Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21 000 Split

Poslovni broj: Pn-227/2022-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Ivani Jukić, u pravnoj stvari tužitelja FT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnica Jasminka Franić, odvjetnica u Splitu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, OIB: 26187994862, kojega zastupa generalna punomoćnica ŽT, dipl.iur., radi naknade štete, nakon održane glavne rasprave zaključene 9. travnja 2025., u nazočnosti punomoćnice tužitelja Jasminke Franić te generalne punomoćnice tuženika ŽT, na ročištu za objavu presude, dana 16. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Dužan je tuženik Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju FT, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade imovinske štete iznos od 2.222,66 eura sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 3. siječnja 2022. do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022. godine određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01.siječnja 2023.. god do 31.prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. god. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Dužan je tuženik u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju na ime pravične novčane naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje , iznos od 800,00 EUR , sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku počev od 03.siječnja 2022.g. do isplate, po kamatnoj stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena a od 01.01.2023.po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište , uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.”

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se objektivna preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva iz podnesaka tužitelja od dana 11. srpnja 2024. te dana 9. travnja 2025.

II. Dužan je tuženik Croatia osiguranje, OIB: 26187994862, naknaditi tužitelju FT, OIB: [osobni identifikacijski broj] , na ime troškova ovog parničnog postupka iznos od 1.974,87 eura, sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 16. svibnja 2025., kao dana presuđenja, do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj pred ovim sudom dana 20. lipnja 2022. navodi se u bitnome da se dana 2. siječnja 2022. oko 11:30 sati u [adresa] na staroj cesti Solin-Klis dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužitelj sudjelovao u svojstvu vozača svog osobnog vozila marke Volvo, reg. oznake i broja [registarska oznaka], te u kojoj je tužitelju nastala imovinska i neimovinska šteta. U navedenoj prometnoj nezgodi da su tužitelju nastala oštećenja na vozilu tužitelja, detaljno opisana u Izvidu tuženika po šteti broj 29 AO 6/2022, a da je tužitelju nastala i neimovinska šteta s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

1.1. Za nastanak prometne nezgode i štete na vozilu tužitelja da je isključivo odgovoran vozač vozila osiguranika tuženika LT, koji je upravljajući osobnim vozilom marke Dacia Duster reg.oznake i broja [registarska oznaka], krećući se iza tužitelja, poduzeo radnju pretjecanja vozila tužitelja u trenutku kada je tužitelj, s upaljenim pokazivačem smjera za skretanje u lijevo, bio u fazi skretanja u lijevo, te je velikom brzinom udario u motorno vozilo tužitelja , pri čemu je tužitelju nastala imovinska i neimovinska šteta. Vozilo štetnika je dana štetnog događaja bilo osigurano policom AO kod tuženika, broj 012912113830.

1.2. Nadalje, da tužitelju osnovano pripada na ime naknade štete na vozilu, iznos od najmanje 15.500,00 kn, a temeljem izvršenog izvida tuženika. Šteta na vozilu da je procijenjena kao djelomična. Pasivna legitimacija i osnov odgovornosti da ne bi trebali biti sporni, vozilo štetnika je osigurano kod tuženika policom autoodgovornosti za sporni period, a osiguranik tuženika je u cijelosti priznao svoju odgovornost za nastanak predmetne prometne nezgode. Tužitelju da je nastala i neimovinska šteta s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a zbog pretrpljenog straha uslijed akutne reakcije na stres zbog nastanka predmetne prometne nezgode. Stoga tužitelj po ovom osnovu potražuje pravičnu novčanu naknadu na ime neimovinske štete u iznosu od 6.000,00 kn.

1.3. Slijedom navedenog, tužitelj je predložio sudu donošenje presude kojom će naložiti tuženiku da mu na ime naknade imovinske štete na vozilu isplati iznos od 15.500,00 kn sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 3.siječnja 2022. do isplate, iznos od 6.000,00 kn na ime naknade neimovinske štete sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 3.siječnja 2022. te da mu naknadi troškove parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom pred ovim sudom dana 5. lipnja 2023., tuženik osporava osnov odgovornosti te osnov potraživanja i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Osporava dinamiku nastanka prometne nezgode opisane u tužbi. Prilikom pregleda dokumentacije, sačinjene rekonstrukcije događaja kao i pregleda oštećenja koja su nastala na vozilu tužitelja i vozilu tuženika te primjenom zakona da je utvrđeno da osiguranik tuženika nije prouzročio prometnu nezgodu budući da je već bio u punoj fazi pretjecanja, a sve sukladno članku 43. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kojim je propisano da vozač koji namjerava skrenuti lijevo ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu.

2.1. Nadalje,tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva na ime naknade imovinske štete na vozilu koja je prekomjerno iskazana, kao i potraživanje na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 6.000,00 kn / 796,33 eura, obzirom da isti nije dokazan i da sudionici događaja nisu prijavili prometnu nezgodu obližnjoj policijskoj postaji. K tome, akutna reakcija na stres da bi zahtijevala liječničku intervenciju, a da je do iste došlo, da bi o prometnoj nezgodi bila obaviještena policija. Ističe kako tužitelj u tužbi i u mirnom postupku nije dostavio medicinsku dokumentaciju temeljem koje bi se ovaj vid naknade štete uopće mogao razmatrati. Navodi kako kamate na neimovinsku štetu mogu teći tek od dana utvrđivanja opsega i visine obveze, sukladno članku 1103. ZOO. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz nalog tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka.

3. Podneskom zaprimljenim pred ovim sudom dana 11. srpnja 2024. te dana 9. travnja 2025., tužitelj je konačno specificirao tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 2.222,66 eura na ime naknade imovinske štete na vozilu sa zateznom kamatom tekućom od 3. siječnja 2022. do isplate te isplatu iznosa od 800,00 eura na ime naknade neimovinske štete sa zateznom kamatom tekućom od 3. siječnja 2022. do isplate.

3.1. Navedenim podnescima tužitelj je objektivno preinačio tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva, i to na način da nakon provedenih vještačenja zahtijeva iz identične činjenične osnove iznos naknade štete koji je utvrđen vještačenjem. Tuženik se usprotivio preinaci tužbe, međutim sud je istu dopustio jer smatra da je preinaka tužbe svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama, u smislu članka 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje: ZPP).

3.2. Naime, tužitelj je postavio tužbeni zahtjev temeljem podataka koji su mu bili poznati u trenutku podnošenja tužbe, dok su mu tek po provedenim vještačenjima bili poznati svi elementi potrebni za postavljanje tužbenog zahtjeva (visina imovinske i neimovinske štete), koji bez njegove krivnje kao nestručne osobe, nisu bili poznati ranije, stoga nije prekludiran u tome pravu, a i od interesa je za konačno rješenje odnosa među strankama (članak 190. st. 2. i 3. ZPP).

3.3. Dodatno prednjem, nedopuštenjem preinake tužitelju bi bilo nametnuto ograničenje prava na pristup sudu i pravično suđenje zajamčeno člankom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ – Međunarodni ugovori, broj: 18/97., 6/99., 8/99., 14/02., 1/06.). Stoga je ovaj sud opisanu preinaku tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva, primjenom članka 190. st. 2. i 3. ZPP, prihvatio te je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

4. Radi utvrđenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, i to: prometne dozvole za vozilo tužitelja „Volvo“, reg. oznake [registarska oznaka] (list 5-6), Izvida štete koji je sačinio tuženik , oznake 29-AO-6/2022 (list 7-11); Obavijesti o neosnovanom zahtjevu od 12.siječnja 2022. (list 12); Pritužbe tužitelja (list 13-14); priloženih fotografija (list 15-17); prijedloga za mirno rješenje odštetnog zahtjeva (list 18-22); Odluku povodom prigovora (list 23) ; Obavijest o utvrđenoj osigurateljnoj obvezi (list 24-25); Izjava o namirenju (list 26); policu osiguranja (list 27); fotodokumentaciju koju je dostavio tuženik (list 36-48); priloženog zdravstvenog kartona tužitelja; spisa tuženika povodom predmetnog štetnog događaja broj 29AO 6/2022 (list 137-188). Nadalje, izveden je dokaz saslušanjem tužitelja te svjedoka LT, kao i vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, promet, motorna vozila, brodove i brodske havarije Nevenu Kralju te stalnom sudskom vještaku medicinske struke Nikoli Sikirici, spec. psihijatru.

5. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

6. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupnog provedenog postupka, u skladu s člankom 8. ZPP, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja spram tuženika za naknadom neimovinske i imovinske štete koju da je ista pretrpio uslijed prometne nesreće koja se dogodila dana 2. siječnja 2022. oko 11:30 sati u [adresa], a za koju da je isključivo odgovoran osiguranik tuženika LT, koji je u trenutku štetnog događaja upravljao osobnim vozilom marke Dacia Duster osiguranim kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj 012912113830.

8. Tijekom postupka nije bila sporna pasivna legitimacija tuženika niti činjenica da se tužitelj obratio tuženiku zahtjevom za mirnim rješavanjem spora prije pokretanja ovog postupka (3. siječnja 2022.). Nadalje, nije sporno ni da je tuženik u mirnom postupku priznao osnov odgovornosti u omjeru od 50%, te da nije isplatio nesporni iznos naknade imovinske štete. Tijekom postupka je među strankama, kao sporno trebalo utvrditi je li osiguranik tuženika odgovoran za štetni događaj, zatim eventualnu suodgovornost tužitelja za isti kao i visinu imovinske i neimovinske štete koja je tužitelju nastala kao posljedica istoga.

8.1. Tuženik, naime, tijekom postupka ističe da bi tužitelj bio suodgovoran za nastali štetni događaj, navodeći u bitnome da je osiguranik tuženika već bio u fazi pretjecanja na način da je čitavom površinom vozila prešao na pretjecani odnosno suprotni kolnički trak te da ga je elementarnom provjerom u osvrtnom zrcalu tužitelj prije započinjanja radnje skretanja mogao uočiti te na taj način izbjeći nastanak nezgode. Ističe da je , prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24.; dalje: ZSPC), oduzimanje prednosti teža kategorija od pretjecanja na mjestu gdje je isto prometnim znakom zabranjeno.

9. Tužbeni zahtjev utemeljen je na odredbi članka 1072. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23.; dalje: ZOO), kojima je propisano da, kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

10. Tijekom postupka među strankama nije bilo sporno da se dana 2. siječnja 2022. oko 11:30 sati u [adresa] na staroj cesti Solin-Klis dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovali tužitelj, kao vozač osobnog vozila marke Volvo, reg. oznake i broja [registarska oznaka], te osiguranik tuženika LT, koji je upravljao osobnim vozilom marke Dacia Duster reg. oznake [registarska oznaka], koje je u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti broj 012912113830.

11. Glede postojanja osnova odgovornosti tuženika, sud je, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog povedenog dokaznog postupka, utvrdio u nastavku navedene pravnorelevantne činjenice.

12. Iz stranačkog iskaza tužitelja u bitnome proizlazi kako je na dan štetnog događaja vozio doma starom cestom Solin-Klis te da je pri skretanju u lijevo za Ulicu kneza Trpimira, ispred pješačkog prijelaza, kada je došao na područje gdje mora skrenuti ulijevo, usporio, dao pokazivač smjera za lijevo, da uđe u raskrsnicu, nakon čega je na njega naletjelo vozilo kojim je upravljao LT, i to u trenutku kada je on već bio u izvršavanju radnje skretanja. Nakon ovog naleta, da su izašli iz auta i mještani koji su vidjeli sraz su im sugerirali da ne zovu policiju, obzirom da je LT priznao svoju krivicu. Iz toga razloga nisu pozvali policiju nego su samo maknuli automobile da ne okupiraju cestu i da se promet može nastaviti normalno odvijati. Nakon toga da se obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadom štete, prvi zahtjev da je u potpunosti odbijen, i da su njega okrivili za nastanak štetnog događaja, a po prigovoru da su mu priznali 50 % naknade štete iz ovog događaja.

12.1. Iz iskaza svjedoka LT, koji je bio sudionik predmetne prometne nezgode, u bitnome proizlazi da je na dan štetnog događaja tužitelj, prema njegovoj procjeni, vozio sporo te da je u trenutku sraza imao upaljen lijevi pokazivač smjera, međutim da je on procijenio da pokazivač radi ubrzano te da se njemu nešto događa sa vozilom, te je poduzeo radnju pretjecanja. Nakon štetnog događaja, da je odmah priznao svoju krivicu, a navedeno je rekao i na osiguranju prilikom podnošenja formulara, odnosno da je mail takvog sadržaja poslao osiguranju. Očevici nezgode da su im sugerirali da ne zovu policiju i da maknu vozila sa strane. Koliko se sjeća, tužitelj nije u štetnom događaju zadobio nikakve ozljede, a on da se ispričao tužitelju i njegovoj supruzi. Prilikom sraza da je oštećen prednji desni dio njegovog vozila.

12.2. Iz pisanog nalaza i mišljenja Nevena Kralja, stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, promet, motorna vozila, brodove i brodske havarije, zaprimljenog pred ovim sudom dana 23. svibnja 2024., u bitnome proizlazi da se mjesto prometne nezgode nalazi u [adresa] na kolniku ceste Solin-Klis, kod skretanja za Ulicu kneza Trpimira. Kolnik navedene dionice na bližem mjestu nezgode se proteže u pravcu sa mogućnošću uočavanja preko 150 metara za vozača osobnog vozila „Dacia“, a kolnička površina na bližem licu mjestu nezgode punom središnjom crtom podijeljena je na dva prometna traka, sa kojima se promet odvija u oba smjera i na samom mjestu nezgode puna središnja linija zamijenjena je isprekidanom crtom koja omogućava vozaču osobnog vozila „Volvo“ skretanje u lijevo u pravcu zapada u Ulicu kneza Trpimira.

12.3. Neposredno prije sraza, osobno vozilo „Volvo“ reg.oznake i broja [registarska oznaka], kreće se istočnom prometnom trakom navedene dionice iz pravca juga u pravcu sjevera te se u fazi skretanja i neposredno prije njega kreće brzinom od oko 15,5 km/h ili 4,3 m/s. Iza osobnog vozila „Volvo“ kreće se osobno vozilo „Dacia Duster“ reg.oznake i broja [registarska oznaka], i u fazu pretjecanja ulazi sa brzinom kretanja od oko 35 km/h ili 9,7 m/s. Do sraza između prednjeg lijevog dijela osobnog vozila „Volvo“ i bočnog desnog dijela osobnog vozila „Dacia“ dolazi na zapadnoj prometnoj traci, dakle suprotno prometnoj traci od smjera kretanja oba sudionika neposredno pred sraz i to na udaljenosti od oko 1 metar od središnje crte u smjeru zapada.

12.4. Ako promatramo kinematiku kretanja oba sudionika neposredno prije sraza, u trenutku kada je osobno vozilo „Volvo“ svojim prednjim lijevim dijelom došlo do središnje crte i započelo ulazak u fazu skretanja u lijevo, do mjesta sraza prevalio je put od oko 4 metra, za što mu je uz kontinuirano kretanje brzinom skretanja od 15,5 km / h ili 4,3 m/s, bio potreban vremenski interval od oko 0,93 sekunde. Za navedeni vremenski interval od 0,93 sekunde i uz brzinu kretanja od oko 35 km / h ili 9,7 m/s , osobno vozilo „Dacia“ od mjesta sraza nalazi se udaljen oko 9 metara i nalazi se položen sa svojim lijevim dijelom na suprotnom lijevom prometnom traku, odnosno sa svojim prednjim dijelom u razini sa stražnjim dijelom osobnog vozila „Volvo“.

12.5. Dakle, u trenutku kada je osobno vozilo „Volvo“ započelo sa skretanjem u lijevo, osobno vozilo „Dacia“ je sa 2/3 svoga vozila bilo položeno na suprotnoj lijevoj prometnoj traci. Iz stanja u spisu, a posebice iz iskaza svjedoka i sudionika u ovoj prometnoj nezgodi, vozač osobnog vozila „Dacia“ jasno je mogao uočiti namjeru vozača osobnog vozila „Volvo“ za skretanje u lijevo, a što je jasno bilo vidljivo iz lijevog smjerokaza, koji je neposredno prije skretanja bio upaljen na osobnom vozilu „Volvo“.

13. Na ovako izneseni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za promet Nevena Kralja stranke nisu imale prigovora ni primjedbi, te ga ovaj sud smatra stručnim, temeljitim, izrađenim u skladu sa pravilima struke te nakon pregleda cjelokupne dokumentacije u spisu.

14. Člankom 34. st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23., 145/24.; dalje: ZSPC) propisano je da su sudionici u prometu dužni postupati u skladu sa propisima o prometnim pravilima, prometnim znakovima postavljenima na cesti, prometnim svjetlima te znakovima i naredbama ovlaštenih osoba.

14.1. Nadalje, člankom 43. st.1. ZSPC propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku , pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati desno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prema stavku 2., prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.

14.2. Člankom 44. st. 1. ZSPC određeno je da je prije obavljanja radnji vozilom iz članka 43. ovoga Zakona, vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili, ako oni ne postoje, odgovarajući znak rukom.

15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za promet Nevena Kralja, jasno proizlazi kako je osiguranik tuženika, vozač osobnog vozila „Dacia“ mogao uočiti namjeru vozača osobnog vozila „Volvo“ (vozila tužitelja) za skretanje u lijevo, a što je jasno bilo vidljivo iz lijevog smjerokaza koji je neposredno prije skretanja bio upaljen na osobnom vozilu „Volvo“.

16. Obzirom da je osiguranik tuženika LT, usprkos tome što je bilo vidljivo da je osobno vozilo tužitelja imalo upaljen lijevi pokazivač smjera, poduzeo radnju pretjecanja u trenutku kada je bio vidljiv lijevi pokazivač smjera na vozilu tužitelja, isti je postupio protivno citiranoj odredbi članka 34., 43. i 44. ZSPC, ovaj sud je stava kako je upravo osiguranik tuženika isključivi krivac za nastali štetni događaj te da ne postoji suodgovornost tužitelja za nastanak istoga. Ovo posebno kada se uzme u obzir da je tužitelj u cijelosti postupak sukladno odredbama ZSPC, vozio je dozvoljenom brzinom te je imao upaljen pokazivač smjera za skretanje lijevo.

17. Nakon što je utvrđen osnov odgovornosti, valjalo je utvrditi visinu tužbenog traženja na ime naknade imovinske štete nastale na vozilu tužitelja uslijed štetnog događaja.

18. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Nevena Kralja u bitnome proizlazi da je na osobnom vozilu tužitelja marke „Volvo S 40“, reg.oznake i broja [registarska oznaka], nastala šteta u ukupnom iznosu od 2.222,66 eura, a vještak je visinu temeljio na obračunu izrađenom od strane kalkulacijskog sustava „Audatex“, uzimajući u obzir tehničke podatke pregledanog vozila i procjenu popravka vozila. Na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka stranke nisu imale prigovora ni primjedbi, slijedom čega ga ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručan.

19. Člankom 1085. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 ; dalje: ZOO), propisano je da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, dok je stavkom 3. Istog članka propisano da, kada uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna osoba je dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Naknada u novcu dosuditi će se oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja (stavak 4.)

20. Slijedom navedenog i obrazloženog, tužitelju je valjalo na ime naknade imovinske štete nastale na vozilu uslijed štetnog događaja dosuditi iznos od 2.222,66 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja zahtjeva (3. siječnja 2022.), sukladno članku 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., 155/23.; dalje: ZOOP), koji je ovdje za primijeniti kao lex specialis (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev-1361/13 od 28. studenoga 2017. i Rev-3197/2015 od 8. svibnja 2019.).

21. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke presude.

22. Nadalje, predmet spora predstavlja i zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete u vidu povrede prava osobnosti, koja da je tužitelju nastala kao akutna reakcija na stres zbog nastanka predmetne prometne nezgode.

23. Odredbom članka 19. stavak 2. ZOO propisano je da se pod pravima osobnosti, kad je u pitanju fizička osoba, podrazumijevaju pravo na život, tjelesno, duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo. Prema odredbi članka 1046. ZOO-a, šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

13.1. Prema odredbi članka 1100. stavak 1. ZOO, sud će u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, dok je stavkom 2. istog članka propisano da će sud prije odlučivanja o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom 14. Na okolnost visine nastale neimovinske štete tijekom postupka je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po dr.med. Nikoli Sikirici, spec. psihijatru. Tako iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke dr.med. Nikole Sikirice, spec. psihijatra, u bitnome proizlazi da je isti pregledao dokumentaciju i zdravstveni karton na ime tužitelja te da je iz toga vidljivo da je dana 2. siječnja 2022. doživio prometnu nesreću kao vozač svoga osobnog automobila. Iz priložene dokumentacije se vidi da se nije javljao liječniku zbog eventualno zadobivenih ozljeda i također se nije javljao psihijatru. U zdravstvenom kartonu nema dokaza da bi tužitelj uzimao psihofarmake nakon traumatskog događaja. Unatoč tome, vještak navodi da se u vještačenju ovakvog tipa može uzeti u obzir normalno i psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na stresni događaj, a što je u konkretnom slučaju, s obzirom na okolnosti minimalne naravi, i to na način da je tužitelj trpio sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od nekoliko sati te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 48 sati.

15. Na ovako izneseni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Nikole Sikirice, spec. psihijatra, stranke nisu imale nikakvih prigovora, slijedom čega da sud smatra stručnim , argumentiranim i izrađenim u skladu sa pravilima medicinske struke te nakon pregleda cjelovite medicinske dokumentacije za tužitelja.

16. Tuženik je tijekom postupka osporavao da bi tužitelju pripadala naknada neimovinske štete s osnova predmetnog štetnog događaja, navodeći u bitnome da jer strah nije samostalni oblik neimovinske štete, već da je strah kriterij po kojemu će sud odrediti pravičnu novčanu naknadu isključivo primjenom odredbe članka 1100. st. 1. i st. 2. ZOO.

17. Imajući u vidu sve okolnosti slučaja, a posebno činjenicu da tužitelj nakon štetnog događaja nije zatražio liječničku pomoć, očigledno jer nije imao nikakve zdravstvene tegob, a niti je bio na pregledu kod psihijatra radi stresa (straha) koji je pretrpio uslijed štetnog događaja, niti je koristio psihofarmake, te sadržaj nalaza i mišljenja vještaka spec. psihijatra Nikole Sikirice, iz kojega proizlazi da tužitelj nije pretrpio primarni strah već samo sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju od nekoliko sati te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju od 48 sati, a navedeni strah predstavlja normalno i psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na stresni događaj, ovaj sud je stava da opisane posljedice koje je tužitelj imao u vidu straha, ne predstavljaju povredu koja opravdava dosudu pravične novčane naknade primjenom članka 1100. ZOO.

18. Stoga je tužbeni zahtjev, u dijelu u kojemu tužitelj na ime naknade neimovinske štete uslijed štetnog događaja, potražuje iznos od 800,00 eura sa zateznom kamatom, odbijen kao neosnovan.

19. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u točki II. izreke.

20. Nakon što je odlučeno o glavnoj stvari, valjalo je donijeti odluku i o troškovima parničnog postupka.

21. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 3.022,66 eura (kao konačno postavljenog tužbenog zahtjeva) te Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23., dalje: Tarifa), prema kojoj vrijednost 1 boda iznosi 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife).

22. Člankom 154. st. 2. ZPP propisano je da, ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

22.1. Tužitelj je u pogledu osnova uspio u potpunosti, dok je u visini uspio sa 74% (tužbeni zahtjev je postavljen na isplatu iznosa od 3.022,66 eura, a dosuđen mu je iznos od 2.222,66 eura), slijedom čega je ukupan uspjeh tužitelja u ovom postupka 87 %. S druge strane, uspjeh tuženika u postupku iznosi 13 %. Kada se od postotka strane koja je u većoj mjeri uspjela (tužitelj) oduzme postotak uspjeha strane koja je uspjela u manjoj mjeri (tuženik), dobije se 74%.

23. S obzirom na odredbe Tarife kao i postavljeni zahtjev za naknadom troškova postupka, tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:

- sastav odštetnog zahtjeva (Tbr 32/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

-sastav tužbe od 20. lipnja 2022.(Tbr. 7/1 Tarife) iznos od 200,00 eura;

-zastupanje na ročištu od 12. veljače 2024. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura;

- zastupanje na raspravi od 14. ožujka 2024. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

-sastav podneska od 21. ožujka 2024. (Tbr 8/1 Tarife) , iznos od 200,00 eura;

-sastav podneska od 11. srpnja 2024. (Tbr 8/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

-zastupanje na ročištu od 4. veljače 2025. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

- sastav podneska od 9. travnja 2024. (Tbr 8/1 Tarife) , iznos od 200,00 eura;

-zastupanje na ročištu od 9. travnja 2025. (Tbr 9/1 Tarife), iznos od 200,00 eura;

- pristup na ročište radi objave presude od 16. svibnja 2025. (Tbr 9/5 Tarife), iznos od 100,00 eura, dakle ukupni iznos od 1.900,00 eura.

23.1. Navedenom je iznosu valjalo pridodati iznos od 37,49 eura na ime troška plaćene sudske pristojbe tužbe te iznos od 75,00 eura na ime troška sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu, čime se došlo do iznosa od 2.012,49 eura na ime troškova ovog parničnog postupka.

23.2. Navedeni iznos valjalo je obračunati obzirom na postotak uspjeha među strankama koji je preostao nakon oduzimanja postotka strane koja je uspjela u većoj mjeri sa postotkom strane koja je uspjela u manjoj mjeri (uspjeh tužitelja od 74%), čime se došlo do ukupnog iznosa na ime parničnog troška tužitelja od 1.489,24 eura.

23.3. Povrh toga iznosa, tužitelju u cijelosti pripada i trošak plaćenog predujma na ime provedenog prometnog vještačenja u iznosu od 300,00 eura te plaćenog predujma na ime provedenog medicinskog vještačenja, u iznosu od 185,63 eura, čime se došlo do konačnog iznosa od 1.974,87 eura na ime parničnog troška tužitelja, na koji iznos mu pripada i tražena zatezna kamata tekuća od 16. svibnja 2025., kao dana donošenja odluke (članak 151. st. 3. ZPP).

23.4. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 8. veljače 2024., obzirom da je isti predan sudu četiri dana prije održavanja pripremnog ročišta od 12. veljače 2024. (dakle protivno članku 299. a. st. 3. ZPP), za koji je tužitelju priznat trošak zastupanja.

24. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u točki II izreke rješenja.

U Splitu 16. svibnja 2025.

Sutkinja:

Ivana Jukić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku

- u spis