P-544/2022-29
Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sucu toga suda Saši Rešetar, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Zdenku Krstiću, odvj. iz Osijeka, protiv tuženika DDM INVEST III AG iz Švicarske, Ag Landis & Gyr Strasse 1, zastupani po OD Juršetić & partneri iz Zagreba, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 27. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, a presude javno objavljene dana 16. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I/ Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o kreditu 717-5105105 od 21.06.2013. sklopljen između Inspekt-ing d.o.o. Osijek, Gundulića 5, kao korisnika kredita, Stipe Kordić [adresa] kao jamac – platac i založni dužnik i pravni prednik tuženika Addiko bank d.d. Zagreb kao kreditor te ne proizvodi nikakve pravne učinke.
II/ Utvrđuje se da je ništetan sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 21.06.2013. sklopljen između Inspekt-ing d.o.o. Osijek, Gundulića 5, kao korisnika kredita , OP [adresa] kao jamac – platac i založni dužnik i Addiko bank d.d. Zagreb kao pravni prednik tuženika solemniziran po javnom bilježniku Jasni Matačić iz Splita broj OV-2689/2013 te ne proizvodi pravne učinke.
III/ Utvrđuje se da je ništetna odredba Članka 7. Sporazuma o osiguranju novčane tražbine od 18.12.2014., solemniziran po javnom bilježniku Dragici Dumančić iz Osijeka broj OV-88752014, sklopljen između Inspekt-ing d.o.o. Osijek, Gundulića 5, kao korisnika kredita, OP [adresa] kao jamca – platca i založni dužnik i Addiko bank d.d. Zagreb kao pravnog prednika tuženika kojom su suglasni da se temeljem tog Sporazuma protiv njih neposredno provede ovrhe na svim predmetima ovrhe predviđenim Ovršnim zakonom radi potpune naplate osigurane tražbine, te ne proizvodi pravne učinke.
IV/ Nalaže se tuženiku DDM INVEST III AG iz Švicarske, Ag Landis & Gyr Strasse 1, da tužitelju OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 14.690,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 16. svibnja 2025. pa sve do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a stopu koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve to u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je kao jamac platac i tuženik, odnosno njegov pravni prednik Addiko Bank d.d. sklopili su u Osijeku 21.06.2013. godine Ugovor o kreditu br.: 717-51015105 prema kojem je tuženik kao kreditor odobrio i stavio na raspolaganje Inspek-ing d.o.o kao korisniku kredita iznos 120.000 Eura u protuvrijednosti u kunama obračunat po srednjem tečaju Addiko bank d.d. za devize na dan isplate. Tuženik je ugovorom o cesiji prenio prava iz Ugovora o kreditu sa Addiko bank dd na sebe. Radi osiguranje tražbine kredita banka i tužitelj sklopili su 21.06.2013. sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini upisnoj u Općinskom sudu u Osijeku k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvor i oranica K. Domagoja 5 površine 905 m2. Člankom 3. ugovora ugovorena je kamatna stopa koja je promjenjiva i vezana uz šestomjesečni EURIBOR uvećan za dodatak marže 7 posto koja je marža ugovorena kao promjenjiva i mijenja se odlukom banke. Takva kamatna stopa se mijenja ovisno o EURIBORU i o marži koju tijekom kredita određuje banka, a sve na štetu tužitelja. Ova ugovorna odredba je protivna načelu savjesnosti i poštenja te je uzrokovala znatnu neravnotežu u pravima i obvezama stranka na štetu tužitelja. Ovdje je sporan način promjene marže pa tako i kamatne stope koja je mijenja jednostranom odlukom banke, pravnog prednika tuženika, a da sama promjena marže nije ugovorom odrediva i ne sadrži podatke temeljem kojih se može odrediti, što je suprotno članku 270 ZOO-a. Nije se niti pregovaralo prije sklapanja ugovora o ovoj odredbi, pa je takva ugovorna odredba ništetna. Cijena kod ugovora t.j. kamata je bitan element bez kojeg ne može opstati pa je time ništetan cijeli ugovor.
2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužitelj ističe kako je sporna odredba 3 ugovora o kreditu, koja kamatnu stopu veže za EURIBOR i odluke banke, koje su jednostrane, te da kao takve predstavljaju ništetne i nepoštene odredbe, ističući suprotnost takve odredbe čl. 270 ZOO-a. Time se tužitelj evidentno naslanja na utvrđenja iz kolektivne pravne zaštite inicirane po Udruzi „Potrošač“. Ističe se kako je tužitelj vrijednost predmeta spora naznačio s 11.000,00 kn, dok tužbom traži utvrđenje ništetnosti ugovora vrijednosti 120.000,00 EUR, slijedom čega se predlaže sudu da primjenom odredbe čl. 40 ZPP-a provjeri naznačenu vrijednost predmeta spora i odredi vrijednost predmeta spora sukladno zakonu. Tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao neosnovanima. Tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, budući nije bio ugovornom stranom ni ugovora o kreditu, niti sporazuma o zalogu, te je tražbinu i sredstvo osiguranja stekao kao savjesni stjecatelj, slijedom čega se eventualni nedostaci predmetnih pravnih poslova ni na koji način ne mogu reflektirati na njegova stečena prava. Nadalje, tuženik ističe kako se tužitelj ne može pozivati na ništetnost predmetnih pravnih poslova, budući u vrijeme zaključenja istih nije imao svojstvo potrošača, sukladno Zakonu o potrošačima. Naime, a kako je vidljivo iz samog ugovora o kreditu, tužitelj je ugovor o kreditu, osim kao jamac platac i založni dužnik, zaključio kao prokurist pravne osobe – korisnika kredita – društva Inspekt-ing d.o.o. Nadalje, odredbe predmetnog ugovora nisu sastavnim dijelom Sporazuma o zasnivanju založnog prava, slijedom čega ne postoje pretpostavke ništetnosti tog Sporazuma. Da je tome tako, govori i recentna sudska praksa. Tako se, primjerice, u presudi Županijskog suda u Varaždinu, br. Gž-444/2018-2, između ostalog, ističe slijedeće: „Nadalje, prvostupanjski sud je utvrdio da je između tužitelja i tuženika zaključen ugovor o solidarnom jamstvu broj B3 i to 6. srpnja 2007. godine kojim ugovorom se tužitelj obvezao da će kao jamac platac u slučaju da glavni dužnik E. d.o.o. ne podmiri svoju obvezu iz ugovora o kreditu tu obvezu podmiriti on. U odnosu na zahtjev tužitelja za ništetnost tog ugovora o solidarnom jamstvu prvostupanjski sud je utvrdio da razlog koji navodi tužitelj u svojoj tužbi, a to je da je taj ugovor suprotan odredbama Zakona o zaštiti potrošača, jer je ugovorena kamata ugovorena na način da se radi o nepoštenoj ugovornoj odredbi, jer korisnik kredita, pa i tužitelj kao jamac platac nisu bili informirani o svim parametrima bitnim za donošenje odluke prilikom sklapanja tog ugovora i da je zbog toga taj ugovor ništetan pravni posao jer je suprotan odredbama Zakona o zaštiti potrošača. Međutim, prvostupanjski sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti Zakon o zaštiti potrošača jer temeljem odredbe čl. 3. st. 1. toč. 1. tog zakona, korisnik kredita nije imao svojstva potrošača, s obzirom da je prema tom zakonu potrošač svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao na tržištu, a u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti. Dakle, glavni dužnik iz Ugovora o kreditu tj. trgovačko društvo E. d.o.o. A3, ne može isticati taj prigovor prema tuženiku jer se na njega ne odnosi Zakon o zaštiti potrošača pa takav prigovor ne može iznositi niti tužitelj kao solidarni jamac, a koji je ugovor o jamstvu akcesoran u odnosu na glavni ugovorni odnos. Zbog toga prvostupanjski sud utvrđuje da tvrdnje tužitelja o ništetnosti ugovora o solidarnom jamstvu nisu osnovane i taj ugovor nije predstavljao ništetan pravni posao, a što se tiče ugovorene kamatne stope iz Ugovora o kreditu između tuženika i glavnog dužnika, na taj ugovor se ne odnose odredbe Zakona o zaštiti potrošača niti odredbe o nepoštenim ugovornim odredbama. Osim toga, tužitelj traži da je ugovor o solidarnom u jamstvu u cijelosti ništetan iz razloga što je ništetna odredba o kamatnoj stopi iz Ugovora o kreditu pa kako ta odredba nije bitan sastojak ugovora o kreditu ona ne bi povlačila za sobom ništetnost cijelog Ugovora o dugoročnom kreditu, zbog čega se u cijelosti ne može niti tražiti ništetnost ugovora o solidarnom jamstvu zaključenog između tužitelja i tuženika. Radi naprijed navedenog prvostupanjski sud je odbio u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja.
3. Podnescima od 28. siječnja 2025. i 15. ožujka 2025. tužitelj je izmijenio tužbu na način da je Ugovorom o ustupu i prijenosu prava i tražbini od 29. studenog 2021. sklopljenom između Addiko bank d.d., OIB 14036333877, Slavonska avenija 6, Zagreb i DDM Invest III AG sa sjedištem Landis + [adresa] , 6300 Zug, Švicarska, OIB 42235978697, Adiko bank d.d. Zagreb je na tuženika prenijela potraživanje po kreditima, Sporazumima o osiguranju novčane tražbine, Izjavom te sredstvima osiguranja u vidu zadužnica, bjanko zadužnica i založno prava opisani u prilogu 1 Ugovora. Tuženik je trgovačko društvo sa sjedištem u [adresa]. Uvidom u sudski registar utvrđeno je da tuženik nije upisan u sudski registar Republike hrvatske niti je u sudski registar upisana podružnica tuženika, dakle tuženik je inozemno trgovačko društvo sukladno odredbi čl. 611 st. 1. Zakona o trgovački društvima. Odredbom čl. 612. st. 2 ZTD-a propisano je da inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavljati djelatnosti na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu. Ovaj pravni posao tuženika nije jedini pravni posao koji je tuženik sklopio na isti način tako da tuženik trajno obavlja djelatnost na području Republike Hrvatske, a radi se o djelatnosti tzv. otkupa dugova, odnosno preuzimanjem potraživanja putem ugovora o cesiji, što znači da tuženik obavlja djelatnost na području Republike Hrvatske protivno izričitom zakonskom propisu. Člankom 322 st. 1. Zakona o obveznim odnosima određeno je da ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva je ništetan. Odredbom čl. 612 St 2. ZTD-a je lex specialis u odnosu na odredbe ZOO-a. Međutim, ZTD-e u konkretnom slučaju nema odredbu ništavosti pa se primjenjuju odredbe općeg pravnog propisa, odnosno odredba čl 322. st. 1. ZOO-a o ništetnosti ugovora. Tužitelj ako jamac platac i založni dužnik nije imao nikakvih saznanja o sklapanju konkretnog Ugovora kojim su prava i obveze Addiko bank d.d. Zagreb prenesena na tuženika. Čl. 5. Ugovora ugovorena je tzv. salvatorna klauzula kojom su Addiko bank d.d. Zagreb i tuženik ugovorili da ako u bilo koje vrijeme bude utvrđena nevaljanost, ništetnost ili pobojnost neke odredbe ugovora to neće povlačiti za sobom nevaljanost, ništetnost ili pobojnost drugih odredbi ovog ugovora, a stranke će zamijeniti nevaljanu, ništetnu ili pobojnu odredbu valjanom odredbom. Takva tzv. salvatorna klauzula, o kojoj tužitelj nije imao nikakvih saznanja je ništetna tako da bez obzira na tu klauzulu ništa ne može konvalidirati ugovor odnosno ugovor ostaje ništetan. Dakle, kako je ništetan Ugovor o ustupu i prijenosu tražbina od 29. studenog 2021. ne postoji pravni odnos između tužitelja i tuženika, već na snazi ostaje pravni odnos između Addiko bank d.d. Zagreb kao pravnog slijednika Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb i tužitelja. Ugovorom o kreditu broj 717-51004685 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zaključenog dana 1. srpnja 2009. između Hypo Alpe Adria Bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb, OIB 14036333877 i Inspekt-ing d.o.o. Osijek, Ivana Gundulića 5, Osijek, OIB [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i OP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao založnog dužnika potvrđenog kod javnog bilježnika Dragice Dumančić iz Osijeka poslovni broj OV-8859/09 od 2. srpnja 2009. tužitelj je kao založni dužnik dao instrument osiguranja, založno pravo na nekretnini zk. u. 4134 kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuć, dvor i oranica, Ulica Kneza Domagoja 5, k. o. [katastarska općina] površine 905 m2 kao glavnu hipoteku te nekretninu upisanu kod Općinskog suda u Osijeku zk ul. [broj ZK uloška] kč. br. [katastarska čestica] u naravi oranica Ječmište površine 5038 m2 kao sporednu hipoteku te jednu javnobilježnički ovjerenu zadužnicu na iznos kredita. Prilikom sklapanja tog Ugovora o odredbama osiguranja kredita nije se pojedinačno pregovaralo već je takva odredba nepoštena budući je u suprotnosti sa dobrom vjerom, na štetu potrošača u konkretnom slučaju tužitelja, jer prouzročuje znatnu neravnopravnost u pravima i obvezama stranaka koje su proizašle iz ugovora (Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima – u daljnjem tekstu Direktiva). Takve odredbe moraju biti jasne i razumljive (jasno i razumljivo sastavljene) i potrošaču se mora pružiti stvarna mogućnost upoznavanja sa ugovorenim odredbama prije sklapanja ugovora (čl. 4. st. 2. i čl. 5. Direktive). Ugovorne odredbe koje nisu jasno i razumljivo sastavljene potrebno je tumačiti u korist potrošača. Da se radi o odredbama koje nisu jasno i razumljivo sastavljene vidljivo je iz činjenice da se odredbe o obvezana tuženika kao založnog dužnika nalaze u čl. 9., čl. 10., čl. 11., čl. 12., čl. 13., čl. 14., čl. 15., 16. i čl. 20. konkretnog Ugovora. Direktiva zahtjeva da ugovorene odredbe ispunjavaju zahtjeve transparentnosti, kojih u konkretnom slučaju nema budući da se učinak ugovorenih odredbi u cijelosti može razumjeti samo ako ih čitamo zajedno, odnosno te odredbe ne smiju biti prikazane na način da je njihov zajednički učinak neprimjetan npr. uvrštavanjem u različite dijelove ugovora (predmet Europskog suda C-621/17, mišljenje nezavisnog odvjetnika Hogana od 15. svibnja 2019. te predmeti Europskog suda C-26/13, C-348/14 i C-186/16). U predmetu C-186/16 sud je zauzeo stav da je na nacionalnom sudu da provjeri, kada razmatra sve okolnosti sklapanja ugovora jesu li u predmetnom slučaju potrošača bili priopćeni svi elementi koji bi mogli inatu utjecaja na opseg njegove obveze. Odredbe Direktive su primjenjive na ovaj predmet budući da je tužitelj založni dužnik, dakle, potrošač u konkretnom pravnom odnosu. Iz Opće kreditnih uvjeta Hypo Alpe Adria Bank d.d. proizlazi da je u čl 12. ugovorena tzv. salvatorna klauzula koja je opisana u točki 1 ovog podneska dakle klauzula koja se primjenjuje na sve ugovore o kreditu, a o kojoj tužitelj nije posebno pregovarao tako da i to upućuje na ništetnost ugovornih odredbi.
4. Tuženik se podneskom od 19. ožujka 2025. očitovao na način da se istom podnesku protivi obzirom se radi o nezakonitoj Preinaci tužbe podneseno protivno odredbi članka 190. ZPP-a. Naime, Tužitelj nakon zaključenja glavne rasprave i sada nakon preotvaranje glavne rasprave Tužitelj svojim Predmetnim Podneskom dodatno traži tužbenim zahtjevom ništetnost: -Ugovora o ustupu i prijenosu prava i tražbina, - zatim ništetnost pojedinih odredbi Ugovora o kreditu, dakle ne samo cijelog Ugovora o kreditu, -Dodatka br. 1/2010 uz Ugovor o kreditu, -Sporazuma i izjava o obvezi na temelju mjenica od dana 26. srpnja 2010., - odredbi Ugovora o kreditu broj 717- 51004685 iz 2009. Godine, - odredbe Ugovora o kreditu broj 717-7/2012 zaključenog dana 2. rujna 2012., -Sporazum o osiguranju novčane od 2014.godine, - Aneks br 5 Ugovora o kreditu. Dakle, radi se o sukcesivnoj objektivnoj kumulaciji tužbenog zahtjeva jer je Tužitelj povećao postojeći tužbeni zahtjev te istaknuo drugi zahtjev uz postojeći. Odvjetnik Davor Jonjić. Međutim, odredbama članka 190. ZPP-a propisano je da Tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka, a preinaka tužbe do zaključenja glavne rasprave je moguća ako je Tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. Dakle, u ovom konkretnom slučaju, Tužitelj je mogao preinačiti tužbu samo do zaključenja prethodnog postupka, a ne kako to sada radi nakon preotvaranja glavne rasprave jer ga ništa nije sprječavalo da to i učini pa si je i sam kriv za takvo postupanje, a sve sukladno odredbi članka 190.ZZP-a. Obzirom na sve navedeno Tuženik ukazuje Naslovnom sudu da se Predmetnim Podneskom radi o preinaci tužbe i Tuženik se protivi takvoj preinaci tužbe i tužbenog zahtjeva kako je to navedeno Predmetnim Podneskom. Nadalje, što se tiče ostalih navoda Tužitelja iz Predmetnog Podneska, a vezano za Ugovor o ustupu i prijenosu prava i tražbini od 29. studenog 2021., ističe se da Tuženik ne obavlja trajno svoje djelatnosti na području Republike Hrvatske jer Tuženik je vjerovnik tražbine i nositelj založnog prava, a djelatnost naplate tog potraživanja u njegovo i za njegovu korist u RH obavlja tvrtka AxFina Croatia d.o.o. Zagreb, koja tvrtka u sudskom registru i jest registrirana za pružanje takvih usluga i ista tvrtka ima odobrenje za pružanje usluga servisiranja kredita sukladno Zakonu o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja te je upisana u Registar HNB-a ovlaštenih pružatelja usluga servisiranja kredita. U prilogu se dostavlja služeni registar HNB-a i punomoć za tvrtku AxFina Croatia d.o.o., a ovdje punomoćnik Tuženika je punomoćnik pred sudom u RH. Nadalje što se tiče ostalih navoda iz Predmetnog Podneska, isti se ponavljaju u ovom postupku, a Tuženik se već očitovao o istima te se ukazalo na odredbu članka 296. Zakona o obveznim odnosima „Ništetnost pojedinih odredaba“. Također što se tiče Ugovora o ustupu i prijenosu tražbina od 29. studenog 2021. tužitelj je obavješten (notifikacijom banke) o ustupu tražbine, a založno pravo je preneseno u korist tuženika sve vidljivo u zemljišnim knjigama kao javnim knjigama. Što se tiče navoda tužitelja je isti potrošač, ističe se da je iz Ugovora o kreditu razvidno da je Korisnik kredita bila tvrtka Inspekt-ing d.o.o., a kredit je koristila za poslovne svrhe, a ovdje tužitelj kao jamac-platac i založni dužnik je jamčio za isplatu kredita što je u današnjem poslovnom svijetu normalna stvar kao osiguranje kredita. Dakle, tužitelj nije potrošač.
5. Odredbom čl. 187. st. 3. i 4. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – u daljnjem tekstu ZPP-a) propisano je da ako odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je prije ili tijekom parnice postao sporan tužitelj može istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji odnosno ne postoji ako je sud pred kojim parnica teče nadležan za takav zahtjev. Isticanje takvog zahtjeva nakon podnošenja tužbe neće se smatrati preinakom tužbe te se stoga tuženik postavljanju ranije opisanog tužbenog zahtjeva ne može protiviti.
6. Kako bi utvrdio odlučne činjenice sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Ugovoru o ustupu i prijenosu prava i tražbina od 29. studenoga 2021., ovjeren kod javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-9785/2021 od 29. studenoga 2021. uz prilog 1, izvadak iz sudskog registra za tvrtku Addiko bank d.d. Zagreb, Ugovor o kreditu broj 717-51015105 od 21. lipnja 2013, Opće kreditne uvjete Hypo Alpe-Adria-bank d.d., Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 21. lipnja 2013. solemniziran kod javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita poslovni broj OV-2689/2013 od 24. lipnja 2013., Sporazum o osiguranju novčane tražbine od 18. prosinca 2014., Aneks broj 5 uz Ugovor o kreditu broj: 717-7/2012 od 19. prosinca 2014. solemniziran kod javnog bilježnika Dragice Dumančić iz Osijeka poslovni broj OV-8875/14 od 19. prosinca 2014., izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. broj: [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća, dvor i oranica, ulica K. Domagoja 5 površine 905 m2, Dodatak br. 1/2010 uz Ugovor o kreditu broj 717-51004685 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zaključnog dana 26. srpnja 2010. između Hypo Alpe Adria Bank d.d. Slavonska avenija 6, Zagreb, OIB 14036333877 i Inspekt-ing d.o.o. Osijek, Ivana Gundulića 5, Osijek, OIB [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i OP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao založnog dužnika potvrđenog kod javnog bilježnika Dragice Dumančić iz Osijeka poslovni broj OV-10721/10 od 29. srpnja 2010., Sporazum i izjava o obvezi na temelju mjenica u svrhu osiguranja tražbine u iznosu od 220.000,00 EUR-a izdane od OP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] od dana 26. srpnja 2010., Ugovora o kreditu broj 717-7/2012 zaključenog dana 2. rujna 2012. između Hypo Alpe Adria Bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb OIB 14036333877 i Inspekt-ing d.o.o. Osijek, Ivana Gundulića 5, Osijek, OIB [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i OP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao jamca platca, Sporazuma i izjava o obvezi na temelju mjenice radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 300.000,00 HKR izdane od OP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] od dana 2. veljače 2012., Sporazum o osiguranju novčane tražbine između Hypo Alpe Adria Bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb OIB 14036333877 i Inspekt-ing d.o.o. Osijek, Ivana Gundulića 5, Osijek, OIB [osobni identifikacijski broj] kao dužnika i OP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao jamca platca i založnog dužnika od 18. prosinca 2014. ovjeren kod javnog bilježnika Dragice Dumančić iz Osijeka poslovni broj OV-8874/14 od 19. prosinca 2014. g. te potvrđen kad javnog bilježnika Dragice Dumančić iz Osijeka poslovni broj OV-8875/14 od 19. prosinca 2014., Aneks br 5 Ugovora o kreditu broj 717-7/2012 sklopljen između Hypo Alpe Adria Bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb OIB 14036333877 i Inspekt-ing d.o.o. Osijek, Ivana Gundulića 5, Osijek, OIB [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i OP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao jamca platca, Ugovora po kreditu broj 717-51015105 sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zaključenog dana 21. lipnja 2013. između Hypo Alpe Adria Bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb OIB 14036333877 i Inspekt- ing d.o.o. Osijek, Ivana Gundulića 5, Osijek, OIB [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i OP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao jamca platca i založnog dužnika ovjerenog kod javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita poslovni broj OV- 2684/13 od 24. lipnja 2013., a potvrđenog kod javnog bilježnika, Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava sklopljenog između Hypo Alpe Adria Bank d.d., Slavonska avenija 6, Zagreb OIB 14036333877 i Inspekt-ing d.o.o. Osijek, Ivana Gundulića 5, Osijek, OIB [osobni identifikacijski broj] kao dužnika i OP iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] kao jamca platca i založnog dužnika od 21. lipnja 2013. potvrđen kod javnog bilježnika Jasne Matačić iz Splita poslovni broj OV- 2689/2013 od 24. lipnja 2013., Aneks broj 1 Ugovora o kreditu broj 717-7/2012 sklopljen 4. veljače 2013. između Hypo Alpe Adria Bank dd, Slavonska Avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877 i Inspekt -ing doo Osijek, I. Gundulića 5 Osijek OIB: [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i Stipe Kordić [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao jamca platca, Aneks broj 2 Ugovora o kreditu 717-7/2012 sklopljen 4. svibnja 2013. Ugovora o kreditu 717-7/2012 između Hypo Alpe Adria Bank dd, Slavonska Avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877 i Inspekt -ing doo Osijek, I. Gundulića 5 Osijek OIB: [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i Stipe Kordić [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao jamca platca, Aneks broj 3 Ugovora o kreditu 717-7/2012 sklopljen 24. lipnja 2013. Ugovora o kreditu 717-7/2012 između Hypo Alpe Adria Bank dd, Slavonska Avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877 i Inspekt -ing doo Osijek, I. Gundulića 5 Osijek OIB: [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i Stipe Kordić [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao jamca placa, Aneks broj 4 Ugovora o kreditu 717-7/2012 sklopljen 11. lipnja 2013.. Ugovora o kreditu 717-7/2012 između Hypo Alpe Adria Bank dd, Slavonska Avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877 i Inspekt -ing doo Osijek, I. Gundulića 5 Osijek OIB: [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i Stipe Kordić [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao jamca placa, Aneks broj 5 Ugovora o kreditu 717-7/2012 sklopljen 18. prosinca 2013. Ugovora o kreditu 717-7/2012 između Hypo Alpe Adria Bank dd, Slavonska Avenija 6, Zagreb, OIB: 14036333877 i Inspekt -ing doo Osijek, I. Gundulića 5 Osijek OIB: [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i Stipe Kordić [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao jamca platca, Izjava izdana uz anex broj 3 Ugovora o kreditu 717-7/2012 od Inspekt- ing doo, OIB: [osobni identifikacijski broj] kao korisnika kredita i OP, [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] kao jamca-platca, registar Hrvatske narodne banke ovlaštenih pružatelja usluga servisiranja kredita, punomoć tuženika izdanu trgovačkom društvu AxFINA Croatia d.o.o. Zagreb od 17. prosinca 2021., te saslušao tužitelja kao stranku.
6.1. Ovaj sud nije uzeo u obzir podnesak tuženika sa prilozima od 13. rujna 2023. budući je isti dostavljen nakon zaključenja glavne rasprave (7. rujna 2023.), a dokumentaciju koju je tuženik priložio uz navedeni podnesak je mogao dostaviti do zaključenja prethodnog postupka, odnosno do 2. lipnja 2023...
7. Ocjenom provedenih dokaza i to kako svakog pojedinog, tako i u njihovoj međusobnoj svezi, sud nalazi tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.
8. Tužitelj OP u svom iskazu navodi da je tvrtka Inspekt ing sklopila ugovor o kreditu sa tadašnjom Hypo Alpe Adria bank, a on je bio potpisnik ugovora o kreditu kao prokurist. Zbog problema u financijskog poslovanju tvrtke, a i cijelog društva bio je prisiljen potražiti izvore financiranja radi održanja poslovanja tvrtke, koja je imala tada 49 zaposlenika. Nitko mu od djelatnika banke nije objasnio što znači promjenjiva kamatna stopa koja se mijenja odlukom banke. Dodaje da kako je tvrtka Inspekting bila dugogodišnji klijent banke, tajnica njegove tvrtke je obavljala sve poslove oko samog kredita što znači da je ona prikupila dokumentaciju, dobila ugovor i sredstva osiguranja koji je trebalo potpisati te je on otišao kod bilježnika na potpis. Osim danih sredstava osiguranja od strane tvrtke banka je tražila kao sredstvo osiguranja založno pravo na njegovoj privatnoj nekretnini u kojoj stanuje njegova kćerka sa svojom djecom. Vezano za sporazum o osiguranju novčane tražbine nitko mu nije objasnio da odgovara i sa svojom cjelokupnom imovinom. On osobno, a koliko zna, nitko iz njegove tvrtke nije pregovarao oko čl. 7. Sporazuma. Kredit je uredno vraćan do trenutka kada je u društvu opet nastala "manija neplaćanja", a to je bilo negdje 2018. ili 2019.. Njegova tvrtka je i prije ovoga ugovora imala poslovni odnos sa Slavonskom bankom d.d. pa sa pravnim slijednikom Hypo Alpe Adria bank, ali kod tih ugovora nije osobno pregledavao ugovore niti mu je itko ikada objašnjavao od djelatnika banke ugovorne odredbe. On je u vrijeme sklapanja ugovora bio prokurista. Direktor tvrtke Inspekting d.o.o. je u to vrijeme bio TP koji mu je bio dao dopuštenje da potpiše sporni ugovor o kreditu i sporazum, ali mu to dopuštenje nije dao pismeno. On je trebao biti supotpisnik oba dokumenta što nije učinjeno i to je propust banke. Dopuštenje za potpisa ugovora mu je direktor dao usmeno. On je kao direktor i ovlaštena osoba po zakonu morao biti supotpisnik. U dokumentaciju o osnivanju firme i po zakonu on može zastupati firmu do određenog iznosa, a preko tog iznosa potpisnik mora biti ovlaštena osoba, odnosno direktor. Poznat mu je termin promjenjiva kamata. Tajnica nije ovlaštena za pregovaranje oko sklapanja ugovora o kreditu. Dodaje da je tadašnja tajnica tvrtke pribavila ugovore. Tvrtka je poslala zahtjev za odobrenje kredita zbog problema u poslovanju. Tvrtka je zatražila u točno određenom iznosu od 120.000,00 eura. Takvu kreditu liniju je tvrtka i prihvatila. Nitko iz tvrtke nije osobno išao u banku i pregovarao oko sklapanja kredita. Ugovor i kreditu i sporazum je pripremila banka, a tajnica je otišla po njih, odnijela je kod bilježnika gdje ih je ostavila i on je morao doći na potpis. Banka ih je pismenim putem obavijestila da mogu dobiti kredit pod uvjetima koje su oni predložili, odnosno rok otplate, iznos kredita i kamatu. U tom dopisu banke nije stajalo da se radi o promjenjivoj kamatnoj stopi. Kredit je korišten za obrtna sredstva, radi likvidnosti i poslovanje. U ranijim kreditima za tvrtku kod iste banke nikada nije bio jamac – platac.
9. Odredbom čl. 611. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 118/23, 30/23, 136/24- u daljnjem tekstu ZTD) propisano je da je inozemno trgovačko društvo društvo koje je valjano osnovano po pravu zemlje u kojoj ono ima registrirano sjedište izvan Republike Hrvatske. Odredbom čl. 612. st. 2. ZTD-a propisano je da inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci pojedinci ne mogu trajno obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu. Tuženik nema osnovanu podružnicu na području Republike Hrvatske, a ovaj konkretni pravni posao nije jedini pravni posao koji tuženik obavlja na području Republike Hrvatske.
9.1. Kako tuženik nema osnovanu podružnicu i samim tim ne može trajno obavljati djelatnost konkretni Ugovor o ustupu i prijenosu prava i tražbina od 29. studenoga 2021. sa prilogom broj 1 je ništetan budući je protivan izričitom pravnom propisu.
9.2. Činjenica da je tuženik izdao punomoć AxFINA Croatia d.o.o. Zagreb ne znači da je osnovao podružnicu na području Republike Hrvatske već samo da društvo tuženika zastupa navedeno trgovačko društvo.
9.3. U konkretnom slučaju ne može se primjenjivati Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja (NN 155/2023) jer je isti Zakon stupio na snagu nakon potpisivanja, odnosno sklapanja ugovora o ustupu i prijenosu prava i tražbina od 29. studenoga 2021..
10. Iz iskaza tužitelja proizlazi da mu prilikom sklapanja svih Ugovora o kreditu, Anekse ugovora o kreditu, Sporazuma o osiguranju novčanih tražbina, izjava i druge dokuemntacije nitko od službenika Addiko banke d.d., ranije Slavonske banke d.d. Osijek, nije objasnio bitne sastojke ugovora i ostale navedene dokumentacije, koje su pravne posljedice potpisivanja takve dokumentacije odnosno nije mu objašnjeno što znači promjenjiva kamatna stopa, što znači valutna klauzula, što znači biti jamac- platac, što znači tzv. clausula exequendi odnosno da kao jamac-platac osim založenih nekretnina odgovara i cjelokupnom svojom imovinom.
10.1. Prema članku 2. t. (a) u vezi sa člankom 3. st. 1. Direktive Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima o potrošačkim ugovorima (u daljnjem tekstu Direktiva) ispitivanju podliježu samo ugovorne odredbe o kojima se nisu vodili pojedinačni pregovori odnosno ugovorne odredbe moraju biti jasne i razumljive (jasno i razumljivo sastavljene) (čl. 4. st. 2. i čl. 5. Direktive) i potrošaču se mora pružiti stvarna mogućnost upoznavanja s ugovornim odredbama prije sklapanja ugovora. Kao se Direktiva direktno primjenjuje pravnom sustavu Republike Hrvatske temeljem citiranih odredbi ništetne su sve odredbe pobliže opisane u izreci presude.
11. Da je Addiko bank d.d. Zagreb pravni slijednik Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb proizlazi iz rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Tt-16/22619-2 od 11. srpnja 2016. za Hypo Alpe Adria Bank d.d. utvrđeno je da je tome društvu pripojeno dioničko društvo Slavonska banka d.d. [adresa] sa sjedištem u [adresa]. Tuženik je univerzalni pravni slijednik Slavonske banke d.d. Osijek budući je Slavonska banka d.d. Osijek pripojena Hypo Alpe Adria Bank d.d. a koja banka, a koja banka je Odlukom skupštine društva od 14. lipnja 2016. godine a kojom su izmijenjene odredbe statuta društva od 23. prosinca 2015. izmijenjen je statut u dijelu tvrtke/naziva društva tako da se Hypo Alpe Adria Bank d.d. sada zove Addiko bank d.d. Zagreb. Univerzalno pravno sljedništvo znači da pravni slijednik preuzima sva prava i sve obveze prednika pa se slijedom toga ranije citirane odluke o ništetnosti odnose i na pravne poslove pravnog prednika-Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb.
12. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a ( (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23-u daljnjem tekstu ZPP), a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku iz reda odvjetnika sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). Stoga je sud kao opravdan tužitelju priznao trošak sastava tužbe u visini od 904 bodova odnosno iznos od 1.808,00 eura, sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištima od 02.06.2023., 07.09.2023. i 27.03.2025. u visini od 904 bodova odnosno iznos od 1.808,00 eura sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 18.10.2022. u visini od 452 bodova odnosno iznos od 904,00 eura sukladno Tbr. 9. t. 2. Tarife, trošak sastava obrazloženih podnesaka od 22.11.2022. i 15.03.2025. u visini od 904 bodova odnosno iznos od 1.808,00 eura sukladno Tbr. 8. t. 1. Tarife, što čini iznos od 11.752,00 eura uz pripadajući PDV-e od 25% u visini od 2.938,00 eura tako da je ovaj sud tužitelju na ime zastupanja dosudio iznos od 14.690,00 eura.
13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude
Osijek, 16. svibnja 2025.
S U D A C
SAŠA REŠETAR
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, po primitku iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, nadležnom Županijskom sudu.
DOSTAVITI
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
