REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

Poslovni broj: P-1206/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Goranu Iskri, na temelju prijedloga sudske savjetnice Stelle Vujković, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 9447245497, kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 , radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, s danom objave 16. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.504,35 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 1. lipnja 2021. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu zakonskih zateznih kamata koje su na dosuđeni iznos iz točke I. izreke presude tekle na dan 31. svibnja 2021.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.965,58 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 16. svibnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od petnaest dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 187,50 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 30. lipnja 2022. podnio tužbu protiv tuženika u kojoj je naveo da se 13. listopada 2019. oko 19,05 sati, na državnoj cesti u općini Jakovlje, dogodila prometna nesreća na način da je vozilo osiguranika tužitelja, reg. oznake [registarska oznaka], naletjelo na srneću divljač koja je nekontrolirano izletjela na kolnik predmetne dionice ceste. Naveo je da protiv vozača vozila nije pokrenut prekršajni postupak niti mu je izrečena mandatna kazna, kao i da je kod istog izostala reakcija na alkohol. Naveo je da su na predmetnom dijelu ceste sjecišta lovoovlaštenika više lovišta, i to Lovačko društvo "Vepar", Lovačko društvo "Macelj" i Lovačka udruga "Hrvatski lovac", s time da je iz potvrde policije vidljivo da predmetnim područjem gospodari Lovačko društvo "Vepar". Naveo je da je tuženik za predmetno razdoblje imao sklopljenu policu osiguranja s Hrvatskim lovačkim savezom i lovoovlaštenicima, koja pokriva građanskopravnu izvanugovornu odgovornost svih lovačkih društava na prostorima Republike Hrvatske. Naveo je da je predmetno oštećeno vozilo bilo osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja, kao i da je tužitelj na temelju predmetne police osiguranja i suglasnosti oštećenika izvršio isplatu odštetnog zahtjeva izvođaču radova (auto servisu) u iznosu od 11.334,53 kuna (odnosno, iznos od 1.504,35 eura prema fiksnom tečaju konverzije kune u euro koji iznosi 1 euro = 7,53450 kuna) to dana 31. svibnja 2021. Stoga, predložio da sud na ime regresa prihvati tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.504,35 eura uz naknadu troškova parničnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama.

2. U odgovoru na tužbu od 22. srpnja 2022. tuženik je priznao pasivnu legitimaciju, no osporio je nastanak štetnog događaja, odgovornost te uzročno- posljedičnu vezu između štetnog događaja i nastale štete, kao i visinu tužbenog zahtjeva. Naveo je da u konkretnom slučaju divljač nakon nezgode nije pronađena, kao i da ne postoje materijalni tragovi koji bi upućivali da se radilo o naletu na divljač. Također, naveo je da bi osiguranik tuženika odgovarao samo u slučaju da je šteta nastala zbog provođenja lova, a da tužitelj navedenu činjenicu nije dokazao. Istaknuo je i prigovor isključive krivnje osiguranika tužitelja s navodom da isti nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti. Zaključno, prigovorio je i zatraženom tijeku zakonskih zateznih kamata te je stoga predložio da sud po provedenom postupku u cijelosti odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je pročitao dopis Policijske postaje Zaprešić od 26. listopada 2021. s policijskom dokumentacijom povodom štetnog događaja (list 9.-12. spisa), vozačku i prometnu dozvolu (list 13. -14. spisa), ponudu kasko osiguranja (list 15.-16. spisa), uplate po polici autokaska (list 17. spisa), uvjete za kasko osiguranje cestovnih vozila (list 18. -45. spisa), prijavu i zahtjev za naknadu štete iz autokaska (list 46.-48. spisa), punomoć za isplatu izvođaču radova (list 49. spisa), osobnu iskaznicu (list 50. spisa), izvid štete (list 51. spisa), račun društva AUTO REMETINEC d.d. (list 52.-55. spisa), obračun štete (list 56. spisa), zahtjev za naknadni izvid štete (list 64. spisa), obračun djelomične štete (list 65. spisa), sporazum o izvansudskoj nagodbi (list 66. spisa), potvrdu o uplati (list 67. spisa), izvadak iz poslovnih knjiga (list 68. spisa), regresni zahtjev (list 69. -70., list 84.-89., list 92., list 94., list 104., list 109.-111. spisa), dopis osiguranika tuženika (list 71.-73. spisa), dopis tuženika (list 74.-75. i list 105.-108. spisa), e-mail korespondenciju (list 76. -82., list 95. i list 102. spisa), dopis tužitelja (list 83. spisa), podatke o lovačkim društvima (list 90.- 91. i list 93.- spisa), ugovor o zakupu prava na državnom otvorenom lovištu (list 96. - 101. spisa), dopis Policijske postaje Zaprešić od 2. travnja 2024. s preslikom cjelokupnog policijskog spisa (list 172.-177. spisa) te dopis Policijske postaje Zaprešić od 28. siječnja 2025. (list 217. spisa).

4. Osim toga, sud je razgledao fotografije oštećenog vozila (list 57. -63. spisa) i fotografije iz policijskog spisa (DVD medij s lista 178. spisa), a proveo je i dokaz saslušanjem svjedokinje HEV (list 180. spisa).

5. Konačno, proveden je dokaz prometnim vještačenjem na temelju kojeg je stalni sudski vještak Zlatko Toth izradio nalaz i mišljenje od 12. srpnja 2024. (list 188. - 195. spisa) te je svoj nalaz i mišljenje ujedno iznio usmeno na ročištu od 14. siječnja 2025. (list 211. spisa).

6. Sud nije izveo dokazni prijedlog tužitelja veterinarsko-biološkim vještačenjem radi utvrđenja porijekla dlake budući da dlaka nije izuzimana (dopis Policijske postaje Zaprešić od 28. siječnja 2025. s lista 217. spisa), pa se navedeno vještačenje ne bi moglo provesti jer ne postoji dlaka koja bi bila predmetom vještačenja. Sud nije proveo dokazni prijedlog uviđajem na licu mjesta iz razloga što se neposrednim opažanjem suda mjesta nezgode nakon više od pet godina od štetnog događaja ne bi utvrdila niti jedna odlučna činjenica. Sud nije niti proveo dokazni prijedlog tužitelja saslušanjem svjedoka - policijskih službenika iz razloga što su oni sastavili policijsku potvrdu i u njoj naveli sve okolnosti koje su utvrdili na mjestu nezgode. Osim toga, sud nije izveo dokazne prijedloge iz točke II.12. tužbe jer se sporne činjenice koje bi se utvrdile navedenim dokazima mogu utvrditi i na temelju već izvedenih dokaza, pa bi izvođenje tih dokaza bilo nesvrhovito i protivno načelu ekonomičnosti parničnog postupka, a riječ je o sporu male vrijednosti (članak 464.a ZPP-a). Nisu izvedeni niti dokazni prijedlozi iz točke II.13. i II.14 te III.22., III.26. i III.27. tužbe jer činjenice koje bi se utvrdile predloženim dokazima nisu bile sporne, pa bi izvođenje tih dokaza bilo nesvrhovito.

7. Nije proveden dokazni prijedlog tuženika za pribavom podataka o provođenju lovnih aktivnosti iz razloga što navedeni dokazni prijedlog nije bio potreban za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari.

8. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11.

- službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, osim u dijelu tijeka zakonskim zateznih kamata.

9. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.504,35 eura koji tužitelj potražuje od tuženika na ime prethodno isplaćene osigurnine po osnovi police automobilskog kasko osiguranja na ime popravka vozila u vlasništvu osiguranice tužitelja, koje je oštećeno uslijed naleta vozila na divljač dana 13. listopada 2019.

10. Između stranaka nije sporno postojanje aktivne legitimacije tužitelja, odnosno da je tužitelj po osnovi štetnog događaja isplatom osigurnine društvu koje je izvršilo popravak vozila, i to na temelju suglasnosti oštećenice, stupio u njezin pravni položaj (zakonska subrogacija). S time u vezi, nije niti sporno da je tužitelj isplatio utuženi iznos na ime predmetne štete dana 31. svibnja 2021., a navedeno ujedno proizlazi iz potvrde s lista 67. spisa.

11. Nadalje, nije sporna niti pasivna legitimacija tuženika, odnosno da je tuženik u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguratelj Hrvatskog lovačkog saveza i svih lovoovlaštenika u Republici Hrvatskoj.

12. Međutim, između stranaka je sporna osnova tužbenog zahtjeva, odnosno nastanak štetnog događaja te je li do štetnog događaja došlo naletom vozila na divljač, a sporna je i odgovornost tuženika za štetu, uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i nastale štete, kao i visina štete. Sporno je i je li osiguranica tužitelja doprinijela nastanku štete.

13. Iz uvida u prijavu štete automobilskog kaska od 14. listopada 2019. (list 46. - 48. spisa) vidljivo je da je osiguranica tužitelja HEV prijavila štetni događaj tužitelju koji se dogodio dana 13. listopada 2019. u 19,05 sati, na 11. kilometru državne ceste DC 1 u pravcu prema Stubičkim Toplicama, i to na način da je s njezine prednje lijeve strane iznenada dotrčala životinja i udarila u prednji dio njezinog vozila, pri čemu se osjetio jak udarac, a nakon toga se životinja udaljila, i to desno od njezinog vozila. U prijavi je osiguranica navela da je uslijed navedenog udarca nastala šteta na prednjoj maski vozila, desnom braniku, blatobranu i poklopcu motora.

14. Uvidom u izvid štete broj 198203204233 od 20. travnja 2021. (list 51. spisa) proizlazi da je tužitelj izvršio pregled oštećenog vozila osiguranice tužitelja u kojem je utvrdio dijelove za zamjenu (obloga prednjeg branika, letvica prednjeg branika, zaštita prednjeg blatobrana, rešetka prednjeg branika, nosač prednjeg branika, prednje svjetlo, letvica prednjeg blatobrana) i za popravak (prednji blatobran), a ujedno je procijenio radno vrijeme potrebno za popravak vozila, i to za limara u trajanju od 3,00 sati, električara u trajanju 0,50 sati te lakirera u trajanju od 6,00 sati, kao i da potrošni materijal lakirera iznosi 737,70 kuna.

15. Uvidom u račun društva AUTO REMETINEC d.d., broj 202-200-1 od 3. svibnja 2021. (list 52.-55. spisa) proizlazi da je predmetni račun ispostavljen osiguranici tužitelja na ime popravka oštećenog vozila u iznosu od 11.334,53 kuna (1.504,35 eura) s uključenim PDV-om.

16. Uvidom u policijski spis Policijske postaje Zaprešić povodom predmetnog štetnog događaja, i to prvenstveno službenu bilješku od 13. listopada 2019. (list 173. - 174. spisa), proizlazi da je policija po izvršenom uviđaju mjesta nezgode utvrdila da je 13. listopada 2019. u 19,05 sati osiguranica tužitelja HEV upravljala osobnim automobilom, reg. oznake [registarska oznaka], te se kretala po istočnoj prometnoj traci kolnika DC 1 iz smjera juga prema sjeveru, a da je dolaskom do 8. km na prednji desni dio njezinog automobila istrčala divljač (srna) kojom gospodari lovačko društvo "Vepar" Jakovlje, a ista je pretrčavala kolnik DC 1, iz smjera zapada prema istoku, a nakon naleta udaljila se u nepoznato.

17. Također, iz navedene službene bilješke vidljivo je da je do naleta došlo na mjestu gdje je bio postavljen prometni znak "Divljač na cesti" sa dopunskom pločom "2800 metara", kao i da je na navedenom dijelu kolnika brzina bila ograničena na 60 km/h. Osim toga, iz bilješke proizlazi da je uslijed navedene nezgode došlo do oštećenja predmetnog vozila i to prednjeg branika s ukrasnom maskom, prednje registarske pločice s nosačem, prednjeg desnog blatobrana i prednjeg desnog svjetla s pokazivačem smjera, kao i da su na navedenim oštećenim dijelovima pronađeni tragovi dlake divljači - srne.

18. Uvidom u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu Policijske postaje Zaprešić od 13. listopada 2019. (list 175. spisa) utvrđeno je da osiguranica tužitelja predmetne zgode nije konzumirala alkohol, odnosno da joj je izmjerena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg. Također, iz policijskog izvješća o utvrđenom činjeničnom stanju (list 177. spisa) vidljivo je da kod osiguranice tužitelja nisu utvrđeni elementi prekršaja.

19. Slijedom navedenog, sud je na temelju gore navedenih isprava utvrdio da je do predmetne prometne nezgode došlo 13. listopada 2019. u 19,05 sati na istočnoj prometnoj traci državne ceste 1, u trenutku kada se vozilo osiguranice tužitelja kretalo iz smjera juga prema sjeveru, i to na način da je na 8. km predmetne dionice ceste na prednji desni dio vozila osiguranice tužitelja istrčala srneća divljač, koja je tom prilikom pretrčavala kolnik navedene ceste iz smjera zapada prema istoku, uslijed čega je došlo do štete na prednjem dijelu vozila, pri čemu se divljač nakon naleta udaljila s mjesta nezgode, a na vozilu su pronađeni tragovi dlake od divljači.

20. Iz iskaza svjedokinje HEV s ročišta od 26. travnja 2024. (list 180. spisa) proizlazi da je predmetne zgode upravljala vozilom pri brzini od 60 km/h kada je u jednom trenutku osjetila udarac s njezine lijeve, više prema prednjoj, strani vozila, nakon čega je zaustavila svoje vozilo kod autobusne stanice koja se nalazila u blizini mjesta nezgode te je pozvala policiju. Navela je da je policija tada razgovarala s lovcima, no da ona nije prisustvovala tom razgovoru budući da je i dalje bila u šoku, s time da je istaknula da je naknadno od policije saznala da se u konkretnom slučaju radilo o naletu divljači, što je ona i pretpostavljala, no nije mogla točno utvrditi po obrisu.

21. Sud je prihvatio kao vjerodostojan iskaz navedene svjedokinje budući da je u skladu s dokazima koji prileže spisu.

22. Stoga, povezujući iskaz svjedokinje s ispravama koje prileže spisu, sud je utvrdio da se osiguranica tužitelja predmetne zgode neposredno prije nezgode kretala brzinom od oko 60 km/h, dakle unutar ograničenja brzine, kao i da je do nezgode došlo naletom njezinog vozila na srneću divljač koja je tom prilikom pretrčavala kolnik predmetne ceste. Osim toga, utvrđeno je da je policija po dojavi osiguranice tužitelja pristupila na mjesto nezgode te je tada izvršila uviđaj i obavila razgovor s nadležnim lovačkim društvom, pri čemu je na temelju svih dostupnih tragova utvrdila da se u konkretnom slučaju radilo o naletu na srneću divljač.

23. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu motornih vozila i plovila Zlatka Totha od 12. srpnja 2024. (list 188. -195. spisa) proizlazi da je vještak utvrdio kako je do nezgode došlo naletom vozila na srneću divljač, pri čemu je vozilu s lijeve strane kolnika istrčala divljač te je došlo do frontalnog naleta prednjeg dijela vozila na divljač, s time da je vještak prema opsegu i položaju nastalih oštećenja vozila zaključio da je pri naletu došlo do kontakta između desne bočne strane srne i desnog dijela prednje strane vozila. Vještak je ujedno konstatirao da se iskazana brzina kretanja od strane osiguranice tužitelja (60 km/h) može prihvatiti kao objektivno iskazana, kao i da je do naleta došlo u fazi reakcije vozačice kočenjem te da je nalet u konkretnom slučaju bio neizbježan, odnosno da vozačica nije imala tehničke mogućnosti za izbjegavanja naleta kočenjem. Vještak je pritom zaključio da bi vozačica intenzivnim kočenjem mogla zaustaviti vozilo i izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 27,6 km/h, odnosno, da bi za sve veće brzine nalet bio neizbježan.

24. Zaključno, vještak je usporedbom računa popravka s izvidom štete utvrdio da je račun korektno izrađen i u skladu s izvidom štete, kao i da se kao objektivno izrađen može prihvatiti, slijedom čega je zaključio da visina štete s uključenim PDV- om iznosi 1.504,35 eura.

25. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka (podnesak od 16. rujna 2024.), dok se tuženik podneskom od 30. kolovoza 2024. očitovao na način da je prigovorio utvrđenoj dinamici nastanka štetnog događaja, no naveo je da ne prigovara utvrđenoj visini štete.

26. Na ročištu od 14. siječnja 2025. (list 210.-211. spisa) vještak je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja, dok tuženik, koji je prigovorio utvrđenoj dinamici nastanka štetnog događaja od strane vještaka, nije pristupio na predmetno ročište (premda je bio uredno pozvan).

27. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka ocijenivši ga jasnim, argumentiranim, objektivnim i sačinjenim u skladu s pravilima struke. Osim toga, potrebno je navesti da je nalaz vještaka, protivno navodima tuženika, izrađen na temelju isprava koje prileže spisu, posebno policijskog spisa, a predmetni nalaz i mišljenje u cijelosti je u skladu s utvrđenjima policije iz policijskog spisa vezano za dinamiku nastanka štetnog događaja. Tuženik nije imao primjedbi niti pitanja za vještaka na ročištu od 14. siječnja 2025., niti je predlagao dopunu ili obnovu vještačenja.

28. Stoga, sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka te cjelokupno provedenog dokaznog postupka zaključio da je do štetnog događaja došlo na način da je s lijeve strane kolnika kojim se kretalo vozilo osiguranice tužitelja istrčala srneća divljač uslijed čega je došlo do frontalnog naleta vozila na divljač, i to desne bočne strane srne s desnim prednjim dijelom vozila. Također, sud je zaključio da je u konkretnom slučaju nalet bio neizbježan, odnosno da osiguranica tužitelja nije mogla izbjeći nezgodu kočenjem, pri čemu bi nezgoda bila izbjegnuta tek da se ona kretala brzinama manjim od 27,6 km/h.

29. Osim toga, sud je na temelju isprava u spisu te nalaza i mišljenja vještaka zaključio da je uslijed predmetnog štetnog događaja na vozilu osiguranice tužitelja nastala šteta, koja je dakle u neposrednoj uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, a koja u konkretnom slučaju iznosi 1.504,35 eura, sukladno računu popravka društva AUTO REMETINEC d.d., broj 202-200-1 od 3. svibnja 2021.

30. Prema odredbi članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18., 32/19.- koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja), za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, odnosno lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

31. U konkretnom slučaju utvrđeno je da je osiguranica tužitelja upravljala vozilom dopuštenom brzinom od 60 km/h, da tom prilikom nije konzumirala alkohol te da protiv nje nije bio vođen prekršajni postupak (niti joj je bio izdan obvezni prekršajni nalog), kao i da je nalet na divljač bio neizbježan, odnosno nije mogao biti izbjegnut kočenjem, slijedom čega proizlazi da je osiguranica tužitelja upravljala vozilom u skladu s propisima kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, pa nema mjesta primjeni odredbe članka 80. stavak 6. Zakona o lovstvu kojom je propisana odgovornost vozača za štetu naletom vozila na divljač.

32. Nadalje, prema gore citiranoj zakonskoj odredbi lovoovlaštenik je odgovoran za štetu nastalu naletom vozila na divljač ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova. Međutim, u slučajevima kada je do naleta vozila na divljač došlo u vremenu kada se nije provodio lov, činjenica što se u vrijeme nastanka prometne nezgode (i štete) nije provodio lov ne znači da lovoovlaštenik ne može odgovarati za štetu. Naime, tužitelj u tužbi nije ni iznio činjenicu da je šteta nastala zbog provođenja lova, već se pozvao na odgovornost na temelju odredaba članaka 1063. - 1067. Zakona o obveznim odnosima.

33. Stoga, u situaciji kada je do štete na vozilu došlo naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima. Naime, prema odredbi članka 76. stavak 2. Zakona o lovstvu, u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

34. Prema tome, s obzirom na to da Zakonom o lovstvu kao lex specialis nije propisano tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari osiguranik tuženika kada se nije provodio lov, tada valja primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu.

35. Divljač koja se kreće cestom je opasna stvar, a tako proizlazi i iz odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-2101/86 od 29. siječnja 1987., Rev-2070/92 od 16. prosinca 1992., Gzz-4/04 od 30. lipnja 2004. i Rev-1312/07 od 9. srpnja 2008., pa u slučaju kada je šteta nastala u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, lovoovlaštenik i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti u smislu odredbe članka 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18.; dalje: ZOO - koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja) u vezi člankom 76. stavak 2. Zakona o lovstvu.

36. Prema odredbi članka 1064. ZOO-a, za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, s time da se vlasnik, ovdje konkretno lovoovlaštenik, oslobađa odgovornosti od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (članak 1067. stavak 1. ZOO-a), odnosno ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, niti otkloniti (članak 1067. stavak 2. ZOO-a).

37. Stoga, budući da divljač na cesti na kojoj se uobičajeno kreću vozila, zbog povećane opasnosti nastanka štete za okolinu, predstavlja opasnu stvar, to je za štetu nastalu izlijetanjem divljači na cestu odgovoran ovdje tuženik, sve primjenom odredbe članka 1064. i 964. ZOO-a, dok tuženik nije dokazao da je šteta u ovom postupku uzrokovana višom silom, odnosno radnjom oštećenika ili treće osobe (slično i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojim odlukama, poslovni broj Pž-1450/2024-2 od 11. travnja 2024. i Pž-2098/2023-2 od 27. ožujka 2024.).

38. Budući da je na temelju nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno da su svi dijelovi za ugradnju i popravak oštećenog vozila navedeni na računu popravka predviđeni u skladu s izvidom štete, kao i da su realno obračunati, sud je utvrdio da visina štete u konkretnom slučaju iznosi 1.504,35 eura.

39. S obzirom da tužitelj ovom parnicom potražuje isplatu iznosa od 1.504,35 eura kojeg je prethodno isplatio 31. svibnja 2021., koja činjenica nije bila sporna, tužitelj ima pravo i na zakonske zatezne kamate koje teku od prvog sljedećeg dana od dana izvršene isplate, dakle od 1. lipnja 2021. do isplate, dok mu ne pripada pravo na zakonske zatezne kamate koje su tekle na dan izvršene isplate.

40. Naime, odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na odredbi članka 29. stavak 1. ZOO-a, prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice, i zakonsku zateznu kamatu po stopi utvrđenoj zakonom, kao i odredbi članka 183. stavka 1. i članka 1086. ZOO-a prema kojoj se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok prema odredbi članka 300. stavak 1. ZOO-a, rok određen u danima počinje teći prvog dana poslije događaja od kojega se rok računa.

41. Odluka o visini stope zateznih kamata donesena je na temelju odredbe članka 29. stavak 2. ZOO-a, članaka 2. i 5. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22.), članka 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/22.) te članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23.), po stopi za ostale odnose.

47. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama I. i II. izreke presude 48. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 151., članka 154. stavka 1. i 2., članka 155. te članka 164. stavka 2. ZPP-a budući da je tužitelj u cijelosti uspio u parnici u odnosu na glavni zahtjev, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23.; dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18., 51/23.) te Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23.; dalje: Uredba o tarifi).

49. Stoga, tužitelju su kao potrebni priznati troškovi zastupanja po odvjetniku, primjenjujući pritom Tbr. 52.1. i Tbr. 54. Tarife, i to za sastav tužbe od 30. lipnja 2022. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7.1. Tarife), za sastav obrazloženog podneska od 17. listopada 2022. kojim se očituje na navode iz odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.1. Tarife), za zastupanje na ročištima od 16. siječnja 2024. i 26. travnja 2024., za svako ročište u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), za sastav podneska od 16. rujna 2024. u iznosu od 50,00 eura (Tbr. 8.5. Tarife), te za zastupanje na ročištima od 14. siječnja 2025. i 4. travnja 2025., za svako ročište u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 9.1. Tarife), što iznosi ukupno 1.250,00 eura, odnosno uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 46. Tarife) sveukupno 1.562,50 eura.

50. Osim toga, tužitelj ima pravo na naknadu troškova na ime plaćenog predujma za prometno vještačenje u iznosu od 350,00 eura (potvrda na listu 186. spisa), kao i na naknadu troškova na ime plaćene sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 eura te na sudsku pristojbu za presudu u zatraženom iznosu od 26,54 eura, sve na temelju Tar. br. 1. stavak 1. i Tar. br. 2. stavak 1. Uredbe o tarifi.

51. Na ime troškova parničnog postupka tužitelj ima pravo i na zakonske zatezne kamate po stopi propisanoj odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.) za ostale odnose, koje teku od 16. svibnja 2025.., kao dana donošenja ove presude, pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a).

52. Stoga, tužitelj ima pravo na naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.965,58 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

53. Tužitelj, međutim, nema pravo na naknadu troškova za sastav podneska od 16. rujna 2024. preko priznatog iznosa od 50,00 eura, uvećano za PDV, budući da je predmetnim podneskom samo naveo da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka te je ponovio utvrđenja iz njegovog nalaza i mišljenja, pa nije riječ o podnesku iz Tbr. 8.1. Tarife za koji bi imao pravo na puni iznos naknade iz Tbr. 7.1. Tarife, već je potrebno primijeniti Tbr. 8.5. Tarife.

54. Slijedom iznesenog, o troškovima parničnog postupka odlučeno je kao pod točkama III. - IV. izreke presude.

U Zagrebu 16. svibnja 2025.

Sudac:

Goran Iskra

Nacrt odluke izradila:

Stella Vujković, sudska savjetnica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od petnaest dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se predaje ovom sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a). Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta (članak 358. stavak 1. ZPP-a).