Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31 000 Osijek

Poslovni broj: P Ob-194/2023-69

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku po sutkinji Jadranki Oroz, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po opun. Ivani Mandić, odvjetnici u Osijeku, protiv tuženice ŠA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po opun. Berislavu Krnicu, odvjetniku u Osijeku, uz sudjelovanje mlt. OAH, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po posebnoj skrbnici RA, dipl. iur., Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Osijek, radi odluke s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati, nakon održane i zaključene glavne rasprave 17. travnja 2025., sa koje je javnost isključena, u nazočnosti opun. tužitelja, opun. tuženice i tuženice, a u odsutnosti tužitelja i posebne skrbnice, objavljene dana 16. svibnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I. Mijenja se presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj: P Ob-370/2017 od 30. listopada 2019. na način da će mlt. OAH i nadalje stanovati sa majkom ŠA na njezinoj adresi stanovanja u [adresa], dok će s ocem ĐA ostvarivati osobne odnose na slijedeći način:

- svaki drugi vikend u mjesecu od petka nakon nastave djeteta do nedjelje do 13:00 sati na način da će otac preuzeti dijete i vratiti ga na adresu majke;

- četvrtkom od 15:00 do 19:00 sati u tjednu kada dijete ne provodi vikend kod oca, na način da otac preuzme i vrati dijete na adresu majke;

- tijekom ljetnih praznika kontinuirano 10 dana u mjesecu srpnju i 10 dana u mjesecu kolovozu, tijekom proljetnih praznika 3 dana u kontinuitetu, te tijekom zimskih praznika 7 dana u kontinuitetu, uz obvezu roditelja da dogovore točne termine za ostvarivanje osobnih odnosa tijekom praznika;

- za Božić 25.12. svake parne godine, a svake neparne godine 26.12. u vremenu od 10:00 do 18:00 sati

- za Uskrs svake parne godine na dan Uskrsa, a svake neparne godine Uskrsni ponedjeljak u vremenu od 10:00 do 18:00 sati,

- mlt. dijete će svoj rođendan parne kalendarske godine provoditi kod oca, a neparne kod majke;

- mlt. dijete će jednodnevne blagdane i državne praznike naizmjenično provoditi kod jednog, pa kod drugog roditelja, a prvi od njih kod oca, s tim što će jednodnevna druženja s ocem tijekom praznika i blagdana kod oca provoditi od 10:00 do 18:00 sati uz obvezu oca da dođe po dijete u mjesto stanovanja i vrati ga majci.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„ I. Mijenja se dio pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj: P Ob-370/2017 od 30.10.2019., u dijelu u kojem se određuje da mlt. OAH, stanuje s majkom, kao i pravo na svakodnevnu skrb o mlt. ŠAH, te se pravo na stanovanje i svakodnevnu skrb o mlt. OAH, povjerava ocu ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

II. Mijenja se dio pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj: P Ob-370/2017 od 30.10.2019., u dijelu u kojem se uređuje vrijeme koje će mlt. OAH, provoditi s ocem, na način da se određuje da će mlt. OAH sa majkom održavati susrete i druženja svakoga vikenda u razdoblju od subote u 9:00 sati, do nedjelje u 19:00 sati.

III. Mijenja se dio pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj: P Ob-370/2017 od 30. listopada 2019., u dijelu u kojem se određuje sporazum o doprinosu za uzdržavanje, prema kojem je otac OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obvezan doprinositi za svakomjesečno uzdržavanje: Za mlt. ŠAH, u iznosu od 1.100,00 kn / 145,10 eur., na način da isti sada glasi: Nalaže se ŠA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da na ime uzdržavanja malodobnog sina ŠAH, doprinosi mjesečni iznos uzdržavanja od 1.100,00 kn / 145,10 eur, na račun oca, otvoren kod Zagrebačke banke d.d., račun broj [broj bankovnog računa], počevši od 1. 6. 2023. pa ubuduće dok za to budu postojali zakonski uvjeti i dospjele obroke, odjednom u roku od 15 dana, a dospjevajuće obroke do svakog 10-og u mjesecu za tekući mjesec, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena

IV. Nalaže se tuženici nadoknaditi tužitelju troškove ovoga postupka, a po odluci suda.“

III. Nalaže se tužitelju isplatiti tuženici prouzročene parnične troškove u iznosu od 500 eura (slovima: petstotinaeura), u roku 15 dana.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja za donošenje privremene mjere koja glasi:

"I. Mlt. OAH, povjerava se na odgoj i čuvanje ocu ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

II. Osobni odnosi protivnice osiguranja ŠA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao majke sa mlt. OAH održavati će susrete i druženja svakoga vikenda u razdoblju od subote u 9:00 sati, do nedjelje u 19:00 sati.

III. Ova privremena mjera određuje se u trajanju do pravomoćnog okončanja postupka radi povjere djeteta na skrb i stanovanje ocu.

IV. Nalaže se protivnici osiguranja ŠA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] doprinositi na ime uzdržavanja malodobnog sina ŠAH, mjesečni iznos uzdržavanja od 1.100,00 kn / 145,10 eur, na račun oca, otvoren kod Zagrebačke banke d.d., račun broj [broj bankovnog računa], sve počevši od 1.6.2023. pa ubuduće do donošenja presude u postupku pred Općinskim sudom u Osijeku."

Obrazloženje

1. Tužitelj je po opun. dana 10. svibnja 2023. podnio tužbu i tužbeni zahtjev uređen podneskom od 27. lipnja 2023. radi izmjene sudske odluke. Navodi da je na temelju Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u vezi zajedničke djece, poslovni broj P Ob-370/2017 donesenom na Općinskom sudu Osijek, dana 30. listopada 2019. , određeno je da mlt. OAH stanuje sa majkom, dok sa ocem održava susrete i druženja te je dogovoren iznos od 1.100,00 kn mjesečno koji je otac dužan plaćati majci za uzdržavanje. Tužitelj ima saznanja o neadekvatnom odgoju i brizi za mlt. dijete od strane majke ŠA. Unatoč tužiteljevim telefonskim pozivima, tuženica ne dozvoljava tužitelju kontakt s djetetom te se oglušila na Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, poslovni broj: P Ob-370/2017. Majka također povremeno zna otići s mlt. djetetom u [adresa] bez najave, za što tužitelj sazna tek nakon što tužena otputuje s mlt. djetetom te u tim razdobljima tužitelju nije moguće ostvariti kontakt s djetetom prema Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Osim svjesnog ograničavanja kontakta tužitelja s mlt. djetetom, tužena zapostavlja dijete na način da ne sudjeluje u djetetovim školskim obvezama te tužitelj ima saznanja da u jednom trenutku dijete 33 puta za redom nije napisalo zadaću. Također, majka fizički zlostavlja dijete na način da ga udara po glavi i zatim prijeti djetetu da ne smije ništa o tome reći ocu te da će ga „odvesti u šumu“ ako bilo što kaže ocu. Otac sve navedene informacije sazna direktno od mlt. VA u trenucima kada je mlt. VA kod njega. Iste informacije mlt. VA izjavio je pred Centrom za socijalnu skrb dana 26.4.2023., kada je s njim obavljen razgovor te je povodom toga CZSS podnio prijavu policiji protiv majke za fizičko zlostavljanje djeteta. Tužitelj ima saznanja kako je i prije spomenutih događaja tuženica periodično imala neprimjerena ponašanja prema mlt. VA u smislu da ga je fizički zlostavljala, na način da ga je udarala rukom po glavi. Tužitelj također smatra kako način života tuženice nije prikladan za daljnji rast i razvoj mlt. djeteta, već baš naprotiv, negativno utječe na isti. Uslijed takvog ponašanja, majka nije u mogućnosti se brinuti za dijete, i njegovu dobrobit. Budući je u konkretnoj situaciji riječ o radikalnim postupcima tuženice koja ne dopušta kontakt oca sa zajedničkim mlt. sinom, to je opravdano reći da je slaba vjerojatnost da će majka, ovdje tuženica promijeniti svoje ponašanje i u pogledu zapostavljanja djeteta. Tuženica se planira preseliti s obitelji i mlt. ŠAH u [adresa] radi posla. Tužitelj se ne slaže s navedenim planom da se majka preseli sa zajedničkim mlt. djetetom budući će to djetetu biti nepoznata sredina u kojoj će se mlt. VA teško prilagoditi. Tužitelj smatra kako bi bilo svrsishodnije za zdrav razvoj djeteta da mlt. VA dođe živjeti kod njega za vrijeme majčina boravka u [adresa], što je i predložio pred Hrvatskim zavodom za socijalni rad, područni ured [adresa], s čime se tuženica nije složila. Tužitelj ovim putem predlaže da se mlt. OAH povjeri na primarnu skrb ocu, te da se kao mjesto stanovanja, mlt. ŠAH odredi adresa oca, da se susreti i druženja majke i mlt. djeteta odvijaju svaki vikend od subote u 9:00 sati do nedjelje u 19:00 sati, te da se majci odredi plaćanje uzdržavanja za mlt. dijete u mjesečnim iznosima od 145,10 eura / 1.100,00 kuna na račun oca, te predlaže i donošenje rješenja o privremenoj mjeri istog sadržaja, koja do pravomoćnog okončanja postupka radi povjere djeteta na skrb i stanovanje ocu. Tuženica je prethodno već pokrenula savjetovanje koje prethodi sudskom postupku u vezi s mlt. djecom. Tuženica se nije suglasila s prijedlogom tuženika da dijete stanuje kod njega. Tužitelj drži da su ispunjeni uvjeti, iz čl. 408. do 422. Obiteljskog zakona za usvajanjem konkretne tužbe, te da se djeca povjere ocu da sa istim stanuju, i obveže majka na plaćanje mjesečnog iznosa uzdržavanja. Tužitelj drži da su ispunjeni uvjeti da se izmijeni odluka sadržana u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, prema kojoj je tužitelj dužan doprinositi za mjesečno uzdržavanje djece, budući su se znatno izmijenile okolnosti od dana donošenja odluke, kao i zbog činjenice da je tuženica naškodila psihofizičkom razvoju i dobrobiti djeteta. Predlaže provođenje postupka utvrđenja podataka o obiteljskim, imovinskim i socijalnim prilikama stranaka, i dinamici odnosa u obitelji po HZSR, PU Osijek i PU Beli Manastir, budući roditelji žive na području različitih Zavoda.

2. Tuženica je u odgovoru na tužbu po opun. naveo da tužitelj tužbom i tužbenim zahtjevom predlaže izmjenu Plana o roditeljskoj skrbi, potvrđenog Rješenjem Općinskog suda u Osijeku pod brojem P Ob-370/2017 od 30. listopada 2019. u dijelu koji se odnosi na stanovanje i svakodnevnu skrb mlt. ĐA, izmjenu održavanja susreta i druženja, kao i izmjenu obveza za svakomjesečno uzdržavanje, a također privremenom mjerom traži da mu se dijete povjeri na odgoj i čuvanje, da se odrede susreti i druženja s majkom po njegovom nahođenju svakog drugog vikenda, te tuženici odredi doprinos na ime uzdržavanja mlt. ĐA u mjesečnom iznosu od 145,10 €. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, a također smatra da ne postoje zakonski uvjeti za donošenjem predložene privremene mjere. U odnosu na tužbu i tužbeni zahtjev u kojem se tužitelj u tužbenom zahtjevu poziva na Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, potvrđen Rješenjem Općinskog suda u Osijeku broj P-Ob-370/ od 30. listopada 2019. Napominjemo da u konkretnom slučaju ne radi uopće o bilo kakvom sudskom rješenju već pravomoćnoj i ovršnoj presudi, dok u odnosu na prijedlog o izmjeni Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nema relevantnih podataka, a niti zakonske osnove da nadležni sud mijenja ili potvrđuje označeni plan o roditeljskoj skrbi, jer je o pravima djeteta odlučio sud u provedenom postupku svojom presudom. U odnosu na ostali sadržajni dio tužbe, razvidno je da je tužitelj pretežito zainteresiran da se tuženica onemogući u njezinim nastojanjima da svom djetetu osigura bolje životne uvjete, a ne navodeći pri tome niti jedan relevantan razlog zbog čega bi se njemu povjeravalo dijete na svakodnevnu skrb i brigu. Stoga tuženica smatra da je razlog pokretanja ovog postupka jedino moguće objasniti zbog izmijenjenih životnih okolnosti, koje je bezuspješno predočila tužitelju, a vodeći pri tome brigu o njihovom djetetu i njegovoj dobrobiti, kao što to čini i činila je cijeli život, a pogotovo nakon razvoda braka s tužiteljem. Naime, tuženica je nedavno tužitelja korektno obavijestila o mogućnosti njezina zapošljavanja i promjeni boravišta, te da je u tom pravcu spremna poduzeti određene korake u skladu sa zakonom, a što proizlazi iz Izvješća o obaveznom savjetovanju prije pokretanja sudskog postupka u vezi s djecom, a nakon čega je tužitelj odmah podnio predmetnu tužbu. Na taj način je prvenstveno želio onemogućiti majku da poboljša životne uvjete za mlt. OAH i njihov zajednički socijalni, egzistencijalni i materijalni status, a pri čemu tuženica nije željela na bilo koji način ugroziti sinov odnos s ocem. U tužbi se nadalje navode neprovjerene okolnosti o zapostavljanju i zlostavljanju djeteta tvrdeći da je CZSS podnio prijavu policiji za fizičko zlostavljanje djeteta, za koje nema nikakvih predloženih dokaza, ali je vjerojatno na taj način pokušao „kompenzirati“ vlastitu osuđivanost po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, a o kojoj postoji pravomoćna sudska presuda. Nadalje, tužitelj je 16.5.2023. podneskom dostavio liječničku potvrdu izdanu na zahtjev tužitelja s tri crno bijele fotografije u preslikama, a koja je već procesuirana u ranije označenom predmetu presudom koja je javno objavljena 7. listopada 2019., kao i preslike iz radne bilježnice za hrvatski jezik, koje su u ovom postupku zaista minornog značaja, a sam tužitelj ne zna razlog nastanka nenapisane zadaće. U tužbi nema niti prijedloga o uključivanju stručnih djelatnika Centara za socijalnu skrb u [adresa] i [adresa] ili pak prijedloga za kombinirano psihologijsko – psihijatrijskim vještačenjem, a niti o utvrđivanju relevantnih činjenica o zdravstvenom statusu mlt. OA. Slijedom svega označenog, predlaže se tužba i tužbeni zahtjev, a podredno i prijedlog za izdavanjem privremene mjere odbiti kao pravno neosnovani.

3. Radi zaštite prava i interesa mlt. djeteta OAH, imenovan mu je poseban skrbnik u osobi RA, dipl. pravnice, djelatnice Centra za posebno skrbništvo Zagreb, Podružnica Osijek, rješenjem ovog suda broj P Ob-194/2023-4 od 25. svibnja 2023.

4. Kako bi utvrdio odlučne činjenice, sud je izvršio uvid u: presudu Općinskog suda u Osijeku broj P Ob-370/2017-53 od 30.10.2019. (str. 6-16 spisa), izvadak iz matice rođenih na ime OAH (str. 17 i 18 spisa), izvješće o obveznom savjetovanju HZSR, PU B. Manastir od 21.4.2023. (str. 20-21 spisa), mišljenje soc. radnika stručnog tima i psihologa HZSR, PU Osijek od 18.8.2023., nalaz i mišljenje psihologa, soc. anamneza HZSR, PU B. Manastir od 31.8.2023., očitovanje HZSR, PU B. Manastir od 9.11.2023. (str. 145-146 spisa), nalaz i mišljenje vještaka doc. dr. sc .Sanje Jandrić, mag. sudskog vještaka psihologije i doc. prim. dr. sc. Vlatke Kovač, dr. sudskog vještaka psihijatrije, te dječje i adolescentne psihijatrije od 26.2.2024. (str. 163-194 spisa), odgovor vještakinja na primjedbe tužitelja po opun. na nalaz i mišljenje od 27.5.2024. (str. 218-224 spisa) i ostala dokumentacija koja prileže spisu, te saslušao tužitelja i tuženicu kao parnične stranke.

5. Iz presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P Ob-370/2017-53 od 30. listopada 2019. utvrđeno je da je brak stranaka razveden, da se njihovo zajedničko mlt. dijete OAH rođen **.**.2015. povjerava na svakodnevnu skrb majci, ovdje tuženici, da će stanovati na njezinoj adresi stanovanja, te je naloženo ocu, ovdje tužitelju, da mlt. dijete preda majci u roku od 3 dana, da će roditelji zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. djetetom, te je određeno ostvarivanje osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem, koji je obvezan doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta mjesečnim iznosom od 1.100,00 kn mjesečno uplatom na račun majke.

6. Na ročištu održanom 4. rujna 2023. saslušani tužitelji je iskazao da je pravomoćnom presudom suda o razvodu braka zajedničko mlt. dijete OAH koji ima sada 8. godina povjeren na svakodnevnu skrb majci, ovdje tuženici uz zajedničku roditeljsku skrb nad mlt djetetom, uz ostvarivanje osobnih odnosa mlt. djeteta i njega kao oca, te je obvezan doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta mjesečnim iznosom od 1.100,00 kn. Ista odluka je donesena 2019. i od tada majka mu ne omogućuje viđanje djeteta na način kako je to određeno sudskom odlukom nego kako je ona to odredila. Kada je dijete dolazilo kod njega učestalo mu se žalilo da majka, sestra po majci i djeda po majci fizički zlostavljaju dijete na način da ga tuku, te mu je po tijelu pokazao ozlijede koje su već izblijedjele, pa to nije mogao dokazati, da je jednom prilikom mlt. OAH rekao da želi ići kod oca, odnosno kod njega i da ga je majka zbog toga udarila po glavi i otjerala u sobu, a sve to je to i snimio, odnosno njegove izjave i sa tim otišao u nadležni Centar [adresa], te prijavio fizičko zlostavljanje mlt. djeteta od strane majke i polusestre i djeda po majci, međutim nije mu poznato, odnosno nije obaviješten o tome dali je Centar u svezi toga nešto poduzeo, a on osobno zlostavljanje mlt. djeteta od strane majke i članova obitelji nije prijavio policiji, niti Državnom odvjetništvu, nego je smatrao da je to dužnost, odnosno 29.6.2023. predao je u II. Policijsku postaju dvije snimke razgovora mlt. djeteta sa njim, te fotografije s ozljedama djeteta, ali do ovog ročišta nema nikakvih saznanja što je u svezi navedenog poduzeto od strane policije. S obzirom na sve navedeno smatra da bi mlt. OAH nastavno trebao stanovati sa njim u [adresa], da sa majkom ostvaruje osobne odnose na već predloženi način kao u tužbenom zahtjevu, odnosno svakog vikenda od subote u 9 sati do nedjelje u 19 sati, te da majka doprinosi za uzdržavanje mjesečnim iznosom od 145,10 eura/1.000,00 kn na njegov račun otvoren kod Zagrebačke banke d.d. Navodi da se osobni odnosi između njega i mlt djeteta aktualno održavaju na način svaki drugi četvrtak 3 sata, te vikendom od petka poslije škole mlt. djeteta do nedjelje do 13 sati. On odlazi po dijete na adresu na kojoj stanuje s majkom i na istu adresu ga vraćam. Navodi da ga majka do sada nije informirala o zdravstvenom stanju djeteta, nego od djeteta sazna da je bio kod liječnika, a nakon što je tuženoj prigovorio i rekao joj da li njezin sadašnji partner ima veća prava na njihovo mlt. dijete, nego on kao biološki otac, tužena ga počela informirati o zdravstvenom stanju djeteta i zajedno su ga odvodili kod liječnika. Kada je dijete kod njega odlaze na ručak kod bake na Jug 2, Osijek, on ga tušira, a on sam pere zube i umiva se, te se sam oblači, dok je od majke dolazio higijenski zapušten, odnosno sa prljavom odjećom koju je presvukao kod njega jer ima odjeću kod njega a koju mu je kupio. On mu se žalio da mu je teško živjeti kod majke, da ga tuku i da on nema smisla da živi, rekao mu je da će se pobrinuti za njega da mu bude dobro, u to vrijeme je izražavao strah, noću se budio, pa se i pomokrio u krevet, a sada se to više ne događa. Zbog sve navedenog nije potražio stručnu pomoć za dijete, ali kao što je naveo sada se to više ne događa. Mlt. OAH ima kod njega svoju sobu, a sada je u izradi i novi namještaj kako bi imao sve što mu je potrebno. Navodi da je umirovljenik sa mirovinom oko 1.000,00 eura ranije je radio za 3 agencije, međutim sada više ne radi, suvlasnik je kuće u kojoj živi u [adresa], vlasnik je stana u [adresa] i posjeduje u vlasništvu imanje 4. ha šume u Baranji. Osim mlt. OAH ima još troje djece iz ranijih brakova od kojih je jedno mlt. i to O koja živi s majkom.

6.1. Na upit svoje opun. navodi da mlt. dijete tijekom školske godine, odnosno u 1. razredu nije imao 33 puta napisanu zadaću, odnosno ili je bila nepotpuno napisana što znači da dijete nije ispunjavalo svoje školske obveze. Navodi da je razgovarao s njegovom učiteljicom Š i ista je predložila da dijete ostane poslije škole na dopunskoj nastavi, a sve je to prijavio Centru, mlt. OAH je 1. razred OŠ završio s vrlo dobrim uspjehom i sada je krenuo u 2. razred. Navodi da je polusestra po majci koja ima 17. godina ošamarila mlt. OAH, a nakon što se on sa majkom verbalno sukobio. Majka u tome nije spriječila polusestru, niti ga je opomenula za to što ga je ošamarila. Navodi da je u vrijeme kada je mlt. OAH imao godinu i pol dana majka ga ostavila kod njega i otišla sa tadašnjim partnerom, a to nije osoba s kojom sada živi. Dijete je sa njim živjelo 2. godine i 8 mjeseci i on se skrbio o njemu. Kada je dijete s njim druže se, odlaze na igralište, igraju nogomet jer mlt. OAH voli igrati nogomet i trenira kod njega u klubu borilačke vještine obzirom da on trenira djecu s posebnim potrebama. Navodi da mu se sin jednom prilikom požalio da ga je majka zatvorila u smočnicu, a pretpostavlja da je to učinila kako bi ga kaznila.

6.2 Na upit opun. tužene navodi da je bio kod liječnika od mlt. djeteta u [adresa] gdje mu je liječnik predočio karton djeteta, a to je učinio nakon što je od tužene dobio informaciju da je sa djetetom bila u Suvagu zbog govornih poteškoća djeteta i da ga je vodila na očni odjel zbog problema s vidom i zbog čega je morao nositi naočale, a više ih ne nosi. Dijete majku oslovljava imenom, a na što ga je on upozorio da majku ne može oslovljavati imenom, nego je zvati mama.

7. Na istom ročištu saslušana tuženica je iskazala da nakon razvoda braka s tužiteljem zajedničko mlt. dijete OAH je povjeren na svakodnevnu skrb i stanovanje sa njom uz zajedničku roditeljsku skrb nad mlt djetetom i uz ostvarivanje osobnih odnosa oca i djeteta, te je otac obvezan da doprinosi za uzdržavanje iznos od 1.100,00 kn koji iznos redovito plaća na moj račun. Nakon razvoda braka je živjela u [adresa], ali je bila zaposlena u Osijeku pa je i mlt. OAH išao u vrtić u Osijek i u to vrijeme su se osobni odnosi mlt djeteta i oca odvijali kako je to određeno sudskom odlukom, međutim kada je počela raditi u [adresa] upisala je mlt. dijete u vrtić u [adresa] i tada se više nisu mogli ostvarivati osobni odnosi kako je to određeno sudskom odlukom, odnosno svaki drugi vikend od četvrtka do nedjelje u 13 sati mlt. OAH je bio kod oca kako je to određeno sudskom odlukom. Međutim, nisu se odvijali i svaki radni dan od ponedjeljaka do petka kako je to određeno sudskom odlukom jer otac nije dolazio po dijete, a ona mu to nije zabranjivala. U odnosu na zahtjev oca da mlt. OAH stanuje sa njim u cijelosti se protivim. Smatra da je u interesu djeteta da i nadalje stanuje sa njom i u cijelosti osporava sve navode tužitelja, a da bi ona niti njezina kćer iz ranijeg braka, a niti njezin otac na bilo koji način zlostavljali mlt. OAH. Mlt. OAH je prije polaska u 1. razred OŠ nije znao slova, a tijekom prvog razreda je teže savladavao čitanje i pisanje zbog čega ga je vodila na preporuku učiteljice kod psihologa i radnog terapeuta defektologa. Utvrđeno je da on nema nikakvih poteškoća u svladavanju gradiva i učenju, ali da se sa njim mora puno raditi. Žalio se da dobro ne čuje na jedno uho zbog čega sam ga vodila u Suvag, a utvrđeno je da nema problema sa sluhom, a zbog problema s vidom nosi naočale od svoje 3. godine. Preko ljeta ne nosi naočale jer ne želi, a posluša je da nosi naočale samo kada ga boli glava. U početku je redovito pisao zadaće, jer je dobio od učiteljice papir na kojem je pisalo što treba riješiti kod kuće, međutim kasnije su djeca morala zapamtiti ili zapisati, odnosno obilježiti što mora kod kuće napraviti, ali on to nije niti zapamtio niti zapisao, pa se događalo da nije niti napisao domaću zadaću, a to bi saznala od poruke učiteljice i naknadno bi to sve te zadatke izvršili, ona mu je u tome pomagala, a i dodatno je angažirala učiteljicu koja mu je davala instrukcije za čitanje. Mlt. OAH je završio 1. razred sa vrlo dobrim uspjehom. Oca djeteta, ovdje tužitelja nije upoznala s tim da mlt. OAH ima problema sa savladavanjem školskog gradiva, odnosno s čitanjem i pisanjem, a upoznala ga je da je mlt. OAH vodila na obradu kod psihologa, defektologa, radnog terapeuta, te u Suvag. Tužitelj nije išao sa njima na obradu kod navedenih, a u vrijeme kada je dijete trebalo ići u Suvag dijete je bilo kod oca i otac nije išao s njima jer je rekao da kasnije ima trening. Mlt Damir je iznimno živahno dijete, voli se igrati, ima svoje igračke, u parku se igra s djecom, a ponekad u toj igri se moguće i udario pa su mu ostali tragovi tog udarca, ali nikada nije imao ozbiljnije ozlijede, sam pokušava održavati higijenu što ponekad čini, ali njenu prisutnost, pa ponekad mu pomogne, dok sam pere zube, umiva se, počešlja, sam se oblači i obuva. Nakon što je prestao nositi pelene negdje do 3. godine, noću se znao pomokriti u krevet, pa i sada ponekad se pomokri u krevet, a i danju u gaćice, nakon što ga pita kako se to dogodilo, odgovori da ne zna. Sa tim je bio upoznat otac jer dok je dijete kod njega također se ponekad pomokri u krevet, sa svim tim sam upoznala i PU B. Manastir i upućena je u Obiteljski centar kako bi se s djetetom radilo i da bi se taj problem riješio. Mlt. OAH kada je odlazio kod oca je uvijek bio čist i uredan, a kada se vraćao od oca bio je neuredan, kada sam ga pitala da li se tuširao, rekao je da nije, nego se samo kupao u bazenu, imao je prljave uši, vraćao se u odjeći u kojoj je i otišao a odjeća je bila prljava. Kao što je navela smatra da je u interesu djeteta da i nadalje stanuje sa njom na njenoj adresi stanovanja, a suglasna je s prijedlogom stručnog tima HZSR, PU B. Manastir o načinu i dinamici ostvarivanja osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem. Navodi da živi u vlastitoj kući u [adresa] s mlt. OAH i kćerkom ŽA iz izvanbračne zajednice koja ima 17 godine, sadašnjim partnerom R koji trenutno više vremena provodi u [adresa], jer su tamo pokrenuli posao. Kada je tužitelju priopćila da planira s mlt. djetetom preseliti u [adresa] gdje bi on išao u školu, on je nakon toga podnio ovu tužbu i pokrenuo ovaj postupak. Trenutno je nezaposlena i prima novčanu naknadu sa Zavoda za zapošljavanje. Navodi da mlt. OAH u kući u kojoj žive ima svoju sobu koja je opremljena potrebnim namještajem i svim ostalim što mu je potrebno.

7.1. Na upit svog opun. navodi da sa mlt. OAH sve eventualne konflikte rješava razgovorom, a jedinu kaznu koju mu uvede je da ne smije biti na tabletu. Do sada nije imala nikakvih problema niti sa Centrom, niti školom, niti liječnikom mlt djeteta, a policija je više puta dolazila na prijavu tužitelja, međutim do sada nije nikada protiv nje pokrenut nikakav postupak. Navodi da je pozvala tužitelja, te su ona i njen partner sa njim razgovarali i izložili namjeru o preseljenju u [adresa] gdje bi radila kod partnera, a da bi otac nastavio viđati dijete svaki drugi vikend kao i do sada, s tim da bi ga iz [adresa] ona dovezla na adresu oca sa čim se on u početku i složio, a kasnije je rekao da to ne prihvaća.

7.2. Na upit opun. tužitelja navodi da 2018. i 2019. nije bila u nikakvoj bračnoj niti izvanbračnoj zajednici, a sada živi s partnerom sa kojim živi u izvanbračnoj zajednici. Osim sa R, mlt. OAH nisam upoznala ni sa kojom drugom muškom osobom jer nisam bila niti u jednoj vezi nakon razvoda braka.

7.3. Na upit. opun. tužitelja da li je upozorila ŽA da ne tuče svoga brata, tuženica odgovara "nisam je upozorila jer nije nikada niti tukla svoga brata".

7.4. Tužitelj osobno postavlja pitanje tuženici kako to da je mlt. OAH u [adresa] rekao da ga tuče i mama i sestra i djeda, tuženica odgovara da je to laž, da je to utjecaj oca na dijete.

8. Iz mišljenja stručnog tima HZSR, PU Osijek od 18.8.2023. u bitnome je utvrđeno da je u donošenju odluke o daljnjoj roditeljskoj skrbi važno se voditi motivacijom roditelja o preuzimanju skrbi o djetetu, njihovim argumentima, uvjetima te podacima dobivenih iz razgovora s roditeljima i djetetom, da obzirom na aktualne obiteljske okolnosti, mlt. VA treba stalnu i predvidljivu okolinu, kao i susrete s roditeljem s kojim ne stanuje, za mlt. dijete je važno da ima roditelje koji će nastojati smanjiti postojeći sukob, povratiti minimum povjerenja jedno u drugo, te iako su odgojno različiti da nastoje surađivati i komunicirati. Obzirom da je za dijete i majku nadležan PU B. Manastir ovaj PU nema saznanja o opravdanosti očevih navoda o mogućem neprimjerenom ponašanju majke ili njenim propustima u odgoju, pa stoga ne mogu predložiti donošenje privremene mjere. Ukoliko je procjena PU B. Manastir da majka primjereno skrbi o djetetu, mišljenja su da je u interesu mlt. djeteta da i nadalje stanuje s majkom, a kako bi dijete zadovoljilo potrebu za stabilnu, sigurnu i predvidivom okolinom u kojoj će se osjetiti voljeno od strane oba roditelja, razviti osjećaj pripadanja, te kako bi dijete zadovoljilo potrebu za drugim roditeljem, važno je da se osobni odnosi mlt. VA i oca odvijaju redovito i prema važećoj sudskoj odluci i prema mogućnosti dogovora roditelja. Smatraju važnim razmotriti izricanje mjere stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu prema roditeljima, a kako bi se stekao bolji uvid u obiteljske okolnosti roditeljske kapacitete, te odgojne metode.

9. Iz mišljenja stručnog tima HZSR, PU B. Manastir od 31.8.2023. proizlazi da se radi o konfliktnom odnosu roditelja, koji se manifestira u ponavljanim problemima, roditelj nedovoljno komuniciraju, međusobno se prijavljuju, roditeljima se stručnim savjetima pružala pomoć u prepoznavanju potreba djeteta, kao i pomoć u uspostavljanju kvalitetne roditeljske komunikacije, no problemi su i dalje prisutni, pa čak su se intenzivirali, pokretanjem sudskog postupka. U razgovoru psihologa s djetetom vidljivo je da dijete pati uslijed narušenog odnosa roditelja, a u koji je i direktno uključen, pa je tako dijete prilikom razgovora navodilo da u prisutnosti oca mora govoriti negativno o majci, što ima jasno nepovoljne posljedice i na njega stavlja teret da mora izabrati, te otac mora razumjeti da nije cilj udaljenje djeteta od jednog od roditelja, već osiguravanje djetetu stabilno, sigurno i poticajno okruženje u kojem će imati kvalitetan odnos s oba roditelja, zbog čega je u tijeku određivanje nekih od mjera obiteljsko pravne zaštite. Majka djeteta je odgovorna, nježna, brižna, savjesno ispunjava zadatke koje joj donosi uloga roditelja, te potrebe djeteta stavlja ispred svojih i na njih adekvatno reagira. U potpunosti je upoznata s njegovim funkcioniranjem (socijalno, školsko, zdravstveno), te je aktivno uključena u njegov život. U odgoju puno pohvaljuje dijete, nagrađuje ga, objašnjava svoje odluke kroz igru ili opisuje konkretne situacije. Obzirom na navode oca da majka fizički kažnjava dijete, majka isto negira, a postupanje policijskih službenika navedeno također nije potvrđeno. Psihološkom obradom majke nisu utvrđene patološke crte ličnosti. Mlt. dijete je u razgovoru navodilo vezanost uz oba roditelja, no uočeno je kako postoji pritisak od strane oca prije samog sudskog postupka gdje mu otac direktno govori da treba reći da želi živjeti s njim, snima ga i govori što će reći za drugog roditelja, čime ga direktno angažira u sukob odraslih, što je potpuno nedopustivo i takvo ponašanje ugrožava dobrobit mlt. VA. Radi svih utvrđenih okolnosti psihologinja je mišljenja kako se nisu ispunile pretpostavke za izmjenu odluke s kojim će roditeljem mlt. VA stanovati, a također je važno za napomenuti kako je do sada mlt. dijete imao rano iskustvo rastave roditelja, odvajanje od majke, loša komunikacija roditelja, što je otežavalo njegovu prilagodbu na tada novonastalu situaciju razvoda. Psiholog smatra kako bi ponovna promjena dodatno utjecala na ponašanje djeteta, obzirom na već sada uočene sklonosti regresivnim obrascima (mokrenje), te bi djetetu dodatno bilo otežano uspostavljanje osjećaja stabilnosti i sigurnosti i dosljednosti što je vrlo važno za brojne kasnije faze u sazrijevanju i uspostavi normalnog rasta i razvoja, dok socijalni radnik u bitnome navodi kako u obitelji postoje narušeni odnosi u vidu manjka komunikacije što su i roditelji sami potvrdili, te u vidu međusobnih optuživanja zbog čega je u planu određivanje mjere stručne pomoći i potpore roditeljima u ostvarivanju skrbi o mlt. djetetu, iako su jedno vrijeme dobro funkcionirali, problemi su se ponovno pojavili nakon što je majka djeteta ŠA obavijestila oca djeteta VA da bi željela s obitelji i s mlt. djetetom VA preseliti u [adresa] gdje bi otvorila ugostiteljski objekt, da se već bila raspitala za OŠ u koju bi dijete išlo, te im je planirala promijeniti prebivalište, zbog navedenog je majka pokrenula postupak obveznog savjetovanja prije sudskih postupaka u vezi s djetetom, no roditelji se u postupku nisu uspjeli dogovoriti, otac se nije složio sa selidbom djeteta, te je predložio da dijete živi s njim, dok je majka u [adresa], a sa čim se majka nije složila. Nakon provedenog postupka, mišljenje je da majka adekvatno skrbi o djetetu, da je neupitna emocionalna vezanost uz dijete, da dijete u kućanstvu ima već izgrađenu rutinu, te da na snazi treba ostati važeća sudska odluka prema kojoj dijete živi s majkom na adresi u [adresa]. Suglasno predlažu da se osobni odnosi mlt. djeteta VA s ocem odvijaju svaki drugi vikend u mjesecu od petka nakon nastave pa do nedjelje u 13 sati, te četvrtak u tjednu kada dijete vikendom boravi kod oca i to od 15-19 sati sve na način da otac preuzme dijete i vrati ga na adresu stanovanja, kao i tijekom ljetnih praznika kontinuirano 10 dana u srpnju i 10 dana u kolovozu, tijekom proljetnih praznika kontinuirano 3 dana, tijekom zimskih praznika kontinuirano 7 dana uz obvezu roditelja da dogovore točne termine za ostvarivanje kontinuiranih osobnih odnosa tijekom praznika, za Božić svake parne godine 25.12., a svake neparne godine 26.12., za Uskrs svake parne godine na dan Uskrsa, a svake neparne godine za Uskrsni ponedjeljak u vremenu od 10-18 sati, za rođendane, jednodnevne blagdane i praznike naizmjenično kod jedno pa kod drugog roditelja, a prvi od njih kod oca s tim što će jednodnevna druženja s ocem tijekom praznika i blagdana trajati od 10-18 sati uz obvezu oca da po dijete dođe u mjesto stanovanja i vrati ga majci.

10. Iz kombiniranog psihologijsko psihijatrijskog vještačenja po sudskim vještacima iz područja psihologije doc.dr.sc. Sanje Jandrić, mag. psihologije, te sudskog vještaka iz područja psihijatrije, te dječje i adolescentne psihijatrije doc. prim. dr. sc. Vlatke Kovač, dr. med. kao i zaključnog zajedničkog mišljenja, utvrđeno je da je vještakinja Sanja Jandrić nalaz i mišljenje učinila temeljem uvida u dokumentaciju suda, vlastitoj psihologijskoj procjeni i to dana 9.2., 13.2. i 14.2.2024. u KBC Osijek, tužitelja OA, tuženice ŠA i mlt. djeteta OAH koja procjena je uključivala individualne psihologijske procjene svakog roditelja i mlt. VA (kliničko forenzički intervju, psihologijski testovi, opservacija ponašanja), te procjenu i opservaciju interakcija djeteta sa svakim roditeljem, kao i temeljem nalaza vještaka psihijatra Vlatke Kovač. Tako vještakinja Sanja Jandrić u bitnome navodi da je majka mlt. VA, ŠA osoba srednje životne dobi, radno aktivna, osiguranih materijalnih i stambenih prilika, za brigu o djeci, živi sa svoje dvoje djece, voli mlt. VA i ima prirodnu motivaciju za brigu o njemu, od njegova rođenja u diskontinuitetu živi s njim, a od njegove pete godine sudskom odlukom u kontinuitetu živi s njim, s ocem djeteta nije uspjela izgraditi stabilan i pozitivan odnos, i dalje je opterećena i traumatizirana problemima iz prošlosti vezanima uz odnos sa ocem djeteta, jasno iznosi pritužbe na njegovo ponašanje, ali istovremeno ne odbacuje potrebu uključenosti oca u život djeteta, pa i izvan vremena koje bi bilo regulirano sudskom odlukom. Majka je čitavo vrijeme odrastanja mlt. VA motivirana za svoju roditeljsku ulogu, njezin odnos prema mlt. VA tijekom vještačenja opserviran je kao emocionalno privržen, siguran, topao, usmjeren i prikladan dobi, potrebama i interesima djeteta, kod majke nisu registrirane smetnje i produktivni znakovi psihopatologije koji bi ukazivali na postojanje težih duševnih smetnji, smetnji iz kruga poremećaja ličnosti u užem smislu, smetnji povezanih sa zlouporabom ili ovisnošću o sredstvima ovisnosti, niti bilo koji drugi duševnih smetnji, a koji bi mogli ometati njezino svakodnevno funkcioniranje i obavljanje roditeljske uloge, niti je nađeno duševnih smetnji koje bi ograničile roditeljski kapacitet, sposobnost za obavljanje roditeljske skrbi. Tijekom vještačenja kod majke se opserviraju uočene prosječne intelektualne sposobnosti, pasivnija ali emocionalno stabilna struktura ličnosti, toplina, povučenost i suzdržanost u socijalnim odnosima, te isto tako bojažljivost, oprez, ali i nedovoljna kritičnost spram drugih, te izostanak agresivnosti, aktualno je pesimistična, tužna i u neizvjesnosti obzirom na ranije proživljena iskustva, te obzirom na aktualnu neizvjesnost u pogledu budućnosti vezano uz roditeljsku skrb nad mlt. sinom VA. Nadalje, otac OA je u srednjoj životnoj dobi, otac dvoje punoljetne djece i jednog mlt. djeteta, honorarno radno aktivan, u vojnoj mirovini, samostalnih izvora prihoda, živi kao samac u kući osiguranih uvjeta za stanovanje s mlt. sinom VA. Sa majkom mlt. VA nije uspio izgraditi stabilan i pozitivan odnos, nema dobar odnos prema istoj i dalje je opterećen, pa i subjektivno traumatiziran problemima iz prošlosti vezani uz odnos s majkom djeteta i brigom o djetetu, opetovano je iznosio pritužbe na račun ponašanja i roditeljskih kompetencija majke mlt. VA, koju je prema izvješćima soc. službe uglavnom kritizirao, optuživao i omalovažavao, te tako nije pokazao dovoljnu svjesnost značaja vlastite komunikacije s drugim roditeljem svog djeteta, u nekoliko navrata ju je optuživao za fizičku zlostavu djeteta o čemu govori dokumentacija soc. službe, kao i ODO-a. Otac je od rođenja VA bio motiviran za svoju roditeljsku ulogu, a nakon odvajanja od njega nastojao je održavati osobne kontakte s njim, voli dijete i njegova motivacija za obavljanje roditeljske uloge je prirodna, od ranije dobi je zahtijevao da dijete živi s njim, što je sudskom odlukom promijenjeno, smatra da bi život s njim bio sigurniji i poticajniji za dijete, te istovremeno subjektivno i pogrešno percipira ugrozu, odnosno fizičku zlostavu i zanemarenost mlt. VA od strane majke, percepciju koja nije u skladu s realitetom, te zapravo osobna projekcija ispitanog nastala uslijed kombinacije njegovih osobnih psiholoških karakteristika i strukture ličnosti, subjektivno doživljene, visoke razine stresa, radi potencijalno preseljenja mlt. djeteta u drugo mjesto življenja i straha od gubitka kontakata s djetetom, te dodatno nerazumijevanja specifičnih intelektualnih i kognitivnih karakteristika djeteta, te njegovih obrazovnih potreba, potencijala i mogućnosti, te istovremeno otac zanemaruje djetetov dosadašnji kontinuitet života uz majku i njegovu emocionalnu povezanost s majkom i sestrom po majci, te dosadašnjih kontinuitet školovanja, vršnjačkih relacija. U slučaju da dijete živi s njim ne odbacuje potrebu uključenosti majke u život VA, ali konkretno u okviru njegovih zamisli, nejasno i prema unaprijed definiranom opsegu. Odnos oca prema VA je tijekom vještačenja psihologa opserviran kao vrlo dobar, usmjeren u visoke potrebe za redom i disciplinom. U aktualnoj psiho dijagnostičkoj procjeni kod VA se registriraju smetnje na planu mišljenja u vidu paranoidno tangiranog mišljenja, te smetnje na planu ličnosti i ponašajnih otklona u vidu antisocijalnih ponašanja i teškoća sa socijalnim konvencijama i pravilima, sumnjičavosti do razine paranoidnog mišljenja i osjećanja, visoke potrebe za redom i kontrolom, nestabilnih odnosa, sklon hostilnosti, a aktualno i otežane prosudbe realiteta i prisutnih sumanutih vjerovanja intenziviranih proživljenim ranijim i nedavnim egzogenim stresorima. S tim u svezi kod istog se pronalaze smetnje koje ograničavaju i umanjuju roditeljski kapacitet te bi mogle ometati njegovo primjereno odgovaranje na obrazovne, odgojne i zdravstvene potrebe djeteta, te dodatno kod istog se detektiraju i slabije vještine kompetentnog roditeljstva i ovisnost o drugima u dijelu koji se odnosi na brigu oko hranjenja i pripremanja obroka. Vještakinja nadalje navodi da oba roditelja vole svoje dijete i prirodno su motivirani za svoju roditeljsku ulogu, oni su u višegodišnjim sukobima, neprijateljskim, opozicionalnim i narušenim odnosima, a njihova roditeljska skrb pod prolongiranim je nadzorom soc. službe. Dodatno kod oca se pronalaze izvjesne teškoće na planu ličnosti i socijalnog funkcioniranja koje bi mu mogle umanjiti kapacitet za obavljanje roditeljske uloge i skrbi za dijete. Oba roditelja su iskazala dovoljno svjesnosti o štetnosti ovako lošeg međusobnog odnosa na daljnji socio emocionalni razvoj djeteta, znanja da ne isključuju jedan drugoga kao roditelja važnog za djetetov razvoj. Međutim, niti jedno od roditelja aktualno nije pokazalo dovoljno vještina, kapaciteta i sposobnosti za umanjivanje sukoba. Oba roditelja imaju negativan stav i negativne emocije jedan prema drugom, iskazuju negativno djelovanje onog drugog prema djetetu, imaju strah da će biti isključeni iz života djeteta. Mlt. VA je dječak školske dobi, polaznik 2. razreda, uočeno sniženih ispod prosječnih prema graničnim kognitivnim kapacitetima, misaono nezreliji u odnosu na vršnjake, te psihološki osjetljivijih i regresivnih karakteristika ličnosti. U emocionalnom statusu kod dječaka dominira emocionalna toplina, ali i nezrelost karakteristična za ranije savladanu razvojnu fazu, te prisutan potiskujući strah, u njegovom ponašanju i doživljavanju tj. u psihičkom statusu opserviraju se indikatori neorganiziranosti, konfuzije i straha, a koji se u kombinaciji sa psihološkim karakteristikama djeteta i percipiranim stresom aktualno manifestiraju kroz prisutno nekontrolirajuće dnevno i noćno mokrenje. Mlt. dijete se aktualno snažno identificira s oba roditelja, te s majkom pokazuje sigurno privržen i emocionalno topao odnos, a u odnosu s ocem pokazuje obrasce polarizacije, osjećaja na način da pokazuje potrebu za zadovoljavanjem potreba oca i induciranih očekivanja, želju za pretjeranim odobravanjem, gratifikacijom i priznavanjem naklonosti na štetu vlastitih potreba, te istovremeno odbacujući drugog roditelja. Mlt. dijete ne pokazuje određene razvojno očekivane elemente primjerenog razumijevanja roditeljskih sukoba, i kontekst u kojemu se odvija mlt. pokazuje sklonost sugestibilnosti, a što je tijekom vještačenja opservirano u vidu prihvaćanja sugestivnih i negativnih informacija o majci od strane oca („mama me je ostavila“, na dodatno pojašnjenje navodi „znam to pošto mi je tata rekao, tada sam imao 6 i pol godina“), te dodatno u dijelu pokazuje sklonost manipulativnim ponašanjima (kod majke odbija pisati domaće zadaće na način da upućuje pozive ocu), obrasci koji se pojavljuju kod dijela djece čiji su roditelji opterećeni partnerskim problemima i u visoko konfliktnom razvodu. U djetetovim odgovorima registrira se potreba da zaštiti oba roditelja ("na upit gdje bi volio živjeti navodi ne znam, meni je svejedno, kod mame") i da umanji nesklad roditeljskih kompetencija i vlastitih potreba (sa sobom donosi plišanog majmunčića Đ, navodi da njega svuda nosi, osim kod tate, a kao razlog navodi "da ga ne bi zaboravio" i dodaje "tata misli da sam uzeo namjerno od mame i namjerno kao da sam donio, a nisam."). Vještakinja navodi da mlt. dijete aktualno ne pokazuje dobru psihološku otpornost na stresove i učinkovito suočavanje s poteškoćama povezanim s razvodom roditelja koje se manifestira kroz pojavu regresivnih ponašanja i enuretičnih smetnji. Kao karakterne crte njegove buduće ličnosti registriraju se hipersenzibilnost, anksiozna osjetljivost, emocionalna toplina, nesigurnost. Sve navedeno uz dodatno, neprepoznata od strane roditelja i škole kognitivna ograničenja i obrazovne mogućnosti kod dječaka a koje on kompenzira kroz manipulativna ponašanja s ciljem izbjegavanja školskih obveza koje su mu preteške, uzrokuje negativne psihološke posljedice i simptome kod djeteta i predstavlja čimbenike rizika po mentalni razvoj djeteta. Konkretno, prolongirani roditeljski konflikti dugoročno ometaju organizaciju, emocionalno iskustvo u ranom djetinjstvu, a izraženi roditeljski konflikti povezani su s razvojem nesigurnog i dezorganiziranog stila privrženosti kod djeteta koji se može odraziti na sve kasnije odnose u životu, dovesti do veće osjetljivosti na stres i uzbuđenje, poteškoće u regulaciji emocija, manje izraženog optimizma i narušenog raspoloženja, narušene slike o sebi i razvoja neučinkovitih načina suočavanja sa stresom, a posljedice koje se aktualno ne detektiraju kod mlt. VA, međutim ukoliko se sukobi i konflikti među roditeljima nastave, u budućnosti dječak je pod visokim rizikom za razvoj navedenih psihičkih smetnji.

11. Iz psihijatrijskog nalaza i mišljenja vještakinje doc. prim. dr. sc. Vlatke Kovač, dr. med. u bitnome proizlazi da je vještakinja nalaz i mišljenje izradila na temelju podataka sudskog spisa, psihijatrijskog pregleda ŠA i OA, te mlt. djeteta OAH u KBC Osijek te uvida u nalaz i mišljenje vještaka psihologa. Vještakinja u bitnome navodi da obavljen psihijatrijskim pregledom i intervjuom, te uvidom u spis, kod ŠA nije uočeno postojanje težih duševnih smetnji, smetnji kruga poremećaja ličnosti u užem smislu, smetnje povezanih sa zlouporabom ili ovisnošću o sredstvima ovisnosti, niti bilo koji drugi duševnih smetnji, koje bi ograničile roditeljski kapacitet. Isto tako nije uočila bilo kakvih ponašajnih otklona, elemenata koji bi sami za sebe i bez postojanja dijagnoze duševne bolesti, odnosno formalno psihijatrijske dijagnoze ograničavale sposobnost za obavljanje roditeljske skrbi. Kod iste se tijekom procjene opservira pasivnija, ali emocionalno stabilna struktura ličnosti, emocionalno je topla, rezervirana i suzdržana u relacijama, aktualno dominira anksioznost i iscrpljenje prilagodbenih kapaciteta, s obzirom na proživljena nepovoljna frustrativna i traumatska iskustva, te zabrinutost vezano uz neizvjesnost roditeljske skrbi nad sinom. Vještakinja je mišljenja kako su roditeljske kompetencije majke zadovoljavajuće, isto tako ista prema do sada dostupnim podacima pokazuje primjeren odnos prema obvezama i socijalnim interakcijama, visoku razinu motivacije i uključenosti u procese odgoja, školovanja i razvoja suočava se s aktualnom odgojnom problematikom, nije sklona idealizaciji roditeljskog odnosa, odmjerena je, u opisu roditeljske uloge bivšeg supruga, no evidentni su značajno narušeni komunikacijski odnosi između samih bivših supružnika koji nemaju dobar odnos, te je ista opterećena traumatizirajući odnosom sa OA, te iako je više navrata iznosila pritužbe vezano uz njegovo ponašanje, ne odbacuje značaj i potrebu uključenosti oca u život djeteta, pa i van vremena koje bi bilo regulirano sudskom odlukom. Motivacija majke za skrb o djetetu temeljena je na razvijenoj emocionalnoj privrženosti s djetetom i potrebi da mu se pruži sigurnost, zaštita, kontrola i predvidivost, te osiguraju najbolji mogući uvjeti za neometani rast i razvoj. Ne uočava se agresivnih obrazaca ponašanja ili elemenata istih od majke, niti se uočava elemenata i obrazaca ponašanja koji bi upućivali na manipulaciju djetetom i shodno tome modulaciju njegova ponašanja i formiranja miljenja o ocu. Sa psihijatrijskog aspekta vještakinja smatra kako je u ovom trenutku u najboljem interesu mlt. djeteta da nastavi živjeti s majkom ŠA, a da susreti između mlt. djeteta i oca OA nastave prema rasporedu navedenom u zajedničkom mišljenju. Nadalje, obavljenim psihijatrijskim pregledom, te uvidom u predmetni spis kod oca OA nije uočeno postojanje težih duševnih smetnji, smetnji povezani sa zlouporabom ili ovisnošću o sredstvima ovisnosti koje bi ograničavale roditeljski kapacitet, ali se uočavaju teškoće na planu ličnosti i socijalnog funkcioniranja koje bi mogle umanjiti kapacitet za obavljanje roditeljske uloge i skrbi za dijete. Psihijatrijskim pregledom i intervjuom kod OA se opserviraju dissocijalne crte ličnosti, naglašenija nezrela i impulzivna obilježja ličnosti, a koje prate obrambeni mehanizmi projekcije, premještanja, racionalizacije, te s time u svezi naglašena je paranoidna tingiranost i projektivni odnos prema bivšoj supruzi koja nerijetko dominira tijekom razgovora, a ciljem racionaliziranja ranije partnerske problematike, doživljaja postupanja javnih tijela te njemu prihvatljive internalizacije svih okolnosti s kojima se tijekom ovog procesa suočava. Iz navedenog proizlazi i evidentno naglašeniji emocionalni angažman sa nešto slabijom afektivnom kontrolom (oscilirajuća hostilnost i iritabilnost) koja se opservira prilikom opisa realitetnih okolnosti popraćena premještanjem odgovornosti na druge iz vanjske čimbenike (sustav i neadekvatnim kapacitetima suočavanja). Također, iako se doima primjerenih intelektualni kapaciteta, psihologijskom procjenom se utvrdi aktualno funkcioniranje na ispod prosječnoj intelektualnoj razini što djeluje ograničavajuće na roditeljski kapacitet, te bi moglo djelovati ometajuće na adekvatno odgovaranje na obrazovne, odgojne i zdravstvene zahtjeve djeteta. Isti s majkom djeteta nije uspio izgraditi predvidiv, siguran i primjeren odnos, i dalje je okupiran narušenim odnosima s bivšom suprugom, višekratno se žalio na ponašanje i roditeljske kompetencije majke djeteta, optuživao ju za fizičko zlostavljanje djeteta, ne pokazuje dovoljno svjesnosti o važnosti dobre komunikacije s majko djeteta. Od rođenja otac je bio motiviran za svoju roditeljsku ulogu a nakon odvajanja od njega nastavo održavati kontakte s njim, s motivacijskog aspekta njegova roditeljska uloga je autentična, verbalizira želju da dijete živi s njim, te smatra da majku treba viđati prema definiranom rasporedu, mišljenja je da bi život njihova zajedničkom sinu s njim bio bolji u smislu sigurnosti i poticajnosti, no pogrešno percipira ugroženost djeteta od strane majke, što nije sukladno realitetu, već njegova vlastita projekcija. Otac zanemaruje djetetov dosadašnji kontinuitet života uz majku i polusestru, tijek školovanja i vršnjačko okruženje, te u slučaju da dijete živi s njim, ne odbacuje potrebu uključenosti majke u život djeteta, ali prema njegovim zamislima. Njegov odnos prema djetetu tijekom vještačenja opservira se kao vrlo dobar, usmjeren uz visoke potrebe za redom i disciplinom, te sa psihijatrijske strane se ne uočava agresivnih obrazaca ponašanja ili elemenata naspram sina. Temeljem psihijatrijskog pregleda i intervjua te uvida u spis kod mlt. VA nije uočeno postojanje težih duševnih smetnji, niti bilo kojih drugih duševnih smetnji ili izraženijih poremećaja u ponašanju i emocijama, dječak je školske dobi, polazi 2. razred OŠ, fizički razvoj je sukladan kronološkoj dobi, suradljiv je, komunikativan, adekvatnih odgovora na pitanja, a sukladno dobi i naobrazbi, emocionalno je topao, ali nezreo, regresivan, anksiozan, hipersenzibilan, te iako se doima primjerenih kognitivnih kapaciteta, psihologijskom procjenom su utvrđeni sniženi ispod prosječni prema graničnim kognitivnim kapaciteti. Opserviraju se i indikatori neorganiziranosti, konfuzije, i straha što se manifestira kroz enurezu. Mlt. VA se aktualno identificira s oba roditelja, s majkom pokazuje sigurno privržen i emocionalno topao odnos, a u odnosu na oca pokazuje potrebu za zadovoljavanjem potreba oca i njegovih očekivanja, želju za pretjeranim odobravanjem, gratifikacijom i priznavanjem naklonosti na štetu vlastitih potreba i odbacivanje drugog roditelja. Ne uočavaju se razvojno očekivano razumijevanje roditeljskih sukoba i kontekst u kojemu se odvija, već pokazuje sklonost sugestibilnosti, uočljiva je potreba da zaštiti oba roditelja. Mlt. ne pokazuje dobru psihičku rezilijentnost na stresore i učinkovito suočavanje s poteškoćama povezanim s razvodom roditelja na što ukazuje regresivno ponašanje i enureza. Zaključno, uz već navedene crte ličnosti i prevelike školske zahtjeve u odnosu na kognitivne kapacitete odgovorne su za negativne posljedice i simptome kod djeteta. Višegodišnje narušeno roditeljsko funkcioniranje u fazi ranog djetinjstva dugoročno narušava psihičko stanje, te predstavlja rizik za razvoj poremećaja. Kod djeteta se razvija nesigurna i dezorganizirana privrženost što se kasnije može odraziti na sve odnose u životu, dovodi do pojačane osjetljivost na stres, razvoja neučinkovitih strategija suočavanja i nošenja sa stresom, poteškoća u regulaciji emocija, depresivnih obrazaca ponašanja.

12. Iz zaključnog zajedničkog mišljenja vještakinja psihologa i psihijatra proizlazi da su vještakinje, a s obzirom na sve ranije izneseno, mišljenja su da su oba roditelja ŠA i OA i dalje opterećeni partnerskim sukobima i konfliktima, ali da imaju dovoljne roditeljske kapacitete, za obavljanje roditeljske uloge nad mlt. VA, odnosno da mogu brinuti i skrbiti za daljnji rast i razvoj te psihičko i opće funkcioniranje mlt. djeteta. S obzirom na sve navedeno, na utvrđene bolje vještine roditeljskih kompetencija i sveukupno zdraviju konstalaciju ličnosti u majke u odnosu na oca, te zdravije obrasce, emocionalne povezanosti i sigurnu privrženost djeteta s majkom, te s obzirom na dosadašnji kontinuitet odrastanja uz majku, sestru o majci za koju je emocionalno vezan, vještakinje su mišljenja kako mlt. VA i dalje treba živjeti s majkom, a održavati redovite i intenzivne kontakte s ocem svaki drugi vikend sa spavanjem i preko tjedna utorkom i četvrtkom da oba roditelja trebaju imati zajedničku podijeljenu roditeljsku skrb nad mlt. VA i biti uključeni u savjetodavni rad, a roditeljsku skrb u odnosu na mlt. VA obnašati pod nadzorom soc. službe, te dodatno, mlt. VA radi enuretičnih smetnji i emocionalnih indikatora treba biti uključen u tretman po psihologu i dječjem psihijatru.

13. Na nalaz i mišljenje vještakinja posebna skrbnica mlt. djeteta nije imala primjedbi, niti dodatnih pitanja za vještake, te je stručni tim HZSR, PU Osijek suglasan sa zajedničkim mišljenje vještaka i na isti nemaju primjedbi, osim toga navode kako je ovaj PU zaprimio rješenje ODO Osijek broj Kir-DO-28/2024 od 4.3.2024. kojim se odbacuje kaznena prijava protiv ŠA zbog kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 167. st. 2. KZ-a, a koju je podnio OA.

14. Očitujući se na primjedbe tužitelja po opun. na nalaz i mišljenje, vještakinje su zajedničkim podneskom od 3.6.2024. ponovno ističu da se vještačenje sastojalo od uvida u spis, psihologijske i psihijatrijske procjene tužitelja OA, tuženice ŠA i mlt. djeteta VA, a koja procjena je uključivala individualne psihologijske procjene roditelja i mlt. VA (kliničko forenzički intervju, psihologijski testovi, opservacija ponašanja), te procjenu i opservaciju interakcija djeteta sa svakim roditeljem, te psihologijsko forenzičkog intervjua i pregleda ŠA, VA i mlt. OAH, nije utvrđeno elemenata koji bi ukazivali na tjelesno zlostavljajuća ponašanja tuženice ŠA spram mlt. VA. Nadalje, činjenica da OA subjektivno i pogrešno percipira ugrozu djeteta od strane majke, dobivena je provedenim psihijatrijskim kliničkim forenzičkim intervjuom i psihologijskog forenzičkog intervjua, kao i psihijatrijskim i psihologijskim pregledom tužitelja. Vještakinje mole tuženika i opun. da se suzdrže od malicioznih i opasnih premisa poput "zanemarivanje spomenute problematike od strane vještaka je zabrinjavajuće i opasno po život i zdravlje djeteta" budući da vještaci rade svoj posao savjesno i prema pravilima struke. Dodatno, ono što je bitno za naglasiti kod donošenja mišljenja o podobnosti roditelja djeteta u svezi sadržaja roditeljske skrbi- povjere djeteta i održavanja osobnih odnosa roditelja sa mlt. djetetom, bitno je napomenuti da se uvijek u prvom planu mora poštivati dobrobit djeteta, te osiguranje njegova normalnog psihofizičkog razvoja. Svi drugi interesi moraju biti u drugom planu, to znači da se prilikom procjene karakternih obilježja i ostalih karakteristika roditelja koji se procjenjuju radi donošenja odluka o skrbi nad djetetom, nikada ne smije zaboraviti temeljnu perspektivu djetetova interesa. S obzirom na upit "zanemarivanje školskih obveza i specifičnom slučaju kada dijete čak 33 puta za redom nije imalo napisanu zadaću ..." odgovor se nalazi u 15-oj točki zaključka vještaka psihologa "sve navedeno, uz dodatno, neprepoznata od strane roditelja i škole kognitivna ograničenja i obrazovne mogućnosti kod dječaka, a koje on kompenzira kroz manipulativna ponašanja s ciljem izbjegavanja školskih obveza koje su mu preteške, uzrokuje negativne psihološke posljedice i simptome kod djeteta i predstavlja čimbenike rizika po mentalni razvoj djeteta ...", te posljednjoj točki zaključka psihijatra "zaključno, uz već navedene crte ličnosti i prevelike školske zahtjeve u odnosu na kognitivne kapacitete odgovorne su za negativne posljedice i simptome kod djeteta ...". Vještakinje mole ubuduće detaljnije proučiti nalaze vještaka psihijatra i psihologa. S obzirom na upit o vrednovanju pojedinih činjenica vještaci još jednom naglašavaju kako su za donošenje konačnog mišljenja uzete sve činjenice u obzir koje su detaljno elaborirane u zaključcima vještaka psihologa i psihijatra, uključujući strukturu, dosljednost, usmjerenost kao i osobne karakteristike roditelja, okolnosti življenja svakog od njih, te odnos oba roditelja s mlt. djetetom itd.

15. Na ročištu održanom 17. travnja 2025. saslušane vještakinje Vlatka Kovač i Sanja Jandrić su iskazale da ostaju u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja od 26.2.2024., kao i kod podneska od 3.6.2024., a u kojemu su se zajedno očitovale na primjedbe tužitelja po opun. na nalaz i mišljenje.

15.1. Na upit opun. tužitelja navodi da u slučaju kada dijete 33 puta zaredom nije imalo napisanu zadaću, suglasno navode sve je već navedeno u točki 15 zaključka vještaka psihologa, navode da uz neprepoznato od strane roditelja i škole kognitivno ograničenje i obrazovne mogućnosti kod mlt. dječaka, samo dijete kompenzira kroz manipulativna ponašanja s ciljem izbjegavanja školskih obveza koje su mu preteške, a nije utvrđeno da dijete 33 puta zaredom nije imao napisanu zadaću, a nije utvrđeno majčina nebriga i neodgovornost majke za navedeno, a u nalazu i mišljenju str. 14. je navedeno kako je majka opisuje da se dijete povuklo od nje, a da se ranije povjeravao da tata viče na njega, pa ima doživljaj kako joj više ne vjeruje i nema povjerenja u nju i kako ne smije odgajati svoje dijete jer je bivši suprug stalno za nešto prijavljuje, a mlt. VA manipulira situacijom, pa odbija pisati zadaće, a onda traži da zove tatu.

15.2. Na upit opun. tužitelja suglasno navode da su roditeljske kompetencije oca utvrđivane u vrijeme kada je obavljeno vještačenje, a po nalogu suda, a ne unazad, odnosno u vrijeme kada je otac sa mlt. MA živio 2.g. kada je dijete bilo u dobi od 2.g., tj. prije 7.g. Otac ima roditeljske kompetencije ali su iste umanjene, a kako je to obrazloženo u nalazu i mišljenju vještakinja. Nadalje, očeva rigidna struktura i crte ličnosti sklonu strogoj disciplini negativno utječe na emocionalno stanje djeteta i njego psihološki razvoj i zbog toga je dijete kod oca poslušnije i više je u strahu, tjeskobnije, nesigurniji, a želi mu udovoljiti, a sav taj strah se manifestira povremenim enoretičnim ponašanjem i postojanje prijelaznog objekta – nošenjem sa sobom plišanog majmunčića, što je obilježje ranije kronološke dobi djeteta.

15.3. Na upit opun. tuženice da s obzirom na opisane crte ličnosti u nalazu i mišljenju kod OA na str. 30, suglasno navode da su njegove crte ličnosti stabilne i ne očekuju se promjene kroz neko duže vrijeme, nego mogu biti i gore ukoliko bi eventualno paranoja rasla u slučaju pojačanog stresa i osjećaja ugroze. Ističu da sve što radi, ne radi namjerno, odnosno svoje postupke ne može kontrolirati međutim, bez obzira na nesvjesnu razinu on može i mora kontrolirati sve što je dobro ili loše i odgovoran je za svoje postupke, odnosno nesvjesno ih je teže kontrolirati, ali obzirom da je u realitetu, mora ih kontrolirati.

15.4. Vještakinjama se nisu postavljala daljnja pitanja, te iste potražuju trošak za dolazak na današnju glavnu raspravu i to u iznosu od po 100 eura svaka, a račune će dostaviti tijekom dana e-komunikacijom, nakon čega su otpuštene iz sudnice.

16. Opun. tužitelja je tražio kraći rok kako bi stupiti u kontakt sa tužiteljem, obzirom da sa istim imaju otežanu komunikaciju, a u smislu da li bi isti eventualno predložio nadvještačenje u ovom postupku.

16.1. Opun. tuženice se protivio ovom prijedlogu opun. tužitelja obzirom da se postupak vodi više godina, te da je tužitelj tijekom ovosudnog postupka zlouporabio svoja prava odgađanjem rasprava, nedolaskom na rasprave kao i da je do sada imao priliku reagirati na danas iznijeti prijedlog o nad vještačenju, jer je od vještačenja prošlo godinu dana što je više nego primjeren rok da ukoliko ima primjedbe takve vrste, iste istakne. Ovaj prijedlog smatra samo usmjeren na daljnje odugovlačenje postupka i produljenje štetnih posljedica kako za tuženicu, tako i za vlastito dijete na koje sigurno ovaj postupak ostavlja samo negativne posljedice na njih oboje, te bi ovakav prijedlog trebalo u cijelosti odbiti. Predlaže da se današnja glavna rasprava zaključi i donese presuda na temelju stanja spisa, smatra da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno.

16.2. Sud je ovaj dokazni prijedlog tužitelja po opun. odbio, smatrajući ga odugovlačećim, a činjenično stanje u ovoj pravnoj stvari dovoljno je utvrđeno na temelju do sada izvedenih dokaza, te se ističe da su vještakinje doc. dr. sc. Sanja Jandrić mag. psys. sudski vještak za psihologiju i doc. prim. pr. sc. Vlatka Kovač dr. med. stalni sudski vještak iz područja psihijatrije te dječje i adolescentne psihijatrije u svom pisanom nalazu i mišljenju, te pisanu očitovanju na primjedbe tužiteljice o opun. i usmeno detaljno i jasno odgovorile na sva pitanja stranaka i otklonite sve prigovore stranaka odnosno tužitelja po opun. a objektivnost stručnost i nepristranost vještakinja ničim nisu dovedene u sumnju. Nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga 17. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 21/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), a u vezi s člankom 346. ObZ-a ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje ObZ-a), sud je odlučio kao u izreci presude.

18. U članku 7. ZPP-a određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju, a u članku 219. istoga Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Prema članku 221.a. ZPP-a određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

19. Nesporno je presudom Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P Ob-370/2017- 53 od 30. listopada 2019. razveden brak stranaka, da je njihovo zajedničko mlt. dijete OAH rođen **.**.2015., povjeren na svakodnevnu skrb majci s kojom će stanuje na njezinoj adresi stanovanja u [adresa], da roditelji zajednički i sporazumno ostvaruju roditeljsku skrb nad mlt. djetetom, uz ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s ocem, koji je obvezan doprinositi za uzdržavanje mlt. djeteta mjesečnim iznosom od 1.100,00 kn/145,10 eura mjesečno uplatom na račun majke.

20. U ovom postupku je sud tako imao utvrditi da li su se promijenile okolnosti od ranije odluke i da li su te promijenjene okolnosti od utjecaja na promjenu odluke o stanovanju djeteta sa drugim roditeljem, načinu održavanja osobnih odnosa sa roditeljem sa kojim ne stanuje i promjenu odluke o uzdržavanju.

21. Ovdje je potrebno navesti da je prilikom donošenja odluke koje se tiču prava djeteta, potrebno procijeniti i utvrditi najbolji interes djeteta uzimajući u obzir konkretne okolnosti u kojima se dijete nalazi, a između ostalog te okolnosti se odnose i na kvalitete odnosa djeteta i njegove obitelji, okolinu i sigurnost.

22. U ovom sporu prije svega je potrebno u skladu s načelom prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djece (čl. 5. ObZ-a) odlučiti s kojim će roditeljem zajedničko mlt dijete stranaka stanovati, a u svrhu pribavljanja dodatne stručne podloge (pored mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek i [adresa]) za tu odluku je provedeno psihijatrijsko-psihologijsko vještačenje, kako je to naprijed obrazloženo.

23. Među strankama je nesporno da njihovo zajedničko mlt. dijete VA, koji je u dobi od nepunih 10 godina (rođ. **.**.2015.), stanuje sa majkom, uz ostvarivanje osobnih odnosa s ocem, koji doprinosi za uzdržavanje mlt. djeteta, a tijekom postupka je nesporno utvrđeno kako oba roditelja vole svoje mlt. dijete i prirodno su motivirani za svoju roditeljsku ulogu, međutim, roditelji su u višegodišnjim sukobima, neprijateljskim i narušenim odnosima, a njihova roditeljska skrb pod prolongiranim nadzorom socijalne službe, dodatno kod oca se registriraju smetnje na planu mišljenja u vidu paranoidno tangiranog mišljenja, te smetnje na planu ličnosti i ponašajnih otklona u vidu antisocijalnih ponašanja i teškoća sa socijalnim konvencijama i pravilima, sumnjičavosti do razine paranoidnog mišljenja i osjećanja, visoke potrebe za redom i kontrolom, nestabilnih odnosa, sklon hostilnosti, a aktualno i otežane prosudbe realiteta i prisutnih sumanutih vjerovanja intenziviranih proživljenim ranijim i nedavnim egzogenim stresorima, s tim u svezi kod oca se pronalaze smetnje koje ograničavaju i umanjuju roditeljski kapacitet, te bi mogle ometati njegovo primjereno odgovaranje na obrazovne, odgojne i zdravstvene potrebe djeteta, te dodatno kod istog se detektiraju i slabije vještine kompetentnog roditeljstva i ovisnost o drugima u dijelu koji se odnosi na brigu oko hranjenja i pripremanja obroka. Oba roditelja su iskazali dovoljno svjesnosti o štetnosti njihovog lošeg međusobnog odnosa na daljnji socioemocionalni razvoj djeteta, znanja da ne isključuju jedan drugoga kao roditelja važnog za djetetov razvoj, međutim, niti jedan od roditelja aktualno nije pokazao dovoljno vještina, kapaciteta i sposobnosti za umanjivanje sukoba, oba roditelja imaju negativan stav i negativne emocije jedan prema drugome, iskazuju negativno djelovanje onog drugog prema djetetu i imaju strah da će biti isključeni iz života djeteta, otac je majku djeteta u nekoliko navrata optuživao za fizičko zlostavljanje djeteta, međutim, protiv iste je rješenjem ODO Osijek broj Kir-DO-28/2024 od 4.3.2024. odbačena kaznena prijava zbog kaznenog djela povrede djetetovih prava iz čl. 167. st. 2. KZ-a, a koju je podnio OA, dok se njihovo zajedničko mlt. dijete snažno identificira s oba roditelja, s majkom pokazuje siguran privržen i emocionalno topao odnos, dok s ocem pokazuje potrebu za zadovoljavanjem potreba oca i induciranih očekivanja, želju za pretjeranim odobravanjem, gratifikacijom i priznavanjem naklonosti na štetu vlastitih potreba istovremeno odbacujući drugog roditelja, a očeva rigidna struktura i crte ličnosti sklonu strogoj disciplini, negativno utječe na emocionalno stanje djeteta i njegov psihološki razvoj i zbog toga je dijete kod oca poslušnije, više je u strahu, tjeskobnije, nesigurnije, želi mu udovoljiti, a sav taj strah se manifestira povremenim enoretičnim ponašanjem i postojanje prijelaznog objekta – nošenjem sa sobom plišanog majmunčića, što je obilježje ranije kronološke dobi djeteta. Aktualno mlt. dijete ne pokazuje dobru psihološku otpornost na stresore i učinkovito suočavanje s poteškoćama povezanim s razvodom roditelja koje se manifestira kroz pojavu regresivnih ponašanja i enuretičnih smetnji. Kao karakterne crte njegove buduće ličnosti registriraju se hipersenzibilnost, anksiozna osjetljivost, emocionalna toplina, nesigurnost, pa sve navedeno uz dodatno, neprepoznata od strane roditelja i škole kognitivna ograničenja i obrazovne mogućnosti kod mlt VA, a koje on kompenzira kroz manipulativna ponašanja s ciljem izbjegavanja školskih obveza koje su mu preteške, uzrokuje negativne psihološke posljedice i simptome kod djeteta i predstavlja čimbenike rizika po mentalni razvoj djeteta. Konkretno, prolongirani roditeljski konflikti dugoročno ometaju organizaciju, emocionalno iskustvo u ranom djetinjstvu, a izraženi roditeljski konflikti povezani su s razvojem nesigurnog i dezorganiziranog stila privrženosti kod djeteta koji se može odraziti na sve kasnije odnose u životu, dovesti do veće osjetljivosti na stres i uzbuđenje, poteškoće u regulaciji emocija, manje izraženog optimizma i narušenog raspoloženja, narušene slike o sebi i razvoja neučinkovitih načina suočavanja sa stresom, a posljedice koje se aktualno ne detektiraju kod mlt. djeteta, međutim ukoliko se sukobi i konflikti među roditeljima nastave, u budućnosti mlt. VA je pod visokim rizikom za razvoj navedenih psihičkih smetnji.

24. Zaključno vještakinje su mišljenja da su oba roditelja i dalje opterećeni partnerskim sukobima i konfliktima, ali da imaju dovoljne roditeljske kapacitete, za obavljanje roditeljske uloge nad mlt. VA, odnosno da mogu brinuti i skrbiti za daljnji rast i razvoj, te psihičko i opće funkcioniranje mlt. djeteta. S obzirom na utvrđene bolje vještine roditeljskih kompetencija i sveukupno zdraviju konstelaciju ličnosti u majke u odnosu na oca, te zdravije obrasce, emocionalne povezanosti i sigurnu privrženost djeteta s majkom, te s obzirom na dosadašnji kontinuitet odrastanja uz majku, sestru po majci za koju je emocionalno vezan, vještakinje su mišljenja kako mlt. VA i dalje treba živjeti s majkom, a održavati redovite i intenzivne kontakte s ocem svaki drugi vikend sa spavanjem i preko tjedna utorkom i četvrtkom, da oba roditelja trebaju imati zajedničku podijeljenu roditeljsku skrb nad mlt. VA i biti uključeni u savjetodavni rad, a roditeljsku skrb u odnosu na mlt. VA obnašati pod nadzorom soc. službe, te dodatno, mlt. VA radi enuretičnih smetnji i emocionalnih indikatora treba biti uključen u tretman po psihologu i dječjem psihijatru.

25. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudske vještakinja iz područja psihologije doc.dr.sc. Sanje Jandrić, mag. psihologije i sudske vještakinje iz područja psihijatrije, te dječje i adolescentne psihijatrije doc. prim. dr. sc. Vlatke Kovač, dr. med. kao i zaključno zajedničko mišljenje vještaka, ocjenjujući da su dani objektivno, nepristrano i u skladu s pravilima struke, vještakinje su argumentirano, jasno i detaljno obrazložile kako u pisanom nalazu i mišljenu, tako i u pisanom očitovanju na podnesak tužitelja po opun., te i usmeno na raspravi, da je aktualno najbolje za mlt. dijete da stanuje sa majkom kao i do sada, s obzirom na utvrđene bolje vještine roditeljskih kompetencija i sveukupno zdraviju konstalaciju ličnosti u majke u odnosu na oca, te zdravije obrasce, emocionalne povezanosti i sigurnu privrženost djeteta s majkom, te s obzirom na dosadašnji kontinuitet odrastanja uz majku, sestru po majci za koju je emocionalno vezan, uz održavanje redovitih i intenzivnih kontakata s ocem, te uz zajedničku podijeljenu roditeljsku skrb nad mlt. VA.

25.1. Ovdje se ističe da tuženica po opun. nije imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinja i sa istim je suglasna u cijelosti, niti je posebna skrbnica mlt. djeteta imala primjedbi na nalaz i mišljenje vještakinja, a sa nalazom i mišljenjem vještakinja su suglasne i djelatnice stručnog tima HZSR, PU Osijek.

26. Naime, vještaci kao osobe koje na temelju svog stručnog znanja iznose svoja zapažanja o predmetu vještačenja (nalaz) i svoje zaključke o određenim činjenicama izvedene na temelju rezultata toga ispitivanja (mišljenje), pa su vrlo detaljno izložili podatke o svemu što su zapazili i otkrili vještačenjem, odnosno podatke o činjenicama koje su od važnosti za ovaj postupak, radi čega je nalaz, kako je to kroz ranija utvrđenja izloženo, potpun i objektivan navod utvrđenog činjeničnog stanja, a što je ostvareno kroz sveobuhvatnu i detaljnu psihologijsku-psihijatrijsko obradu, kojom su pribavljeni traženi podaci i na tim podacima precizno i jasno utemeljeno mišljenje kao stručna ocjena vještakinja o zapaženim činjenicama, slijedom čega su vještakinje, polazeći od utvrđenih podataka u spisu psihologijske procjene koja je uključivala individualne psihologijsku procjene svakog roditelja i mlt. djeteta (kliničko- forenzički intervju, psihologijski testovi, opservacija ponašanja), te procjenu i opservaciju interakcija djeteta sa svakim roditeljem, kao psihijatrijskog pregleda roditelja i mlt. djeteta, dali odgovore na pitanja glede roditeljskih kapaciteta, podobnosti i motiviranosti za život s mlt. djetetom, međusobnih odnosa roditelja, te roditelja s djetetom, temeljile svoj nalaz i mišljenje kao i zajedničko mišljenje.

27. Iskazi stranaka su razložni i uvjerljivi u dijelu u kojem iskazuju o vlastitim socijalno-financijskim obiteljskim prilikama. U preostalom dijelu, tj. glede svega ostalog što se može reflektirati na odluku s kojim će roditeljem mlt. dijete stanovati, iskazi tužiteljice i tuženika su pristrani, tendenciozni i upravljeni na diskreditiranje drugog roditelja i bolje vlastito pozicioniranje.

28. Nadalje, sukladno članku 12. Konvencije o pravima djeteta, dijete ima pravo na slobodno, bez ičijih utjecaja, izražavanje mišljenje o svim pitanjima koja se na njega odnose i dijete se ne smije izlagati emocionalno zlostavljajućem pitanju s kim želi živjeti. U smislu odredbe iz članka 86. stavak 2. ObZ-a, u svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovom pravu ili interesu dijete ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izraziti svoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama poštivanja njegova mišljenja. Mišljenje djeteta uzima se u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelošću, a u konkretnom slučaju mlt. dijete je iznijelo svoje mišljenje u razgovoru sa stručnom osobom psihologom HZSR, PU Beli Manastir, kako je to propisano člankom 360. stavak 1. i 3. ObZ-a kako je to propisano člankom 360. stavak 1. i 3. ObZ-a, iz kojeg proizlazi da je dijete u konfliktu lojalnosti radi iskazivanja mišljenja, emocionalno povezano s oba roditelja, najviše bi želio da su mu roditelji skupa.

29. Ističe se kako sukladno članku 86. stavak 2. ObZ-a mišljenje djeteta ne uzima apriori već u skladu sa njegovom dobi i zrelošću; a članak 6. stavak 1. Pravilnika o načinu pribavljanju mišljenja djeteta (Narodne novine br. 123/2015) propisuje da mišljenje djeteta mlađeg od četrnaest godina utvrđuje stručna osoba ili poseban skrbnik ako ima stručna znanja i vještine potrebne za komunikaciju s djetetom i utvrđivanje mišljenja djeteta , a stavak 4. istog propisuje da se iznimno, za utvrđivanje mišljenja djeteta može uključiti više stručnih osoba različitih zvanja, ako se procjeni potrebnim s obzirom na razvojne, zdravstvene i druge teškoće ili specifičnosti djeteta. U konkretnom slučaju djeca još uvijek nemaju navršenih četrnaest godina (koja dob bi bila zakonska granica u smislu poduzimanja samostalnih radnji djeteta), odnosno obzirom na nisku kronološku dob djeteta od 9 godina, kada nemaju samostalne kapacitete za donošenje vlastitih dobrovoljnih odluka, a vodeći se potrebama djece za pravilnim i zdravim psihološkim i psihofizičkim rastom i sazrijevanjem, sud se rukovodio prije svega interesom i dobrobiti mlt. djeteta, kao jednim od osnovnih načela obiteljskog prava i odlučio temeljem mišljenja osoba koje imaju stručna znanja, odnosno vještakinja.

30. Imajući u vidu sve naprijed navedeno stav je suda da je odluka s kojim će roditeljem dijete stanovati u skladu s dobrobiti mlt. OAH.

31. Ovdje je potrebno navesti da je prilikom donošenja odluke koje se tiču prava djeteta, potrebno procijeniti i utvrditi najbolji interes djeteta uzimajući u obzir konkretne okolnosti u kojima se dijete nalazi, a između ostalog te okolnosti se odnose i na kvalitete odnosa djeteta i njegove obitelji, okolinu i sigurnost.

32. U procjenu najboljeg interesa djeteta mora biti uključeno poštivanje prava djeteta da uživa skrb svojih roditelja kako je to propisano člankom 7. i 9. Konvencije o pravima djeteta, da redovito održava neposredne osobne odnose s oba roditelja, ako se time ne ugrožava njegova dobrobit, dok je člankom 18. iste propisano da roditelji snose najveću odgovornost za odgoj i razvoj djeteta i da dobrobit djeteta mora biti njihova temeljna briga.

33. Pravo na ostvarivanje i održavanje redovitih međusobnih kontakata između maloljetnog djeteta i oca temelji se na članku 4. Konvencije o kontaktima s djecom, jer se samo redovitim međusobnim kontaktima može razviti osjećaj privrženosti i sigurnosti djeteta u odnosu na roditelja s kojim ne živi.

34. Nadalje, ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja čini temeljni sadržaj roditeljske skrbi, kako je to propisano člankom 92. zakona ObZ-a, dok prema odredbi članka 95. ObZ-a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, a roditelj koji stanuje s djetetom ima dužnost i odgovornost omogućivati i poticati ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.

35. Naime, odredbom članka 119. ObZ-a, propisano je i to stavkom (1) Dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi, stavkom (2) Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuju te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, a stavkom (3) propisano je da roditelj koji ne stanuje s djetetom nema pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom jedino ako mu je to odlukom suda zabranjeno.

36. Prema odredbi članka 111. ObZ-a roditelji su dužni međusobno razmjenjivati informaciju o djetetu, koja informacija mora biti jasna, brza i usmjerena isključivo na dijete, te ne smiju tu suradnju koristiti radi kontrole drugog roditelja.

37. Prilikom procjenjivanja najboljeg interesa mlt. djeteta sud je, između ostalog, uzeo u obzir pravo djeteta na očuvanje veze s oba roditelja, budući je to ključno za ostvarivanje pravilne emocionalne skrbi koja je osnovna potreba djeteta.

38. Slijedom navedenoga, a uvažavajući prvenstveno najbolji interes maloljetnog djeteta OAH, sud je utvrdio da je za dobrobit maloljetnog djeteta da i nadalje stanuje s majkom ŠA na njezinoj adresi stanovanja u [adresa], uz ostvarivanje osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem OA i to svaki drugi vikend u mjesecu od petka nakon nastave djeteta do nedjelje do 13:00 sati na način da će otac preuzeti dijete i vratiti ga na adresu majke; te četvrtkom od 15:00 do 19:00 sati u tjednu kada dijete ne provodi vikend kod oca, na način da otac preuzme i vrati dijete na adresu majke; kao i tijekom ljetnih praznika kontinuirano 10 dana u mjesecu srpnju i 10 dana u mjesecu kolovozu, tijekom proljetnih praznika 3 dana u kontinuitetu, te tijekom zimskih praznika 7 dana u kontinuitetu, uz obvezu roditelja da dogovore točne termine za ostvarivanje osobnih odnosa tijekom praznika; za Božić 25.12. svake parne godine, a svake neparne godine 26.12. u vremenu od 10:00 do 18:00 sati, za Uskrs svake parne godine na dan Uskrsa, a svake neparne godine Uskrsni ponedjeljak u vremenu od 10:00 do 18:00 sati, dok će mlt. dijete svoj rođendan parne kalendarske godine provoditi kod oca, a neparne kod majke; a jednodnevne blagdane i državne praznike naizmjenično će provoditi kod jednog, pa kod drugog roditelja, a prvi od njih kod oca, s tim što će jednodnevna druženja s ocem tijekom praznika i blagdana kod oca provoditi od 10:00 do 18:00 sati uz obvezu oca da dođe po dijete u mjesto stanovanja i vrati ga majci, kako je to odlučeno pod točkom I. izreke presude, nastojeći pri tom osigurati u životu maloljetnog djeteta podjednaku prisutnost oba roditelja, uz uvažavanje svih okolnosti slučaja, također vodeći se tim da su roditelji u ostvarivanju roditeljske skrbi u potpunosti ravnopravni, da je u interesu djeteta da oba roditelja budu podjednako uključena u skrb i brigu o mlt. djetetu, a sve imajući u vidu pravo djeteta na užu i širu obitelj, sukladno Konvenciji o pravima djece.

39. Kako se u ovom postupku odlučuje o ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djece s ocem, valja ukazati i na odredbu članka 417. ObZ-a, u kojoj između ostalog je propisano upozorenje roditeljima o pravnim posljedicama nepoštivanja obveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem i to mogućnost izricanja novčane kazne u iznosu do 3.980,00 eura, mogućnost izricanja zatvorske kazne od jednog dana do šest mjeseci, te mogućnost promjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.

40. Naime, radi ostvarenja što boljih i kvalitetnijih kontakata djeteta s ocem očekuje se da se otac pridržava sudske odluke, a očekuje se i da majka, doprinese da se osobni odnosi i druženje oca s djetetom što kvalitetnije realiziraju. Roditelji bi trebali uložiti pojačane napore kako bi postigli adekvatnu suradnju, jer upravo njihova suradnja je nužan preduvjet za sretno odrastanje djeteta. Do sada ta suradnja nije bila adekvatna, te roditelji trebaju promijeniti dosadašnje obrasce ponašanja, u protivnom čine nemjerljivu štetu djetetu i njegovoj budućnosti. Roditelji moraju biti svjesni da svojim međusobnim konfliktnim ponašanjem samo škode razvoju njihova djeteta, koje posebice u toj dobi, u kojoj se oblikuje prirođena osobnost, koja utječe na sposobnost ponašanja i stavova na kojima će dijete graditi svoj život, pa djetetu treba mir i spoznaja da ima oba roditelja, koji svoje ponašanje trebaju dovesti u granice civiliziranog i prilagoditi ga ostvarenju interesa djeteta. Apelira se na roditelji da se uključe u savjetodavni rad Obiteljskog centra s ciljem jačanja roditeljskih kapaciteta te usvajanja metoda konstruktivnog rješavanja sukoba te razmjene informacija, te je potrebno i mlt. VA radi enuretičnih smetnji i emocionalnih indikatora uključiti u tretman po psihologu i dječjem psihijatru, kako je to predloženo od strane vještakinja.

41. Slijedom navedenih utvrđenja u interesu je mlt. djeteta da se izmjeni postojeća odluka kako je to odlučeno pod točkom I. izreke presude, uz napomenu kako će moguće zbog promijenjenih životnih okolnosti postojati potreba da se roditelji dogovaraju o drugačijem načinu i vremenu u odnosu na stanovanje djeteta i ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja, pri tome roditelji moraju voditi računa o dobrobiti svoga djeteta koje ima pravo uživati skrb i jednog i drugog roditelja, te da sud minimalno intervenira u odnose roditelja i djeteta kada je to nužno, te da su sve bitne stvari za dijete roditelji dužni rješavati sporazumno (članak 6. ObZ-a).

42. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, sud je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja o izmijeni presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj: P Ob- 370/2017 od 30. listopada 2019. na način da se pravo na stanovanje i svakodnevnu skrb o mlt. OAH, povjeri ocu OA, da mlt. dijete sa majkom održava susrete i druženja svakoga vikenda u razdoblju od subote u 9:00 sati, do nedjelje u 19:00 sati, te da se naloži majci da na ime uzdržavanja mlt sina ŠAH, doprinosi mjesečni iznos uzdržavanja od 145,10 eur, na račun oca, kao i prijedlog za donošenje privremene mjere istog sadržaja, a sve pobliže opisno pod točkom II. izreke presude i rješenja.

43. Ističe se da sukladno odredbi članka 409. stavak 2. u vezi s člankom 408. i 426. ObZ-a u postupku u kojem se odlučuje o roditeljskoj skrbi, ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem i uzdržavanju djeteta, sud nije vezan zahtjevima stranaka.

44. Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi članka 366. ObZ-a, u svezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tuženice po opunomoćeniku iz reda odvjetnika, kao jednokratna nagrada u visini od 200 bodova prema Tbr. 7. toč. 3. alineja 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/2023), odnosno iznos od 400 eura, budući vrijednost boda iznosi 2 eura (Tbr. 54. Tarife), što s porezom na dodanu vrijednost od 25 %, koji iznosi 100 eura, čini ukupni iznos od 500 eura, koji iznos je tuženici i dosuđen kao pod točkom III. izreke presude.

45. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Osijeku, 16. svibnja 2025.

SUTKINJA

JADRANKA OROZ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu za objavu presude rok za žalbu teče od dana objave presude, a za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude rok za žalbu teče od dana primitka pisanog otpravka presude.

DOSTAVITI:

1. opun. tužitelja

2. opun. tuženice

3. RA, posebna skrbnica

- nakon pravomoćnosti -

4. HZSR, PU Osijek

5. HZSR, PU B. Manastir

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte