Psp-151/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Snježani Cvitanović, u pravnoj stvari tužitelja ŽĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćnici Doris Košta, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika LĐ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku BĐ, odv. u Šibeniku, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 27. veljače 2025. godine u nazočnosti tužitelja sa zamjenikom punomoćnika Antonia Marelića, odvjetnika kod Doris Košta, odvjetnice u Splitu i tuženika osobno sa zamjenikom punomoćnika tuženika Tomislavom Sesartićem, odvjetnikom u Splitu, te po objavi dana 16. svibnja 2025,

r i j e š i o  j e

1.Utvrđuje se da je tuženik LĐ neutvrđenog dana prije 22. studenog 2022. godine, bez ovlaštenja izmijenio bravu i ključeve predmetnog stana i time zasmetao tužitelja ŽĐ u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine koja u naravi predstavlja Stan u prizemlju, desno od ulaza, površine 57,18 m2, koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka, kuhinje, blagovaonice, kupatila, hodnika i lođe, a koji stan je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu upisan u knjigu položenih ugovora Split, broj [broj poduloška], položen u zgradi u [adresa], (Ex ulica Barakovićeva, kućni broj 59), sada [adresa], sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]).

2. Nalaže se tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje koje je bilo prije čina smetanja sve u roku od 24 sata pod prijetnjom ovrhe te se zabranjuje tuženiku LĐ takvo i slično daljnje smetanje i uznemiravanje tužitelja u posjed navedene nekretnine.

3. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak od 952,54 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj je ovome sudu podnio tužbu 09.prosinca 2022.protiv tuženika radi smetanja posjeda, navodeći kako je on vlasnik stana koji je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu upisan u knjigu položenih ugovora Split, broj [broj poduloška], položen u zgradi u [adresa], kućni broj 59, sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), a što u naravi predstavlja Stan u prizemlju, desno od ulaza, površine 57,18 m2, koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka, kuhinje, blagovaonice, kupatila, hodnika i lođe. Naime, tužitelj je vlasnik predmetnog stana na način da mu je njegov otac, VĐ ugovorom o darovanju od 19. prosinca 2001. g .ovjeren od strane javnog bilježnika Tome Matkovića posl.br. OU-323/1 darovao predmetni stan. Otac tužitelja je predmetni stan stekao u vlasništvo na način da je kao kupac s DĐ kao prodavateljem dana 21. rujna 2000.g. zaključio kupoprodajni ugovor predmetne nekretnine ovjeren od strane javnog bilježnika Jagode Makelja Šuljić pod posl.br. 4009/00. Temeljem navedenog kupoprodajnog ugovora na predmetnoj nekretnini-stanu je upisano pravo doživotnog korištenja u korist DĐ, temeljem čega je ista suposjednica predmetnog stana.

1.1.Nesporna je činjenica da usprkos utvrđenju da sukladno navedenom kupoprodajnom ugovoru od 21. rujna 2000. g., tužitelj kao kupac stupa u posjed predmetnog stana nakon smrti prodavatelja DĐ, da je ŽĐĐK uvela u posjed predmetnog stana neutvrđenog dana tijekom 2015.g. i to predajom ključa, kako ključa tako i poštanskog sandučića. Nadalje, da bi ŽĐ i DĐ formalizirali uvođenje u posjed, posjednica DĐ i ŽĐ su dana 11. kolovoza 2022. g zaključili Dodatak kupoprodajnog ugovora zaključenog i ovjerenog 21.09.2000.g. JB br. 4009/00, od 11. kolovoza 2022.g. ovjeren od strane JB Teo Karabotić Milovac pod posl br. Ov- 4398/2022. Naime, kako je tužitelj pomorac, nakon povratka s broda, s tim da je zbog bolesti prethodno dana 9. studenog 2022. kontaktirao s DĐ, isti je pokušao ući u svoj stan dana 22. studenog 2022. g. te je pokušao ključem otvoriti vrata, a što nije bilo moguće jer je po kazivanju DĐ koja mu je otvorila vrata, tuženik ĆĐ samovoljno i bez ovlaštenja promijenio bravu i to na ulaznim vratima i poštanskom sandučiću, a da pritom DĐ nije predao predmetni ključ, kao niti tužitelju.

1.2. Naime, DĐ je kao primatelj uzdržavanja s tuženikom kao davateljem uzdržavanja dana 5. studenog 2016. sklopila ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ovjeren od strane javnog bilježnika Jagode Makelja-Šuljić pod posl.br. Ov-12745/16, a kojim ugovorom se tuženik sukladno čl. 2. obvezao uzdržavati DĐ do smrti. Nesporna je činjenica da je tuženik zloupotrijebio svoje ovlasti i obveze iz gore navedenog ugovora spram DĐ koja se kao suposjednica nalazila u predmetnom stanu te istoj protupravno, protivno navedenom ugovoru oduzeo ključ predmetnog stana, a da bi potom bez ikakvog ovlaštenja i bez znanja iste i tužitelja koji je također suposjednik stana, promijenio bravu predmetnog stana i poštanskog sandučića.

1.3. Dakle, tuženik je bez ikakvih ovlaštenja i znanja tužitelja smetao posjed tužitelja na način da je na nedopušten i kvaran način promijenio bravu i ključ predmetnog stana i poštanskog sandučića i to za vrijeme dok tužitelj nije bio prisutan, već se u njemu nalazila DĐ, 90-ogodišnja invalidna osoba koja se pri Županijskoj udruzi slijepih Split vodi kao osoba sa 100 % oštećenja vida.

1.4.Kako je nakon nemogućnosti ulaska u vlastiti stan tužitelj imao zdravstvenih poteškoća te s obzirom da je kontaktirao s DĐ, a da pritom tuženik nije htio predati ključ, tužitelj je dana 22. studenog 2022.g. po saznanju da je brava neovlašteno promijenjena odmah pristupio u prostorije II. Policijske postaje Split te prijavio tuženika za smetanje posjeda, kao što je i o svemu obavijestio kućepaziteljicu predmetne zgrade.

1.5. Slijedom navedenog, a kako je tuženik zasmetao posljednji mirni posjed tužitelja na način da je bez ovlaštenja izmijenio bravu i ključeve predmetnog stana isti je sukladno čl. 10. - čl. 27. Zakona vlasništvu i drugim stvarnim pravima izvršio čin smetanja posjeda tužitelja predlaže se naslovnom sudu da nakon provedenog postupka donese Rješenje kojim bi se utvrdilo da je tuženik LĐ neutvrđenog dana prije 22. studenog 2022. godine, bez ovlaštenja izmijenio bravu i ključeve predmetnog stana i time zasmetao tužitelja ŽĐ u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu nekretnine koja u naravi predstavlja Stan u prizemlju, desno od ulaza, površine 57,18 m2, koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka, kuhinje, blagovaonice, kupatila, hodnika i lođe, a koji stan je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu upisan u knjigu položenih ugovora Split, broj [broj poduloška], položen u zgradi u [adresa], kućni broj 59, sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), sa nalogom tuženiku da uspostavi ranije posjedovno stanje koje je bilo prije čina smetanja sve u roku od 24 sata pod prijetnjom ovrhe te se zabranjuje tuženiku LĐ takvo i slično daljnje smetanje i uznemiravanje tužitelja u posjed navedene nekretnine, te da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u roku od 15 dana od dana smetanja i uznemiravanja tužitelja u posjedu predmetne nekretnine.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 07.04.2023. se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom.

2.1.Ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije – tužitelj nije posjednik stana u prizemlju, desno od ulaza, površine 57,18 m2, koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka, kuhinje, blagovaonice, kupatila, hodnika i lođe, položenog u zgradi u [adresa], kućni broj 59, sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), upisano u knjigu položenih ugovora u [broj poduloška], K. O. [katastarska općina]. Posjednik predmetnog stana su DĐ, koja u navedenom stanu živi, dok LĐ, kao njezin skrbnik temeljem dostavljenog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ima ključeve stana, kako bi uredno mogao izvršavati ugovorom preuzete obveze.

