REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: Psp-14/2023-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji toga suda Ileani Bebek, u pravnoj stvari tužitelja DR OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Antun Šagovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, protiv tuženika Općina Kravarsko OIB: [osobni identifikacijski broj], Trg Stjepana Radića 1, Kravarsko, kojeg zastupa punomoćnik Zlatko Bukovac, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 1. travnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 16. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Utvrđuje se da je tuženik smetao tužitelja u zadnjem mirnom posjedu njegovog dvornog mjesta u [adresa] i to u odnosu na dio novoformirane nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana [adresa] od 5730 m2 u dijelu površine dvornog mjesta od 179 m2, a koja je bila sastavni dio njegove izvorne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća broj i dvorište u mjestu od 1006 m2 te posjednik i izvorne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća broj i dvorište u mjestu od 232 čhv, na način što je dana 25. listopada 2023. tuženik samovlasno ušao u posjed navedenog dvornog mjesta tužitelja i navezao šljunak po novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu površine od 179 m2, pa se slijedom navedenog nalaže tuženiku uspostaviti prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja odstranjenjem navezenog šljunka te mu se zabranjuje svako daljnje takvo slično smetanje posjeda.

Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama, u roku od 15 dana“.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je posjednik i isključivi vlasnik izvorne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća broj i dvorište u mjestu od 1006 m2 te posjednik i suvlasnik izvorne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća broj i dvorište u mjestu od 232 čhv. Naknadno je provedena parcelacija na zahtjev tuženika zbog čega se vode sudski postupci (poslovni broj P- 463/2021), na način da su formirane nove kč. br. [katastarska čestica] dvorište dvorno mjesto od 421 m2 i kuća dvorno mjesto od 96 m2, ukupne površine 517 m2 i kč. br. [katastarska čestica] dvorište Domitrovići od 276 m2 i kuća, [adresa] od 101 m2, ukupne površine 377 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te nekretnine kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 1 dvorno mjesto od 50 m2, dvorište dvorno mjesto od 500 m2, oranica dvorno mjesto od 100 m2, ukupne površine 650 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica dvorno mjesto od 117 m2, sveukupne površine 767 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što je provedeno na temelju rješenja poslovni broj Z-3003/2020. Usprkos činjenici da se tuženik na nezakoniti način upisao kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana [adresa] od 5730 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kojem djelu su pripojeni dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 112 m2 i dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 67 m2, a koje se nalaze u vlasništvu tužitelja, tuženik nikada nije stupio u posjed dijela dvornog mjesta koji bi pripadao spornoj nerazvrstanoj cesti.

1.1. Navodi da je 25. listopada 2023. na lice mjesta tuženik dovezao kamione sa šljukom u pratnji sedam policajaca Policijske postaje Velika Gorica, koji su bili u faktičnoj poziciji štititi jednu od stranaka u privatnopravnom sporu, a na štetu tužitelja

– druge stranke, čime su prekoračili svoje ovlasti i omogućili tuženiku nasilno uvođenje u posjed, kako bi onemogućili tužitelja u njegovom zakonskom pravu na samopomoć. Nesumnjivo je da je tuženik nasilnim samovlasnim ulaženjem u posjed dvornog mjesta tužitelja izvršio čin smetanja zadnjeg mirnog posjeda dvornog mjesta na kojem je izgrađena obiteljska kuća i preko kojeg dvornog mjesta je samo ranije postojala služnost prolaza i provoza. U pitanju je pokušaj samovlasnog jednostranog ulaženja u posjed od strane tuženika radi izgradnje nerazvrstane ceste kroz dvorno mjesto tužitelja, a da za to prethodno nije proveden zakonom određeni postupak izvlaštenja jer nerazvrstana cesta ne postoji niti je postojala.

1.2. Stoga predlaže da sud utvrdi da je tuženik smetao tužitelja u zadnjem mirnom posjedu njegovog dvornog mjesta u [adresa] i to u odnosu na dio novoformirane nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana [adresa] od 5730 m2 u dijelu površine dvornog mjesta od 179 m2, a koja je bila sastavni dio njegove izvorne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća broj i dvorište u mjestu od 1006 m2 te posjednik i izvorne nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća broj i dvorište u mjestu od 232 čhv, na način što je dana 25. listopada 2023. tuženik samovlasno ušao u posjed navedenog dvornog mjesta tužitelja i navezao šljunak po novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu površine od 179 m2, da se naloži tuženiku uspostaviti prijašnje posjedovno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja odstranjenjem navezenog šljunka te da mu se zabrani svako daljnje takvo slično smetanje posjeda, uz naknadu troškova postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbeni zahtjev. U konkretnom slučaju radi se nerazvrstanoj cesti kč. br. [katastarska čestica], [adresa], od 5730 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja je u vlasništvo i posjedu Općine Kravarsko. Tuženik je ovlašten i dužan skrbiti o toj cesti i redovno je održavati. Dakle, tuženik nije mogao smetati tužitelja u posjedu, jer on nije u posjedu nerazvrstane ceste. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti te naložiti tužitelju da mu naknadi troškove postupka.

3. Na pripremnom ročištu održanom 23. rujna 2024. tužitelj (predlagatelj osiguranja) je naveo da povlači prijedlog za izdavanje privremene mjere, te je sud donio rješenje kojim se utvrđuje da je povučen prijedloga predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere podnesene istovremeno s tužbom 26. listopada 2023.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu i to izvadak iz zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 5-8 spisa), iskaz tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika saslušanih kao stranke (list 29 spisa), iskaz svjedokinje GR (list 30 spisa), uvid u priklopljene spise poslovni broj P- 606/2017 i P-192/2021, rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P- 1271/2009-20 od 23. srpnja 2010. (list 30 spisa).

4.1. Spis Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P-463/2021 (čiji je priklop predložen u tužbi) sud nije mogao priklopiti jer se isti nalazi na Županijskom sudu u Dubrovniku povodom žalbe tužitelja na presudu poslovni broj P-463/2021-20 od 28. srpnja 2023. Uvidom u e spis sud je utvrdio da je u tom predmetu, predmet spora zahtjev tužitelja za utvrđivanjem nevaljanosti upisa uknjižbe prava vlasništva u pojedinačnom ispravnom postupku provedenom pod poslovnim brojem Z-709/2020 (Z-6750/2021) na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kč. br. [katastarska čestica], budući uslijed provedenog postupka parcelacije prijava, odnosno prijedlog tužitelja nije usvojen u površini kakva je bila prilikom podnošenja prijedloga.

4.2. Uvidom u ovosudni spis poslovni broj P-192/2021 utvrđeno je da tužitelj DR predlaže sudu donijeti presudu kojom se ukida pravo služnosti kolnika na teret predmetne nekretnine (upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]), a kojim putem su tuženici TR, ĐR, CR, AR, ĆR, VR, dolazili sa svojih nekretnina kao povlasnih (kako su upisani u posjedovnim listovima), te da se tuženima zabrani svako daljnje korištenje tom služnošću. Tužitelj je postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev koji predlaže donijeti presudu kojom se nalaže 1. -6. tuženiku trpjeti da tužitelj postavi kolna vrata na ogradi na kolni ulaz na svoju nekretninu sa javnog puta, te su prilikom prolaza i provoza preko navedene nekretnine dužni za sobom zatvoriti kolna vrata pod prijetnjom izricanja novčanih kazni. U odgovoru na tužbu od 6. ožujka 2013. tuženici navode da je dio navedene nekretnine u naravi lokalna (nerazvrstana) cesta

- odvojak od reg. Ceste V. Gorica- Pokupsko za Donje Domitroviće u dužini 650 m, koja je u javnoj upotrebi te postoji i koristi se u tu svrhu više od 100 godina, slijedom čega su predložili pozvati umješača Općinu Kravarsko da sudjeluje u parnici na strani tuženika. Podneskom od 30. rujna 2016. načelnik Općine Kravarsko obavijestio je da preko predmetne nekretnine prolazi nerazvrstana cesta koja je u vlasništvu Općine Kravarsko te je u tijeku postupak upisa vlasništva sukladno Zakonu o cestama, dok je formalno prihvatio sudjelovanje u postupku u ulozi umješača podneskom od 28. siječnja 2019. Dana 11. ožujka 2024. je donesena prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, na koju presudu je izjavljena žalba.

4.3. Uvidom u ovosudni spis poslovni broj P-606/2017 utvrđeno je da tužitelj DR predlaže sudu donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku Općini Kravarsko da ga prestane bespravno uznemiravati u ostvarivanju njegovog vlasničkog prava glede nekretnina zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća broj i dvorište u mjestu od 224 čhv, te na nekretninama u izvanknjižnom pravu vlasništva u suvlasničkom dijelu 1/3 dijela kč. br. [katastarska čestica] dvorno mjesto od 834 m2 upisane u posjedovni list 909 k. o. [katastarska općina] na način da prestane sa radovima na izgradnji ceste preko navedenih nekretnina, kao i da mu se zabrani poduzimanje bilo kakvih drugih radnji na nekretninama u vlasništvu tužitelja. U odgovoru na tužbu Općina Kravarsko se očitovala da nije točno da bi uznemiravala pravo vlasništva tužitelja na nekretninama kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je riječ o lokalnoj (nerazvrstanoj) cesti odvojak od reg. ceste Velika Gorica-Pokupsko za Donje Domitroviće u dužini od 650 m. Ta cesta (koja prelazi i preko navedenih nekretnina) je u javnoj uporabi te postoji i koristi se u tu svrhu više od 100 godina, a Općina Kravarsko je takvo stanje naslijedila iza bivše Općine Velika Gorica. Rješenjem suda poslovni broj P-606/2017-42 od 14. ožujka 2022. određen je prekid postupka u toj pravnoj stvari do pravomoćnog okončanja parničnog postupka u predmetu pod poslovnim brojem P-436/2021 ili do drugačije odluke suda.

4.4. Uvidom u rješenje poslovni broj P-1271/2009-20 od 23. srpnja 2010. (predano u spis na ročištu 29. siječnja 2025.), koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1588/2010 od 16. lipnja 2011., odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja (DR) protiv [adresa] i IR, načelnika [adresa], uz obrazloženje da je tužitelj u konkretnom slučaju tražio posjedovnu zaštitu zbog uznemiravanja posjeda (u odnosu na kč. br. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 1/3 dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), o kojoj, zaključuje sud, se može govoriti kada je posjednikova faktična vlast u nekom pogledu ili dijelu ograničena tuđom faktičnom vlasti glede istog predmeta posjedovanja, a kako tužitelj nije dokazao da bi radnjama poduzetim od strane tuženika njegova faktična vlast na predmetnim nekretninama i putu bila smanjenja ili ograničena, poduzete radnje tuženika ne predstavljaju čin smetanja tužiteljevog posjeda.

5. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj sud smatra da je tužba u cijelosti neosnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da ga je tuženik smetao u zadnjem, mirnom i faktičnom posjedu dijela nekretnine oznake kč. br. [katastarska čestica] nerazvrstana [adresa], u dijelu površine dvornog mjesta od 179 m2, na način da je tuženik samovlasno ušao u posjed navedenog dvornog mjesta i navezao šljunak, te da se naloži tuženiku da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja odstranjenjem navezenog šljunka te da mu se zabrani svako daljnje takvo ili slično smetanje.

7. Tuženik osporava posjed tužitelja spornog dijela nekretnine i aktivnu legitimaciju budući se radi o posjedu nerazvrstane ceste odnosno o javnom dobru u općoj uporabi u vlasništvu tuženika, te smatra da prijepor zbog svog pravnog statusa ne može biti predmetom posjedovanja.

8. Tijekom predmetnog postupka je utvrđeno:

- nekretnina kč. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu i tako je upisana u zemljišnim knjigama kao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Kravarsko,

- uviđajem na licu mjesta od 12. ožujka 2025. utvrđeno je da se predmetnoj nekretnini prilazi s glavne asfaltirane ceste po putu koji je nasut šljunkom, koji put se proteže do susjedne kuće, te se dalje proteže prema Domitrovićima Donjima,

- tužitelj saslušan kao stranka u bitnome je iskazao da se radi o dijelu nekretnine koja prolazi kroz njegovo dvorište, da je prije četiri godine tuženik bez ikakve obavijesti proveo parcelaciju i na predmetnoj nekretnini upisao da se nalazi nerazvrstana cesta, a inače da nekretnina za koju je tuženik upisao da se radi o nerazvrstanoj cesti ne vodi nigdje odnosno vodi u "jamu" i radi se o nekretnini koja je zapuštena,

- načelnik [adresa] FR, je u bitnome iskazao da se radi o nerazvrstanoj cesti, koja vodi do Domitrovića Donjih, a koju je Općina Kravarsko dužna održavati zbog 28 vlasnika koji koriste predmetnu nekretninu radi dolaženja do svojih nekretnina, te da se spornom cestom može prolaziti i traktorom,

