REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pn-2672/2021-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu sucu toga suda Andrei Grahovac, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice ĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku dr.sc. Krešimiru Škarici, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & partneri u Zagrebu, protiv tuženog CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknada štete, 16. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženom CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 da isplati tužiteljici ĐD iz [adresa], iznos od 12.733,08 eura (dvanaesttisućasedamstotridesettrieuraiosamcenti) sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 11.800,00 eura teku od 12. studenog 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, na iznos od 880,00 eura teku od 16. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a na iznos od 53,08 eura teku od 23. rujna 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice u iznosu od 2.200,00 eura sa zateznim kamatama od 23. rujna 2021. do isplate, zahtjev za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos od 11.800,00 eura od 23. rujna 2021. do 11. studenog 2021. te na iznos od 880,00 eura od 23. rujna 2021. do 16. svibnja 2025. odbija se kao neosnovan.

III Nalaže se tuženom CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33 da isplati tužiteljici ĐD iz [adresa] prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.957,96 eura sa zateznim kamatama od 16. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadnom parničnog troška u iznosu od 1.199,72 eura odbija se kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I Dopušta se tužiteljici objektivna preinaka tužbe od 30. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 24. siječnja 2021. pala na javnoj površini ispred zgrade na adresi u [adresa] u kojoj živi, preko šahta koji nije bio postavljen na propisan način, pri čemu je zadobila teške tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, što je rezultiralo povredom njezinog prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 78/15, 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22. - dalje: ZOO). Nakon prijave štete povratnu informaciju je dobila od Croatia osiguranja d.d. koji je pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, ali koji joj nije isplatio naknadu za pretrpljenu štetu u mirnom postupku. Temeljem konačno postavljenog tužbenog zahtjeva od 30. rujna 2024. traži od suda da obveže tuženika da joj nadoknadi neimovinsku štetu u iznosu od 14.000,00 eura sa zateznim kamatama od 23. rujna 2021., imovinsku nenovčanu naknadu za tuđu pomoć u iznosu od 880,00 eura sa zateznim kamatama od 23. rujna 2021. te imovinsku štetu na ime troškova liječenja u iznosu od 53,08 eura sa zateznim kamatama od 23. rujna 2021. do isplate, kao i trošak parničnog postupka u iznosu od 5.157,68 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao činjenicu da je Grad Zadar u vrijeme štetnog događaja imao ugovoreno osiguranje od odgovornosti iz djelatnosti po polici br. [broj police] sa ugovorenom franšizom (učešće osiguranika u šteti) u odnosu na treće osobe u iznosu od 2.500,00 kuna. Protivio se tužbenom zahtjevu u cijelosti i objektivnoj preinaci tužbe od 30. rujna 2024., osporio je osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije jer Grad Zadar nije javni isporučitelj vodnih usluga niti je vlasnik šahta u skladu sa čl. 9. Zakona o vodnim uslugama. Istaknuo je i prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja jer se ozlijedila uslijed vlastite nepažnje, a šteta je nastala njezinom radnjom koju osiguranik nije mogao otkloniti niti izbjeći, a ne postoji niti propust osiguranika iz obavljanja djelatnosti. Osporava da je šaht nepropisno postavljen, a tužiteljica je isti mogla zaobići da se kretala nogostupom čime bi izbjegla predmetnu ozljedu. Također ističe da je tužiteljica ozljedu opisanu u medicinskoj dokumentaciji mogla zadobiti i padom na nekom drugom mjestu, tim više što nema očevidaca predmetnog štetnog događaja. Stoga traži od suda da tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, a tužiteljicu obveže ne naknadu parničnog troška u iznosu od 2.695,90 eura sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

