Baza je ažurirana 30.03.2026. zaključno sa NN 12/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23

Posl. br. P-134/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Anki Muhoberac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja MALBEC 24 j.d.o.o., OIB: 19324082946, Visoka 28, 21000 Split zastupan po punomoćniku Jere Matić, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ad.1 PROFECTUS ECO d.o.o., OIB:78583371552, Ploča 12, 20232 Doli, ad.2

DUBROVAČKI BISER d.o.o., OIB: 18379418356, Ploča 12,20232 Doli, ad.3 ČETIRI LISTA d.o.o., OIB: 03464765882, Ulica Florijana Andrašeca 8, Zagreb 10000, ad.4 DUBROVAČKE TRI SESTRICE d.o.o., OIB: 95243445054 Ulica Florijana Andrašeca 8, 10000 Zagreb, svi zastupani po punomoćniku Maru Konjuh, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja postojanja pravne osnove stjecanja prava vlasništva, izdavanja tabularne isprave i utvrđenja ništetnosti ugovora, na glavnoj raspravi održanoj i zaključenoj dana 31. ožujka 2025. godine u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljenoj dana 16. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I Utvrđuje se da je tužitelj temeljem Sporazuma o prijenosu vlasništva vlasnik i da je stekao pravnu osnovu za upis prava vlasništva 3/100 dijela nekretnina označenih kao;

[katastarska općina]

k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 4924 m2, k. č. [katastarska čestica] , zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 9751 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 24081 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 9087 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 4898 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 6944 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine, 4708 m2, ukupne površine 64393

k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, 16151 m2

2 .

k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, 8838 m2, ukupne površine 24989 m2

k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 20189 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 21829 m2, ukupne površine 42018 m2

k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 3321 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 49 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 43921 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 1810 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 50 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 49 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 7870 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 5298 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 340 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 660 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 37610 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 27374 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 50 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 1620 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 3987 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 49 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 3699 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 995 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 58433 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 6842 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 49 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 49 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 6642 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 2412 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 49 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 214 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 303 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 190 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 410 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 58 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 55657 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 1616 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 363 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 10670 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 949 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 296 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 3682 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 2682 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 135 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 417 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 50208 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 3987 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 4321 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 146 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 2997 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 5618 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], ko 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, VOĆNJAK, PAŠNJAK, površine 163646 m2, sveukupne površine 521793

k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 8544 m2,

3 .

k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 12028 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 7001 m2, ukupne površine 27573 m2

k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 3957 m2 k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 5947 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 29894 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 7811 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 9423 m2 k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 2865 m2 k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 144918 m2 k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 5672 m2 k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 46252 m2, k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], KO 306304, DOLI, Na moru, ŠUMA, površine 11132 m2 slijedom čega su tuženi dužni trpjeti da se temeljem ove presude, a po njezinom pravomoćnosti u roku 15 dana tužitelj upiše kao vlasnik za 3/100 dijela predmetnih nekretnina, te se obvezuje tuženik pod 1 PROFECTUS ECO D.O.O. ZA

NEKRETNINE I USLUGE, OIB: 78583371552, PLOČA 12, DOLI 20230 STON, tuženik pod 3) DUBROVAČKI BISER D.O.O. ZA USLUGE, OIB: 18379418356,

PLOČA 12, DOLI 20230 STON i tuženik pod 9) DUBROVAČKE TRI SESTRICE D.O.O., OIB: 95243445054, ULICA FLORIJANA ANDRAŠECA 8,

10000 ZAGREB. izdati odgovarajuću ispravu radi upisa predmetnih nekretnina na ime tužitelja za 3/100 dijela, u protivnom će tu ispravu zamijeniti ova presuda , dok su tuženici dužan trpjeti upis prava vlasništva na ime tužitelja."

II. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"II Ništetan je i bez pravnog učinka Sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava sklopljen između tuženika pod 1 i tuženika pod 6, i to Ugovor o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. ES 337/10-1, solemniziranom po javnom bilježniku Nikši Viđen, pod poslovnim brojem Posl.br.: OV-10766/10, a sklopljen dana 13. prosinca 2010.g., uknjižuje se pravo zaloga, a radi osiguranja tražbine Banke prema Dužniku u iznosu od EUR 20.000.000,00 (dvadesetmilijuna eura) i a korist: ČETIRI LISTA D.O.O. ZA USLUGE, OIB: 03464765882, ULICA FLORIJANA ANDRAŠECA 8, 10000 ZAGREB upisano pod brojem Z-15695/2023 i Z-6823/10 i Ugovora o okvirnom iznosu zaduženja i osiguranju br. 03/2011 br. OV 5010/11 javnog bilježnika Marka Jurlina, iz Velike Gorice, temeljem kojeg je uknjiženo zajedničko pravo zaloga radi osiguranja tražbine predlagatelja u iznosu od EUR-a 1.400.000,00 (jedanmilijunčetiristotisuća eura) upisano u korist

ČETIRI LISTA D.O.O. ZA USLUGE, OIB: 03464765882, ULICA FLORIJANA ANDRAŠECA 8, 10000 ZAGREB pod broj Z-20/12

slijedom čega se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Dubrovniku izvršiti brisanje upisanog prava zaloga, upisanog bod brojem Z-15695/2023 i Z- 6823/10 Z-20/12 na prethodno opisanim nekretninama uz istodobnu uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja koje je prethodilo upisu prava zaloga na ČETIRI LISTA D.O.O. ZA USLUGE, OIB: 03464765882, ULICA FLORIJANA ANDRAŠECA 8, 10000 ZAGREB."

i

riješio je

Odbija se prijedlog tužitelja prekinuti ovaj postupak.

4 .

O b r a z l o ž e n j e

1.U tužbi tužitelj navodi, u bitnom, da je trgovačko društvo Malbec 24 j.d.o.o. preuzelo potraživanje od ŽI koje da je isti imao prema tuženicima pod 1,3 i 9 i to temeljem ugovora o ustupu potraživanja i ugovora o pozajmici i osiguranja plaćanja putem postojeće tražbine prema trećim osobama. Ugovorom o prijenosu potraživanja da je utvrđeno kako OI ima potraživanje prema osnivaču tuženika pod 1,2 i 4, te RI osobno, sve temeljem obavljenih konzultantskih usluga, ulaganja i stavljanje na raspolaganje svojih resursa za realizaciju kupoprodaja svih nekretnina koje su predmetom ove tužbe. Nadalje navodi da je RI osnivač tuženika pod 1,2 i 4 koji da je s prednikom tužitelja, prvo kao sa zaposlenikom kasnije kao s vanjskim suradnikom, dogovorio kontinuirano dugoročno konzultiranje, koje se može objasniti lobiranjem prema vlasnicima zemljišta, koje da je površine od preko 500.000,00 m2 u ukupnoj kvadraturi, te da je prednik tužitelja odradio nekoliko tisuća sati razgovora, pregovora kako bi tuženici pod 1,2 i 4 došli u priliku da se predmetno zemljište otkupi, te da se provede upis prava zemljišta na te tuženike. Posao prednika tužitelja da je bio i u aktivnom sudjelovanju u obavljanju ključnih konzultacija u pogledu financiranja samog projekta otkupa preko 500.000,00 m2 i to na način da je odradio ključne dogovore oko financiranja koristeći se poznanstvima u bankarskom sektoru i kasnije nagodbe s Erste bankom dd, bez kojeg da tuženici pod 1,2 i 4 ne bi mogli osloboditi predmetne nekretnine od upisanih hipoteka, što da bi rezultiralo gubitkom vlasništva jer bi se predmetne nekretnine prodale trećima kroz aktivaciju hipoteka. Nadalje da su RI kao osnivač i direktor tuženika pod 1,2 i 4 i prednik tužitelja dogovorili fiksnu naknada za ulogu tužitelja u formi postotka otkupljenog zemljišta i to u visini 3/100 dijela svih otkupljenih zemljišta, te da je prednik tužitelja godinama poduzimao opisane poslove očekujući naknadu u vidu prijenosa 3% predmetnih zemljišta o čemu da je sklopljen sporazum između ŽI kao prednika tužitelja i RI. Nadalje navodi da je RI na konstantne upite prednika tužitelja da mu prenese dogovorene udjele, navodio kako će se to prenijeti kada dođe veći investitor koji će preuzeti projekt ili dijelove projekta na lokalitetu Tri sestrice, iako to nije bio dogovor, no isti da je suprotno duhu dogovora kontinuirano opterećivao predmetne nekretnine hipotekama koje su zasnivane na imenima tvrtki koje su većinom pod kontrolom RI. Nadalje navodi da su tuženici pod 1,2 i 4 povezani s upisanim vjerovnicima na način da je osnivač tuženika pod 1,2 i 4 osnivač ili je u prijateljskim ili tazbinskim vezama povezan s nositeljima zaloga i to baš s preostalim tuženicima, pa tužitelj u nastavku iznosi za svakog od tuženika pod 1,2 i 4 podatke o založnim vjerovnicima i njihovoj povezanosti. RI da je kao osnivač i član uprave tuženika pod 1,2 i 4 dopustio upis zaloga na nekretninama navedenim u točki II tužbenog zahtjeva u korist tuženika pod 3, iako je da je kao osoba koja kontrolira sve tuženika znao ili mu nije moglo ostati nepoznato da je knjižno pravo drugačije od onog što je upisano u zemljišne knjige s obzirom da 3/100 dijela predmetnih nekretnina vanknjižno pripada predniku tužitelja. Također da su obavljeni upisi hipoteka bez stvarnog pozajmljivanja sredstava, što da je razvidno iz postignute predstečajne nagodbe nad tuženikom pod 1 koja da je odobrena pred Trgovačkim sudom u Splitu , Stalna služba u Dubrovniku od 16 travnja 2014.g. rješenjem broj Stpn-15/2014 od 16.04.2014. Tužitelj pojašnjava da tu vrtke koje su glasale za odobrenje predstečajne nagodbe zapravo tuženici povezani s tuženikom pod 1) koji da su temeljem potencijalno nepostojećih tražbina izglasali predstečajnu nagodbu, no temeljem koje se ne vrši nikakvo namirenje vjerovnika koji imaju konkretna upisana založna prava, a tuženici kao nositelji tih založnih prava da ne podnose nikakve ovrhe niti pokušavaju namiriti svoja potraživanja.

5 .

Tužitelj smatra kako se tuženici pod 1,32 i 4 temeljem po tužitelju fiktivne hipoteke štite protiv prava trećih osoba, pa tako i protiv potraživanja OI , odnosno sada tužitelja , radi čega da su upisane hipoteke ništetne. U nastavku tužitelj opisuje čestice, vlasničku strukturu i upis zaloga, a opis čestica kako je to navedeno u točki I. izreke presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženici se protive tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističu prigovor nedostatka aktivne legitimacije, promašenosti pasivne legitimacije, kao i zastare. Ukazuju da je temeljem predmetne tužbe tužitelj, na nekretninama koje su predmet iste, izvršio zabilježbe spora, koje nanose svakodnevnu, iznimno visoku štetu tuženicima, posebno zbog stadija u kojem se nalazi projekt koji tuženici razvijaju čime da se dovodi u pitanje nastavak razvoja cijelog projekta, a sve budući same zabilježbe spora od istog odvraćaju sve potencijalne investitore i kreditore. Pored toga, tuženici da su već pretrpjeli znatnu štetu, uslijed činjenice da su neki od investitora i kreditora tuženika već odustali od sudjelovanja u predmetnom projektu te da će, dok god navedene zabilježbe na nekretninama tuženika budu upisane te, samim time, vidljive svim trećim osobama, tuženici trpjeti daljnju štetu, što da je i bio cilj tužitelju, da na taj način prisili vlasnika tuženika na poduzimanje potpuno neutemeljenih ustupaka prema njemu, a na štetu svojih trgovačkih društava. Tuženik ukazuje da osnovni dokument temeljem kojeg je predmetna tužba podnesena je navodni ugovor između RI, kao vlasnika i direktora trgovačkih društava tuženika i ŽI, vlasnika i direktora trgovačkog društva tužitelja, ne postoji niti je ikada sklopljen u bilo kojem obliku. Tuženik ukazuje da navedeni ugovor iz tog razloga tužitelj nije ni dostavio uz tužbu. Tuženik navodi da neosnovanost tužbe, kao i prevarnost u postupanju tužitelja proizlazi iz činjenica da tužitelj nije dostavio navodni sporazum/ugovor, kao temeljni dokaz, jer isti, naravno, ne postoji; da je društvo tužitelja osnovano svega mjesec dana prije podnošenja tužbe, te da je na isto preneseno navodno potraživanje, a sve kako bi se izbjegla odgovornost za plaćanje troškova postupka, kao i odgovornost za štetu prouzročenu ovakvom tužbom; tužba da je prvotno podnesena stvarno i mjesno nenadležnom sudu, a sve kako bi se čim više prolongirao postupak, te tako što dulje zadržala zabilježba spora; na rješenje o nenadležnosti da je podnesena žalba, kako bi se i dodatno prolongirao postupak, te zadržala zabilježba spora; VPS je određen u iznosu od 1.500,00 eura, kako bi tužitelj platio što niži iznos pristojbe na tužbu. U odnosu na Ugovor o pozajmici, na koji se tužitelj poziva u tužbi, i za kojeg navodi kako istim ne raspolaže, tuženici navode kako isti, kao i glavni sporazum koji je temelj cjelokupne tužbe, ne postoji. Stoga da se i time na isti način želi stvoriti privid nečega što ustvari ne postoji te tako samo dalje prolongirati postupak.

3.U dokaznom postupku sud je izvršio uvid te je pročitao sve isprave i dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis.

4.U dokaznom postupku sud je izveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka, s tim da se zastupnik po zakonu tuženika Dubrovačke tri sestrice d.o.o., Zagreb BI nije odazvao na uredan poziv suda.

5. Iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja ZI, proizlazi da je AI povezao njih nekoliko u cilju realizacije predmetnog projekta "Tri sestrice". Njegov angažman u tom projektu da je bio vezano za kredit banke i to konkretno Erste banke pa da je direktorici te banke dao stan na besplatno korištenje u razdoblju od 2 godine, a ista da je zauzvrat HI odnosno njegovoj firmi Profectus grupa dala kredit na korištenje. Iskazuje da je bio zaposlenik firme Ville Nečujam, te izvršni direktor Profectus d.o.o., a svi ti projekti da su imali veze jedan s drugim. Potraživanje ZI da je imao prema Profectus eco, Četiri lista, Duborvački biser i Dubrovačke tri sestrice, te navodi da od navedenih društava ovdje

6 .

tuženika traži da mu se isplati ono što se s njima dogovorio. Iskazuje da je ova društva zastupao AI s kojim da je konkretno dogovorio da vezano za predmetni projekt obavlja što god je trebalo počevši od sklapanja ugovora pa do dočeka poslovnih partnera, organizacije putovanja, a njihov cilj da je bio naći stranog partnera da se zemlja a vezano za predmetni projekt isfinancira. Iskazuje da su tražili partnera koji će isfinancirati to zemljište na način da od toga njima ostane jedan dio. Iskazuje da je njegov udio u cijelom tom projektu bio i taj da je HI dao da stanuje u njegovom stanu u [adresa] kada je sve potrošio i kada više nije imao novaca. Isto tako da je potrošio 200.000 eura na automobile jer da je trebalo voziti na relaciji Dubrovnik- Zagreb, Split- Francuska, Monte Carlo, a sve vezano za predmetni projekt. U istu svrhu njegov brod da je HI uvijek bio na raspolaganju kada bi došli poslovni partneri za razgledavanje zemljišta obale, a sve to za nula kuna. Dogovor s HI da je bio da on zauzvrat dobije zemlju za napravit sebi kuću, te da je njegov motiv za pristupiti svemu ovome bio da će se na zemljištu raditi, da će se kupiti strojevi i zemljište odnosno projekt privesti svrsi, a kod čega da je predviđeno 200 vila,7 hotela, golf tereni, shopping centri, marina itd.. Nadalje iskazuje da je došlo je do toga da je zbog nedostatka novčanih sredstava izašao iz predmetnog projekta jer da se 2015. uhvatio svoga posla, otvorio svoju firmu, ali da je i nakon toga nastavio volontirati na predmetnom projektu. Pojašnjava da je vezano za predmetni projekt dvije godine bio na plaći da bi nakon toga bio pet godina bez plaće. Nadalje iskazuje da kada je vidio da ništa neće biti od onoga što mu je AI obećao, a isti da je nastupao ne samo kao fizička osoba već i kao direktor ovdje tuženika, onda da je s njim dogovorio da umjesto onih obećanja o kojim sam prethodno iskazao njemu ima pripasti komad zemlje. AI da mu nije konkretno rekao gdje bi taj komad zemlje fizički trebao biti jer da je parcela koja je predmet projekta bila još uvijek u jednom komadu, a da njemu nije bilo bitno na kojem dijelu zemljišta će biti taj njegov fizički dio da nešto ne bi remetio, a to obećano zemljište da je moglo biti na više mjesta, tako da su se otprilike razumjeli odnosno da bi njemu pripalo zemljište u veličini 3% od građevne zemlje s time da se projekt nije samo sastojao od građevinskog zemljišta već projekt da ima svoje zemljište uz more, te da projekt ima i svoj infrastrukturni dio ceste i drugo. Nadalje iskazuje da se dogovor o kojem je iskazivao sa HI stavio na papir s tim da je taj sporazum ostao kod AI, te da ga nisu odnijeli na ovjeru javnom bilježniku. Ne može se izjasniti kada su sklopili taj sporazum jer da njegovo sklapanje ne može ni sa čim povezati, te se izjašnjava da je to moglo biti prije pet godina odnosno ispravlja se da je to moglo biti prije tri godine. Iskazuje kako se ne može izjasniti o tom vrijednosnom ekvivalentu. Iskazuje da je pristao da sporazum o kojem je iskazivao ostane kod AI i to iz razloga što da on ljudima vjeruje, a tako da je i dan danas. Nadalje iskazuje da je potraživanje koje je predmet sporazuma sklopljenog s HI prenio na ovdje tužitelja da mu je lakše bilo raditi i lakše to isfinancirati jer da banka neće poslovati s fizičkom osobom. Također da je sklopio ugovor o prijenosu potraživanja tužiteljem i na tužitelja da je prenio to svoje pravo koje je imao iz ugovora s AI. Vezano za ugovor o pozajmici koji se spominje u tekstu tužbe iskazuje da je on HI vršio pozajmicu u iznosu od 50.000 eura. Pojašnjavam da je njegova firma APC Muše dala pozajmicu firmi AI i to Profectus d.o.o. odnosno Profectus grupa, a u svrhu da ta društva ne pođu u stečaj. Tužitelj da njemu kao fizičkoj osobi ništa nije pozajmljivao, a misli na novac, samo da je on pozajmljivao ovdje tužitelju novac. Nadalje iskazuje o svojim kontaktima s poznatim političkim i drugim osobama, a vezano za predmetni projekt. Iskazuje kako mu je AI priznao postojanje predmetnog sporazuma po kojem da mu pripada dio zemljišta i on da je to priznao putem whatsapp poruka za vrijeme Corone, a tada AI da još nije prodao zemljište odnosno nije našao strateškog partnera, a kada je pronašao strateškog partnera onda da je "okrenuo ploču", jer je on to što je obećao njemu obećao i drugim ljudima, a rekao je da je on to sve sam

7 .

napravio vezano za predmetni projekt i da njemu nitko nije pomogao ništa. Iskazuje kako je sporazum s AI po kojem mu pripada zemljište, potpisao s AI u njegovom uredu u Splitu u ulici Vukovarska. Taj ugovor da je sastavio AI i isti ima dvije stranice, da su ga potpisali i on i AI, da nije ovjeren niti bilo kojim štambiljem, a on da nije imao štambilj, da je pročitao ugovor koji je potpisao, te da nam neće reći što u njemu piše. Ugovor da je potpisao on na jednoj strani, a na drugoj strani Ž sa svojim firmama, a smatra da se radi o četiri firme ovdje tuženika. Ne može se sjetiti vremena kada je potpisan predmetni sporazum, niti se može sjetiti kako je došlo do potpisivanja tog sporazuma. Iskazuje kako je pružao konzultanske usluge, ali da iste on nije pružao kao fizička osoba već kao firma, a kada ga je sud upitao o kojoj se firmi radi rekao je da je to poslovna tajna što on radim u drugim firmama. Iskazuje da je prvi dogovor s AI bio da će mu se dati cca 1000 kvadrata da se može napraviti kuća s bazenom i to da je bio prvi dogovor i pored toga da će imati posao kod njega odnosno da će biti dioničar njegove firme, dok je nakon toga bio sporazum da će ga se obeštetiti davanjem zemljišta i to 3% od zemljišta.

6. Iz iskaza zastupnika po zakonu tuženika ad.1,ad.2 i ad.3 HI.proizlazi da između njega i CI nije postojao nikakav poslovni odnos jer da je on bio njegov zaposlenik i prijatelj iz djetinjstva, a za njegov angažman u predmetnom projektu da je dobivao plaću. Iskazuje da OI nije bio konzultant, nije bio prisutan na niti jednom važnom sastanku, a kao što je sam iskazao bio je nosilac makete i brošura u Parizu u avionu kako je iskazao. Svi događaji o kojima je iskazivao bili su u 2008 i 2009 godini kada je isti bio moj zaposlenik ali on nije bio zaposlenik ovdje tuženika već u drugim društvima i to Profectus d.o.o. i Vila Nečujam koji su radili na sasvim drugim projektima. Iskazuje da oni nikada nisu niti pričali niti razgovarali, a kamoli nešto potpisali na temu sporazuma o kojem je OI iskazivao i eventualnoj isplati 3% zemljišta odnosno o bilo kakvom sadržaju tog sporazumu. Isto tako da on nikada nije potvrdio ŽI da bi on imao bilo kakva prava na predmetnom projektu Tri sestrice, niti je tako nešto potvrdio u whatsapp poruci od 25.8.2020. Iskazuje da je ZI osoba sklona ogovaranju i pričanju neistina u javnosti iz kojeg razloga da isti više nije bio njegov zaposlenik i da nisu nastavili poslovnu suradnju kao poslodavac i kao zaposlenik što naglašava, a ne kao poslovni partneri, kako se ZI lažno predstavlja u društvu.

7. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu sa čl. 8. ZPP/14 sud je tužbene zahtjeve tužitelja ocijenio neosnovanima.

8. Ono što tužitelj primarno činjenično tvrdi, a vezano za postavljene tužbene zahtjeve, je to da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina iz izreke ove presude te da je vlasništvo stekao na temelju pravnog posla i to sklapanjem Sporazum o fiksnoj naknadi tužitelju u formi postotka otkupljenog zemljišta u visini od 3/100 dijela otkupljenih zemljišta.

9. Prema čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje u tekstu: Zakon o vlasništvu) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Prema čl. 115. st. 1. Zakona o vlasništvu na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom, dok je u st. 3. određeno da pravni posao kojemu je cilj stjecanje vlasništva nekretnine, da bi bio valjan, treba uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku. U čl. 119. Zakona o vlasništvu određeno je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom

8 .

predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drugačije.

10. Imajući u vidu citirane odredbe Zakona o vlasništvu da bi tužitelj stekao pravo vlasništva pravnim poslom na nekretnini trebao bi dokazati da je takav pravni posao (titulus) sklopljen, te da se dotadašnji vlasnik valjano očitovao da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja (klauzula intabulandi).

11. Tužitelj u ovom parničnom postupku nije dokazao da bi Sporazum o fiksnoj naknadi tužitelju u formi postotka otkupljenog zemljišta u visini od 3/100 dijela otkupljenih zemljišta ikada bio sklopljen. Dakle, tužitelj nije dokazao postojanje titulusa potrebnog za stjecanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama.

12. Naime, iz iskaza parničnih stranaka sud je izveo zaključak da Sporazum o fiksnoj naknadi tužitelju u formi postotka otkupljenog zemljišta u visini od 3/100 dijela otkupljenih zemljišta nije sklopljen među parničnim strankama (pravnog prednika tužitelja ŽI i tuženika) odnosno da isti ne postoji.

13. Tako iz iskaza tužitelja proizlazi činjenice da je prethodno navedeni Sporazum ostao kod AI, da ga nisu odnijeli na ovjeru javnom bilježniku, da se ne može izjasniti kada su sklopili taj sporazum jer da njegovo sklapanje ne može ni sa čim povezati, uz nagađanje da je to moglo biti prije pet godina odnosno prije tri godine, da se ne može izjasniti o vrijednosnom ekvivalentu, da je pristao da Sporazum o ostane kod AI iz razloga što da on ljudima vjeruje, da je taj ugovor sastavio AI i isti da ima dvije stranice, da su ga potpisali i on i AI, da nije ovjeren niti bilo kojim štambiljem, a on da nije imao štambilj, da je pročitao ugovor koji je potpisao ali da nam neće reći što u njemu piše, kako je pružao konzultanske usluge, ali da iste on nije pružao kao fizička osoba već kao firma, a kada ga je sud upitao o kojoj se firmi radi rekao je da je to poslovna tajna što on radi u drugim firmama. Ovakvo postupanje ŽI sud nikako ne može prihvatiti kao postupanje savijesnog i odgovonog gospodartstvenika, a pošto se radi o osobi koja je sposobna osnovati i zastupati trgovačko društvo tužitelja, jer je to i učinio, to ovaj sud smatra da je iskaz istoga izmišljen i prilagođen namjeri uspjeha u tužbenom zahtjevu tužitelja.

14. Da je iskaz ŽI prethodno navedene kvalifikacije proizlazi i iz toga što se također dio njegovog iskaza ne slaže sa sadržajem Ugovora o prijenosu potraživanja na (l.s.86-90). Naime, iz točke 1. Ugovora o prijenosu potraživanja na (l.s.86-90) proizlazi da bi sadržaj Sporazuma o naknadi za realizaciju projekata bio; da su ovdje tuženici i AI JI dužni namiriti potraživanje koje se sastoji u prijenosu vlasništva na 3/100 dijela nekretnina koje predstavljaju obuhvat projekta Tri sestrice kao kompenzaciji za obavljeni posao u realizaciji projekta Tri sestrice ili ekvivalenta isplate u novcu u visini od 3% tržišne vrijednosti svih predmetnih nekretnina koje predstavljaju projekt Tri sestrice.

Međutim OI iskazuje drukčije, kada iskazuje: da je prvi dogovor s AI bio da će mu se dati cca 1000 kvadrata da se može napraviti kuća s bazenom i to da je bio prvi dogovor i pored toga da će imati posao kod njega odnosno da će biti dioničar njegove firme, dok je nakon toga bio sporazum da će ga se obeštetiti davanjem zemljišta i to 3% od zemljišta.

15. Iskaz zastupnika po zakonu tuženika RI je sasvim prihvatljiv, životan i poslovno logičan kada isti iskazuje da je OI bio njegov zaposlenik i prijatelj iz djetinjstva, a za njegov angažman u predmetnom projektu da je dobivao plaću. Da je dobivao plaću za svoj rad kod tuženika potvrđuje i OI u svom

9 .

iskazu, istina iskazuje o razdoblju od dvije godine ali sasvim dovoljno za izvesti zaključak o njegovom statusu zaposlenika kod tuženika.

16. U dokaznom postupku nije utvrđeno da bi postojao pravni posao titulus temeljem kojega bi pravni prednik tužitelja stekao pravo vlasništva na predmetnim

nekretninama, a takav pravni posao svakako je prema čl. 115. st. 3. Zakona o vlasništvu, da bi bio valjan, trebao uz ostale pretpostavke valjanosti biti u pisanom obliku.

17. Zbog svega valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na predmetnim nekretninama.

18. Vezano za zahtjev tužitelja da sud naloži tuženicima da tužitelju izdaju tabularnu ispravu valjanu za uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, koju će u suprotnom zamijeniti presuda ističe se da u postupku radi izdavanja tabularne isprave pasivno je legitimirana ona osoba koja se je ugovorom takvu ispravu obvezala dati. Tabularna izjava (izjava kojom uknjiženi vlasnik nekretnine prenosi pravo vlasništva na kupca i dopušta mu da izvrši u zemljišnoj knjizi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime) potrebna je kada je temelj stjecanja prava vlasništva pravni posao (čl. 115. st. 1. i čl. 119. st. 1. Zakona o vlasništvu).

19. Iz činjenica utvrđenih u dokaznom postupku, proizlazi da tuženici nisu s tužiteljem sklopili nikakav pravni posao temeljem kojega bi bili obvezni tužitelju izdati tabularnu izjavu.

20. Stoga ne postoji pravna osnova temeljem koje bi tužitelj mogao od tuženika zahtijevati izdavanje tabularne isprave odnosno tuženici u odnosu na takav tužbeni zahtjev nisu pasivno legitimirani.

21. Stoga je sud odlučio kao u točki I. izreke presude.

22. Iz razloga što je iz iskaza parničnih stranaka izveo zaključak da Sporazum o fiksnoj naknadi tužitelju u formi postotka otkupljenog zemljišta u visini od 3/100 dijela otkupljenih zemljišta nije sklopljen među parničnim strankama (odnosno pravnog prednika tužitelja OI i tuženika) to sud nije navedeni Sporazum tražio od tuženika niti je izveo preostale dokaze predložene od strane tužitelja i to na sasvim druge okolnosti od okolnosti postojanja predmetnog Sporazuma. Tako sud nije: saslušao djelatnika tuženika 1,2 i 4., izveo dokaz uvidom u spise K-1075/2013 i Kpo- Do-13/13 Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo i Općinski sud u Splitu, te Trgovački sud u Splitu P-140/2013, pribavio spis Financijske agencije, Regionalni centar Zagreb, Klasa:UP-I/110/07/13-01/4249, Ur.br:04-06-13-4249-15 od 20.08.2013.g., od tuženika zatražio izvatke iz poslovnih knjiga temeljem kojih se dokazuje postoje tražbine osigurane upisanim zalozima, proveo financijsko vještačenje svih upisanih hipoteka, saslušao svjedoka PI, pribavio spise sudskih postupaka koji su vođeni između tvrtki RI , te između RI i Erste banke dd, K- Trgovačkog suda u Splitu P-140/2013, zatražiti od svih tvrtki AI promet po računu iz 2008. godine, od Trgovačkog sud u Splitu zatražiti tužbu tužitelja Mistral Construction protiv tuženika Profectus Eko i Dubrovačke tri sestrice, niti je sud izveo dokaz saslušanjem predloženih svjedoka jer su predloženi na okolnost da je prednik tužitelja aktivno sudjelovao u realizaciji spomenutog projekta koja činjenica nije bitna u ovom postupku jer utvrđenje iste ne podrazumijeva sklapanje predmetnog Sporazuma, a isto tako je i s dokaznim prijedlogom saslušati svjedoke NI kao zaposlenika Erste banke, FI, TI i MI koji svi su zaposlenici Erste banke budući je

