Republika Hrvatska

Općinski sud u Đakovu

Stalna služba u Našicama

Trg dr. Franje Tuđmana 14, Našice

Poslovni broj: Pp-1168/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Mariji Marković, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Bjelousov, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika MŽ, zbog prekršaja iz članka 22. stavak 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) i članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90, 30/90, 47/90., 29/94. i 47/23.) povodom optužnog prijedloga Policijske uprave osječko- baranjske, Policijske postaje Našice, Klasa: 211-07/24-5/26038 Urbroj: 511-07-29-24-1 od 27. rujna 2024., nakon završene glavne i javne rasprave dana 14. svibnja 2025., u odsutnosti tužitelja i okrivljenika, dana 16. svibnja 2025. javno objavio i

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik MŽ, sa nadimkom " M", sin KŽ i K, djevojački A, rođen u [adresa], s prebivalištem u [adresa], rođen **.**.1990., državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju konobar, zaposlen, mjesečna plaća u iznosu 1.150,00 eura, oženjen, otac troje djece, pismen, sa završenom srednjom školom, bez odlikovanja, dobrog imovnog stanja, vlasnik obiteljske kuće, prekršajno kažnjavan, po osobnoj izjavi - kazneno neosuđivan, protiv kojeg se ne vodi drugi prekršajni postupak, dok se vodi kazneni postupak.

a) Temeljem članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

k r i v  j e

I. što je dana 22. rujna 2024. oko 01:00 sati u Zoljanu, u društvenoj prostoriji nogometnog kluba "Zoljan", u Našičkoj ulici kbr. 22 A, remetio javni red i mir na način da je prišao KŽ i verbalno ga napao, a potom ga uhvatio za vrat i odgurnuo,

II. dakle, na javnom mjestu tučom remetio javni red i mir,

III. čime je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

IV. što je navedenog dana, vremena i mjesta, počinio nasilje u obitelji prema supruzi AŽ u prisutnosti njihove djece TŽ (rođen 2014.), JŽ (rođen 2017.) i EŽ (rođen 2018.), na način da je istu fizički napao zadavši joj udarac rukom u predjelu lica uslijed čega je ista pala na pod, nakon čega su daljnji sukob spriječili BŽ, IŽ i ĐŽ koji su okrivljenika izgurali van na parkiralište,

V. dakle, u prisutnosti djece, prema supruzi primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda,

VI. čime je okrivljenik postupio protivno odredbi članka 10. stavka 1. točka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 3. istog Zakona,

VII. pa se okrivljeniku na temelju citiranih propisa, a uz primjenu odredbe članka 33. stavka 3. Prekršajnog zakona

u t v r đ u j e

- za prekršaj pod I. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 300,00 (tri stotine) eura,

- za prekršaj pod IV. izreke NOVČANA KAZNA u iznosu 1.100,00 (tisuću sto) eura,

VIII. a uz daljnju primjenu odredbe članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se za prekršaje pod I. i IV. izreke presude

i z r i č e

UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu 1.400,00 (tisuću četiri stotine) eura.

IX. Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan

novčanu kaznu platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude.

X. Temeljem članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u roku 60 dana po pravomoćnosti presude.

XI. Ukoliko okrivljenik novčanu kaznu ne plati u cijelosti ili djelomično, ista će se

temeljem članka 34. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

XII. Temeljem članka 139. stavka 3. u svezi s člankom 138. stavkom 2. točkom 1. i 3.a. Prekršajnog zakona, a u vezi sa Rješenjem Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine broj 18/13.), okrivljenik je dužan platiti paušalni trošak vođenja prekršajnog postupka u iznosu 30,00 (trideset) eura, u roku 60 dana po pravomoćnosti presude.

b) Temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona

o s l o b a đ a  s e  o p t u ž b e

I. da bi navedenog dana, vremena i mjesta, prilikom odlaska sa mjesta događaja, putem mobitela razgovarao sa šogorom FŽ kojom prilikom mu je više puta psovao majku i govorio neka dođe, a kojim ponašanjem je kod istog izazvao osjećaj straha i uznemirenosti,

II. dakle, da bi prema šogoru počinio psihičko nasilje u obitelji koje je kod istog prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

III. čime bi okrivljenik postupio protivno odredbi članka 10. stavka 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. istog Zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava osječko-baranjska, Policijska postaja Našice podnijela je optužni prijedlog Klasa: 211-07/24-5/26038, Ur. broj: 511-07-29-24-1 od 27. rujna 2024. protiv okrivljenika, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.

2. Na ročištu za glavnu raspravu pred ovim sudom dana 24. listopada 2025., okrivljenik se u očitovanju o optužbi očitovao na način da se djelomično smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret, navodeći da se smatra krivim u odnosu na prekršaj protivno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok se za prekršaje protivno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji ne smatra krivim, te je isti iznoseći obranu naveo kako je kritične zgode 22. rujna 2024. sa suprugom AŽ i njihovom djecom TŽ, GŽ i EŽ došao na proslavu rođendana šogorice ĆŽ, a koja proslava se održavala u društvenim prostorijama nogometnog kluba u Zoljanu. Poslije ponoći, oko 01:00 sat posvađao se sa KŽ jer je vidio da je njegova supruga držala ruku na njegovom koljenu, zbog čega ga je verbalno napao, a potom ga uhvatio za vrat i odgurnuo. Okrivljenik je negirao da bi kritične zgode bio nasilan prema supruzi, navodeći kako ju nije udario na način kako mu se to stavlja na teret, već ju je samo povukao sa stolice na kojoj je sjedila i zbog toga je pala na pod. Dodaje da su kritične zgode svi bili pod znatnim utjecajem alkohola, kako on, tako i njegova supruga i svi prisutni. KŽ i IŽ te ĐŽ odmah su im prišli kad su vidjeli da je supruga pala, a potom su se svi naguravali, razdvojili su ga od supruge i izgurali van iz prostorije. Koliko se sjeća, njihova djeca nisu bila prisutna ovom događaju, zapravo bila su na drugom kraju sale, točnije s druge strane sale, tako da misli da ih zapravo nisu mogli vidjeti zbog šanka koji se nalazi na sredini sale. Priznaje da se nakon ovog događaja sa suprugom, posvađao i sa šogorom ŠŽ putem mobitela, koji ga je nazvao i počeo mu prijetiti, vrijeđati ga, pa mu je on također uzvratio vrijeđanjem. Kako je bio pod utjecajem alkohola, ne sjeća se je li šogoru psovao majku, ali se sjeća da mu je šogor govorio na mobitel nešto u smislu "doći ću ti", na što mu je odgovorio "neka dođe". Sljedećeg dana je ŠŽ došao kod njega u dvorište kuće u [adresa], na adresi [adresa] te je ponovno došlo do svađe između njih, a potom ga je šogor fizički napao, nakon čega je on pozvao policiju. Supruga i on žive sa djecom u [adresa], kamo su odselili zbog posla.

3. Dakle, okrivljenik je u cijelosti priznao krivnju za prekršaj protivno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok se u odnosu na prekršaje protivno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji očitovao na način da se ne smatra krivim. Imajući u vidu navedeno, sud je radi utvrđivanja činjeničnog stanja najprije zatražio ispitivanje žrtve nasilja, okrivljenikove supruge AŽ u svojstvu svjedoka pred zamolbenim Općinskim sudom u Puli-Pola, Stalnoj službi u Rovinju-Rovigno.

3.1. Žrtva nasilja AŽ pozvana je pred zamolbeni Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno dana 20. veljače 2025. radi ispitivanja u svojstvu svjedoka. Međutim ista je kao supruga okrivljenika, odnosno privilegirana svjedokinja, odbila svjedočiti pozivajući se na blagodat nesvjedočenja sukladno članku 173. Prekršajnog zakona a u svezi sa člankom 285. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.).

4. U daljnjem tijeku dokaznog postupka sud je pročitao materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, odnosno zapisnik o ispitivanju okrivljenika u svojstvu osumnjičenika, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime okrivljenika, obavijest o počinjenom prekršaju na ime okrivljenika, naredbu o određivanju mjere opreza na ime okrivljenika, zapisnik o ispitivanju svjedokinje AŽ, zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠŽ, zapisnik o ispitivanju svjedokinje ZŽ, obrasce rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja na ime okrivljenika, te potvrdu iz prekršajne evidencije na ime okrivljenika.

4.1. Iz zapisnika o ispitivanju okrivljenika u svojstvu osumnjičenika razvidno je kako je isti prije ispitivanja propisno upozoren, sukladno odredbama Prekršajnog zakona, odnosno Zakona o kaznenom postupku, kao i da je isti odbio iskazivati o događaju koji se dogodio 22. rujna 2024. između njega i njegove supruge AŽ, te svirača KŽ, te je naveo kako će svoj iskaz iznijeti na sudu.

4.2. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola na ime okrivljenika, razvidno je kako je isti kritične zgode bio pod utjecajem od 0,19 g/kg alkohola u organizmu. Na rezultate ispitivanja okrivljenik nije imao primjedbi te je vlastoručno potpisao zapisnik.

4.3. Iz obavijesti o počinjenom prekršaju na ime okrivljenika, razvidno je kako je istom okrivljenik obaviješten da će se protiv njega podnijeti optužni prijedlog sudu zbog prekršaja protivno članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira i članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koju obavijest je okrivljenik potpisao i zaprimio.

4.4. Iz naredbe o određivanju mjere opreza na ime okrivljenika proizlazi da mu je u vremenu od 23. rujna 2024. u 10:10 sati do 1. listopada 2024. u 10:10 sati izrečena mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze sa suprugom AŽ na udaljenosti ne manjoj od 100 metara.

4.5. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje AŽ razvidno je kako je ista prije ispitivanja propisno upozorena, te je u svom iskazu ista navela kako je ona supruga okrivljenika već 11 godina te da imaju troje zajedničke djece. Žive u [adresa], a suprug ima kuću i u [adresa] gdje su kritične zgode došli, kako bi prisustvovali proslavi prvog rođendana njezine nećakinje, na koji ih je pozvala njezina sestra ĆŽ. Kritične zgode, suprug, ona i njihova djeca nalazili su se u Zoljanu, u klupskim prostorijama gdje je organizirano slavlje, tijekom kojega su ona i suprug, a i ostali gosti, popili dosta alkohola. Negdje oko 01:00 sati, otišla je do svirača i zamolila ih da ne pjevaju pjesme u kojima se spominju roditelji, jer su njoj roditelji preminuli, pa je takve pjesme posebno emotivno pogađaju. Dok je razgovarala s jednim od svirača, njoj nepoznatim, prišao im je njezin suprug te ju bez ikakvog povoda gurnuo rukom u glavu tako da je pala, a suprug je počeo vikati na nju i govoriti joj pogrdne riječi, kojih se ne može sjetiti jer je popila dosta alkohola. Suprugovo ponašanje ju je uplašilo jer se nikada nije tako ponašao. Događaju su bila prisutna njihova djeca, GŽ i IŽ, koji su se također uplašili i počeli plakati, pa se pridigla s poda i smirivala ih. Suprug je sam otišao kući u [adresa], a ona i djeca su otišli kod sestre ZŽ.

4.6. Iz zapisnika o ispitivanju svjedoka ŠŽ razvidno je kako je isti prije ispitivanja propisno upozoren, te je isti u svom iskazu naveo kako je on šogor okrivljenika, te da od 2019. živi i radi u Njemačkoj. Dana 22. rujna 2024. oko 01:00 sati nazvala ga je uplakana sestra ĆŽ koja mu je rekla da je šogor MŽ udario njihovu sestru AŽ tako da je pala na pod, kao i da je napao svirača i uhvatio ga za vrat, a nakon toga je i nju uhvatio za ruku i odgurnuo. Nakon što je to čuo, nazvao je šogora MŽ i rekao mu "Da li treba on dolaziti tamo", na što mu je isti odgovorio "Ajde dođi, pičko, pička ti materina" i to je ponovio više puta. Završio je tada razgovor sa MŽ, spremio se, sjeo u automobil i uputio se u [adresa]. Razgovor sa sestrom ĆŽ tj. njezin poziv i razgovor sa šogorom MŽ ga je uznemirio, uplašio se za sigurnost sestara i zbog toga se zaputio u Hrvatsku, u [adresa].

4.7. Iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje ZŽ razvidno je kako je ista prije ispitivanja propisno upozorena, te je ista u svom iskazu navela kako je ona šogorica okrivljenika, te je u svom iskazu ista navela kako su 21. rujna 2024. slavili prvi rođendan njene kćerke T na igralištu u mjestu Zoljan. Svirač KŽ svirao je neku pjesmu koju je naručila na temu roditelja, a kada je pjesma završila njena sestra AŽ otišla je do svirača KŽ i rekla mu da ne svira takve pjesme jer one nemaju roditelje. Kada je šogor MŽ vidio da AŽ priča sa sviračem, otišao je do nje, uhvatio ju za ruku i ošamario, tako da je sestra pala na pod, a potom je svirača uhvatio za vrat i rekao mu da će ga ubiti. Stajala je blizu njih, pa je sve čula i vidjela. Dok je šogor držao svirača za vrat, priskočili su njezin zaručnik IŽ i njegov brat BŽ i ĐŽ, razdvojili ih, nakon čega je šogor izašao van, tj. prišli su mu njegova sestra J i brat E, koji dotada nisu bili prisutni događaju, te su ga izveli van. I ona je izašla za njima i rekla šogoru da to više neće raditi njezinoj sestri AŽ, a on ju je tada uhvatio za rame i odgurnuo, a potom sjeo u automobil i rekao joj da ide u pičku materinu, na što mu je ona odgovorila: "Ti ćeš mene slati u pičku materinu, a znaš da mamu nemam". Vratila se u salu do sestre i trojice nećaka, TŽ, GŽ i EŽ, a šogor je u jednom trenutku nazvao najstarijeg sina TŽ i pitao ga hoće li ići s njim kući ili će ostati sa majkom. Ostali su u sali još neko vrijeme, ali pošto je djeci već bilo kasno, odvela je sestru i nećake svojoj kući u [adresa]. Od kuće je nazvala brata FŽ koji živi u [adresa] i rekla mu što se dogodilo, a brat je rekao da će nazvati šogora. Nakon nekog vremena, ŠŽ ju je nazvao i rekao da dolazi kući, da sestra i ona ne idu nikamo, da se zaključaju i nikoga ne puštaju u kuću. Dok je bila kod nje u kući, šogor MŽ je sestru AŽ nekoliko puta zvao na mobitel, međutim, ona mu se nije javljala, pa je šogor ponovo nazvao sina TŽ i rekao mu neka kaže mami da dođe kući kako bi porazgovarali.

4.8. Iz obrazaca rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja na ime okrivljenika razvidno je da AŽ (supruga okrivljenika), ŠŽ (šogor okrivljenika) i ĆŽ (šogorica okrivljenika) iskazuju strah od počinitelja, obzirom je AŽ u uplašenom i rastrojenom stanju zbog ponašanja počinitelja, dok su ŠŽ i ĆŽ uznemireni zbog ponašanja počinitelja. Sve tri žrtve su izjavile kako se okrivljenik nasilnički ponašao pod utjecajem alkohola, te da isti inače prekomjerno konzumira alkohol, dok je ĆŽ izjavila da je okrivljenik prijetio sviraču KŽ, da okrivljenik iskazuje ili je iskazivao pretjeranu ljubomoru i/ili posesivnost prema AŽ.

4.9. Sud je također pročitao potvrdu iz prekršajne evidencije na ime okrivljenika iz koje je utvrđeno da je okrivljenik u zadnje tri godine jednom kažnjen zbog vožnje pod utjecajem alkohola, odnosno prekršaja iz članka 199. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

4.10. Sud je kao nezakonite dokaze izdvojio zapisnike o ispitivanju svjedoka KŽ i BŽ koji su sastavljeni u policijskoj postaji dana 22. i 24. rujna 2024., jer navedeni dokazi sadrže izjave ispitanih svjedoka, a isti prije ispitivanja nisu propisno upozoreni sukladno odredbama Prekršajnog zakona, odnosno Zakona o kaznenom postupku. Naime, upozorenja koja su sadržana u obrascu zapisnika o ispitivanju svjedoka nisu niti u jednom niti drugom zapisniku zaokružena niti podvučena, pa kako na osnovu toga sud nema saznanja o tome jesu li upozorenja prije ispitivanja navedenih svjedoka njima zaista dana, te ako jesu, koja točno upozorenja su im dana, sud na takvim dokazima, sukladno članku 90. Prekršajnog zakona ne može temeljiti svoju odluku, te je iste dokaze sud izdvojio kao nezakonite.

5. Analizirajući sve izvedene dokaze sud je pročitane materijalne dokaze (izuzev dokaza koji su izdvojeni kao nezakoniti) prihvatio kao istinite i vjerodostojne, obzirom su isti međusobno podudarni i komplementarni u činjenicama koji se odnose na bitna obilježja bića prekršaja koji se okrivljeniku stavljaju na teret, izdani su od strane ovlaštenih osoba, dok njihova vjerodostojnost tijekom postupka nije niti dovedena u sumnju.

5.1. Okrivljeniku je omogućeno očitovanje na izvedene dokaze time što je bio pozvan na ročište za glavnu raspravu na kojem je proveden dokazni postupak. Naime, okrivljenik je na ranijem ročištu za glavnu raspravu iznio obranu te je upoznat sa daljnjim tijekom postupka, pa tako sud time što je proveo dokazni postupak u njegovoj odsutnosti na ročištu na koje je bio uredno pozvan, okrivljeniku nije povrijedio pravo na obranu.

6. Iz obrane okrivljenika nedvojbeno proizlazi kako je isti činjenično i okolnosno priznao počinjenje prekršaja protivno članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao što je priznao i da ga je kritične zgode šogor ŠŽ nazvao na mobitel i počeo mu prijetiti i vrijeđati ga, pa mu je on uzvratio vrijeđanjem, ne sjećajući se je li šogoru psovao majku, ali potvrđujući da mu je rekao "neka dođe".

6.1. Okrivljenik je u obrani pak osporio da bi prema supruzi AŽ kritične zgode bio nasilan navodeći kako ju je kritične zgode "samo povukao sa stolice na kojoj je sjedila i zbog toga je pala na pod", a u odnosu na prisutnost njihove djece tom događaju svoj iskaz je mijenjao navodeći najprije po sjećanju da djeca nisu bila prisutna događaju, a potom se ispravio i rekao da misli da ih djeca nisu mogla vidjeti zbog šanka koji se nalazio na sredini sale, a oni su bili s druge strane sale.

6.1.1. Supruga okrivljenika je pred zamolbenim sudom odbila svjedočiti pozivajući se na blagodat nesvjedočenja, ali unatoč tome, ovom sudskom spisu prileži zapisnik o njenom ispitivanju pred policijskim službenicima, a prije kojeg ispitivanja je ista sukladno članku 285. stavku 3. Zakona o kaznenom postupku propisno upozorena, između ostalog, i da će se taj njen iskaz moći koristiti u postupku kao dokaz, bez obzira na njenu kasniju odluku. Stoga kako iz navedenog zapisnika o ispitivanju svjedokinje AŽ nedvojbeno i decidirano proizlazi da ju je kritične zgode njezin suprug gurnuo rukom u glavu tako da je pala, a kojem događaju su bila prisutna njihova djeca GŽ, GŽ i IŽ, pri čemu također i iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje ĆŽ nedvojbeno proizlazi da je vidjela kako je kritične zgode okrivljenik AŽ uhvatio za ruku i potom ošamario, tako da je AŽ pala na pod, sud obrani okrivljenika nije povjerovao u navedenom dijelu. Ovo posebno jer okrivljenik svoje navode da prema supruzi AŽ kritične zgode nije bio nasilan, odnosno da ju nije u prisutnosti djece udario rukom u predjelu lica uslijed čega je ista pala na pod, nije potkrijepio nikakvim dokazima, pa sud njegovu obranu u tom dijelu, imajući u vidu spomenute materijalne dokaze, cijeni nevjerodostojnom, neuvjerljivom i usmjerenom na izbjegavanje prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj nasilja u obitelji.

U odnosu na osuđujući dio izreke presude

7. Temeljem ovako provedenog postupka, te imajući u vidu sve izvedene dokaze i obranu okrivljenika, te dovodeći ih u međusobnu vezu na način kako je to opisano, sud smatra nedvojbeno dokazanim da je okrivljenik kritične zgode, na javnom mjestu tučom remetio javni red i mir, čime je počinio prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kao i da je potom u prisutnosti djece, prema supruzi primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, čime je okrivljenik postupio protivno odredbama članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, i time počinio prekršaj iz čanka 22. stavka 3. istog Zakona.

7.1. Odredba članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira glasi: "Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana."

7.2. Odredba članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji glasi: "Nasilje u obitelji je: 1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, 2) tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, 4) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, 5) zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njeno dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje."

7.2.1. Dakle, kako je nedvojbeno da je kritične zgode došlo samo do primjene fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda prema žrtvi nasilja, a imajući istovremeno u vidu da sud sukladno odredbi članka 179. stavka 4. Prekršajnog zakona nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj kvalifikaciji djela, sud je okrivljenika oglasio krivim za prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kako je to prethodno citirano, a ne za prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. istog Zakona kako je to predložio tužitelj u optužnom prijedlogu.

7.3. Dakle, nedvojbeno je kako je okrivljenik počinio prekršaj nasilja u obitelji na način kako je to opisano, a kako je u ovom postupku nedvojbeno dokazano i da su počinjenju prekršaja bila prisutna njihova zajednička malodobna djeca, odnosno sinovi OŽ koji je rođen 2014., UŽ koji je rođen 2017. i LŽ koji je rođen 2018., a koji se sukladno članku 8. stavku 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji smatraju djecom obzirom nisu navršili osamnaest godina života, tako isti nepobitno ulaze u krug osoba u odnosu na koje zakon propisuje kvalificirani oblik prekršaja nasilja u obitelji. Imajući u vidu da je okrivljenik nedvojbeno počinio prekršaj nasilja u obitelji u prisutnosti djece, time je svojim postupanjem kritične zgode ostvario obilježja kvalificiranog oblika prekršaja nasilja u obitelji iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji je propisana teža prekršajnopravna sankcija u odnosu na osnovni oblik prekršaja nasilja u obitelji.

7.4. Odredba članka 22. stavka 3. istog Zakona glasi: "Tko u nazočnosti djeteta ili osobe sa invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana."

8. Kako je okrivljenik svojim postupanjem kritične zgode ostvario sva obilježja prekršaja opisanih u izreci, sud ga je za počinjene prekršaje iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, oglasio krivim.

8.1. Okrivljenik je u očitovanju o optužbi izjavio kako se smatra krivim za prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira dok se ne smatra krivim za prekršaj iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Međutim, očitovanje o optužbi je okrivljenikov subjektivan odnos prema počinjenom prekršaju i njegova percepcija počinjenog, te ista ni u kojem slučaju ne može predstavljati razlog za oslobađanje od njegove prekršajne odgovornosti za počinjeni prekršaj, posebno jer je u ovom postupku nedvojbeno dokazano kako je isti počinio navedene prekršaje kako iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, tako i iz članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

9. Prilikom odmjeravanja kazne za počinjene prekršaje sud je, imajući u vidu zakonom predviđene prekršajnopravne sankcije, okrivljeniku cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona. Olakotnih okolnosti okrivljeniku sud nije našao, dok mu je od otegotnih okolnosti sud cijenio način počinjenih prekršaja, odnosno njegovu upornost u agresivnom i nasilničkom ponašanju, obzirom je najprije počinio prekršaj protivno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira prema KŽ a potom i prekršaj protivno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji prema supruzi i to u prisutnosti njihove malodobne djece, da okrivljenik niti nakon počinjenih prekršaja nije svjestan vlastite odgovornosti i težine istih, obzirom je iznoseći obranu svoje ponašanje pokušao opravdati time što se sve odvijalo na proslavi prilikom koje su konzumirali alkohol, navodeći kako je bio pod znatnim utjecajem alkohola, a što nije točno, obzirom je utvrđena koncentracija alkohola kod okrivljenika kritične zgode bila tek 0,19 g/kg, dok nikakva alkoholiziranost (neovisno o koncentraciji alkohola) ne može biti opravdanje za protupravno ponašanje obzirom je alkohol dezinhibitor, a ne pokretač, pri čemu konzumiranje alkohola osobu dovodi u stanje uklonjene inhibicije u kojem osoba djeluje prema unutarnjim porivima ili osjećajima, bez obraćanja pažnje na ograničenja koja zahtijevaju moralna, kulturološka ili zakonska pravila, da je okrivljenik potom minorizirao svoje nasilničko ponašanje prema supruzi navodima kako je kritične zgode suprugu samo povukao sa stolice pri čemu je ona pala na pod, iz čega jasno proizlazi kako okrivljenik niti ne želi prihvatiti vlastitu odgovornost za neprimjereno i nasilničko ponašanje, te nije svjestan pogibeljnosti i društvene neprihvatljivosti takvoga ponašanja, iako je kao osoba zrele životne dobi trebao biti svjestan da je odgovoran za sve svoje postupke neovisno o stanju u koje se sam doveo kao i da bilo kojim oblikom nasilja može znatno naštetiti supruzi a posebno njihovoj malodobnoj djeci koja su bila prisutna ovom događaju, ugrožavajući tako i njihovu psihičku opstojnost i duševnu stabilnost, a kao roditelj je trebao biti svjestan svoje odgovornosti za brigu o tome da djeci osigurava potpun i skladan razvoj njihovih osobnosti, pa i u situacijama proslava, posebno ako istoj prisustvuju i djeca, kao što je to bio slučaj kritične zgode, dok okrivljeniku ovo nisu niti prvi prekršaji u zadnje tri godine, obzirom je jednom već kažnjen zbog prekršaja kojega je počinio pod utjecajem alkohola.

9.1. Imajući u vidu zakonom propisane prekršajnopravne sankcije za počinjene prekršaje. kao i navedene otegotne okolnosti, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju okrivljeniku nije potrebno izricati kaznu zatvora jer se svrha kažnjavanja može postići i novčanom kaznom. Slijedom navedenog, sud nije našao naročito olakotne okolnosti zbog kojih bi mu bilo opravdano izreći ublažene novčane kazne za počinjene prekršaje, te je okrivljeniku za svaki prekršaj odmjerio novčanu kaznu u visini zakonskog minimuma kako je to navedeno u izreci presude, a potom mu izrekao ukupnu novčanu kaznu uz primjenu članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona, koja je jednaka zbroju pojedinačno izrečenih novčanih kazni za svaki prekršaj, cijeneći kako se jedino takvom novčanom kaznom može postići svrha kažnjavanja da okrivljenik shvati društvenu neprihvatljivost takvoga ponašanja i ubuduće ne čini prekršaje, te da će se primjenom takve kazne utjecati na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja počinitelja prekršaja.

9.2. Novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne i to u produljenom roku za plaćanje navedenom u izreci presude, a koji rok je sud produljio imajući u vidu omjer visine izrečene novčane kazne i okrivljenikovih mjesečnih primanja. Ukoliko okrivljenik ne podmiri dvije trećine novčane kazne, okrivljenik će biti dužan podmiriti cjelokupnu izrečenu novčanu kaznu, a ako niti istu ne podmiri, tada će se cjelokupna novčana kazna naplatiti prisilno putem ovrhe.

10. Sud okrivljeniku nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji supruge AŽ na udaljenosti manjoj od 100 metara u trajanju od jedne godine, kako je to predložio tužitelj u optužnom prijedlogu.

10.1. Ovo obzirom po provedenom dokaznom postupku nisu utvrđene činjenice i okolnosti iz kojih bi proizlazilo da bi okrivljenik ponovio prekršaj nasilja u obitelji prema supruzi. Nedvojbeno je da je okrivljenikova supruga zbog predmetnog događaja bila uplašena i uznemirena, obzirom to proizlazi iz materijalnih dokaza koji prileže spisu, ali iz istih ne proizlazi ujedno i njen strah od ponavljanja prekršaja i budućeg ponašanja okrivljenika s kojim živi na istoj adresi zajedno sa njihovom malodobnom djecom. Stoga, kako je okrivljeniku ovo prvi prekršaj protivno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji te se ne radi se o njegovom obrascu ponašanja, dok žrtva nasilja nije tražila izricanje takve mjere a po provedenoj pojedinačnoj procjeni žrtve nije utvrđena potreba za izricanjem takvih mjera, po ocjeni ovoga suda, ne postoji opasnost da bi okrivljenik prema supruzi mogao ponovno počiniti istovrsni prekršaj.

11. Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, a koji je odmjeren obzirom na složenost i trajanje postupka.

U odnosu na oslobađajući dio izreke presude

12. Okrivljenik je iznoseći obranu priznao da se kritične zgode posvađao sa šogorom ŠŽ putem mobitela, a kako je bio pod utjecajem alkohola, ne sjeća se je li mu pritom psovao majku, ali mu je rekao neka dođe, što je isti i učinio sljedećeg dana kada je došao na okrivljenikovu adresu, pri čemu su se posvađali a ŠŽ ga je fizički napao što je okrivljenik prijavio policiji. Na ove okolnosti iz iskaza ispitanog svjedoka ŠŽ proizlazi kako ga je kritične zgode, 22. rujna 2024., nazvala uplakana sestra ĆŽ koja mu je rekla da je njihovu sestru AŽ suprug, odnosno ovdje okrivljeni, udario tako da je pala na pod, a on je odmah nazvao šogora, odnosno okrivljenika i pitao ga da li treba dolaziti, a okrivljenik mu je odgovorio: "ajde dođi pičko, pička ti materina", a što je ponovio više puta. Iz iskaza ispitanog svjedoka ŠŽ također proizlazi kako je odmah potom krenuo iz Njemačke gdje živi, u [adresa], obzirom ga je razgovor sa sestrom ĆŽ i šogorom MŽ uznemirio i uplašio se za sigurnost sestara.

12.1. Sporno je, dakle, da li je navedeno postupanje okrivljenika kod svjedoka, odnosno žrtve nasilja, ŠŽ izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost, odnosno je li okrivljenik kritične zgode svojim postupanjem prema šogoru ŠŽ ostvario konstitutivna obilježja prekršaja psihičkog nasilja u obitelji, koji mu se optužnim prijedlogom stavlja na teret.

13. Materijalna odredba prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (citirana u odlomku 7.2. ovoga obrazloženja) podrazumijeva kako je psihičko nasilje netjelesno nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost, a obuhvaća svako ponašanje kojim nasilnik ugrožava psihičku opstojnost drugog člana obitelji, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom. Psihičko zlostavljanje je, dakle, verbalno zlostavljanje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim i uvredljivim imenima između ostalog i ponižavanje te svaka vrsta diskriminacije (rasna, spolna, religijska…) i svi oblici psihičkih pritisaka koji kod žrtve proizvode nelagodu ili strah (stav Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske izražen u presudi Ppž-4800/2022 od 8. ožujka 2023.).

13.1. Za procjenu je li okrivljenik svojim postupanjem prema ŠŽ, počinio prekršaj nasilja u obitelji, odnosno je li isti žrtva okrivljenika kao nasilnika, koji nad njime iskazuje svoju moć i jakost, nužno je uzeti u obzir cjelokupnu dinamiku događaja pa i u dijelu koji nije obuhvaćen činjeničnim opisom prekršaja koji se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavlja na teret. Naime, kada se uzme u obzir kontekst i dinamika događaja, okrivljenik je i prije telefonskog poziva od strane ŠŽ, bio agresivan najprije prema KŽ a potom i prema svojoj supruzi AŽ, a zbog čega je sestra AŽ, ĆŽ koja je bila prisutna događaju, o okrivljenikovu ponašanju odmah obavijestila njihovoga brata ŠŽ. ŠŽ iako uznemiren okrivljenikovim ponašanjem prema sestri, odmah upućuje telefonski poziv okrivljeniku, a nakon razgovora s njim upućuje se iz Njemačke u [adresa] u namjeri da zaštiti svoje sestre a što nedvojbeno proizlazi i iz zapisnika o ispitivanju svjedokinje ĆŽ koja je navela da joj je ŠŽ rekao da dolazi kući, te da ona i sestra ne idu nikamo, da se zaključaju i nikoga ne puštaju u kuću, dok je isti dan poslije ovoga događaja zaista došao k okrivljeniku na adresu gdje živi, posvađali su se, a potom je ŠŽ okrivljenika fizički napao.

14. Imajući u vidu sve navedeno, po ocjeni ovoga suda postupanje okrivljenika kritične zgode prema ŠŽ ne može se okarakterizirati kao postupanje nasilnika prema žrtvi u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Ponašanje okrivljenika prema ŠŽ jest bilo neprimjereno ali ni u kojem slučaju nije ujedno bilo i ponašanje kojim okrivljenik kao nasilnik ugrožava psihičku opstojnost istog, primjenom postupaka za koje zna (ili pretpostavlja) da kod žrtve mogu izazvati nelagodu, strah, duševnu nestabilnost, s ciljem uspostave kontrole nad žrtvom, obzirom se ŠŽ, iako uznemiren zbog okrivljenikova nasilja prema njegovoj sestri, okrivljeniku jasno suprotstavio u namjeri da zaštiti svoje sestre, time što mu je odmah istu večer po saznanju za događaj on uputio poziv putem mobitela, a potom je sljedećeg dana došao na okrivljenikovu adresu, s istim se posvađao i fizički ga napao. Stoga se njegovo ponašanje ni u kojem slučaju ne može smatrati ponašanjem žrtve u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koji žrtvu u članku 8. stavku 7. definira kao: "Žrtva nasilja u obitelji je osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda".

14.1. Kako je psihičko nasilje u obitelji materijalni oblik prekršaja nasilja u obitelji i isto je dovršeno tek nastupanjem posljedice odnosno povredom dostojanstva ili uznemirenošću žrtve, te je postojanje posljedica postupanja okrivljenika u smislu povrijeđenosti i uznemirenosti žrtve konstitutivno obilježje bića prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a nedvojbeno je dokazano kako je u konkretnom slučaju posljedica izostala, obzirom se kritične zgode radilo u sukobu okrivljenika i ŠŽ kao ravnopravnih osoba a ne osoba u kojem odnosu je jedna strana nasilnik a druga žrtva, tako u postupanju okrivljenika kritične zgode nisu ostvarena sva bitna obilježja prekršaja psihičkog nasilja u obitelji.

15. Slijedom navedenog, sud je okrivljenika oslobodio optužbe za prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koji mu se stavlja na teret temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona.

16. Slijedom utvrđenog činjeničnog stanja riješeno je kao u izreci ove presude.

U Našicama 16. svibnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Anita Bjelousov, v.r.

Marija Marković, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu uložiti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku 8 dana po primitku ove presude. Žalba se podnosi pisano, u dva istovjetna primjerka, putem ovoga suda, bez plaćanja sudske pristojbe.

DOSTAVITI:

1. Tužitelju

2. Okrivljeniku

3. Žrtvama nasilja

4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad - po pravomoćnosti

5. Spis