- svjedokinja GR (supruga tužitelja) je iskazala da je 26. listopada 2023. načelnik Općine Kravarsko došao s kamionom i dovezao šljunak i 7 policajaca želeći staviti šljunak na njihovo dvorište za gradnju ceste koji je "iskipan" na predmetnoj nekretnini. Inače predmetna nekretnina predstavlja njihovo dvorište i ta se nekretnina koristi kao dvorišni put za dvije kuće koje se nalaze u susjedstvu. Prije predmetnog događaja, sipanja šljunka, tužitelj je koristio dvorište, kosio travu i održavao nekretninu i Općina Kravarsko nikad nije ulazila u posjed te nekretnine.

9. Odredbom članka 441. ZPP propisano je da se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničava samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Isto tako određuje i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/06, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje: ZVDSP) u članku 22. stavak 2. prema kojem sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. Tužba za zaštitu prava zbog smetanja posjeda po svojoj pravnoj prirodi predstavlja kondemnatornu tužbu kojom se naređuje onome koji je posjed smetao uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, te zabrana takvog ili sličnog smetanja ubuduće. U postupku radi smetanja posjeda predmet utvrđivanja jest isključivo utvrđivanje činjenica ima li tužitelj pravo na zaštitu svog posjeda putem suda i u vezi sa tim utvrđenje posljednjeg stanja posjeda i čina smetanja tog posjeda, sve sa konačnim ciljem da se donese odluka kojom će se narediti uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku smetanja.

12. Čin smetanja je takav čin kojim se samovlasno mijenja postojeće posjedovno stanje, faktična vlast na stvari i to uznemiravanjem posjednika u posjedu ili oduzimanjem posjeda.

13. Prema odredbi članka 10. ZVDSP posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, a prema odredbi članka 13. ZVDSP posjed je stečen kad stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda), ili da mu je prenesena (izvedeno stjecanje posjeda).

14. Iz stanja spisa proizlazi da se radi o smetanju dijela kč. br. [katastarska čestica] u dijelu površine dvornog mjesta od 179 m2, da se radi o nekretnini koja predstavlja nerazvrstanu cestu, te koja kao takva prema odredbi članka 3. stavka 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 4/23 – dalje: ZC), predstavlja javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno o nekretnini koja pod pretpostavkom da se radi o nerazvrstanoj cesti ima u skladu s odredbom članka 101. stavak 1. ZC status javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu tuženika kao jedinice lokalne samouprave.

15. U vezi toga valja navesti kako je odredbom članka 35. stavak 4. ZVDSP propisano da svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja, pri čemu se, ako nije što posebno propisano zakonom, na javno dobro u općoj uporabi na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

16. Isto tako, odredbom članka 35. stavak 8. ZVDSP između ostalog je propisano da će se na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave i jedinice lokalne samouprave i uprave na odgovarajući način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom ili proizlazi iz naravi tih osoba.

17. Javni put kao nerazvrstana cesta te kao dobro u općoj uporabi predstavlja stvar koja je izvan prometa i na njoj se ne može stjecati posjed u smislu u kojem posjed definira naprijed citirana odredba članka 10. ZVDSP te koji uživa posjedovnu zaštitu. Slijedom toga niti jedinica lokalne samouprave, na čijem se području nalazi, ne smatra se posjednikom u smislu navedene zakonske odredbe, već je ona samo zakonom određeni adresat kojem je povjerena briga o navedenom javnom dobru u općoj uporabi, tj. briga o upravljanju, održavanju i građenju. U okviru navedene brige jedinica lokalne samouprave dužna se je brinuti i o zaštiti navedenog dobra od nedopuštenog načina korištenja pojedinca te od njihovih nedopuštenih čina kojima se ograničava ili dovodi u pitanje pravo korištenja ceste kao javnog dobra od strane svake druge osobe.

18. Međutim, okolnost što je određena nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao javno dobro u općoj uporabi ne znači sama po sebi da se radi o takvom statusu nekretnine, ako se takva nekretnina ili njen točno određeni dio faktično ne koristi kao dobro u općoj uporabi. Slijedom toga je moguće da takva nekretnina ili njen dio izgubi status javnog dobra pa, uz ispunjenje svih pretpostavki, može biti predmetom posjedovanja (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama poslovni broj Rev- 3119/2014-2 od 23. listopada 2018., Revt-243/2011 od 27. svibnja 2015.).

19. Stoga je u ovom konkretnom slučaju valjalo utvrditi je li sporni dio nekretnine izgubio svojstvo i svrhu javnog dobra, da bi tužitelj imao pravo zahtijevati, da mu se pruži posjedovna zaštita u parnici zbog smetanja posjeda.

20. Dakle, iz iskaza tužitelja proizlazi da se radi o dijelu nekretnine koja prolazi kroz njegovo dvorište, te da se radi o nekretnini koja je zapuštena i kojom nitko ne prolazi, dok iz iskaza svjedokinje GR proizlazi da predmetna nekretnina predstavlja njihovo dvorište, da se nekretnina koristi kao dvorišni put za dvije kuće koje se nalaze u susjedstvu, da je prije predmetnog događaja (sipanja šljunka), tužitelj koristio dvorište, kosio travu i održavao nekretninu i Općina Kravarsko nikad nije ulazila u posjed te nekretnine.

21. Iskaz tužitelja i svjedokinje (supruge tužitelja) su međusobno suglasni, no dani su od osoba koje su neposredno zainteresirane za uspjeh u sporu. Međutim, iskazi su u suprotnosti sa iskazom načelnika Općine Kravarsko. Također, sud je prilikom uviđaja na licu mjesta utvrdio da se ne radi o dijelu nekretnine koji mi eventualno bio ograđen na kojem je i na koji način vidljivo da se predmetni dio nekretnine održavao (npr. kosilo travu, kako je iskazao tužitelj i svjedokinja) ili na koji drugi način posjedovao. U konkretnom slučaju se radi o putu kojem se prilazi s glavne asfaltirane ceste, a put je cijelom svojom dužinom posut šljunkom i koji put se proteže do susjedne kuće, te se dalje proteže prema Domitrovićima Donjima.

22. Dakle, nesporno je da nekretnina kč. br. [katastarska čestica], u naravi predstavlja nerazvrstanu cestu na koju sud ne pruža posjedovnu zaštitu s obzirom da se radi o javnom dobru u općoj uporabi. Jedino ako je javni put izgubio svojstva, način ili svrhu javnog dobra, tada se može pružiti posjedovna zaštita u parnici za smetanje posjeda, no u ovoj konkretnoj situaciji to nije slučaj.

23. Predmetna nekretnina je nedvojbeno i prije utuženja, predstavljala put, korištena je za prolaz od strane mještana, kako za pješački promet tako i za promet vozilima (traktorom) stoga ista nije izgubila svojstvo i svrhu javnog dobra.

24. Okolnost da vlasnici susjednih nekretnina imaju eventualno i drugi put kojim mogu doći do svoje nekretnine, ne dovodi do toga da je javni put izgubio svojstvo i svrhu javnog dobra. Isto tako, u parnicama zbog smetanja posjeda neodlučno je je ulaziti u ocjenu mogućnosti postojanja ili korištenja drugog javnog puta jer se u parnici zbog smetanja posjeda utvrđuje samo činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.

25. S obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da predmetna nekretnina kč. br. [katastarska čestica] nije izgubila svojstvo i svrhu javnog dobra, samim time tužitelj nije dokazao da je posljednji mirni posjednik spornog dijela nekretnine i da je od strane tuženika počinjeno smetanje. Pri tome valja reći i da čin stavljanja šljunka na već postojeću nerazvrstanu cestu ne predstavlja čin smetanja posjeda. Naime, isto predstavlja održavanje nerazvrstane ceste.

26. Stoga je sukladno odredbi članka 22. stavka 1. ZVDSP u vezi sa odredbama članka 35. stavka 4. i 8. ZVDSP, odbijen tužbeni zahtjev i odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja.

27. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP te je tuženiku priznat trošak jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak u iznosu od 250 bodova (Tbr. 7 . toč. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika "Narodne novine" broj 138/23), što po vrijednosti boda od 2 eura, iznosi 500,00 eura (točka II. izreke rješenja). Tuženiku nije priznat trošak pdv-a jer bi time sud prekoračio iznos zatraženog troška tuženika na ročištu 1. travnja 2025.

Velika Gorica, 16. svibnja 2025.

Sutkinja

Ileana Bebek

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DN-a:

- tužitelju po pun.

- tuženiku po pun.