2.2. Prigovor promašene pasivne legitimacije - tuženik ničim nije smetao posjed tužitelja, upravo suprotno, tužitelj je taj koji je počinio smetanje posjeda tako što je prvi promijenio bravu, o čemu će se dokaz dostaviti naknadno.

2.3. Prigovor pomanjkanja protupravnosti- tuženik ničim nije smetao tužitelja u posjedu, već se poslužio pravom na samopomoć tako što je uspostavio prijašnje posjedovno stanje i zadržao faktičnu vlast nad stvarima ili pravom, što će dokazati u nastavku postupka.

3. Tijekom postupka tužitelj ustraje u navodima iz tužbe time da je ustrajala u saslušanju svjedokinje DĐ koja je pokušana biti saslušana u njezinom stanu, a od kojega dokaza je sud odustao kao suvišnim, cijeneće da ista nije sposobna dati razuman i vremenski orijentiran iskaz glede predmetnog smetanja posjeda, što je od značaja za ishod postupka. Osim toga, sud je odustao od toga dokaza smatrajući kako iz drugih izvedenih dokaza je moguće utvrditi odlučujuće činjenice u ovoj pravnoj stvari.

3.1. Tuženik tijekom postupka ustraje u navodima iz odgovora na tužbu. Sud je nakon što je tužitelj dostavio dokaze o njegovoj spriječenosti nazočiti ročištu na kojem je bilo određeno saslušanje parničnih stranaka od 19. siječnja 2024., odlučio izvesti taj dokaz 27. veljače 2025. sukladno načelo kontradiktornosti kao i ravnopravnosti oružja stranaka.

4. Sud je u postupku izveo dokaze pregledom i čitanjem izvatka iz knjige položenih ugovora , povijesni prikaz zk.ul. broj [broj poduloška] ( str 6,7), Dodatak kupoprodajnog ugovora od 11.08.2022. ovjeren u potpisu od DĐ i ŽĐ ( str 8-10.), Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 05.11.2016. ovjerenu i potvrđenu od strane javnog bilježnika Jagode Makelja Šuljić br. OV -12745/16 od 05.11.2016. ( str 11-14), potvrda RH MUP PU splitsko dalmatinska II PP Split od 05.12.2022. ( str 15.), Potvrda Županijske udruge slijepih Split od 03.04.2018. Urbr. 197/2018. ( str 16.), saslušanjem parničnih stranaka, svjedoka ČĐ, CĐ.

5. Parnične stranke su popisale parnični trošak.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Odredom članka 441. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 ( pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19 - dalje ZPP) propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

7.1. Odredbom članka 10.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/04, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 - dalje ZV), propisano je da osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari njezin je posjednik. Dakle, posjed stvari faktična je vlast na stvari tj faktično stanje zaštićeno pravom.

7.2. Odredbom članka 12. ZV-a propisano je u st.1. da posjed nema onaj tko ne izvršava nikakvu svoju vlast glede neke stvari, a st.2. da dok osoba koja je u radnom ili sličnom odnosu ili u nečijem kućanstvu postupa pokoravajući se tuđim nalozima glede neke stvari ili prava, pa izvršava isključivo tuđu faktičnu vlast, ona nema posjed toga, nego je samo posjednikov pomoćnik u posjedovanju.

7.3. Odredbom članka 21. ZV-a, propisano je u st. 1. da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, u st.2. da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, st.3 da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, st.4. da pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći, dok je st.5. propisano da posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu.

7.4. Odredbom čl. 22. ZV-a propisano u st.1. da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, st.2. da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, dok st. 3. je propisano da pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

7.5. Odredbom članka 23. st.1. propisano je da zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari, a st.2. da posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

7.6. Odredbom članka 24. st.1. ZV-a propisano je da je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

8. Među strankama nije sporno:

- da se predmetni stan nalazi u zgradi u [adresa], anagrafske oznake sada [adresa].( ex Barkovićeva br. 59.), sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. Čest. [katastarska čestica]) te da isti u naravi predstavlja stan u prizemlju, desno od ulaza, površine 57,18m2 koji se sastoji od dvije sobe, dnevnog boravka kuhinje, blagovaonice, kupatila hodnika i lođe, kako to proizlazi iz uvida u izvatka iz knjige položenih ugovora povijesni prikaz za predmetnu nekretninu tj stan, zk.ul. broj [broj poduloška] ( str 6,7),

- da DĐ u predmetnom stanu ima pravo stanovanja do smrti, temeljem Kupoprodajnog ugovora koji je isti zaključila sa VĐ ocem MĐ **.**.2000., kako to proizlazi uvidom u Ugovor o kupoprodaji,

- da je DĐ sa tužiteljem zaključila Dodatak kupoprodajnog ugovora od 11. kolovoza 2022.,

- da je DĐ sa tuženikom zaključila Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju 05.11.2016. temeljem kojega je tuženik čl. 4. preuzeo obvezu njezinog uzdržavanja do smrti, na način da joj je dužan osigurati potpunu prehranu, odjeću i obuću, podmirivati sve troškove svakodnevnog života, režijske troškove, osigurati potrebnu njegu snositi troškove liječnika i lijekova kao i bolničke troškove, a su slučaju smrti pokopati je o svom trošku po mjesnom običaju.

9. Kako bi sud utvrdio u ovom predmetu bitne činjenice i to zadnji mirni posjed kao i čin smetanja posjeda na dijelu nekretnini tj zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] , tj stana u [adresa] u prizemlju, anagrafske oznake [adresa]., kao i tko je izvršio predmetno smetanje posjeda tj tko je pasivno legitimiran, ovaj sud je izveo dokaze saslušanjem parničnih stranaka kao i gore navedenih svjedoka.

9.1. Osim toga u odnosu na iznesene prigovore tuženika pomanjkanja aktivne legitimacije tužitelja, promašene pasivne legitimacije kao i pomanjkanju protupravnosti tuženika, valjalo je izvedene dokaze cijeniti i odlučiti o osnovanosti tih tuženikovih prigovora.

10. U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužitelja, valjalo je utvrditi je li tužitelj , nakon darovanja predmetnog stana od njegova oca, ušao u posjed istog, jer na toj činjenici tuženik temelji ovaj prigovor.

10.1. Uvidom u Dodatak kupoprodajnog ugovora od 11. kolovoza 2022. zaključenog između JĐ i ŽĐ razvidno je da je temeljem istoga DĐ svojom voljom uvela ŽĐ u suposjed predmetnog stana i pripadajuće spreme te mu je predala ključ stana i spreme. Navedeni Dodatak je ovjeren u potpisu od strane javnog bilježnika Tea Karabotić Milovca 11.08.2022. time da je ugovor strankama pročitan jer je ĐĐ slabovidna osoba.

10.2. Uvidom u Potvrdu RH MUP PU SD II PP Split od 05. prosinca 2022. proizlazi da je tužitelj 22.11.2022. pristupio u prostorije II PP Split i prijavio da je na ulaznim vratima njegovog stana u [adresa], u [adresa], u kojem DĐ ima pravo stanovanja, prijavio neovlaštenu promjenu brave od strane tuženika na koji način mu je onemogućen pristup u stan u njegovom vlasništvu.

11. Iz iskaza saslušane svjedokinja ČĐ, inače predstavnice stanara u zgradi [adresa], sada [adresa], nekada Barakovićeva 59, proizlazi:

- da je gđa KĐ osoba starije životne dobi, ima oko 90 godina, slijepa i nagluha;

- da su ključeve predmetnog stana imala DĐ, tužitelj, tuženik kao i gospođa koja je DĐ pomagala,

- da je nakon događaja kada gđa DĐ nije otvorila vrata a stan nije mogla otvoriti gđa koja je radila kod DĐ, u dogovoru sa tuženikom pozvani su vatrogasci ali je on došao, ušao preko balkona te otključao stan sa unutrašnje strane, da je to bilo zimsko ili jesenje doba jer je nosila duge rukave,

- nakon toga događaja koji nije mogla vremenski odrediti kada se dogodio, tužitelj inzistirao da se promjeni brava na ulaznim vratima stana, što se dogodila u nekih 15- tak dana, u kojem vremenskom intervalu je kod gđe DĐ tužitelj došao zajedno sa odvjetnicom Koštom i Javnim bilježnikom,

- tada je na inzistiranje tužitelja brava promijenjena te je tužitelj dao ključeve gđi DĐ, njoj kao predstavnici stanara, koja je uvijek bila u zgradi, ostavio je ključeve za tužitelja i gđu koja je pomagala gđi DĐ,

- da je tuženik nakon što je tužitelj promijenio bravu, nakon nekih 15-tak dana ponovno promijenio bravu pa tako ključ koji joj je dao tužitelj više nije otključavao stan gđe DĐ, time da tuženika nije vidio kada je promijenio bravu na vratima stana tužitelja.

11.1. Svjedokinja IĐ, koja je kod gđe DĐ radila od kolovoza 2020. do srpnja 2023., te joj svakodnevno obavljala sve potrebne kućanske poslove te vodila njezinu higijenu, nabavljala hranu, kuhala, peglala, prava i slično. Navodi, kako je gđa DĐ imala ključeve sve do incidenta poradi kojega je tuženik u stan ušao preko balkona, nakon čega da je tuženik promijenio ključ i bravu, time da gđi DĐ nije dao ključeve stana, a sa unutrašnje strane stan se zaključavao sa drugačijim mehanizmom sa unutrašnje strane a sa vanjske se stan otključavao. Ključeve te brave imao je tuženik i ona, a DĐ tuženik nije dao ključeve. Kada se to dogodilo da je bilo zimsko ili jesenje doba godine jer je nosila duge rukave odjeće.

11.2. Tuženik u svom iskazu navodi kako je do njegova ulaska u stan gđe DĐ došlo 2,3 godine nakon potpisa ugovor o dosmrtnom uzdržavanju kojom prigodom je u stan ušao preko balkona uz pomoć stepenica koje mu je dala predstavnica stanara ČĐ, stan tada nije mogao otključati ključem koji je imao a koji mu je dala DĐ, a koji je on bio davao osobama koje bi radila kućanske poslove za gđu DĐ, nije se radilo o situaciji da je ključ bio u bravi sa unutrašnje strane već je brava bila promijenjena, radi čega je promijenio tu bravu time da je ključ dao DĐ, koja mu je tada kazala da je bravu promijenio tužitelj, tada je bilo zimsko razdoblje,

- on u tom stanu nije nikada stanovao, da je donosio hranu, obavljao potrebne popravke u kući, u tome razdoblju da je poslove brige o DĐ obavljala ŽĐĐ,

- da je nakon toga događaja primijetio da je promijenjena slavina i da je nešto rađeno po stanu, a da mu je gđa IĐ kazala da je upoznala tužitelja i suprugu mu koji su kod DĐ znali dolaziti u popodnevnim satima,

- inače da se ne sjeća datuma kada je promijenio bravu na vratima stana,

- za kupoprodajni ugovor koji je DĐ imala sklopljen sa ocem tužitelja je doznao 2 ili 3 godine nakon zaključenog ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

11.3. Tužitelj u svom iskazu u bitnome navodi:

- da je temeljem potpisanog ugovora o kupoprodaji stana u kojem je ista imala pravo doživotnog stanovanja, on imao ključeve stana,

- da je kod DĐ dolazi u više navrata a vrata bi mu otvarala ona sama

- poznat mu je događaj kojom prigodom je tuženik ulazio u stan preko balkona, koji je bio vremenski prije zaključenja Dodatka ugovor o kupoprodaji kojim mu je DĐ predala ključeve stana i uvela u suposjed stana,

- 11. kolovoza 2022. da su on i DĐ zaključili Dodatak ugovor jer da se ista nije osjećala sigurnom te je postala svjesna značenja Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, a koji dodatak su zaključili poradi sigurnosti DĐ, potpisom toga Dodatka ista mu je dala ključeve stana sa kojim je mogao ući u stan, taj Dodatak je zaključen u nazočnosti javne bilježnice, odvjetnice, predstavnice stanara gđe ČĐ time da je javna bilježnica DĐ kao slijepoj osobi pročitala, rastumačila te je isti ona i potpisala,

-nakon potpisa Dodatka ugovoru promijenio je bravu na ulaznim vratima stana, te je po jedan primjerak dao DĐ, predstavnici stanara, tuženiku i gđi koja je dolazila kod DĐ, a za sebe je zadržao jedan primjerak,

- kada je u studenom ili prosincu 2022. nakon što je pozvonio na vrata i bezuspješno pokušao otključati stan sa ključem koji je napravio, stan mu je otvorila DĐ koja mu je rekla da je bravu promijenio tuženik, pa tako sada on nema ključeve stana.

12. Ovaj sud ocjenom gore izvedenih dokaza na način da iste valja cijeniti pojedinačno i u njihovoj ukupnosti primjenom odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku drži nedvojbeno utvrđenim:

- da je zaključenjem Dodatka ugovor o kupoprodaji od **.**.2022. DĐ predajom ključeva stana i spreme tužitelja uvela u suposjed, te da je sa tim ključem mogao ući u stan, a da je isti imao ključeve toga stana proizlazi iz iskaza parničnih stranaka kao i saslušanih svjedoka,

- da je bravu na ulaznim vratima stana promijenio tuženik, što isti ne negira kao niti činjenicu da taj ključ nije predao tužitelju, kao i da ključeve stana sada nema ni DĐ, ni predstavnica stanara ČĐ, i to nakon što je tužitelj sa DĐ zaključio Dodatak kupoprodajnog ugovora, na koji način je tuženik zasmetao tužitelja u vršenju njegova suposjeda stana jer isti više nije mogao ući u stan otvarajući ga sa ključevima koje mu je predala DĐ, kao ni sa ključevima brave koje je on postavio nakon prijašnjeg mijenjanja brave, dakle, tuženik je u više navrata mijenjao brave i ključeve na vratima stana u kojem stanuje DĐ i koja ima suposjed stana zajedno sa tužiteljem,

- da se u ovoj pravnoj stvari tuženik ima smatrati samo posjednikovim pomoćnikom u posjedovanju stana u smislu čl. 12. ZV-a a temeljem zaključenog Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, u smislu odredbe članka 4. istog baš kao i osobe sa kojim je dogovarao brigu i njegu DĐ, time da tuženik nije i ne može biti neposredni suposjednik jer je to jedino DĐ, a tužitelj posredni suposjednik, pa se ima zaključiti da se tuženik ima smatrati trećom osobom u smislu odredbe članka 24.st.1. ZV-a. Ovo i stoga što je tuženik u svom iskazu naveo da nikada nije prespavao a niti dulje boravio u stanu već samo obavljao popravke, donosio hranu i druge potrepštine, sve temeljem Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, odnosno nije nikada stanovao u tom stanu,

- da je do smetanja suposjeda tužitelja došlo upravo neutvrđenog dana prije 22. studenog 2022. od strane tuženika, time da promjenu brave tuženik ne spori, kao niti činjenicu da ključeve promijenjene brave nije predao tužitelju kao suposjedniku stana uz DĐ kojoj također nije predao ključeve stana uz obrazloženje da sa stan može zaključavati sa unutrašnje strane, na koji način je onemogućio tužitelja tj zasmetao tužitelja u njegovu suposjedu predmetnog stana bilo na način da on može otključati stan, bilo na način da DĐ može njemu dati ključ stana jer isti nije imala.

12.1. Naime, ovaj sud drži kako je DĐ predajom ključeva stana tužitelju istoga uvela u suposjed stana i spreme, time da je ista njegov suposjed stana vršila i kao neposredni i kao njegov posredni suposjednik. Tuženikovom promjenom brave posljedično promjenom ključeva kojim je tužitelj mogao nesmetano ulaziti u predmetni stan isti je zasmetao tužitelja u njegovu suposjedu kako brave na ulaznim vratima stana time i samog stana. Za istaći je, da je tužitelj po njegovu kazivanju kao i kazivanju svjedokinja ČĐ i IĐ znao dolaziti kod DĐ u posjete, praviti joj društvo kao i obaviti neke popravke u stanu, dakle , isti je iskazao volju i vršio je faktičku vlast u suposjedu stana time da je respektirajući činjenicu stanovanja DĐ u stanu kao i njezine godine i zdravstveno stanje jer je ista bila slijepa pa se stanom mogla kretati na način da se stvari ne pomiču, nije je htio previše uznemiravati.

13. Za zaključiti je, kako tuženikovi prigovori o pomanjkanju aktivne i pasivne legitimacije nisu osnovani, jer iz svega prethodnog proizlazi, kako je tužitelj suposjednik predmetnog stana zajedno sa DĐ, da je tuženik treća osoba koja je bez suglasnosti DĐ kao neposrednog posjednika a kao njezin pomoćnik u posjedovanju, promijenio bravu na ulaznim vratima stana, time da joj nije dao ključeve stana a niti tužitelju kao suposjedniku, na koji način je tuženik postupio protupravno, jer mu Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ne daju to pravo, tim više što predaju ključeva promijenjene brave, nije dao DĐ, navodno radi njezine sigurnosti čime nije otklonio protupravno djelovanje prema tužitelju kao suposjedniku, što je mogao otkloniti predajom ključeva istome. Ovaj sud, stoga temeljem iskaza tužitelja i potvrde od strane MUP RH PU SD II PP Split od 05.12.2022. mogao je samo zaključiti da je do promjene brave od strane tuženika došlo neutvrđenog dana prije 22.11.2022. tj do smetanja suposjeda od strane tuženika došlo prije toga datuma, pa kako rok od 30 dana za pokretanje postupka smetanja posjeda u smislu odrede članka 21.st.3. ZV-a teče od dana saznanja od kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a ističe protekom roka od godinu dana od dana nastaloga smetanja. Naime, tužitelj je za smetanje suposjeda saznao u studenom ili prosincu 2022. kada nije mogu otvoriti vrata stana ključem brave koje je promijenio u kolovozu 2022. nakon potpisa Dodatka Ugovora, radi čega je neovlaštenu promjenu brave prijavio MUP RH PU SD II PP Split 22.11.2022. o čemu svjedoči Potvrda od 05.12.2022. Iz navedenog, proizlazi da je tužitelj tužbu podnio u roku u smislu odredbe članka 21.st.3. ZV-a.

13.1. Dakle, iz gornjih utvrđenja proizlazi da je tužitelj bio u mirnom suposjedu stana, brave i ključeva a da je tuženik počinio čin smetanja takvog tužiteljeva suposjeda na način da je promijenio bravu i ključeve, te mu ih nije predao, radi čega je valjalo odlučiti kao u izreci ove presude.

14. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. st.1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08,3 57/11,148/11 (pročišćeni tekst) - dalje ZPP i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22, 155/23 ) i Tbr. 7. 8., 9.,10.,36., 42, 48. i 50 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 62/93, 87/93,16/94, 11/96, 91/04, 148/09,142/12 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22, 138/23- dalje Tarife).

14.1. Priznati parnični trošak tužitelja prema VPS od 5000,00 HRK tj 663,61 eura sastoji se po Tbr.7.st.1.t.2. od 250 bodova, od četiri radnje i to sastava tužbe od 07.12.2022., podneska od 01.02.2024., te pristupa na ročištu od 05.10.2023., i od 19.01.2024. , te za zastupanje na ročišta od 07.10.2024., 27.02.2025., za sastav podneska od 29.10.2024. za svaku radnju pod 50 bodova, te za ročište objave presude od 16.05.20252. od 25. bodova, što je ukupno 425 bodova. Prema vrijednosti boda po važećoj Tarifi od 2,00 eura, priznati parnični trošak iznosi 850,00 eura koji valja uvećati za troškove sudske pristojbe tužbe i odluke od po 26,54 eura i trošak izlaska suda od 49,48 eura, što ukupno iznosi 952,54 eura, za koji iznos valja obvezati tuženika na isplatu u roku od 15 dana.

15. Radi navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Splitu, 16. svibnja 2025.

Sutkinja

Snježana Cvitanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka.

DNA: - pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis