REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: Pp-2435/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji Eufemiji Nanković, uz sudjelovanje Gabrijele Geršić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv 1. okrivljene pravne osobe „PETRIJA PROM“ j.d.o.o. i 2. okrivljene odgovorne osobe PR, zastupanih po branitelju Mariu Mikuliću, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj: 157/13., 151/14., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22.) i čl. 229. st. 1. t. 1. i st. 2. Zakona o radu ("Narodne Novine" broj: 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23.), povodom optužnog prijedloga Državnog Inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, Klasa: 116-02/23-01/2277, zaprimljenog dana 12.12.2024. godine, donio je dana 16. svibnja, 2025. godine, i

presudio je

I. Temeljem čl. 183. i čl. 222. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

1. okrivljena pravna osoba „PETRIJA PROM“ j.d.o.o., OIB: 81046413861, MBS: [matični broj subjekta], zastupani po PR, sa sjedištem u [adresa], do sada prekršajno kažnjavani,

2. okrivljena odgovorna osoba PR, rođen **.**.1976. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatski državljanin, sa prebivalištem u [adresa], do sada prekršajno kažnjavan,

krivi su

1. što 1. okrivljena pravna osoba poslodavac i u istoj 2. okrivljena odgovorna osoba, nisu dostavili podatke o prestanku osiguranja radnice SR nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u roku od 24 sata od dana prestanka radnog odnosa dana 3.7.2022. godine, čime su počinili prekršaj iz čl. 112. st. 1. t. 3. kažnjiv po čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju,

pa se na osnovi istih propisa izriče

1. okrivljenoj pravnoj osobi PETRIJA PROM j.d.o.o. novčana kazna u iznosu od 660,00 (šesto šezdeset) eura,

2. okrivljenoj odgovornoj osobi PR novčana kazna u iznosu od 130,00 (sto trideset) eura.

II. Temeljem čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljeni su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude. Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljene se upozorava da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena, u protivnom će se postupiti u skladu s člankom 34. Prekršajnog zakona.

III. Temeljem čl. 139. st. 3. i čl. 138. Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljeni su dužni platiti trošak prekršajnog postupka u korist Državnog proračuna putem priložene uplatnice. 1. okrivljena pravna osoba dužna je platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 60,00 (šezdeset) eura, dok je 2. okrivljena odgovorna osoba dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, u protivnom će se postupiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.

IV. Temeljem čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.)

1. okrivljena pravna osoba „PETRIJA PROM“ j.d.o.o., OIB: 81046413861, MBS: [matični broj subjekta], zastupani po PR, sa sjedištem u [adresa], do sada prekršajno kažnjavani,

2. okrivljena odgovorna osoba PR, rođen **.**.1976. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], hrvatski državljanin, sa prebivalištem u [adresa], do sada prekršajno kažnjavan,

oslobađaju se od optužbe

2. da 1. okrivljena pravna osoba poslodavac i u istoj 2. okrivljena odgovorna osoba, u Dugom Selu, nisu vodili evidenciju o radnom vremenu radnice GR za mjesec ožujak 2023. godine, sukladno čl. 8. st. 1. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN br. 73/17.) budući da ista ne sadrži točne podatke o ukupnom dnevnom radnom vremenu na dane 2.03., 4.03., 6.03., 7.03., 8.03., 9.03., 10.03., 11.03., 13.03., 14.03., 15.03., 16.03., 17.03., 20.03., 21.03., 22.03., 23.03., 24.03., 25.03., 27.03., 28.03., 29.03. i 30.03.2023., kada je ukupno dnevno radno vrijeme iskazano u trajanju od 7 sati dnevno, a iz iskaza radnice GR proizlazi da je njezino radno vrijeme svakoga dana od ponedjeljak do subote od 07:00 do 14:30 sati, dakle 7 sati i 30 minuta dnevno,

pa da bi time postupili protivno odredbi čl. 5. Zakona o radu, čime bi počinili prekršaj iz čl. 229. st. 1. t. 1. i st. 2. Zakona o radu.

Obrazloženje

1. Državni Inspektorat, Područni ured Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, pod brojem gornjim, podnio je optužni prijedlog protiv 1. i 2. okrivljenih, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. U svojoj pisanoj obrani 1. i 2. okrivljeni su naveli kako se ne smatraju krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret Optužnim prijedlogom Klasa: 116,02/23-01/2277, Urbroj: 443-02-05-14-24-18 od 10.12.2024. godine, naime doista su imali namjeru odjaviti radnicu SR sa HZMO i to sukladno zakonskom roku od 8 dana, ali se QR code na tiskanici za odjavu očito se nije htio čitati iz nekog razloga, pa je ista tek naknadno odjavljena dok se greška uočila, dakle u odnosu na prekršaj pod točkom 1. Optužnog prijedloga ističu kako nema nije bilo nikakve namjere sa njihove strane ne postupiti sukladno Zakonu o obveznom mirovinskom osiguranju, nego je očito QR code bio krivi i nije prošao prilikom odjave. Nadalje, u odnosu na prekršaj naveden pod točkom 2. Optužnog prijedloga, ističu kako se također ne smatraju krivima jer predmetnog prekršaja niti nema, naime bivša radnica GR radila je sukladno Zakonu, te je evidencija rada vodenu sukladno Pravilniku o sadržaju i vođenju evidencija o radnicima, isti ču kako im se sasvim neosnovano stavlja na teret da su počinili prekršaje iz pobijanog Optužnog prijedloga, te se ne smatraju krivima ni po jednoj točci Optužnog prijedloga i predlaže da Općinski sud u Sesvetama utvrdi da isti nisu krivi za počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret, odnosno da rješenjem obustavi prekršajni postupak, podredno, ako Sud kojim slučajem ipak ne oslobodi okrivljene krivnje, isti umoljavaju Sud da prilikom određivanja vrste i mjere kazne uvaži sve olakotne okolnosti, a osobito stupanj krivnje, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka, jednako kao i da uvaži opću i posebnu svrhu svih prekršajnopravnih sankcija, te da im izrekne opomenu kao mjeru upozorenja odnosno da ih oslobodi kazne ili da kaznu maksimalno ublaži. Uz obranu okrivljeni su dostavili presliku podataka o radnom vremenu potpisanu po radnici P.

4. Tijekom postupka branitelj 1. i 2. okrivljenih naveo je kako iskazuje primjedbe na iskaz svjedokinje inspektorice Vesne Mužina - Radanović i osporava istinitost istog u dijelu koji je suprotan sa iskazima obrane 1. i 2. okrivljenih, te svjedokinje GR. Nadalje, branitelj 1. i 2. okrivljenika iskazao je kako ostaje u cijelosti kod navoda pisane obrane, tijekom postupka nije dokazano da bi okrivljeni počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, a u odnosu na djelo pod točkom 1 upire se na činjenicu da nije bilo namjere vezano uz odjavu radnice, došlo je do omaške, te djelatnica ni na koji način nije oštećena.

5. Svjedokinja GR u svom je iskazu navela kako je bila zaposlena u pravnoj osobi 1. okrivljenoj, te je 2. okrivljenik bio osoba s kojom je sklopila ugovor i dogovarala sve vezano za zaposlenje, imala je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, zadnje dvije godine ne radi, nezaposlena je skroz, no ne može točno precizirati do kada je radila kod okrivljenih, moguće da je to bilo u ožujku 2023. godine. Na poseban upit suda svjedokinja GR iskazala je da je radila na radnom mjestu prodavača u kiosku u Lukarišću, to joj je bilo najbliže mjestu stanovanja. Na poseban upit suda svjedokinja GR iskazala je da je radila samo ujutro zbog djece, radno vrijeme joj je bilo od 7:00 do 14:00 sati, ima malu djecu i zato je radila samo ujutro, radila je tako 6 dana u tjednu, jedan dan je bio slobodan, to je bila nedjelja ili subota. Na poseban upit suda svjedokinja GR iskazala je da nije o tome vodila evidenciju, niti je bila praksa da bi morala evidentirati dolazak na rad i odlazak na nekoj listi. Na poseban upit suda svjedokinja GR iskazala je da nikada nije radila više od 7 sati dnevno. Na poseban upit suda svjedokinja GR iskazala je da to može reći sa sigurnošću jer su joj djeca bila u vrtiću i morala je već u 14:30 sati preuzeti djecu. Na poseban upit suda svjedokinja GR iskazala je da je za svoj rad dobivala naknadu plaće i to na vrijeme što joj je bilo najvažnije, nije obraćala pozornost na obračunske liste i koji je broj sati rada naznačen, no nije uočila neke nelogičnosti ili nepravilnosti. Na poseban upit suda svjedokinja GR iskazala je da nije imala nikakve primjedbe na obračune koje je dobivala, 2. okrivljenik je bio stvarno korektan poslodavac, izašao joj je u susret jer je mogla zbog djece raditi samo jutarnju smjenu, ona bi i dalje radila kod istog poslodavca ali zbog obiteljskih prilika i djece više ne može raditi. Na poseban upit suda svjedokinja GR iskazala je da se sjeća da je jednom bio proveden inspekcijski nadzor, bila je jedna inspektorica, tada ju je ispitivala najvjerojatnije o uvjetima rada, koliko se sjeća rekla je istoj kao i sada na sudu. Nakon što joj je predočeno da bi inspektorici rekla da je radila 7 sati i 30 minuta svjedokinja GR iskazala je da je radila od 07:00 do 14:00 sati, moguće da je pričekala ponekada prijevoz tih pola sata, ali nije radila, možda je inspektorica krivo shvatila njezin iskaz. Nakon što joj je predočena lista evidencije o radnom vremenu radnika u mjesecu ožujku iz kojeg proizlazi da bi 18.3.2023. i 3.3.2023. godine, na listu spisa 9, svjedokinja GR iskazala je da ne može objasniti zašto je na navedene dane upisano 8 satno radno vrijeme, to se nije dogodilo i sigurno nije mogla raditi 8 sati, možda je to bila greška u upisu. Nakon što joj je predočena lista list spisa 41 iz koje proizlazi da su podaci o radnom vremenu s potpisom radnice svjedokinja GR iskazala je da je to njezin potpis i istu je potpisala, te se iz iste vidi da je sve dane u ožujku 2023. godine radila od 07:00 do 14:00 sati.

6. Svjedokinja inspektorica Državnog inspektorata Vesna Mužina Radanović u svom je iskazu navela kako je nadzor nad poslodavcem 1. okrivljenima obavila povodom prijave prava iz radnog odnosa, zbog toga je u tom kiosku poslodavca u Dugom Selu, Lukarišće, Bjelovarska ul. 1 obavljen nadzor, na radu u kiosku u obavljanju poslova prodavača zatekla je radnicu GR koju je ispitala u svojstvu svjedoka sa svim propisanim upozorenjima o njenom radno-pravnom statusu kod poslodavca, između ostalog pitala ju je koje je njeno radno vrijeme, na što je ona odgovorila da radi samo u prvoj smjeni, od ponedjeljka do subote od 07:00 do 14:30 sati, te da je njezino radno vrijeme svaki dan u trajanju od 7 sati i 30 minuta u svakom kiosku u kojem radi na zamjeni, nakon sastavljanja zapisnika i izjave radnice je isti pročitala i radnica je svoju izjavu potpisala, što je vidljivo iz priloženog zapisnika, nakon obavljenog neposrednog inspekcijskog nadzora zatražila je od poslodavca dostavu radno-pravne dokumentacije, između ostalih i evidencije o radnom vremenu, tom prilikom je utvrdila da je u evidenciji radnog vremena za mjesec ožujak za radnicu GR evidentirano ukupno dnevno radno vrijeme u trajanju od 7 sati dnevno, a što je u suprotnosti sa njezinom izjavom da radi svakoga dana po 7 i pol sati, uvidom u evidenciju o radnom vremenu imenovane radnice za mjesec veljaču 2023. godine utvrdila je da je njezino radno vrijeme bilo iskazano kao ukupno dnevno radno vrijeme od 7 i pol sati, u prilog spisu može priložiti navedenu evidenciju za veljaču 2023. godine, dakle, prekršaj je utvrdila isključivo na temelju iskaza radnice, a i uzimajući u obzir evidenciju o radnom vremenu za mjesec veljaču gdje je iskazan rad od 7 i pol sati dnevno. Nakon što joj je predočena lista podataka o radnom vremenu, evidencija o radnom vremenu list spisa 38 za radnicu GR, svjedokinja inspektorica iskazala je da s obzirom na formu može reći da se radi o evidenciji koja ne slijedi propisanu formu upisivanja podataka, nepregledna je i kolone nisu ispunjene na način u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima i ista joj tijekom nadzora nije predočena, već ova koju je dostavila uz optužni prijedlog i koja je u skladu sa Pravilnikom u odnosu na način kako je ispunjena, ponavlja da je iz iste vidljivo da je pogrešno upisano ukupno dnevno radno vrijeme. Na poseban upit suda da što se tiče potpisa liste na listu spisa 38 iz koje je vidljivo da je ista potpisana od radnice, ne može govoriti o autentičnosti potpisa, ali radnik nije dužan potpisati evidenciju radnog vremena u mjesecu, uvidom u prijavu o prestanku osiguranja radnice SR utvrdila je da je u HZMO ista predana dana 6.3.2023., a datum prestanka svojstva osiguranika je bio 3.7.2022. godine. Nakon što su joj predočeni navodi obrane da je došlo do pogreške u kodu prilikom predaje odjave svjedokinja inspektorica je iskazala da joj takav navod nije naznačen tijekom nadzora, a ukoliko se utvrdi greška u prijavi tada sustav evidentira istu i postoji naknadni rok radi ispravka podnošenja prijave, što u ovom konkretnom slučaju nije evidentirano.

7. Temeljem obrana 1. i 2. okrivljenih, uvida u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu čitajući optužni prijedlog, obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007, obrazac prijave o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za osiguranika SR list spisa 5, obrazac prijave o prestanku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za osiguranika SR list spisa 6, izjavu o otkazu ugovora o radu, podnesak Petrija prom j.d.o.o. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, evidenciju o radnom vremenu radnika u mjesecu ožujku 2023. za radnika GR, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 9. svibnja, 2023., nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 13. lipnja 2023., obavijest temeljem čl. 109a Prekršajnog zakona, izvod iz prekršajne evidencije za 1. i 2. okrivljenika, izvod iz sudskog registra, punomoć, podaci o radnom vremenu za ožujak 2023. za GR, evidenciju o radnom vremenu za radnika u mjesecu veljače 2023. za GR, te iskaza saslušanih svjedoka GR i inspektorice Vesne Mužina Radanović, sutkinja je utvrdila da je činjenično stanje dovoljno razjašnjeno, nije provodila daljnje dokaze i donijela je odluku kao u izreci ove presude.

8. Iz iskaza svjedokinje GR proizlazi kako je bila zaposlena u 1.okrivljenoj pravnoj osobi u kojoj je 2. okrivljenik odgovorna osoba, imala je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme i zadnje dvije godine ne radi kod poslodavca, radila je na radnom mjestu prodavača u kiosku u Lukarišću, te je navela kako joj je radno vrijeme bilo od 07:00 do 14:00 sati, radila je 6 dana u tjednu, jedan joj je dan bio slobodan. Na poseban upit svjedokinja je iskazala da se sjeća provedenog inspekcijskog nadzora kada ju je inspektorica ispitivala o uvjetima rada i koliko se sjeća tada je istoj iskazivala kao i sada na sudu, a nakon što joj je predočeno da proizlazi kako je inspektorici navela da je radila 7 sati i 30 minuta svjedokinja je iskazala da je radila od 07:00 do 14:00 sati, moguće je da je ponekad pričekala prijevoz te da je možda inspektorica krivo shvatila njezin iskaz. Isto tako, nakon što je svjedokinji predočena lista u kojoj su pisani podaci o radnom vremenu sa njenim potpisom ista je potvrdila da je to njezin potpis.

9. U nastavku postupka sud je saslušao svjedokinju Vesnu Mužina Radanović, inspektoricu rada, koji iskaz je sud prihvatio u cijelosti. Isti je sudu dan stručno i uvjerljivo, pri tom ne našavši okolnosti koje bi dovele u sumnju takovu ocjenu dokaza, svjedokinja je na postavljena pitanja dala argumentirane i sudu uvjerljive odgovore. Iz iskaza svjedokinje proizlazi kako je prilikom inspekcijskog nadzora u radu na kiosku poslova prodavača zatekla radnicu GR je je od iste uzela izjavu. Nadalje, iz iskaza proizlazi da je uvidom u evidenciju o radnom vremenu utvrdila da je u istoj za mjesec ožujak za radnicu GR evidentirano ukupno dnevno radno vrijeme u trajanju od 7 sati dnevno, dok je u evidenciji o radnom vremenu za mjesec veljaču bilo upisano radno vrijeme od 7 i pol sati, te je prekršaj utvrdila isključivo na temelju iskaza radnice. Svjedokinja je u odnosu na evidenciju koju je radnica GR potpisala za mjesec ožujak naznačila da se radi o evidenciji koja ne slijedi propisanu formu upisivanja podataka, te joj ista tijekom nadzora nije predočena.

10. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno kako je kod 1. okrivljene pravne osobe bila zaposlena SR. U ovom postupku nesporno je utvrđeno da je prestanak radnog odnosa za citiranu radnicu bio dana 3.7.2022. godine. Isto tako, utvrđeno je da je za citiranu radnicu predan obrazac prijave o prestanku osiguranja nadležnom tijelu dana 6.3.2023. godine.

11. Članak 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kazniti za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka, dok je stavkom 3 propisano da će se za postupke iz st. 1. i 2. ovog članka kazniti za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1.320,00 eura.

12. Kako su okrivljeni nisu u roku od 24 sata od prestanka rada odjavili osiguranu radnicu isti su u cijelosti ostvarili prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Stoga nisu prihvaćeni navodi obrane kako nisu krivi za prekršaj jer se QR kod na tiskanici nije htio očitati iz nekog razloga pa je naknadno radnica odjavljena dok se greška uočila jer takovi navodi ne isključuju prekršaju odgovornost okrivljenih, isti su bili dužni pridržavati se važećih zakonskih propisa i postupati u skladu sa istima. Isto tako nisu prihvaćeni niti navodi obrane da nije bilo namjere vezano uz odjavu radnice jer je došlo do omaške, ističe da je za odgovornost za prekršaj sukladno čl. 25. Prekršajnog zakona dovoljan nehaj, s time da sukladno čl. 25. st. 2. Prekršajnog zakona iznimno propisom o prekršaju može se propisati odgovornost samo za namjeru, a što nije slučaj kod inkriminiranog prekršaja.

13. Analizirajući sve provedene dokaze, kako svakog pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, sud je utvrdio da je činjenično stanje potpuno i nedvojbeno utvrđeno, te je našao dokazanim da su 1. i 2. okrivljeni počinili prekršaj koji im se stavlja na teret kako je to naznačeno pod točkom 1 izreke ove presude. Stoga je sud 1. i 2. okrivljene oglasio krivima za prekršaj iz čl. 172. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i izrekao im primjerene novčane kazne.

14. Stoga je sud 1. okrivljenoj pravnoj osobi izrekao primjerenu novčanu kaznu cijeneći pritom kao olakotnu okolnost protek vremena od počinjenja prekršaja, smatrajući da je ista primjerena okolnostima, posljedicama i težini počinjenog djela prekršaja, uzimajući u obzir kao otegotnu okolnost dosadašnju prekršajnu kažnjavanost, ne našavši posebno izraženih olakotnih okolnosti, te je sud uvjerenja da će se izrečenom novčanom kaznom u zakonski propisanom minimalnom iznosu kod 1. okrivljenika postići svrha kažnjavanja.

15. Prilikom odmjeravanja novčane kazne sud je 2. okrivljenoj odgovornoj osobi, uzimajući u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne, pa tako stupanj njegove krivnje i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, izrekao primjerenu novčanu kaznu ne našavši posebno izraženih olakotnih okolnosti, te je uvjerenja da će se ovako izrečenom novčanom kaznom u zakonski propisanom minimalnom iznosu u cijelosti postići svrha kažnjavanja.

16. Temeljem u izreci citiranih propisa 1. i 2. okrivljeni su upozoreni da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

17. Temeljem u izreci citiranih propisa 1. i 2. okrivljeni su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji trošak je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

18. Tijekom postupka sud nije našao nedvojbeno dokazanim navode optužnog prijedloga da bi okrivljeni počinili prekršaj iz čl. 229. st. 1. t. 1. i st. 2. Zakona o radu. Okrivljenima se stavlja na teret da nisu vodili Evidenciju o radnom vremenu za radnicu GR za mjesec ožujak sukladno čl. 8. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Nije sporna činjenica da je radnica GR bila zaposlena kod okrivljenih i da je radila u mjesecu ožujku 2023. godine, međutim sporno je utvrđenje trajanja dnevnog radnog vremena citirane radnice. U svom iskazu radnica je decidirano navela da je njeno dnevno radno vrijeme bilo u trajanju od 7 sati. Navedeni iskaz radnice sud je prihvatio u cijelosti ne našavši okolnosti koje bi dovele u sumnju istinitost iskaza, uključujući i činjenicu da bi iz zapisnika o saslušanju svjedokinje prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora bilo naznačeno radno vrijeme od 7 sati i 30 minuta. Naime, upitana na navedene činjenice svjedokinja je sudu dala prihvatljiva obrazloženja u odnosu na uočene različitosti u iskazu, gdje je svjedokinja precizno, logično i životno objasnila kako je radila 7 sati dnevno jer su joj tada djeca bila u vrtiću i morala ih je već u 14:30 sati preuzeti, pri tome cijeneći i činjenicu da svjedokinja više nije zaposlenica 1. okrivljene pravne osobe, te s istima nije vezana ugovornim odnosima, što dodatno upućuje na vjerodostojnost iskaza danog pred ovim sudom.

19. Na temelju slobodne ocjene dokaza, prvenstveno cijeneći iskaz svjedokinje radnice, sutkinja nije mogla sa potrebnom sigurnošću mogla utvrditi da bi se u ponašanju 1. i 2. okrivljenih ostvarila obilježja bića djela prekršaja koji im se stavlja na teret u točci 2 izreke ove presude, jer su okrivljeni decidirano poricali počinjenje prekršaja, a saslušana svjedokinja GR je potvrdila navode obrane, stoga je u slučaju sumnje o postojanju relevantnih činjenica donio odluku kojom se 1. i 2. okrivljeni oslobađaju od optužbe za djelo prekršaja opisano u točci 2 izreke ove presude.

U Sesvetama, 16. svibnja, 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Gabrijela Geršić, v.r.

Eufemija Nanković, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Sesvetama, Prekršajni odjel, Industrijska cesta 15, Sesvete, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.