REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-188/20021-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perici, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice JU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, OIB: 95131524528, koju zastupa opunomoćenica BU, radi priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, 16. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenjem rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/20-01/1179, URBROJ: 522-4/1- 1-2-20-4 od 30. studenoga 2020.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/20-01/1179, URBROJ: 522-4/1-1-2-20-4 od 30. studenoga 2020. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Županije Sisačko-moslavačke Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje, [adresa], KLASA: UP/I-562-02/20-05/631, URBROJ: 2176/01-07-20-2 od 9. srpnja 2020.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je u cijelosti zahtjev tužiteljice za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma po osnovu bolesti pluća (prije TBC, sada atelektaze na plućima), nastale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, kao i zahtjev za utvrđivanje statusa J po osnovi bolesti: „bolest bubrega (kamenac u bubregu), bolesti glave, vrata i mozga (Sy-c-c, Migrena, Pseudoaneurysma)“.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužiteljica osporava odluku tuženika u bitnome navodeći kako u postupku nije pravilno utvrđeno činjenično stanje, pa u tom smislu navodi da je u postupku vještačenja samo djelomično i paušalno pregledana medicinska dokumentacija, jer je iz iste, posebno zdravstvenog kartona vidljivo da glavobolje ima od 1993. godine, a 2001. godine je nakon jačeg intenziviranja bolesti obavila dodatne pretrage te joj je i službeno postavljena dijagnoza migrene, a da vijeće vještaka nije htjelo pregledati noviju medicinsku dokumentaciju koju je donijela na vještačenje.

3.1. Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno rješenje i prizna traženo pravo.

4. Tuženik se u odgovoru na tužbu poziva na odredbe članka 12. stavka 1. točke c) i članaka 181. i 182. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj: 121/17, 98/19 dalje: ZHBDR).

4.1. Navodi da je u postupku povodom žalbe pribavio nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda, Evidencijski broj vještačenja: 504422 od 24. studenog 2020., kojim je ocijenilo da kod tužitelja postoji oštećenje organizma s osnove bolesti tuberkuloza pluća po Točki 240 prema Uredbi o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj 67/17), a koje iznosi manje od 20% ( lakše posljedice preboljele TBC pluća). Bolest bubrega, PTSP, bolest štitnjače i bolest kralježnice, ramena i koljena ne dovode se u uzročno-posljedičnu vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu i cijene se pod točkom 3. Nalaza. Predmetni nalaz i mišljenje donesen je nakon uvida u ratni put i svu medicinsku dokumentaciju.

4.2. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

5. U smislu članka 6. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 26/24, dalje u testu: ZUS), sud je 4. travnja i 9. svibnja 2025. u prisutnosti stranaka održao usmenu i javnu raspravu na kojoj je strankama dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima protivne stranke, te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

6. Na navedenoj raspravi stranke spora u bitnome navode kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

6.1. Tužiteljica ističe kako se tuženik u odgovoru na tužbu poziva i na bolesti koje nisu bile predmet njenog zahtjeva, stoga provedena vještačenja u upravnom postupku smatra kontradiktornima. Za TBC navodi da se pojavio 1995. kao i trudnoća.

6.2. Tuženik navodi kako je u postupku priznavanja statusa HRVI potrebno utvrditi uzročno posljedičnu vezu između pojave bolesti i sudjelovanja u Domovinskom ratu, te utvrditi odnosno isključiti moguće druge elemente pojave navedene bolesti, a u predmetu tužiteljice da nije utvrđeno da bi glavobolje bile jedino i samo vezane uz ratne okolnosti.

7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izveo dokaze uvidom u sudski spis predmeta i uz odgovor na tužbu priloženi spis tuženika. Provedeno je sudsko medicinsko vještačenje na prijedlog tužiteljice vezano za neurološke bolesti, po ovlaštenom stalnoj sudskoj vještakinji Dr. sc. Davorki Paladino, neurologinji, te su na raspravi saslušane stalna sudska vještakinja Davorka Paladino i ispred drugostupanjskog tijela vještačenja Prim. prof. dr. sc. SU, specijalista neurologije.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.

9. Iz podataka spisa predmeta, sadržaja obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi da je postupak pokrenut zahtjevom tužiteljice od 24. rujna 2018. za ostvarivanjem statusa HRVI osnovom pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a navedene u izreci prvostupanjskog rješenja.

9.1. Prvostupanjsko tijelo iznosi sadržaj prethodno donesenih odluka, prvostupanjskog rješenja od 25. kolovoza 1997. kojim je tužiteljici bio priznat status HRVI VI grupe sa 60% invalidnosti privremeno do 31. srpnja 1997., te nadalje svojstvo RVI IX grupe sa 30% invalidnosti od 01. kolovoza 1997. do 31. srpnja 1998. godine po osnovi bolesti pluća, kao i rješenja Ministarstva obrane, Zagreb od 20. listopada 1997. donesenog u žalbenom postupku i postupku revizije kojim je poništeno prethodno citirano prvostupanjsko rješenje od 25. kolovoza 1997. i tužiteljici utvrđen prestanak statusa HRVI s 31. srpnja 1997., na temelju nalaz i mišljenja Drugostupanjskog liječničkog povjerenstva broj: 1244/II od 15. listopada 1997. koje je ocijenilo da oštećenje organizma po osnovi T234 Liste postotaka oštećenja organizma iznosi manje od 20%.

9.2. Nadalje, donošenju prvostupanjskog rješenja prethodio je postupak u kojemu je pribavljena dokumentacija o sudjelovanju tužiteljice u Domovinskom ratu, kao i stečenom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata – dragovoljca, te je provedena stručna procjena uzroka oštećenja organizma u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, Zagreb dana 27. rujna 2019. i pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured Zagreb, KLASA: 561-01/19-02/7231, URBROJ: 426-04-08-01/10-0-3 od 30. siječnja 2020, sadržaj kojega se citira u obrazloženju rješenja.

9.3. Zahtjev je odbijen pozivom na odredbe članka 12., 173. stavka 2. i 181. ZHBDR- a.

10. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja u bitnome navodeći da je u postupku po žalbi pribavljen nalaz i mišljenje drugostupanjskog nadležnog tijela ovlaštenog za vještačenje zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i osoba obuhvaćenih ZOHBDR, koje je nakon osobnog pregleda nalazom i mišljenjem broj: 504422 od 24. studenog 2020. bolest pluća ocijenilo sa manje od 20% trajno, te da postoje bolesti (bubrezi, glava, vrat i mozak) koje se ne uzimaju u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma jer nisu u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, pozivom na obrazloženje navedenog nalaza.

10.1. Stoga je žalba odbijena u skladu s člankom 116. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

11. Člankom 12. stavkom 1. ZHBDR-a propisano je da je hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog:

a) rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske b) zatočeništva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili

c) bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

12. Člankom 173. stavkom 2. ZHBDR-a propisano je da kada rješenje kojim je utvrđeno oštećenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske manje od 20% i nije priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata postane izvršno, a kod hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nastupe promjene u svezi s oštećenjem organizma koje utječu na priznavanje prava, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata može, nakon isteka šest mjeseci od dana kada je rješenje postalo izvršno, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

13. Člankom 179. točkom f) ZHBDR-a propisano je da se status f) status HRVI iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona

14. Člankom 181. stavkom 1. ZHBDR-a propisano je, između ostaloga, da se činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za pripomoć u kući, činjenica oštećenja organizma radi ostvarivanja prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila i činjenica nesposobnosti za privređivanje utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja koje daje posebna organizacijska jedinica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koja provodi medicinska vještačenja u postupcima ostvarivanja statusa i prava iz ovoga Zakona sukladno posebnom propisu.

14.1. Prema stavu 2. članka 181. ZHBDR-a prije nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz stavka 1. ovoga članka o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske potrebno je obaviti stručnu procjenu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi.

15. Člankom 184. stavkom 1. ZHBDR-a propisano je da je u drugostupanjskom postupku, povodom izjavljene žalbe na prvostupanjsko rješenje, Ministarstvo dužno pribaviti nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka (u daljnjem tekstu: žalbeno vijeće) kada se žalba odnosi na nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku.

16. Obzirom da su u konkretnom predmetu sporne činjenice koje su s medicinskog stajališta bile relevantne proveden je na prijedlog tužiteljice za neurološke bolesti, po stalnoj sudskoj vještakinji dr. sc. Davorki Paladino, neurologinji, dokazni postupak sudsko medicinsko vještačenje radi utvrđenja ne/postojanja uzročno-posljedične veze između neurološke bolesti i sudjelovanja u Domovinskom ratu, osnovom čega je u spis dostavljen nalaz i mišljenje imenovane sudske vještakinje.

17. U navedenom nalazu i mišljenju sudska vještakinja, na temelju medicinske dokumentacije spisa te nakon pregleda tužiteljice iznosi slijedeći zaključak. „ Prema medicinskoj dokumentaciji spisa, te anamnestičkim podacima koje tužiteljica daje na pregledu za potrebe vještačenja, migrenske glavobolje su započele nakon nekoliko mjeseci boravka na ratištu. Prvi pregled zbog glavobolje je zabilježen u kartonu doma zdravlja 4.6.1993. Nakon toga je višekratno kontrolirana po liječniku opće medicine i neurologu, te je postavljena dijagnoza migrene. Migrena je funkcionalna vaskularna paroksizmalna glavobolja jakog intenziteta, često praćena mučninom i povraćanjem, često locirana u jednoj polovini glave, ponekad praćena aurom tj. prodromom ili predsignalom pravog napada. Najčešće se aura ispoljava u vidu jednostranih ispada u vidnom polju ili pojavom scintilirajućih skotoma (bljeskajuće točkice u vidnom polju), zatim pojavom jednostranih poremećaja osjeta ili poremećajem govora. Velik dio opisanih smetnji je prisutno kod tužiteljice, kako je naprijed navedeno. Prvo javljanje migrenskih napada kod tužiteljice se javilo nakon nekoliko mjeseci boravka na ratištu, odnosno u situaciji izloženosti prolongiranom jakom psihičkom stresu. Smatram da postoji uzročno-posljedična veza između kroničnog psihičkog stresa i pojave migrene u tužiteljice, odnosno u konkretnom slučaju psihički stres je bio okidač za pojavu migrenskih glavobolja.Tužiteljica ima karakterističnu kliničku sliku migrenskih glavobolja koje traju i danas, što joj smanjuje kvalitetu života, te je prisiljena učestalo uzimati medikamente (analgetike i sedative po potrebi).“

18. Tužiteljica se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka očitovala podneskom u kojemu izražava suglasnost s istim.

19. Tuženik je na nalaz i mišljenje sudskog vještaka dostavio podnesak uz prilog – očitovanje Žalbenog vijeća u kojemu su izneseni prigovori na zaključak sudske vještakinje u bitnome da glavobolja sama po sebi ima različite uzroke (i u različitim vremenskim periodima života tužiteljice), da glavobolja koja se kod tužiteljice javlja 1993. u čeonom predjelu može biti posljedica stresa, hladnoće, nespavanja ali i infekcije u tom periodu, utvrđen TBC pluća, a i trudnoća. Nadalje se navodi, da je tijekom 2018. godine obradom utvrđena kronična upala sinusa i King-king arterije karotis interne (Kingking predstavlja oštro presavijanje – angulaciju - istegnute arterije s hemodinamski značajnom redukcijom protoka krvi kroz istu), pa kako se u spomenutom kliničkom entitetu glavobolja (Cephalea/Migrena) vezuje uz različita stanja, a konačnom obradom uz prirođenu anomaliju krvne arterije glavne u opskrbi polovice glave, isto se ne može dovesti u izravnu uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Jednakim, a i jačim intenzitetom se javljala i izvan ratnih okolnosti u kojima nije bilo ratnog stresa, stoga da glavobolja nije izravna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

20. Saslušane su na raspravi sudska vještakinja dr. sc. Davorka Paladino, neurologinja i prof. prim. dr. sc. SU, specijalista neurologije, kako proizlazi iz raspravnog zapisnika od 9. svibnja 2025. (str. 66. do 70. spisa).

20.1. Ispitana pred sudom sudska vještakinja dr. sc. Davorka Paladino u cijelosti je ostala kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Dodatno je obrazložila kako se u slučaju tužiteljice migrena javila nekoliko mjeseci nakon boravka na ratištu nakon izlaganja kontinuiranom psihičkom stresu visokog intenziteta, nikad ranije nije imala slične smetnje, a opisane smetnje u vidu migrene su i danas prisutne. Sudska vještakinja smatra kako je navela u nalazu i mišljenju da postoji veza između izlaganja kroničnom psihičkom stresu i pojavi migrene odnosno da je psihički stres koji je tužiteljica proživljavala na ratištu bio okidač za pojavu migrenskih glavobolja. U odnosu na prigovore (očitovanje Žalbenog vijeća) sudska vještakinja je iskazala kako mišljenja više različitih komisija koja su suprotna njenom nalazu i mišljenju nisu obvezujuća, a da ona nije zainteresirana stranka u postupku, te da je mišljenje dala isključivo na temelju raspoloživih podataka.

20.2. Ispitana pred sudom prof. prim. dr. sc. SU, specijalista neurologije ista je iskazala da je vještačenje J specifično i sastoji se iz dva djela. Prvi dio je ratni u kojem se bilježe ratne traume boravak na ratištu mora se navesti ustrojbeno mjesto, čin, dužnost što u ovom konkretnom slučaju i nije napravljeno zato što se vještači samo borbena linija. Ovdje u zdravstvenom kartonu od gospođe piše da je bila službenik MORH-a, samo je stavljen ukupan broj dana borbenog sektora. Ratni put nije napisan onako kako se inače piše (opaska, sukladno potrebama vještačenja). Drugi dio vještačenja odnosi se na to da se konkretno zdravstveno stanje može dovesti samo u svezu s ratnim okolnostima i da se ne događa u ostalom stanovništvu, životnoj dobi izvan ratnih okolnosti. Zato je potrebno navesti točan događaj u koji se ratnici javljaju u svoj sanitet stožera. Iz ovog kartona nije razvidno da li je to liječnik opće medicine, nije priložena dokumentacija prije 1993. nego počinje sa štetnim događajem (glavobolje). Odmah u početku je ta glavobolja povezana sa upalom sinusa. Ono što je također važno da postoji nakon toga, nakon javljanja u sanitet stožera, upućivanje na obradu na kojoj se nedvojbeno dokazuje da je štetni događaj povezan isključivo uz prisustvo na ratištu. Iza toga što cijenimo je kontinuitet liječenja. Iznosi opasku, da je gđa dobila dijagnozu migrene 20 godina nakon boravka na ratištu. Glavobolja je opći simptom koji se javlja u niz događaja npr. kod promjene vremena, može biti u prodromalnoj, predsimptomatskoj fazi raznih infektivnih bolesti, naravno može biti posljedica emocionalnog stresa, posljedica spavanja i raznih drugih stanja. Ono što je iz dokumentacije također razvidno je da je gđa braniteljica razvila tuberkulozu pluća u zajedništvu sa trudnoćom što je izrazito kompromitirajući faktor za sve. Naravno da boravak na ratištu nikome nije donio ništa dobro jer su to izvanredni uvjeti života, a tako ni braniteljici, a kako je dobila dijagnoze izrazito izvan okvira ratnog djelovanja niti jedna od komisija do sada tu glavobolju nije dovela u vezu sa sudjelovanjem u Domovinskim ratom, odnosno nitko nije mogao utvrditi nedvojbeno da se isto ne bi dogodilo izvan ratnih okolnosti. Glavobolja sama po sebi ne ostavlja invaliditet, ona je simptom.

20.3. Odgovarajući na upit suda mogu li se složiti da glavobolja ima različite uzorke te da nije svaka glavobolja migrena, obje doktorice suglasno iskazuju da se s tim slažu.

20.4. Na poseban upit suda kakva je etiologija migrene kod tužiteljice sudska vještakinja dr. sc. Davorka Paladino, neurologinja je odgovorila, da bi netko imao migrenske glavobolje mora imati određenu genetsku predispoziciju, prirođenu sklonost za pojavu tih tegoba. Međutim može proći cijeli život da nikad ne dođe do migrene ako vanjski faktori nisu trigerirajući za pojavu konkretno migrene. Danas mlada znanstvena grana epigenetika upravo upućuje na važnost vanjskih faktora kod ekspresije gena, izražavanje genetskog potencijala, ne samo kod migrene nego i kod svih bolesti koje imaju ishodište u genetskoj predispoziciji. U konkretnom slučaju nesporno je da je tužiteljica kako je navela na prvoj crti obrane na ratištu očekivano morala doživjeti teške psihičke traume i da je uz podatke iz medicinske dokumentacije prema mom mišljenju neosporno uzročno posljedična veza. Ne isključuje mogućnost da je tužiteljica kad-tad kasnije u životu također dobila migrenu zbog nekog drugog, ne istog kroničnog dugotrajnog teškog traumatizirajućeg psihičkog stanja, međutim nemamo taj podatak. Isto tako je moguće da bi tužiteljica bez takvih teških psihičkih trauma mogla proći u životu bez migrene, drugim riječima ono što znamo da postoji stres, posljedično se javljaju migrene, bilježe od 1993., pa nadalje. 4.6.1993. je tužiteljici navedena čeona glavobolja, pritisak u očima i korijenu nosa te je upućena na RTG sinusa. Navedeno implicira sumnju na upalu sinusa, međutim također 17.12.1993. ponovno se pojavljuje dijagnoza glavobolje i povraćanje što je već simptomatologija koja upućuje na kasnije definiranu dijagnozu migrene. Kod prvog javljanja glavobolje općenito ne može se sa sigurnošću specificirati zbog čega je glavobolja prisutna i tu može biti masu razloga. Međutim daljnja dijagnoza postavljanja i to karakteristična klinička slika za migrenu uz sve do sada navedeno sa velikom vjerojatnosti upućuje da je tužiteljica već 4.6.1993. počela patiti od migrene.

20.5. Na poseban upit suda da li " prirođena anomalija krvne arterije glavne u opskrbi polovice glave" može biti uzrok glavobolje odnosno migrene sudska vještakinja dr. sc. Davorka Paladino je iskazala, s obzirom da se radi o prirođenoj anomaliji za očekivati je da bi tužiteljica prije 1993. imala glavobolje, međutim taj podatak nemamo odnosno, tužiteljica navodi da ih nije imala, ustvari se radi o asimptomatskom, najvjerojatnije slučajno nađenim promjenama.

20.6. Na isto pitanje o etiologiji bolesti migrene kod tužiteljice i u odnosu na prethodno iskazano od sudske vještakinje Davorke Paladino, prof. prim. dr. sc. SU, specijalista neurologije odgovara postavljanjem pitanja, da li je kod tužiteljice rađeno genetsko testiranje kojim je dokazana migrena. Nadalje je iskazala da postoje veliki vremenski odmaci, desetljeće, u liječenju, što je izraziti diskontinuitet liječenja, a kao i svaka druga glavobolja podložna je i ova s king-king dijagnozom (stranica 57 očitovanje tuženika na nalaz sudskog vještaka 5. red). Naravno da je u zahtjevnim situacijama potreba za krvlju veća, pa se i u tim slučajevima može javiti i simptom glavobolje, kod opisane stenoze – presavijena krvna žila. Napomenula je kako je preko pola miliona branitelja prošlo ratište u Domovinskom ratu i da nikada niti jedan dobio status HRVI temeljem glavobolje, niti migrene. Za navedene bolesti u pravilniku ne postoji niti šifra za to, pravilnik o vještačenju ratnih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida.

21. U odnosu na iskaz prim. prof. dr. sc. SU, specijaliste neurologije tužiteljica je istaknula da je bila mobilizirana a ne zaposlenica MORH-a, te da je stotinu puta bila kod saniteta, međutim da medicinsku dokumentaciju o tome ne posjeduje.

22. U odnosu na iskaze saslušanih dr. sc. Davorke Paladino, neurologinje i prim. prof. dr. sc. SU, specijaliste neurologije, tuženik je na raspravi iskazao da spisu prileži opis ratnog puta iz kojeg je vidljivo da je tužiteljica bila u egzistencijalno ugrožavajućim situacijama u Domovinskom ratu, međutim, da ne piše da je to bilo na prvoj crti, a da u podacima spisa nema medicinske dokumentacije vezane za psihički stres, PTSP ili slično, a koji bi onda bio i uzrok glavobolje. Istaknula je da bolest osnovom koje se može priznati status J mora biti propisana, a u konkretnom slučaju migrena kao takva na pripadajućoj listi, nije propisana.

23. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka stranke spora izvođenje daljnjih dokaza nisu predložile.

24. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja odluke tuženika, sud cijeni da je u postupku koji je prethodio ovom sporu pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, koje navodima tužbe i tijekom spora nije dovedeno u pitanje. Na isto je pravilno primijenjeno materijalno pravo.

25. U konkretnom predmetu sud je sukladno odredbama članka 49. stavka 1. ZUS- a kojim je propisano da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice, prihvatio pravilnim i u skladu sa odredbama ZHBDR-a i Uredbe o metodologijama vještačenja provedenim postupak koji je prethodio ovom sporu, poglavito u dijelu koji se odnosi na provedeni dokazni postupak vještačenjem jer je isti proveden u cijelosti na način kako je i propisano citiranim odredbama.

25.1. Provedena je stručna procjena od strane ovlaštene zdravstvene ustanove, KBC Sestre Milosrdnice, dostavljeno dopisom URBROJ: 1/1-15212/19 od 27. rujna 2019. (članak 181. st. 2. ZHBDR-a), vještačenje u prvom stupnju nadležnog tijela o čemu je sastavljen nalaz i mišljenje KLASA: 561-01/19-02/7231, URBROJ: 426-04-03/4-20-4 od 17. lipnja 2020. (članak 181. st. 1. ZHBDR-a) i vještačenje u drugostupanjskom postupku o čemu je sastavljen nalaz i mišljenje KLASA: 561-01/19-02/7231, URBROJ: 426-04-03/10-20-8 od 24. studenog 2020. ( članak 184. st. 1. ZHBDR-a). Navedena tijela iznose suglasne zaključke o bolestima osnovom kojih je tužiteljica tražila priznavanje statusa J na način da bolest pluća iznosi manje od 20%, a ostale bolesti nisu neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu i ne uzimaju se u obzir prilikom utvrđivanja postotka oštećenja organizma, radi ostvarivanja statusa HRVI.

25.2. Imajući u vidu navedeno, a budući da su cjelokupnu medicinsku i drugu dokumentaciju spisa pregledala i cijenila nadležna tijela vještačenja u dva stupnja, budući da se radi o primjeni stručno-medicinskog znanja, cijeneći sve okolnosti konkretnog predmeta, prema ocjeni suda nalaz i mišljenje nadležnog Žalbenog vijeća u kojemu su sadržane konstatacije iz medicinske dokumentacije, uzeta je u obzir i pregledana kako medicinska tako i druga dokumentacija spisa i cjelokupna dokumentacija upravnog postupka, a navedeni nalaz i mišljenje sadrži, prema ocjeni suda, valjano obrazloženje, takav nalaz i mišljenje mogao je poslužiti tuženiku za donošenje pravilne i zakonite odluke. Pri tom se ističe da je isti sastavljen u skladu s odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja i pripadajućoj listi II, imajući u vidu odredbu članka 30. stavka 1. Uredbe o metodologijama vještačenja prema kojoj se postotak oštećenja organizma vještači i utvrđuje na temelju članaka 30. do 45. ove Uredbe i Liste II – Lista postotaka oštećenja organizma (prilog IV. Uredbe).

25.3. Nadalje, sud je prihvatio stručnim, detaljnim i s uporištem u medicinskoj dokumentaciji iskaz prim. prof. dr. sc. SU, specijaliste neurologije, dan na raspravi, kako u konkretnom predmetu tužiteljice neposredna uzročno-posljedična veza između pojave bolesti glavobolje, pa kasnije i dijagnosticirane bolesti migrene kod tužiteljice, nije utvrđena, zbog postojanja drugih može bitnih uzroka nastanka iste (posljedica stresa, hladnoće, nespavanja, anomalija krvne arterije glavne u opskrbi polovice glave – verificirane u medicinskoj dokumentaciji, i drugo). Pri tom se napominje da u smislu odredbe članka 12. stavka 1. točke c) ZHBDR-a pojava bolesti ili pogoršanje bolesti mora biti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

26. U konkretnoj upravnoj stvari sud nije prihvatio nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje dr. sc. Davorke Paladino, neurologinje takvim da bi na istome mogao temeljiti svoju odluku. Iako imenovana sudska vještakinja utvrđuje postojanje uzročno posljedične veze između pojave glavobolje/migrene sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu na način da naglašava prisutnost psihičkog stresa kojemu je tužiteljica bila izložena sudjelovanjem u Domovinskom ratu, opravdano ističe tuženik da niti nadležna tijela vještačenja u svojim nalazima i mišljenjima, a niti sudska vještakinja ne iznosi konkretnu medicinsku dokumentaciju tužiteljice iz koje bi proizlazilo da se tužiteljica zbog psihičkog stresa obratila liječniku, ili da joj je utvrđeno oštećenje zdravlja s osnova psihičkih bolesti/stresa zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu.

26.1. Pored navedenog, sudska vještakinja je i kontradiktorna, prema ocjeni suda, u svojim zaključcima budući da iznosi i to da osoba mora imati genetsku predispoziciju za nastanak bolesti mirene, a koja se kod tužiteljice pojavila u okolnostima izloženosti psihičkom stresu u Domovinskom ratu, imajući u vidu da prema podacima spisa nema dokaza o tome da bi kod tužiteljice bilo provedeno genetsko testiranje u tom smjeru, da nema medicinske dokumentacije o psihičkom stresu ili psihičkim bolestima vezanima uz sudjelovanje u Domovinskom ratu, uvjet iz odredbe članka 12. stavka 1. točke c) ZHBDR-a, kao i činjenicu da zaključak sudske vještakinje nije podveden pod odredbe Uredbe o metodologijama vještačenja i pripadajuće Liste postotaka oštećenja organizma.

26.2. Ovo posebno kada se uzme u obzir odredba članka 38. stavka 1. Uredbe kojom je propisano da se pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma ne uzimaju u obzir bolesti nepoznate, odnosno nedovoljno poznate etiologije, a koje uzrokuje endogena i druga urođena i stečena sklonost osobe, te suglasne zaključke sudske vještakinje dr. sc. Davorke Paladino, neurologinje i prim. prof. dr. sc. SU, specijaliste neurologije da glavobolja ima različite uzroke, te da da opravdano u konkretnom predmetu ističe tuženik kao i prim. prof. dr. sc. SU, specijalista neurologije da glavobolja i migrena nisu propisane Listom postotaka oštećenja organizma. Nema mjesta niti primjeni odredbe članka 44. Uredbe o metodologijama vještačenja kojom je propisano da ako oštećenje organizma nije predviđeno ovom Uredbom, odnosno Listom II, postotak oštećenja organizma utvrđuje se prema načelima medicinske znanosti i analognom primjenom odredaba ove Uredbe, odnosno Liste II, koje se odnose na slična oštećenja s tim da se može utvrditi i manji postotak od postotka predviđenoga u Listi II za analogno oštećenje organizma. Na navedeno ne ukazuje niti jedna od saslušanim doktorica u upravnom sporu.

27. Stajalište tuženika izneseno u osporenom rješenju u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Odluka nadležnog upravnog tijela u postupku po žalbi donesena je na način da su činjenice koje su s medicinskog aspekta odlučne za rješenje ove upravne stvari utvrđene u postupku provedenom sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, pribavljeni nalaz i mišljenje nadležnog Žalbenog vijeća obrazložen na valjani način, a rješenje tuženika pozivom na isti, obzirom na iznesene žalbene prigovore kojima se osporavala ocjena prvostupanjskog tijela vještačenja.

28. Navod tužiteljice da je tuženik u odgovoru na tužbi naveo bolesti koje nisu bile predmet njenog zahtjeva je osnovan, međutim, navedeno nije od utjecaja na odluku. Sud prihvaća obrazloženje tuženika na raspravi da se radi o grešci u pisanju, jer je iz dostavljenog spisa tuženika razvidno da je vještačenje u upravnom postupku provedeno upravo u odnosu na sve bolesti osnovom kojih je tužiteljica tražila priznavanje statusa J.

29. Vezano za navod tužiteljice da je bila mobilizirana, a ne u MORH-u ističe se da spisu prileži dokumentacija o sudjelovanju tužiteljice u Domovinskom ratu: potvrda o statusu hrvatskog branitelja – dragovoljca Područnog odsjeka za poslove obrane Sisak od 3. listopada 2018. (razdoblje od 22. ožujka 1993. do 31. kolovoza 1994., te od 01. rujna 1994. do 30. lipnja 1995.), kao i očitovanje – ratni put za tužiteljicu dostavljen od strane Zapovjedništva HKoV-a, Zapovjedništvo, Odjel G-1 Karlovac dopisom od 11. ožujka 2019., u koju dokumentaciju je sud izvršio uvid te uzeo u obzir kod donošenja svoje odluke.

30. Povrede odredaba postupka, zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito, sud nije našao.

31. Slijedom navedenog, sud nije prihvatio osnovanim navode tužbe.

31.1. Osporenim rješenjem uz obrazloženje koje je dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa se isto ne može ocijeniti nezakonitim.

32. Razlozi ništavosti pojedinačne odluke, na koje sud sukladno odredbi članka 47. stavka 3. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti, nisu utvrđeni.

33. Na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 16. svibnja 2025.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. Zakona o upravnim sporovima).

Dna:

1. JU, [adresa]

2. Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, [adresa] Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1

3. U spis