3. Tužiteljica je 30. rujna 2024. izvršila objektivnu preinaku tužbe uskladivši tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka medicinske struke. Sud je ovu preinaku dopustio jer tužiteljica prije provedenog medicinskog vještačenja kao laik na tom području nje mogla procijeniti visinu svoje štete pa se radi o okolnosti predviđenoj čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku kada ista bez svoje krivnje tužbu nije mogla preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u preslike fotografija (list 5-11 spisa), u prijavu štete od 20. rujna 2021. s potvrdom o primitku pošiljke 23. rujna 2021. (list 12-14 spisa), u medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 15-30 i 136-151 spisa), u račun od 26. travnja 2021. (list 31 spisa), u policu osiguranja Croatia osiguranja d.d. br. 078702021631 te privitak polici (list 39-42 spisa), u dopis Grada Zadra od 26. svibnja 2022. (list 48 spisa), u zdravstveni karton tužiteljice (list 51-127 spisa), proveo dokaz saslušanjem svjedoka PD i GD, proveo dokaz saslušanjem tužiteljice, proveo dokaz medicinskim vještačenjem po sudskim vještacima prof.prim.dr.sc. Igoru Stipančiću, dr.med. i prof.dr.sc. Branki Vidrih, dr.med. od 7. srpnja 2024. (list 169-174 spisa) te saslušanjem sudskih vještaka.

5. Svjedok PD je iskazala da je vidjela trenutak kada se dogodio pad tužiteljice. Upravo je izlazila iz zgrade u [adresa], u kojoj obje stanuju. Izvodila je svoga psića u šetnju i bila je udaljena od tužiteljice oko 20m kada ju je ugledala kako pada. U prolazu za pješake između dvije zgrade je zapela za šaht. Njihova je zgrada povezana sa drugom zgradom putem volta ispod kojeg se nalazi prolaz za pješake, ali se ne radi o nogostupu. Tim prolazom prometuju i vozila unatoč postavljenom znaku o zabrani prolaza vozila. Oko tog šahta kolnik je bio oštećen, a tužiteljica se okliznula na kolniku uz sam šaht koji je bio uništen. Pala je na onu stranu tijela na kojoj je došlo do prijeloma kosti. Pad je bio jako glasan, čuo se tupi udarac njezinog tijela od tlo. Priskočila joj je u pomoć, ali ju nije htjela micati već je zvala svoju majku koja je dotrčala i usput zamolila susjedu da pozove hitnu pomoć. Misli da policiju nisu zvali. Tužiteljica je tom prilikom nosila vrećicu s nekim otpadom, a na nogama je imala tenisice. Nakon što joj je predočena fotografija na listu 5 spisa, pokazala je mjesto na kojem se tužiteljica okliznula i pala, a radi se, gledajući u snimku, o oštećenom kolniku uz desni rub šahta koji se nalazi na javnoj površini.

6. Svjedok GD sjeća se da ju je kćerka nazvala telefonom da dođe po psa jer je teta Đ pala. U tom trenutku se nalazila u stanu u zgradi [adresa] i dok je silazila pozvonila je na vrata stana tužiteljice u kojem se nalazila njezina nećakinja i zamolila ju da pozove hitnu pomoć. Njihova zgrada je otvorenog tipa tako da po izlasku iz svoga stana stupa na otvorenu terasu te je vidjela gospođu ĐD kako leži na cesti i svoju kćer pored nje. Dolaskom do mjesta događaja zatekla je tužiteljicu koja je i dalje bila u ležećem položaju, a pala je na mjestu kojim svi prolaze. Radi se o prolazu između dviju zgrada kroz koji svi moraju proći kako bi došli do trgovine, kontejnera za smeće donosno do grada. Radi se o jedinom prolazu za pješake kojim je automobilima zabranjeno prometovati, ali oni ipak tuda prolaze. Nema nikakvog nogostupa niti pješačkog prijelaza u blizini. Po sredini tog pješačkog prolaza nalazi se šaht koji je u to vrijeme bio nakrivljen jer je kolnik oko njega bio oštećen i nedugo prije nego što je tužiteljica pala, netko je uz šaht postavio jednu kamenu ploču. Nakon što su svjedoku predočene fotografije na listu 5-11 spisa iskazala je da se radi upravo o tom šahtu, ali na fotografijama nije mogla prepoznati ploču koja je tu bila postavljena. Rekla je da je ploča nedugo zatim maknuta, ali kada točno ne zna jer to nije nešto na što je obraćala pažnju. Ne sjeća se je li ta ploča bila postavljena uz šaht i u trenutku kada je tužiteljica pala. Taj prolaz odnosno šaht sada je saniran.

7. Tužiteljica u svom iskazu navodi da se mjesto štetnog događaja nalazi na kolniku koji predstavlja ulicu kojom prolaze automobili, a koja se nalazi u neposrednoj blizini zgrade u kojoj živi. Taj kolnik je asfaltiran, ali je asfalt bio devastiran, pogotovo oko šahta, tako da je taj šaht jednim dijelom upao u kolnik i iskrivio se prema onoj strani gdje su veća oštećenja na kolniku koja se vide na fotografijama koje su priložene uz tužbu. U 8:00 sati u jutro krenula je u trgovinu, bila sam je obuvena u tenisice, a u ruci je nosila vrećicu u kojoj su se nalazile 3 ili 4 prazne staklene boce zapremnine od pola litre koje je mislila ostaviti u trgovini za one osobe koje ih skupljaju. Padala je lagana kišica i u jednom trenutku je nogom stala na neravan teren uz sam šaht koji je bio jako klizav, okliznula se i zapela u rupu u oštećenju kolnika. Na fotografiji na listu 5 spisa pokazala je (gledajući u fotografiju) mjesto uz desni rub šahta gdje je stala, okliznula se odnosno zapela u oštećenje i pala. Uslijed pada slomila je desnu bedrenu kost i zadobila brojna natučenja. Liječena je i bolnički zbog fizičkih ozljeda, a liječena je i od strane psihijatra. Sada nosi ortozu i ne može više funkcionirati na način kao što je mogla ranije, ne može opteretiti desnu nogu koja je i kraća u odnosu na lijevu, a navodi da joj je nekoliko mjeseci nakon štetnog događaja puknuo i kralježak. Štetni događaj je vidjela svjedokinja PD koja je pozvana kao svjedok, a u pomoć joj je priskočila i njezina majka. U blizini mjesta pada nema pješačkog prijelaza na putu prema trgovini u koju se zaputila. Cesta na kojoj se nalazi šaht prolazi ispod tzv. nadvožnjaka koji ustvari spaja dvije stambene zgrade i na kojem se nalazi sagrađen dio objekta.

8. Prema iskazima svjedoka i tužiteljice kojima je sud povjerovao jer su njihovi iskazi logični, životni, u međusobnom suglasju i u skladu sa materijalnim dokazima u spisu u vidu priloženih fotografija na kojima su vidljiva opisana oštećenja, proizlazi da je do štetnog događaja došlo u trenutku kada se tužiteljica okliznula, odnosno zapela za oštećenje na kolniku uz sam šaht koje je vidljivo na fotografijama na listu 5-11 spisa, koji se nalazi po sredini prolaza za pješake između zgrade u kojoj živi i susjedne stambene zgrade u [adresa], na adresi [adresa].

9. Uvidom u dopis Grada Zadra od 26. svibnja 2022. koji sadrži očitovanje na upit suda da li se ispred zgrade na adresi u [adresa] nalazi javna površina, utvrđeno je da je Grad Zadar potvrdio da je na dostavljenim fotografijama prikazan dio javne površine na kojoj se nalazi šaht koji je dio sustava javne vodoopskrbe sukladno čl. 3. st. 1. toč. 17. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ br. 66/19.) te da su komunalne vodne građevine javna dobra u javnoj upotrebi i u vlasništvu javnog isporučitelja javne vodoopskrbe društva Vodovod d.o.o. [adresa] i pod njegovim upravljanjem.

10. Odredbom čl. 2. st. 1. al. 1. Odluke o komunalnom redu ("Glasnik Grada Zadra" br. 9/09., 28/10., 3/13., 9/14., 2/15. (pročišćeni tekst), 3/18., 7/18. (pročišćeni tekst), 8/19., 2/20., 9/20. i 12/22. - dalje: Odluka) određeno je da se javnim prometnim površinama u smislu ove Odluke smatraju među ostalim ulice, ceste, trgovi, pločnici, javni prolazi, prečaci, pothodnici.

11. Odredbom čl. 2. st. 2. u svezi sa čl. 21. i 35. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 68/18., 32/20. i 145/24. - dalje: ZKG) tuženik je u obvezi organizirati obavljanje komunalnih djelatnosti i osigurati održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i odgovoran je za kvalitetno obavljanje tih djelatnosti bilo da ih sam obavlja ili je te poslove povjerio nekoj pravnoj ili fizičkoj osobi. U komunalne djelatnosti spada, između ostalog, i održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, što podrazumijeva održavanje i popravke tih površina kojima se osigurava njihova funkcionalna ispravnost (čl. 22. st. 1. toč. 2. i čl. 23. st. 2. ZKG-a).

12. Kako je tuženik osiguratelj jedinice lokalne samouprave na čijem je području došlo do štetnog događaja, a mjesto nastanka štetnog događaja, oštećen kolnik na javnoj površini uz šaht ispred zgrade u [adresa], namijenjenoj kretanju pješaka, na kojoj nije dopušten promet motornim vozilima, u nadležnosti je održavanja i zaštite Grada Zadra kao jedinice lokalne samouprave, iz čega proizlazi pasivna legitimacija tuženika. Uz to sud je utvrdio da nema krivnje na strani tužiteljice za nastanak štetnog događaja jer se kretala kolnikom normalnim hodom, obuvena u tenisice, noseći u ruci tek vrećicu sa 3 ili 4 prazne staklene boce zapremnine od pola litre.

13. Stoga je tuženik u obvezi nadoknaditi joj nastalu štetu u punom iznosu.

14. Uvidom u nalaz i mišljenje sudskih vještaka prof.prim.dr.sc. Igora Stipančića, dr. med i prof.dr.sc. Branke Vidrih dr. med. od 7. srpnja 2024. koji su vještaci dali temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju te osobnog pregleda tužiteljice, utvrđeno je da je tužiteljica 24. siječnja 2021. dovezena vozilom hitne medicinske pomoći u Opću bolnicu Zadar zbog ozljede koju je zadobila pri padu u istoj razini. Primljena je na bolničko liječenje zbog subtrohanternog prijeloma desne bedrene kosti. Na RTG snimkama desnog kuka i natkoljenice opisana je multifragmentarna fraktura gornjeg dijela bedrene kosti sa otkinućem male kvrge (tzv. malog trohantera). U lokalnoj anesteziji joj je postavljena tzv. transtibijalna ekstenzija, a dan kasnije 25. siječnja 2021. učinjena je kirurška operacija - osteosinteza tzv. endomedularnom fiksacijom. Zahvat je protekao bez komplikacija kao i rani postoperacijski tijek. Na bolničkom liječenju je bila do 2. veljače 2021., a otpuštena je pod dijagnozom: subtrohanterni prijelom desne bedrene kosti. Otpuštena je uz preporuku uzimanja enteralne prehrane, nastavka sa tromboprofilaksom još 4 tjedna te previjanja od strane patronažne službe. Preporučeno joj je skinuti šavove za 7 dana, uzimati analgetike po potrebi i hodati uz pomagalo, bez opterećenja desne noge. Isto tako joj je preporučena stacionarna fizikalna rehabilitacija u trajanju od 3 tjedna te kontrola traumatologa za 5 tjedana. U periodu od 25. veljače 2021. do 18. ožujka 2021.provodila je stacionarnu fizikalnu terapiju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju „Kalos“. Po završenoj rehabilitaciji navedeno je poboljšanje. Naveden je povećan opseg kretnji kuka i koljena te da je svladala hod sa štakama po ravnom i stepenicama. Nastavila je ambulantnu fizikalnu terapiju od 19. ožujka 2021. do 26. ožujka 2021. uz plaćanje pansiona. Provodila je kontrolne preglede po kirurgu, fizijatru i psihijatru. Na pregledu kirurga 26. ožujka 2021. preporučeno joj je odbaciti štake. U medicinskom kartonu je 16. prosinca 2021. zabilježeno da joj je dijagnosticiran prijelom kralježnice u slabinskom dijelu. Prilikom psihijatrijskog pregleda dr. Branki Vidrih ustanovila je da tužiteljica u psihičkom nalazu navodi intruzivne misli, osjećaj uskraćenosti, osobne nedostatnosti, tjeskobe, sniženog raspoloženja. Od lijekova uzima Zoloft i Normabel, što dogovara sa svojom obiteljskom liječnicom. Urednog je uvida i kritičnosti prema svom stanju.

15. Sudski vještaci u svom mišljenju navode da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila prijelom gornjeg okrajka desne bedrene kosti (tzv. subtrohanterni) koja joj je ozljeda utvrđena na dan štetnog događaja u Općoj bolnici Zadar gdje je primljena na bolničko liječenje. Bolnički je liječena od 24. siječnja 2021. do 2. veljače 2021. Na dan prijema joj je postavljena transtibijalna ekstenzija, a dan kasnije endomedularna fiksacija (PFNA). Po otpustu iz bolnice mirovala je kod kuće i koristila se hodalicom do upućivanja na rehabilitaciju u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju „Kalos“ u Vela Luci gdje je boravila od 25. veljače 2021. do 18. ožujka 2021. Potom je još tjedan dana ostala na terapijama dok je smještaj i pansion plaćala sama. Hod sa štakama je napustila nakon pregleda kirurga 7. svibnja 2021. Zadnji pregled kirurga vezano za predmetnu ozljedu je načinila 12. studenog 2021., čime je liječenje okončano. Tužiteljica je u prosincu 2021. zadobila prijelom drugog slabinskog kralješka na bazi osteoporoze i potom nastavila liječenje vezano za ovu ozljedu, ali ova ozljeda nije uzročno povezana sa predmetnim događajem. Iako postoji znatno ograničenje njene životne aktivnosti koje je dijelom posljedica njene dobi te prijeloma bedrene kosti i prijeloma kralježnice predmet ovog vještačenja je postojanje smanjenja životne aktivnosti vezano za predmetni događaj, odnosno prijelom bedrene kosti. Sudski vještak dr. Igor Stipančić ocijenio je da su kod tužiteljice zaostale trajne posljedice s kirurškog aspekta koje se odnose na blaže ograničenje funkcije desnog kuka, za 1 cm kraću desnu nogu, ožiljke od operacije te bol pri promijeni vremena i duljem stajanju i hodanju, zaključivši da trajno smanjenje životne aktivnosti s kirurškog aspekta iznosi 10%. Sudski vještak dr. Branka Vidrih je nakon provedenog psihijatrijskog pregleda tužiteljice i uvidom u medicinsku dokumentaciju zaključila je da zbog psihičkih tegoba iz kruga anksioznih poremećaja, dominantno poremećaja prilagodbe, tužiteljica u svakodnevnom životu ulaže pojačane napore u omjeru od 5%. Vještaci su ocijenili da navedene trajne posljedice objedinjeno umanjuju životnu i radnu aktivnost tužiteljice u omjeru od 13%-15%.

16. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda trpjela bol i strah te je trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti.

17. Tzv. primarni strah koji je se javlja u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tužiteljica je trpjela tzv. sekundarni strah kao posljedicu proživljenog štetnog događaja i tjelesne ozljede koji je u jakom intenzitetu trajao oko tjedan dana, u srednjem intenzitetu oko 20 dana i blagom intenzitetu do tri mjeseca po štetnom događaju. U ovo je uključen i strah od ishoda operacije koja je provedena.

18. Tužiteljica je trpjela bol jakog intenziteta oko 7 dana, srednjeg intenziteta oko 15 dana, a manjeg još oko 2,5 mjeseca sveukupno. Uzeta je u obzir i postoperacijska bol nakon operacija te previjanja i vađenje šavova. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti.

19. Tuđa pomoć je tužiteljici bila potrebna u trajanju od 3,5 tjedna (od izlaska iz bolnice i [adresa] 2. veljače 2021. do prijema u toplice Kalos 25. veljače 2021.) 4 sata dnevno zbog nemogućnosti samostalnog ustajanja iz kreveta i kretanja. Po izlasku sa rehabilitacije trebala joj je pomoć sveukupno (kumulativno) u trajanju od 2 mjeseca 2 sata dnevno zbog nepodnošenja uobičajenog svakodnevnog napora i otežanog hoda uz korištenje štaka i postupnog napuštanja istih.

20. Kod tužiteljice je zaostalo naruženje zbog ožiljaka na bedru te načina kako hoda, u srednjem stupnju.

21. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, a vještaci su odgovarajući na primjedbe iskazali da ostaju kod svoje ocjene iz pisanog nalaza i mišljenja. Tako je sudski vještak psihijatar dr. Branka Vidrih iskazala kako je ocjena straha i trajnih psihijatrijskih posljedica dana realno i objektivno na temelju medicinske dokumentacije koja doduše nije obimna, ali je uzet u obzir i klinički pregled tužiteljice. Iskazala je da ranija psihijatrijska liječenja nije uzela u obzir, nego isključivo štetni događaj i posljedice istog. Istaknula je da se kvaliteta života tužiteljice u bitnome narušila u smislu toga da otežano hoda pa više ne prakticira niti druženja sa prijateljicama, šetnje uz more, vježbanje joge ili bilo koju drugu fizičku aktivnost koja zahtijeva dugotrajnije stajanje ili hodanje, na temelju čega je i donijela ocjenu od 5% umanjenja životnih aktivnosti.

22. Što se tiče prigovora na smanjenje životne aktivnosti sa kirurškog aspekta, sudski vještak kirurg dr. Igor Stipančić je iskazao da je mišljenje temeljio kako na medicinskoj dokumentaciji tako i na pregledu tužiteljice. Prigovor tuženika se odnosi na smanjenje duljine noge tužiteljice koje je kliničkim pregledom utvrdio i naveo u svom pisanom nalazu i mišljenju da se radi o razlici između ozlijeđene i neozlijeđene noge za 1cm. Točno je da u medicinskoj dokumentaciji koja je priložena to nije navedeno, ali ističe da se vještačenje temelji kako na medicinskoj dokumentaciji o vrstama zadobivenih ozljeda, načinu i duljini liječenja, tako i na kliničkom pregledu osobe koja se vještači. Prilikom pregleda tužiteljice ustanovio je da joj je desna noga kraća za 1cm od lijeve i da je desna noga, mjereno od izdanka zdjelice pa do unutarnje strane gležnja, dužine 89 cm, a lijeva 90 cm, što je jasno navedeno u pisanom nalazu i mišljenju. Iako se ne radi o velikom i značajnom skraćenju to ipak utječe na statiku tijela tužiteljice koja ima i druge zdravstvene probleme, konkretno sa slabinskom kralježnicom, što će u budućem životu predstavljati dodatni problem u smislu pogoršanja tih smetnji zbog načina hoda i tog skraćenja, odnosno statičnog poremećaja, tako da to opravdava, uz ograničenje kretnji desnog kuka, umanjenju životne aktivnosti u omjeru od 10%. Ocjenu naruženosti dao je zbog opisanih ožiljaka kao i zbog načina hoda iako nema evidentnog šepanja već se tužiteljica pri hodu gega.

23. Sud je prihvatio nalaze i mišljenja sudskih vještaka medicinske struke ocijenivši da su vještaci nalaze utemeljili na svoj dostupnoj medicinskoj dokumentaciji u spisu, pregledu tužiteljice, svojim stručnim znanjima i iskustvu te nalaz jasno i logično obrazložili.

24. Uzevši u obzir sve navedene i utvrđene činjenice, trajanje i intenzitet fizičkih boli i straha, vrstu ozljede, činjenicu da je tužiteljica zbog zadobivenih ozljeda podvrgnuta operativnom zahvatu u općoj anesteziju, da je bila hospitalizirana kroz 10 dana, da je provodila dugotrajnu stacionarnu i ambulantnu fizikalnu terapiju, da je hodala uz pomoć hodalice i štaka, bila podvrgnuta specijalističkim pretragama, da je morala mirovati i uzimati analgetike, po ocjeni ovog suda time joj je povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje.

25. Sukladno odredbi čl. 1100. st. 2. ZOO-a prilikom odmjeravanja ukupne visine pravične novčane naknade (satisfakcije) sud će se rukovoditi jačinom i trajanjem pretrpljenih fizičkih bolova, straha i duševnih bolova izazvanih trajnim narušavanjem zdravlja.

26. Prema ocjeni ovoga suda svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu biti i sami za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosuđivanje pravične novčane naknade tužiteljici. Stoga je radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade u konkretnom slučaju potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužiteljici da je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

27. Cijeneći utvrđeni intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, lokalitet povrede te način liječenja koje je bilo popraćeno brojnim neugodnostima u vidu podvrgavanja operativnom zahvatu u općoj anesteziju, bolničkog liječenja u trajanju od 10 dana, provođenja dugotrajne stacionarne i ambulantne fizikalne terapije, hodanja uz pomoć hodalice i štaka, podvrgavanja specijalističkim pretragama i uzimanja lijekova, sud drži da tužiteljici s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.800,00 eura.

28. Cijeneći intenzitet pretrpljenog straha te njegovo trajanje u smislu okolnosti predmetnoga slučaja sud ocjenjuje da bi tužiteljici s te osnove pripala pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 1.600,00 eura.

29. Cijeneći utvrđeni stupanj trajnog umanjenja životne aktivnosti tužiteljice od 13-15% u kojem će omjeru morati ulagati pojačane napore u svom daljnjem životu i radu, imajući u vidu dob tužiteljice u trenutku štetnog događaja (74 godine) sud drži da bi joj s te osnove pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 3.000,00 eura.

30. S obzirom na zaostalu naruženost u vidu zaostalih ožiljaka na bedru te da je kod tužiteljice zbog nastale razlike u duljini između ozlijeđene i neozlijeđene noge za 1cm prilikom hoda prisutno geganje, koju naruženost su vještaci ocijenili u srednjem stupnju, s time da su ožiljci vidljivi trećim osobama samo ponekad prilikom izloženosti tog dijela tijela, a geganje pri hodu je vidljivo uvijek, sud drži da tužiteljici s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 4.400,00 eura.

31. S obzirom na izloženo te na utvrđenje suda da težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju tužiteljici pravo na pravičnu novčanu naknadu (čl. 1100. st. 1. ZOO-a), sud zaključuje da joj pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u ukupnom iznosu od 11.800,00 eura.

32. Tužiteljica traži isplatu imovinske nenovčane naknade za tuđu pomoć u iznosu od 880,00 eura. Primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a imajući u vidu cijenu jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege po nekvalificiranoj osobi, utvrđenoj prema slobodnoj ocjeni i usporedbom sa cijenom jednog sata neto zarade nekvalificirane osobe u mjestu stanovanja tužiteljice u trenutku štetnog događaja od 4,00 eura, uz utvrđeno trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom tužiteljice (220 sati), sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na naknadu štete s te osnove u zatraženom iznosu.

33. Tužiteljica, također, traži naknadu imovinske štete na ime troškova liječenja u iznosu od 53,08 eura.

34. Uvidom u račun od 26. travnja 2021. u iznosu od 400,00 kuna (53,08 eura primjenom fiksnog tečaja 1 euro=7,53450 kuna) utvrđeno je da se odnosi na trošak kućne posjete Ilenke Stipanić Hrabrov, dr.med.spec.psihijatra iz Specijalističke psihijatrijske ordinacije kod koje je i ranije liječena. S obzirom na nalaz sudskog vještaka dr. Branke Vidrih, sud drži da je ovaj trošak liječenja bio medicinski opravdan i u svezi sa posljedicama štetnog događaja pa tužiteljica ima pravo tražiti naknadu tog troška temeljem čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

35. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a temeljem kojeg tužiteljici pripada pravo na zatezne kamate na dosuđeni iznos pravične novčane naknade za neimovinsku štetu danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužiteljica se obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom 20. rujna 2021., dok je liječenje prema nalazu vještaka završeno 12. studenog 2021. pa ima pravo tražiti zateznu kamatu na dosuđeni iznos neimovinske štete od dana kada je liječenje okončano.

36. Odluka o kamatama na dosuđeni iznos pravične novčane naknade za tuđu pomoć koji predstavlja oblik tzv. imovinske nenovčane štete čiju visinu sud utvrđuje danom donošenja odluke temelji se na odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a temeljem kojeg tužiteljici pripada pravo na zateznu kamatu na taj iznos od dana donošenja presude do isplate.

37. Odluka o kamatama na dosuđeni iznos imovinske štete u vidu troškova liječenja temelji se na odredbi čl. 1086. ZOO-a temeljem kojeg joj pripada pravo na zatezne kamate od dana plaćanja računa 26. travnja 2021. Kako tužiteljica, međutim, potražuje kamatu na taj iznos od 23. rujna 2021., a sud je vezan granicama postavljenog tužbenog zahtjeva kamata joj je dosuđena od tog datuma.

38. Visina stope zateznih kamata na dosuđeni iznos od dana dospijeća do 31. prosinca 2022. temelji se na članku 29. stavak 2. i 8. ZOO-a u svezi s uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana ne financijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu koju utvrđuje Hrvatska narodna banka za svako polugodište za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, budući da se ne radi o plaćanju iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osobe javnog prava već o stopi zateznih kamata iz ostalih odnosa.

39. Primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a utvrđeno je da je tužiteljica prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 30. rujna 2024. uspjela u postupku u odnosu na osnovanost tužbenog zahtjeva sa 100% te u odnosu na visinu sa 85% što ukupno iznosi 92,5% (100%+85%=185%/2=92,5%). Daljnjom primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a sud je od postotka u kojem je tužiteljica uspjela u sporu oduzeo postotak u kojem je tuženik uspio u sporu, a to je 7,5% te na taj način utvrdio ukupan uspjeh tužiteljice u parnici od 85% (92,5%-7,5 %=85%).

40. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku, tako što je sud priznao tužiteljici pravo na trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku odmjeren temeljem Tbr. 7.1.Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. – dalje: OT) i to za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 32.1 OT), za sastav tužbe u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7.1 OT), za sastav podneska od 30. rujna 2024. u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 8.1 OT), za zastupanje na ročištima od 16. svibnja 2022., 16. listopada 2023. i 16. travnja 2025. u iznosima od po 500,00 eura (Tbr. 9.1 OT), za pristup na ročište 10. ožujka 2025. u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 9.5 OT) sa pripadajućim PDV-om od 25%, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 67,29 eura i na presudu u iznosu od 195,78 eura te putni trošak svjedoka u iznosu od 50,00 eura razmjerno uspjehu tužiteljice u parnici od 85% te trošak vještačenja u iznosu od 398,10 eura u cijelosti ili ukupno 3.957,96 eura.

U Zagrebu, 16. svibnja 2025.

Sudac:

Andrea Grahovac

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka pismeno županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika