Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
Psp-9/2023-32
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari I. tužiteljice OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužitelja BF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Darku Šuperu, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Darko Šuper, Iva Kovačev Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Petrović u Osijeku, protiv tuženog UF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Damiru Ratkoviću, odvjetniku u Osijeku, radi uznemiravanja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 23. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika parničnih stranaka, 16. svibnja 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je raniji tužbeni zahtjev I. tužiteljice OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tužitelja BF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], a koji glasi:
„Tuženik UF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je otkloniti krov sa terase stana u prizemlju označenog kao stan A koji se krov nalazi neposredno ispod loggie stana u suvlasništvu tužitelja OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ZF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], označen kao stan B na prvom katu stambene zgrade u [adresa], te prestati uznemiravati tužitelje OF i ZF, prepravkom svoga posebnog dijela stana u korištenju njihovog stana na katu, u roku od 15 dana, a protekom kojeg roka ukoliko tuženik ne ukloni navedeni krov, ovlašćuju se tužitelji izvršiti potrebne radove uklanjanja krova po trećoj osobi, na račun tuženika,
bio osnovan do trenutka u kojem je tuženik uklonio raniji krov sa svoje terase i postavio novi, sada postojeći na samostalnim nosivim stupovima, bijele boje.“.
II. Nalaže se tuženom UF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknaditi I. tužiteljici OF i II. tužitelju BF parnični trošak u iznosu od 2.293,09 EUR (dvijetisućedvijestodevedesettrieuradevetcenti), u roku od 15 dana.
III. Djelomično se odbija zahtjev I. tužiteljice OF i II. tužitelja BF za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 1.041,82 EUR (tisućučetrdesetjedaneurosamdesetdvacenta), kao neosnovan.
IV. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženog UF za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 2.151,53 EUR (dvijetisućestopedesetjedaneurpedesettricenta), kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelji su u tužbi naveli kako su suvlasnici svaki u 1/2 dijela na stanu, kao posebnom dijelu stambene zgrade u [adresa] i to 6. suvlasničkog dijela: 3339/10000 etažno vlasništvo (E-2), u naravi stan B koji se nalazi na 1. katu stambene zgrade, a sastoji se od: dnevnog boravka s blagovaonicom i kuhinjom, hodnika, degažmana, kupaonice, wc-a, spavaće sobe, spavaće sobe, spavaće sobe i loggie, ukupne korisne površine 109,49 m2, te sporednog dijela u prizemlju koji se sastoji od parkirnog mjesta PM2, površine 11,50 m2,sve upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je susjed tužitelja i vlasnik stana, kao posebnog dijela stambene zgrade u [adresa] i to 5. Suvlasničkog dijela: 3322/10000 Etažno vlasništvo (E-1), u naravi stan A koji se nalazi u prizemlju stambene zgrade, a sastoji se od: dnevnog boravka s blagovaonicom i kuhinjom, hodnika, degažmana, kupaonice, wc-a, spavaće sobe, spavaće sobe i spavaće sobe, ukupne korisne površine 108,90 m2, te sporednog dijela u prizemlju koji se sastoji od pomoćnog objekta - ostave P1 površine 16,05 m2, parkirnog mjesta PM1 površine 11,50 m2, terase T površine 26,58 m2 i kućnog vrta KV površine 215,00 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Stanovi parničnih stranaka kao susjeda nalaze se u predmetnoj zgradi položeni u prostoru na način da se stan tužitelja nalazi na 1. katu, a ispod njihovog stana nalazi se stan tuženika, kao i njegova terasa i kućni vrt. Tuženik je u namjeri prenamjene svog stana odnosno terase T površine 26,58 m2, nakon useljenja izveo građevinski zahvat postavljanjem nosivih stupova, te limenog krova na istima neposredno ispod loggie stana tužitelja, za koji zahvat nije tražio odobrenje nadležnog tijela upravne vlasti, a niti je tražio niti dobio odobrenje ostalih suvlasnika stambene zgrade pa time niti odobrenje tužitelja za zatvaranje predmetne otvorene terase i prenamjenu postavljanjem krova ispod stana tužitelja. Navedenu prenamjenu i zatvaranje terase izvršio je građevinskim radovima kojima je iznad prethodno postavljenih stupova postavljenih u pod terase izgradio krov (metalni) koji je učvrstio bušenjem u fasadu zgrade te neposredno ispod loggie tužitelja pri čemu je koristio i dio ograde loggie tužitelja. Navedenim građenjem i zatvaranjem terase svoga stana, tuženik je uznemirio vlasništvo tužitelja, s obzirom da je s jedne strane znatno otežao predviđeno dotadašnje, a i buduće korištenje njihovog stana odnosno loggie budući da se metalni krov ljeti enormno zagrijava te isijava toplinu koja istovremeno enormno podiže temperaturu na loggie, zbog kojeg isijavanja tužitelji kao suvlasnici stana na prvom katu nisu u mogućnosti koristiti svoju loggiu. Pored tog izvođenjem navedenih radova došlo je do narušavanja izgleda zgrade, a oštećena je i fasada zgrade u zajedničkom vlasništvu svih suvlasnika kao i ograda loggie stana tužitelja bušenjem u ogradu iste radi učvršćivanja krova, u namjeri da bi se stabilizirao i postavio krov terase. Tužitelji su se prije pokretanja ovog postupka, budući je zatvaranje terase izvršeno znatno ranije, nekoliko puta usmeno obraćali tuženiku sa zahtjevom za uklanjanjem iste pa kako isto nije dalo rezultata, putem odvjetnika obratili su se i podneskom od 4. svibnja 2023. zahtijevajući od tuženika da prestane s uznemiravanjem njihovog prava vlasništva. Međutim tuženik nije postupio po zahtjevu za uklanjanje krova, već se samo kratko e-mailom obratio putem punomoćnika ističući da je postavio elemenata krova iznad svoje terase, a u cilju postavljanja sunčevih električnih panela za koje po mišljenju tuženika nije potrebno pribaviti dozvolu upravne vlasti ili posebnu suglasnosti suvlasnika. Tužitelji predlažu sudu da temeljem članka 67. u vezi članka 82. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donese presudu jer smatraju da tuženik nije mogao izvršiti prepravke stana(terase), niti koristiti zajedničku fasadu za izvođenje radova na postavljanju krova svoje terase, kao niti ogradu njihove loggie.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Netočno je da bi tuženik svojim dopuštenim građenjem na svojoj nekretnini uzrokovao bilo kakvo smetanje vlasništva tužitelja. Sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama, upravo je Zakonodavac dopustio izvođenje određenih radova bez ishođenja valjane građevinske i uporabne dozvole, te je tuženik iskoristio svoje pravo radi zaštite svoje imovine, i na taj način spriječio nastanak štete na svojem dijelu nekretnine. Sviđa li se takvo postupanje sviđa tužiteljima ili ne, nije od pravnog značaja, obzirom da na taj način niti koji drugi način ne uznemirava pravo vlasništva svojih susjeda, ovdje tužitelja. Uzrokuje li takvo postupanje uzrokuje kakav drugi pogled s balkona tužitelja, tuženika ne obvezuje da prestane s građevinskim radovima, budući su isti dopušteni pozitivnim propisima. Tužitelji su se neovlašteno penjali na krov građevine u vlasništvu tuženika i na taj način pribavljali dokaze smjerajući pokretati sve moguće postupke ispred nadležnih upravnih tijela radi onemogućavanja tuženika u ostvarenju njegovih prava. Tuženiku za izgradnju predmetne nadstrešnice nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu i glavni projekt na građevnoj čestici postojeće zgrade, te na to upravo radi svrhe propisa, tužitelji nemaju nikakav utjecaj.
2.1. Svojim podneskom od 11. prosinca 2023. tužitelji su povukli tužbu u dijelu u kojem se traži uklanjanje krova terase tuženika i s obzirom da je tuženik postupio po zahtjevu tužitelja i otklonio uznemiravanje, da se isto utvrdi sudskom odlukom, pa stoga preinačava tužbeni zahtjev na tužbu za utvrđenje, da je tužbeni zahtjev bio osnovan u trenutku podnošenja predmetne tužbe. Ovaj sud je stoga, iako se tuženik protivio navedenoj preinaci tužbe, donio na pripremnom ročištu održanom 4. rujna 2024. rješenje kojim dopušta preinaku tužbe tužitelja u ovome postupku. Naime, tužitelju kojemu je tuženik tijekom postupka u cijelosti udovoljio kondemnatornom tužbenom zahtjevu više nema pravni interes za kondemnatornu pravnu zaštitu, ali može preinakom tužbe zahtijevati deklaratornu zaštitu ako to opravdava značenje nastalih posljedica na tužiteljev pravni odnos s tuženikom (tako u svojoj odluci i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u predmetu broj Pž-2912/04 od 5. travnja 2007.), a koja situacija je primjenjiva i u ovome postupku. Pa tako valja naglasiti kako je svrha ovakve preinačene tužbe da se dobije presuda kojom se tužitelji ubuduće osiguravaju od povrede svojih prava ili pravnih interesa (tako u svojoj odluci i Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu broj Rev-1623/15 od 11. ožujka 2020., Županijski sud u Zagrebu u predmetima broj Gž-1156/21 od 29. lipnja 2021. i Gž-4320/19 od 21.4.2021.).
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao cjelokupnu materijalnu dokumentaciju koja prilježe spisu i to u izvatke iz zemljišnih knjiga (stranice 5-10 spisa), fotografije (stranice 11-25 spisa, stranice 32-38 spisa, stranice 53-57 spisa), dopis tužitelja od 4. svibnja 2023. (stranice 26-28 spisa), e-mail (stranica 29 spisa), rješenje Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek od 24. studenog 2023. (stranice 62- 63 spisa). Saslušani su I. i II. tužitelji, te tuženik. Provedeno je građevinsko vještačenje po vještaku Draženu Krajlahu, mag.ing.aedif., čiji nalaz i mišljenje od 15. studenog 2024. (stranice 88-109 spisa) je sud pročitao, kao što je i na raspravi saslušao navedenog vještaka.
4. Predmet spora je utvrđenje da je prvotni tužbeni zahtjev koji glasi da je tuženik dužan ukloniti krov sa terase i koji krov se nalazio neposredno ispod loggie stana u suvlasništvu tužitelja, te prestati uznemiravati tužitelje, bio osnovan do trenutka u kojemu je tuženik uklonio raniji krov sa svoje terase i postavio novi, sada postojeći, bijele boje.
5. U postupku nije sporno da je tuženik izveo građevinski zahvat postavljanjem iznosivih stupova, te limenog krova neposredno ispod loggie stana tužitelja. Isto tako, nije sporno da je tuženik uklonio krov terase tuženika te postavio novi sada postojeći na samostojećim stupovima bijele boje.
6. Među strankama je sporno je li tuženik samostalno mogao izvoditi radove na terasi, odnosno jesu li isti napravljeni sukladno pravilima struke, kao i je li napravljena prenamjena terase otežavala dotadašnje korištenje tuženikovog stana, odnosno loggie.
7. Radi utvrđenja spornih činjenica, na raspravi je saslušana I. tužiteljica OF koja je iskazala kako je predmetni krov postavljen u razini lođe 2018. godine, međutim kako su bili prijatelji, usmeno su se pokušavali dogovoriti oko izmještanja, odnosno na koji način bi bilo najbolje riješiti problem krova. Nadalje, ističe kako zajedno s II. tužiteljem živi u stanu koji se nalazi iznad tuženika, a navedeni krov je postavljen na način da im isti isijava jako toplinu na lođi, a koja je najveća pa čak i nekada neizdrživa u ljetnim mjesecima. Nadalje, iskazuje kako je toplina bila prisutna tijekom cijele godine, međutim u ljetnim mjesecima je bilo najintenzivnije. Navedeni krov je zamijenjen u ljetnim mjesecima 2023. godine, te sada nemaju problema s isijavanjem topline krova. Ističe kako je prvotni krov bio crne boje, a sadašnji je bijele boje, te je isti prije bio površine 27,5 m2. Iskazuje kako je taj isti krov uklonjen nakon što je tu naložio Državni inspektorat, budući da nastamba nije imala građevinsku dozvolu. Mjerila je temperaturu u svom stanu gdje je bila utvrđena temperatura od 25C, a ističe kako je sama mjerila prisutnost temperature direktno na limu, te je tamo temperatura bila 95C. Nadalje, ističe kako nije mjerila temperaturu unutar same lođe. Nadalje, na poseban upit ističe kako nije mjerila temperaturu unutar lođe budući da ista nije inspektor, već ju je samo zanima kolika je temperatura samog krova, te je iz tog razloga i mjerila samo temperaturu krova. Nije mjerila temperaturu na lođi već samo na krovu, a budući da je imala problema s toplinom unutar same lođe pa ju je zanimalo kolika je toplina samog krova. Nadalje, ističe kako ona zna očitati temperaturu, a budući da to čini stalno u svom stanu.
8. Saslušan na raspravi, II. tužitelj BF iskazao je kako živi s I. tužiteljicom u stanu u [adresa] i to na 1. katu, da je ispod njega u stanu ispod tuženik, te je isti 2018. godine postavio krov s crnim limom u razini lođe prilikom kojeg postavljanja je bila oštećena i naša ograda. Nadalje, iskazuje kako krov radi efekt staklenika te da im je zbog toga onemogućio korištenje lođe i to tijekom cijele godine budući da je istu zagrijavao. Posebno je bilo istaknuto u ljetnim mjesecima. Nadalje, ističe kako su se pokušali i usmeno dogovoriti da bi se krov izmjestio ili zamijenio, međutim dogovora nije bilo s tuženikom. Nadalje, ističe kako je navedeni krov izmijenjen u ljetnim mjesecima 2023. godine, a iz razloga jer je to naložila građevinska inspekcija budući da isti nije napravljen sukladno građevinskim standardima. Trenutni krov je bijele boje, te sada uredno se može i lođa koristiti. Iskazuje kako je raniji krov bio 27,5 m2, a to zna iz razloga jer je iste te površine terasa tuženika, te je to utvrdio uvidom u zemljišne knjige. Pokušavao se s tuženikom dogovoriti oko izmjene krova, međutim navedeni dogovor nije bio moguće postignuti, a budući da je tuženik htio postaviti solarne panele na krov.
9. Saslušan na raspravi, tuženi UF iskazao je živi u [adresa] u prizemlju, te da iznad njega u stanu žive tužitelji. Ističe kako se uselio 2018. godine u zgradu, te da je to bilo početkom godine, nakon čega je postavio samostojeći nadstrešnicu uz pomoć oca i prijatelja, a krov mu je postavio limar ispod razine lođe. Krov je postavio u crnoj boji, a postavio ga je iz razloga jer se on nalazi u prizemlju te mu kisne terasa i on nema lođu. Nadalje, ističe kako su se tužitelji uselili nakon njega i nakon što je bio postavljen krov u jesenskim mjesecima 2018. godine. Potom ističe kako su prvotno spominjali kako navedeni krov nije estetsku prihvatljiv, a tek nakon toga pretpostavlja da im je bilo toplije, u ljetnim mjesecima su spominjali i drugi razlog zašto žele da se to ukloni, a koji se odnosi na vrućine. Pokušali su se nadalje dogovoriti oko zamjene krova, međutim prijedlozi tužitelja o načinu zamjene krova mu nisu bili prihvatljivi. Nadalje, iskazuje kako je krov bio 26,58 m2, te ga je uklonio budući je isti površinom veći od 20 m2, a to je učinio zbog toga što mu je bio državni inspektorat i tako mu je naložio. Iskazuje kako krov nije izmijenio zbog boje već samo zbog površine, te je sada novi postavljen u skladu s nalogom državnog inspektorata. Nadalje, ističe kako se nigdje nije ni spominjala visina krova, navedenu zamjenu krova je izvršio u listopadu 2023. godine. Prilikom korištenja svoje terase od 2018. godine pa do danas, preko ljeta je bilo vruće pa ju skoro nije bilo moguće niti koristiti, međutim isto je stavio zbog sjenila jer je tada stan bio u hladu, a i pomagala mu je oko oborina. Ističe kako je to iz razloga jer se terasa nalazila na južnoj strani, te da je temperaturu u ljetnim mjesecima na samoj terasi sigurno bila dvostruko veća. Sadašnja temperatura je još i viša s novom terasom budući da je ista niže postavljena na svega visini od 2m, a ja sam visok 190cm. Razlog postavljanja prvotne terase je bio onaj kako je i iskazao, odnosno zato što isti nema lođu i prvenstveno zbog zaštite od kiše. Nadalje, iskazuje kako je na samoj terasi postavio jedan probni panel, a isti mu je trebao koristiti za rasvjetu dvorišta. Nadalje, ističe kako je postavio jedan samostojeći panel za koji nije potrebna nikakva dodatna dozvola.
10. Iz provedenog građevinskog vještačenja po vještaku Draženu Krajlahu, mag.ing.aedif. proizlazi kako je zatečena nadstrešnica pri očevidu od 11.11.2024. površinom ispod 20m2, te je izvedena u skladu građevinskih propisa, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Utjecaj nadstrešnice na stan na 2. katu i pripadajuću mu loggiu u vlasništvu tužitelja, ne postoji u građevinskom pogledu. Utjecaj nadstrešnice u pogledu povećanog isijavanja topline nije u domeni građevinskog vještačenja i spada u domenu termodinamike. Prema Rješenju o obustavi postupka Državnog inspektorata, Službe građevinske inspekcije, uklonjena nadstrešnica je bila veličine 4,00 x 6,65 m, tlocrta 26,58m2. Obzirom da je površina nadstrešnice bila veća od maksimalno propisanih 20m2, ista nije bila izgrađena prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te je za istu trebala građevinska dozvola. Zbog nepostojanja građevinske dozvole, građevinska inspekcija je donijela rješenje o uklanjanju iste, a vlasnik je nadstrešnicu i uklonio. Nadstrešnica je u zoni krovišta bila povezana sa fasadom, koja je zajednička za sva tri stana zgrade. Zbog isijavanja visoke temperature crnog krova, koji se nalazio na južnoj strani zgrade ispred loggie, sigurno je znatno bila povećana temperatura u prostoru loggie u odnosu na okolnu temperaturu zraka.
11. Saslušan na raspravi, vještak Dražen Krajlah, mag.ing.aedif., naveo je kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 15. studenog 2024., te nije imao ništa drugo za dodati.
11.1. Na upit punomoćnika tužitelja ima li postojeća nadstrešnica ima utjecaja na korištenje lođe tužitelja, vještak je odgovorio kako ima pozitivni utjecaj, odnosno benefit za korisnika stana u prizemlju obzirom da pravi hladovinu na lođi i štiti ju od oborina, a kakav utjecaj ima na korištenje stana iznad, ne može reći. Nadstrešnica je u skladu s građevinskim propisima, što je u stvari u domeni građevinskog vještaka.
12. Iz izvadaka iz zemljišnih knjiga (stranice 5-10 spisa) proizlazi kako je upisano etažno vlasništvo s određenim omjerima, gdje je tuženik upisan za etažno vlasništvo (E-1) stana A koji se nalazi u prizemlju, a tužitelji upisani za etažno vlasništvo (E-2) stana B koji se nalazi na 1. katu i to u odnosu na suvlasnički dio etaže u po ½ dijela.
13. Iz fotografija (stranice 11-25 spisa) proizlazi kako je iz stana na 1. katu u vlasništvu tužitelja vidljivo postavljen krov, tamnije, crne boje, a koji krov se proteže na terasu u vlasništvu tuženika. Iz fotografija (stranice 32-38 spisa) proizlazi kako je na predmetni krov postavljen solarni panel.
13.1. Iz fotografija (stranice 53-57 spisa) proizlazi kako je prvotno uklonjen predmetni krov, a potom postavljen drugi, svijetlije, bijele boje.
14. Iz dopisa tužitelja od 4. svibnja 2023. (stranice 26-28 spisa) proizlazi kako su se isti obratili tuženiku s obzirom da su tuženika više puta usmeno pozivali da ukloni navedeni krov, odnosno da prestane s prenamjenom svog stana posebnog dijela stambene zgrade u [adresa], koja onemogućava njihovo uobičajeno korištenje njihovog stana, pozvali su tuženika da se u roku od osam dana očituje o spremnosti da postavi ranije stanje, odnosno ukloni navedeni krov i popravi zajedničku fasadu zgrade i ogradu lođe stana tužitelja, sve kako bi se izbjegao sudski postupak u kojem bi tužitelji morali ostvarivati vlasnička prava i štiti svoje vlasništvo uznemiravanjem poduzetim radovima vezanim uz promjenu stanja tuženikovog stana.
15. Iz e-maila (stranica 29 spisa) proizlazi kako je punomoćnik tuženika naveo da je tuženik postavio elemente krova iznad svoje terase radi postavljanja sunčevih električnih panela, čije postavljanje je dopušteno sukladno članku 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, temeljem kojeg propisa je stranka u mogućnosti bez izdavanja bilo kakve građevinske dozvole ili posebne suglasnosti postaviti sustav sunčanih kolektora, odnosno fotonaponskih modula u svrhu proizvodnje toplinske, odnosno električne energije bez mogućnosti predaje u mrežu. Obzirom da postupanje tuženika u skladu s propisom, tužitelji moraju trpjeti takvo stanje bez obzira što smatraju da tuženik postupka samovlasno.
16. Iz rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek od 24. studenog 2023. (stranice 62-63 spisa) proizlazi kako je obustavljen postupak klasa: UP/I-362-02/23- 02/716, uklanjanja dograđenog dijela stambene građevine: nadstrešnice tlocrtne površine 26,58 m2, izgrađene bez građevinske dozvole iznad postojeće terase u prizemlju na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u [adresa], jer je 22.11.2023. utvrđeno da je prestala obveza iz rješenja. Iz obrazloženja istoga proizlazi kako je navedeno rješenje donijeto jer je tuženik postupio po rješenju građevinske inspekcije i uklonio drvenu nadstrešnicu, te je postavljena druga koje je izvedena i usklađena s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17., 34/18., 36/19. i 31/20. -dalje u tekstu: Pravilnik).
17. Tužbeni zahtjev I. i II. tužitelja osnovan je u cijelosti.
18. U ovom postupku utvrđeno je sljedeće:
- da su tužitelji vlasnici stana na 1. katu u [adresa]
- da je tuženik vlasnik stana koji se nalazi u prizemlju u [adresa]
- da je tuženik postavio nosive stupove i limeni krov ispod loggie stana tužitelja
- da je postavljanje limenog krova izvršeno bez građevinske dozvole
- da je isto naknadno uklonjen, po nalogu službe građevinske inspekcije
- da je postavljen novi krov, na samostalnim stupovima odvojeno od fasade i niže ispod loggie tužitelja
- da je novi krov izveden u skladu s građevinskim propisima, odnosno Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima
19. Člankom 167. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. -dalje u tekstu: ZV) propisano je ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, stavkom 2 je propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari, ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. Člankom 85. stavkom 1. ZV je propisano cijelom nekretninom na kojoj je na jednom ili više suvlasničkih dijelova osnovano vlasništvo određenog posebnog dijela upravljaju suvlasnici po općim pravilima o upravljanju suvlasničkom stvari, ako ovim Zakonom nije što drugo određeno. Člankom 87. stavkom 1. ZV propisano je osim za one poslove koji se i inače smatraju izvanrednim poslovima, za donošenje odluke o poduzimanju poboljšice zajedničkih dijelova i uređaja nekretnine potreban je pristanak svih suvlasnika nekretnine.
20. Tako je ovaj sud, radi utvrđenja činjenica u ovome postupku, saslušao tuženog koji je naveo kako se uselio 2018., kada je postavio samostojeću nadstrešnicu, a krov mu je postavio limar ispod razine lođe, u crnoj boji. Ističe i kako mu je bilo poznato da su se tužitelji žalili na krov, kao i da su u ljetnim mjesecima spominjali da se isti i zbog vrućine ukloni, te kada se pokušao dogovoriti s tužiteljima za zamjenu njemu isti načini nisu bili prihvatljivi, dok je predmetni krov zamijenio zbog površine, u skladu s nalogom državnog inspektorata, a sve je to napravio u listopadu 2023. Ovome sudu navedeni navodi tuženika nisu prihvatljivi, naime, u situaciji kada zna da tužiteljima kroz duže razdoblje, a pogotovo u ljetnim mjesecima smeta krov isti nije ništa učinio povodom toga jer mu je to bilo neprihvatljivo. Ovaj sud nadalje napominje kako cijeli postupak nije pokrenut samo zato što je krov bio crne boje (zbog visokih zagrijavanja), već baš iz razloga da isti nije postavljen na način da je tražio odobrenje ostalih suvlasnika zgrade, a niti odobrenje tijela upravne vlasti, te da je pri postavljanju istoga koristio i dio ograde loggie tužitelja.
21. Da bi utvrdio navedenu činjenicu ovaj sud je izveo dokaz vještačenja po vještaku građevinske struke, pa stoga navod tuženika kako izvođenje navedenog vještačenja nije bilo potrebno, pozivajući se na načelo ekonomičnosti postupka, ovaj sud naglašava kako je upravo tuženik tijekom postupka osporavao činjenicu da je isti uklonio samo zbog 2m2 razlike krova, a ne zbog toga da je isti uklonio jer ista nije bila u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Sud je stoga izveo i predloženi dokaz vještačenja po vještaku građevinske struke, a temeljem kojeg vještačenja je utvrdio kako nadstrešnica koja je uklonjena nije bila izgrađena prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te je za istu trebala građevinska dozvola, a koju tuženik nije imao. U odnosu na crni limeni krov je naveo kako je zbog isijavanja visoke temperature crnog krova sigurno znatno bila povećana temperatura u prostoru loggie tužitelja. Stoga je sud utvrdio navedenim vještačenjem navod iz tužbe kako za navedeni zahvat (postavljanje crne limene nadstrešnice) nije tražio tuženik odobrenje nadležnog tijela upravne vlasti.
22. Treba istaknuti kako stoga za razrješenje ovog spora nije od presudne važnosti na koliko stupnjeva se zagrijavao krov, odnosno isti podizao enormno temperaturu na loggi, budući da je ovaj sud utvrdio kako je već samim postavljanjem crnog limenog krova, na opisani način, bez pribavljene suglasnosti preostalih suvlasnika i bez građevinske dozvole, a koju je isti bio u obvezi i pribaviti za postavljanje predmetne nadstrešnice, već samo te utvrđene činjenice su dovoljne ovome sudu kako bi se moglo utvrditi da je tuženik uznemiravao tužitelje u izvršavanju njihovih ovlasti u pogledu vlasništva stana. Stoga u odnosu na zagrijavanje crnog limenog krova koji je bio prvotno postavljen nije od utjecaja je li tamo bila temperatura i 95C, kako to iskazuje I. tužiteljica OF ili je ona bila niža, budući da navedeno nije dokazano u ovome postupku, s time da se nikako ne može zanemariti činjenica da je sudski vještak Dražen Krajlah u svome nalazu i mišljenju naveo kako je sigurno bila znatno povećana temperatura u prostoru loggie.
23. Stoga je ovaj sud za utvrđenje da je tuženik bespravno uznemiravao vlasnike, ovdje tužitelje, sukladno članku 167. stavku 1. ZV-a, utvrdio vještačenjem po sudskom vještaku Draženu Krajlahu, te uvidom u rješenje izdano od strane Državnog inspektorata, područni ured Osijek (list 62-63 spisa), a koji je naveo kako je za spornu limenu nadstrešnicu crne boje bila potrebna građevinska dozvola, da je ista bila postavljena u zoni krovišta povezana s fasadom, a koja je zajednička za sva tri stana zgrade (list 103 spisa). Stoga tuženik nikako nije mogao na zajedničkim dijelovima zgrade samostalno, bez ovlasti svih suvlasnika nekretnine (članak 87. stavak 1. ZV- a). Ovaj sud je također i zaključio, a budući da je sam tuženik iskazao kako mu je temperatura na sadašnje postavljenoj terasi još i viša jer je ista na svega 2 metra visine (a on je visok 1,9m), kako je ranija nadstrešnica i bila postavljena u većoj visini nego trenutno postavljena nadstrešica, a to sve iz razloga jer je to tako odgovaralo tuženiku, a za koje dopuštenje nije niti tražio tužitelje, odnosno sve suvlasnike stambene zgrade.
24. U odnosno na postavljene solarne panele na raniju limenu nadstrešnicu crne boje valja istaknuti kako navedeno nije od utjecaja da li je tuženik na istu mogao ili trebao postavljati solarne panele, budući da navedeno nije niti predmet ovoga spora, a također ničim nije dokazano zašto bi postavljanje solarnog panela na nadstrešnicu u odnosu na nadstrešnicu koja nema solarni panel bilo drugačije, odnosno u kojem se to vidu tada ogleda uznemiravanje.
25. Uz sve navedeno treba također istaknuti kako se tuženik u odgovoru na tužbu očitovao na način da za izgradnju predmetne limene nadstrešnice crne boje nije bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu budući da isto nije potrebno sukladno Pravilniku o jednostavnim građevinama, valja istaknuti kako isti navod nije točan, već upravo suprotno, a baš navedena činjenica se utvrdila provedbom predmetnog vještačenja.
26. Uzimajući u obzir sve naprijed navedeno, valjalo je stoga iz gore obrazloženih razloga usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja, te odlučiti kao u točci I. izreke ove presude.
27. U odnosu na navod tuženika kako su tužitelji bespravno ustali tužbom valja istaknuti kako navedeni navod tuženika nije pravilan. Naime, tuženik baš tijekom cijelog postupka iskazuje kako ne mora ishoditi dozvolu za postavljanje limene nadstrešnice crne boje, a koja činjenica je upravo suprotno dokazana, te je upravo i samo postupanje tuženika dovelo do pokretanje predmetnog postupka, budući da je i isti i prije podnošenja tužbe odbio promijeniti postojeće stanje, a također je i sam iskazao na raspravi kako su ga tužitelji tražili da se navedeni problem riješi, što je tuženi, u konačnici i odbio, odnosno prijedlozi zamjene mu nisu bili prihvatljivi.
28. Nadalje prigovor tuženika kako je samo postupio jer mu je tako bilo naloženo u upravnom postupku, a ne zbog ovog pokrenutog sudskog postupka, ovome sudu je neprihvatljiv. Naime, tuženici su i sami pokrenuli inspekcijski postupak, a navedeno je vidljivo iz priložene obavijesti službe građevinske inspekcije (list 47 spisa) gdje je utvrđeno i naloženo tuženiku da izvrši uklanjanje nadstrešnice, a također su pokrenuli i ovaj parnični postupak, budući da je uklanjanje nadstrešnice odbio izvršiti tuženik. Stoga bez činjenice da su tužitelji pokretali navedene postupke tuženik bi ih cijelo vrijeme uznemiravao, pa su stoga imali i interes pokrenuti i to kako ovaj, tako i druge postupke, a sve u svrhu zaštite svojih vlasničkih prava.
29. Naposljetku ovaj sud napominje kako navod tuženika da parnične stranke nisu ni u kakvom vlasničkom ili suvlasničkom odnosu ovome sud nije prihvatljiv. Naime, parnične stranke i jesu u posebno suvlasničkom odnosu, na način kako je to propisano odredbama glave IV. ZV-a koje se odnose na vlasništvo posebnih dijelova zgrade i u kojim odredbama je posebno propisano suvlasništvo cijele nekretnine i vlasništvo posebnog dijela zgrade (etažnog vlasništva), a koje je primjenjivo na konkretan slučaj. Stoga navod tuženika da isti nisu u nikakvoj suvlasničkoj zajednici ovome sudu nije prihvatljiv.
30. Odluka o trošku temelji se na članku 154. stavku 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.), naloženo je tuženiku naknaditi trošak I. i II. tužiteljima prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23. - u daljnjem tekstu: Tarifa) i to za sastav tužbe prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife u visini od 100 bodova, za sastave obrazloženih podnesaka od 11.12.2023., 22.4.2024. i 19.12.2024. (kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka), prema Tbr. 8. toč. 1. Tarife u visini od po 100 bodova, potom za zastupanje na ročištima od 4.9.2024., 9.10.2024. i 23.4.2025. sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife za svako u visini od po 100 bodova, te za pristup ročištu za objavu odluke u visini od 50 bodova sukladno Tbr. 9. toč. 3 Tarife, a što s obzirom na vrijednost boda i visinu poreza na dodanu vrijednost iznosi 1.875,00 eura. Tužiteljima je priznat i trošak za provedeno vještačenje u iznosu od 364,99 EUR, te trošak sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od po 26,55 eura. Tužiteljima je stoga priznata naknada troška ovog postupka u iznosu od 2.293,09 eura, te je stoga odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.
31. Tužitelji su djelomično odbijeni sa zahtjevom za naknadu troškova sastava opomene u iznosu od 125,00 eura, budući da tužitelji nisu prije donošenja tužbe morali podnijeti opomenu pred tužbu, pa ista nije bila potrebna za vođenje ovog postupka, nadalje su tužitelji odbijeni za sastav podneska od 16.6.2023. u iznosu od 250,00 eura, budući da je navedeni podnesak dostavljen u spis nakon podnijete tužbe, te prije nego što je ista poslana na odgovor, a istim podneskom samo obavještava ovaj sud kako je nakon pokrenutog postupka postavljen solarni panel, koji, po mišljenju ovoga suda, nije od utjecaja na donošenje ove odluke, niti je činjenicu postavljenja istog panela bilo potrebno dostavljati odmah nakon podnošenja tužbe, pa je isti, sukladno članku 155. ZPP bio nepotreban za vođenje ovog postupka. Također u odnosu na podnesak od 29.9.2023. sud je odbio i zahtjev za nadoknadu navedenog troška u iznosu od 250,00 eura, budući da istim samo obavještava sud kako je solarni panel skinut, a koja činjenica nije od utjecaja na rješavanje ovog postupka, pa stoga isti, također sukladno članku 155. ZPP-a nije bio potreban za vođenje ovog postupka. Sud je odbio i zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka koji se odnose na ročište od 11.11.2024. u iznosu od 250,00 eura, budući da se toga dana provodilo vještačenje, međutim ovaj sud nije odredio očevid, već je odredio da se provede vještačenje (na kojemu nisu niti bile pozvane stranke), a također i iz samog nalaza i mišljenja ne proizlazi da su istome pristupili punomoćnici parničnih stranaka. Također sud je djelomično odbio i zahtjev tužitelja za naknadu troškova za provedbu vještačenja u visini od 166,82 eura, budući da je vještačenje u ovome postupku iznosilo 364,99 euro, a ne 531,81 euro, kako to potražuju tužitelji. Slijedom navedenoga tužitelji su djelomično odbijeni sa zahtjevom za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 1.041,82 eura, te je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.
32. Tužitelji su u cijelosti odbijeni za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 2.151,53 eura, budući su isti u cijelosti izgubili parnicu, sukladno članku 154. stavku 1. ZPP, pa je odlučeno kao pod točkom IV. izreke ove presude.
Osijek, 16. svibnja 2025.
Sudac
Marko Šimunić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ove presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP). O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Punomoćniku tužitelja
2. Punomoćniku tuženika