10 .

predložen na okolnost doprinosa tužitelja u realizaciji kreditnih linija Erste banke prema tuženicima.

23. U odnosu na zahtjev tužitelja za utvrđenjem ništetnosti Sporazuma o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava iz točke II. izreke tužbenog zahtjeva za istaknuti je da se razlog ništetnosti očituje u protivnosti ugovora Ustavu Republike Hrvatske i pojedinim prinudnim propisima ili moralu društva. Međutim nedvojbeno je da tužitelj nije ugovorna strana spornog ugovora, međutim, sukladno čl. 327. Zakona o obveznim odnosima ( "Narodne novine": 25/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje: ZOO) na ništetnost se može pozivati svaka zainteresirana osoba. Pod zainteresiranim osobama smatraju se ponajprije ugovaratelji, njihovi vjerovnici ali i svaki treći koji može imati interes na utvrđenje da je ugovor ništetan.

24. Prema mišljenju ovoga suda imajući u vidu čl.323. ZOO čak i u slučaju eventualnog utvrđenja ništetnosti ugovora i posljedica ništetnosti ovaj sud ne vidi u čemu bi ležao pravni interes tužitelja. Tužitelj u okolnostima kada je sud utvrdio da ne postoji valjana pravna osnova za stjecanje prava vlasništva (titulus) tužitelj nije pojasnio svoju pravnozaštitnu potrebu niti konkretizirao pravnu korist koja se ogleda u određenoj sferi njegovih prava.

25. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke presude.

26. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja prekinuti ovaj postupak do okončanja postupka po manifestacijskom zahtjevu ovdje tužitelja u postupku koji se započeo voditi kod Općinskog suda u Splitu (P-446/2025) po tužbi ovdje tužitelja kojim zahtjevom se nalaže ovdje tuženicima u roku od osam dana dostaviti ovdje tužitelju kao i ŽI iz [adresa] kao drugotuženiku sporazum sklopljen između ŽI i AI osobno i u svojstvu direktora i tuženika pod 1-4, kojim je u korist ŽI Muše utvrđena naknada za sudjelovanje u realizaciji projekta Tri sestrice u vidu prijenosa prava vlasništva na 3/100 dijela nekretnina koje su predmet i ovoga postupka. Navedeno iz razloga što je u ovom postupku utvrđeno da sporazum iz prethodno navedenog manifestacijskog zahtjeva tužitelja ne postoji. Iz navedenog razloga sud nije izvodio dokaz uvidom u spis Općinskog suda u Splitu po spomenutom manifestacijskom zahtjevu (kojeg je tužitelj na pripremnom ročištu specificirao kao predmet posl.br. P-30/2025, a u podnesku predanom sudu 26. veljače 2025. godine ispravio oznaku posl. br. tog spisa u oznaku P-446/2025).

27. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja prekinuti ovaj postupak iz razloga što je nad tuženikom pod 2 otvoren predstečajni postupak budući je odredbom čl. 68. Stečajnog zakona (NN 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24, dalje u tekstu SZ) propisano da danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid parničnih i arbitražnih postupaka, kao i zabrana pokretanja novih parničnih i arbitražnih postupaka protiv dužnika ali samo u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe, o kojoj tražbini se ne radi u predmetnom parničnom postupku.

28. Stoga je odlučeno kao u izreci rješenja.

U Dubrovniku, dana 16. svibnja 2025.

S u d a c :

Anka Muhoberac

11 .

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu odnosno od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude na ročištu za objavu za stranku koja je pristupila na ročište za objavu, pozivom na gornji poslovni broj spisa. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Dubrovniku, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka.

DN-a:

- punomoćniku tužitelja,

- punomoćnici tuženika.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu