnji upit zbog čega nije dopustili da Larina boravi u stanu i da li joj je dala ključ, okrivljenica je odgovorila kako je njezin brat trebao doći u srpnju te da joj Larina do tada ne bi vratila ključ. Na poseban upit, okrivljenica iskazuje kako nije vikala na JMŠ, nego ju je samo iznenadilo što je JMŠ skočila s kauča i otišla u njenu sobu pa ju je potezala da izađe nazad iz sobe u kuhinju na šta je JMŠ otvorila grilje od prozora u sobi te vičući i mašući vikala i dozivala upomoć, a na što je otišla u kuhinju naći broj i zvati policiju, međutim Larina je već bila izašla van i otišla. Punomoćnica svjedokinje se usprotivila iskazu okrivljenice kao nevjerodostojnom i neistinitom usmjerenom ka izbjegavanju prekršajne odgovornosti. Predstavnik ovlaštenog tužitelja na iskaz okrivljenice nije imao primjedbi niti pitanja za istu.

4.Na temelju odredbe članka 121. stavak 1. Prekršajnog zakona iz spisa predmeta izdvojen je dio službene bilješke PP Brač od 13. svibnja 2025. u dijelu koji sadrži izjavu svjedokinje-žrtve JMŠ (3. odlomak).

5. U dokazne svrhe saslušana je svjedokinja JMŠ, pročitana je obavijest o počinjenju prekršaja broj: 1062712161, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu Policijske postaje Brač od 13. svibnja 2025. za RMŠ, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu Policijske postaje Brač od 13. svibnja 2025. za RM, zapisnik o ispitivanju svjedokinje JMŠ PP Brač od 13. svibnja 2025., obavijest žrtvi nasilja u obitelji od PP Brač od 13. svibnja 2025., obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom od 13. svibnja 2025., obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku Policijsku jedinicu Policijske postaje Brač od 13. svibnja 2025., neizdvojeni dio službene zabilješke od 13. svibnja 2025., obrazac medicinske dokumentacije SDŽ od 13. svibnja 2025., naredba o određivanju mjere opreza broj Klasa: 211-07/25-05/12389 od 14. svibnja 2025., ugovor o darovanju od 8. siječnja 2003. te izvadak iz prekršajne evidencije, Ministarstva pravosuđa, uprave digitalne transformacije, Uprava za kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije za okrivljenicu od 14. svibnja 2025.

6. Svjedokinja JMŠ, pokćerka okrivljenice, odrekla se blagodati nesvjedočenja i izjavila kako želi svjedočiti. U svom iskazu danom u ovom postupku izjavila je kako joj je otac ŠM jako bolestan te se prije nalazio u stacionaru te je sada u domu za starije i nemoćne u Supetru. Otac joj je darovao predmetnu kuću i zemljište u siječnju 2003. godine i to je bilo 3 mjeseca prije nego se njezin otac oženio s okrivljenicom. Otac je rekao njoj i okrivljenica je uvijek znala da je ona vlasnica te kuće te joj je okrivljenica sama potvrdila da je predmetna kuća u njezinom vlasništvu. Predmetna kuća se sastoji od dva apartmana, a kako joj je otac darovao cijelu kuću dogovorili su se kako otac može doživotno stanovati u kući i da bi on stanovao u jednom apartmanu, a u drugom apartmanu boravila bi ona kada bi dolazila u Hrvatsku, a i jedno vrijeme je živjela na predmetnoj adresi i koristila bi oba stana. Prošle godine je također došla u Hrvatsku jer joj je tata bio jako bolestan, još uvijek je bio u toj kući, a ona da je cijelo vrijeme bila s njim. Međutim, zbog učestalih svađa između nje i okrivljenice, kako se otac ne bi uzrujavao, otišla bi spavati kod prijateljice BM, ali je cijelo vrijeme imala pristup kući. Ove godine, da izbjegne svađu s okrivljenicom, po dolasku u Hrvatsku odmah je otišla boraviti kod prijateljice BM i da sin od okrivljene može boraviti u kući. Tada je njezin otac rekao okrivljenoj da njezin sin iseli iz kuće kako bi ona mogla boraviti u njoj te joj je ponovio kako je ona, njegova kći, vlasnica kuće. To da je bilo ovih dana pa tako i predmetne prigode kada je došla u svoju kuću te od okrivljene zahtijevala da joj preda ključ od cjelokupne kuće, što je ona odbila pa ja nazvala njenog sina kako bi na miran način riješila situaciju i izbjegla skandal pa ga je obavijestila kako trebam iseliti do 13. svibnja 2025., a na što je on rekao kako će popričati s okrivljenom i da će ju nazvati nazad, što je i učinio i rekao joj kako je sve uredu. Istaknula je kako je već 2003. imala ključeve od kuće koje bi ostavila ako se šta desi za svaki slučaj tati i okrivljenici kada bi otputovala nazad u Australiju te da svih ovih godina nije imala problema da dobije te ključeve nazad kada bi doputovala. Kako je 5. travnja ove godine doputovala iz Australije te je bila s ocem u bolnici te je 9. travanja došla u ovu kuću i bez problema stanovala u predmetnoj kući dok otac nije išao u dom za starije i nemoćne. Kritične prigode da je okrivljenici rekla da mora i dalje ostati u ovoj kući jer je vlasnica kuće, a okrivljenica je rekla da je neće pustiti u apartman u kojem ona boravi, a kako joj nije dala ključ od drugog apartmana jer ih je sakrila, imala je namjeru ostati u apartmanu koji je otac koristio s okrivljenom. Kako je odbila da joj preda ključeve, okrivljenica da je počela vikati na nju, zgrabila je za ruke te vikala da izađe vani i gurala ju, je, a ona da joj je govorila da se smiri na što ju je ona uhvatila za glavu te gurnula prema prozoru, te ju udarila otvorenim dlanom preko čeljusti, pa je otvorila prozor i počela zvati u pomoć.

7. Na pitanje okrivljenici želi li postaviti pitanje svjedokinji-žrtvi, ista je izjavila kako ne želi već da bi samo istaknula da se nikad nisu svađale oko kuće. Na poseban upit punomoćnice da li je okrivljenica osporavala vlasništvo cijele kuće te pristup cijele kuće, ista je navela kako joj je osporavala vlasništvo cijele kuće. Na poseban upit suda da li je okrivljena odbila predati ključeve samo od drugog stana, ista navodi kako je pitala okrivljenu da joj preda ključeve od drugog stana jer joj je trebao pristup da ga očisti i da stavi čistu posteljinu. U tom smislu kako ostaje pri iskazu danom u policiji da je tražila predaju ključeva od drugog apartmana te dodala da je znala gdje se nalaze ključevi od prvog apartmana koji je koristio njezin otac i okrivljena. Na poseban upit punomoćnice da li je kao vlasnica kuće dala odobrenje da okrivljena dovodi svoje članove obitelji, brata u srpnju, sina u travnja na boravak u kući, odgovorila je kako nije.

8.Uvidom u izvješće o uhićenju proizlazi da je predmetne prigode okrivljenica bila uhićena 13. svibnja 2025. u 19:05 do 14. svibnja 2025. u 13:30 sati.

9.Prema zapisniku o ispitivanju prisutnosti alkohola, predmetne prigode u okrivljeničinom organizmu nije utvrđena prisutnost alkohola.

10.Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave proizlazi kako okrivljenica nije prekršajno kažnjavana na području Republike Hrvatske.

11.Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenice i sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud je zaključio da je stanje stvari dovoljno razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

12.Odredbom čl.8. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da su osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

13.Odredbom čl. 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da je nasilje u obitelji:

1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

14.Odredbom čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da tko počini nasilje iz čl. 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

15.U postupku nije sporno da su okrivljenica i ispitana svjedokinja JMŠ pomajka i pokćerka, slijedom čega se na iste primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Nesporno je da je u vrijeme događaja obiteljska kuća na adresi u [adresa] vlasništvo JMŠ te da je prijavljena adresa prebivališta okrivljenice. Nesporno je kako na navedenoj adresi stanuje okrivljenica te da JMŠ, kada doputuje iz Australije u Hrvatsku, boravi na predmetnoj adresi. Također je nesporno kako se predmetna kuća sastoji od dvije odvojene stambene jedinice, apartmana. Spornim se u postupku ukazalo je li svjedokinji JMŠ na dan predmetnog događaja bilo onemogućeno ulazak u jedan od apartman u kući koja je mjesto događaja, odnosno da li joj je okrivljenica omogućila posjed tog stana predajom ključeva, što je bitna činjenica o kojoj ovisi ostvarenje zakonskog obilježja prekršaja koji se okrivljenici stavlja na teret, a to je onemogućavanje svjedokinje u korištenju tog stana kao njene imovine.

16.U odnosu na okolnost je li okrivljenica predala ključeve drugog stana svjedokinji navesti je kako okrivljenica u postupku nije sporila da predmetne prigode nije htjela predati ključeve označenog stana svjedokinji. Pritom se branila kako su joj ključevi bili potrebni jer je prethodno u tom stanu boravio njezin sin pa da je rekla JMŠ da ne može dobiti ključ i sada useliti, a i da joj je brat trebao doći sredinom srpnja pa da joj Larina do tada ne bi vratila ključ. Nadalje, okrivljenica se prvo branila da je predmetna kuća vlasništvo njezina supruga, Larininog oca, međutim u daljem iskazivanju navela je kako joj je poznato da je njezin suprug u siječnju 2003. darovao predmetnu nekretninu svojoj kćeri JMŠ. Potonji navod se podudara sa svjedočkim iskazom JMŠ u dijelu kojim je istaknula kako je okrivljenica oduvijek znala da joj je otac darovao predmetnu kuću i da je u njezinom vlasništvu. Dakle, svojim iskazom okrivljenica je u konačnici priznala činjenične navode iz optužnog prijedloga, pa je, dakle, u postupku nesporno utvrđeno da je okrivljenica predmetne prigode onemogućavala JMŠ korištenje stana, odnosno dijela kuće jer joj nije htjela dati ključeve.

17. Sud je u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem u postupku korigirao činjenični opis predmetnog prekršaja na način kako je to sad navedeno u izreci presude, a čime je činjenični opis djela usklađen s rezultatima provedenog postupka. Navedenim izmjenama nije povrijeđeno načelo identiteta optužbe i presude jer je u presudi obuhvaćen isti događaj kao i u optužbi. Nadalje, ukazati je kako se okrivljenici označenim optužnim prijedlogom stavlja na teret prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Međutim, kako se očito radi o omašci u pisanju, to je sud po službenoj dužnosti u skladu sa odredbom članka 179. stavak 4. Prekršajnog zakona djelo okrivljenice činjenično opisano u izreci ove presude označio prekršajem iz članka 10. stavka 1. točke 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivim po članku 22. stavak 1. istog Zakona.

18.Slijedom navedenog, kako je činjenica da je predmetne prigode okrivljenica onemogućavala JMŠ korištenje stana, odnosno dijela kuće jer joj nije htjela dati ključeve, u postupku nesporna, dok je činjenica vlasništva predmetne nekretnine svjedokinje kao njene osobne imovine u postupku dokazana, Sud je našao utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenice predmetne prigode nedvojbeno ostvarila obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret, a to je ekonomsko nasilje prema pokćerki JMŠ. Na opisani način okrivljenica je postupila protivno čl.10. toč.4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i ostvarila obilježja prekršaja kažnjivog po čl.22. st.1. istog Zakona, sve opisano u izreci ove presude.

19.Nalazeći činjenično stanje na temelju iskaza svjedokinje te iskaza okrivljenice dovoljno utvrđenim za donošenje odluke o prekršaju, Sud je odbio dokazni prijedlog punomoćnice svjedokinje za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedokinje BM kao odugovlačeći i nepotreban s obzirom da je stanje stvari dovoljno utvrđeno, a ista nema neposrednih saznanja o predmetnom događaju.

20.Prilikom izricanja prekršajnopravne sankcije okrivljenici, sud je uzeo u obzir sve okolnosti i težinu prekršaja, nalazeći olakotnu okolnost u konačnom priznanju okrivljenice te u prekršajnoj nekažnjavanosti. Stoga joj je izrekao novčanu kaznu kao alternativno blaže propisanu sankciju držeći da će se tako izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja kako u smislu specijalne, tako i u smislu generalne prevencije.

21.Na temelju čl. 40. st. 1. i st.2. Prekršajnog zakona okrivljenici se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme provedeno u uhićenju od strane djelatnika PU Splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Brač od 13. svibnja 2025. u 19:05 do 14. svibnja 2025. u 13:30 sati, kada je puštena na slobodu, kao 79,64 eura novčane kazne, tako da okrivljenica ima na ime novčane kazne platiti iznos od 220,36 eura (dvjesto dvadeset eura i trideset šest centi).

22.Okrivljenica se na temelju čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona upozorava da će se, ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne plati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista smatrati plaćenom u cjelini.

23.Na temelju u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenica proglašena krivom, to je ista obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te njegovo imovno stanje.

Supetar, 16. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Danijela Pleša,v.r.

Marijana Ostojić Kavain,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Supetru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni Sud.

Presuda se dostavlja:

-okrivljenici

- JMŠ putem punomoćnice

-ovlaštenom tužitelju

-spis