REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-2288/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Sanji Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi isplate, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 1. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 16. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, isplati na ime naknade štete svotu od 124.505,64 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 23.02.2022. godine do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, kao i naknaditi trošak parničnog postupka, u roku 15 dana.“

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 630,43 eur sa zateznim kamatama tekućim od 16. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se tvrdi da je osiguranik tužitelja FU ozlijeđen u prometnoj nesreći kao putnik (suvozač) u osobnom vozilu reg. oznake [registarska oznaka], koje je u vrijeme nesreće bilo osigurano kod tuženika policom broj [broj police], kojom prilikom je osiguranik tužitelja zadobio teške tjelesne ozljede, da je osiguraniku tužitelja FU rješenjem tužitelja broj IN-646872 od 21.5.1997. priznato pravo na invalidsku mirovinu, da je tuženik za ranija razdoblja izvršio uplatu štete do zaključno 31.12.2013., da je postupak za naknadu štete kod Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-21/16 pravomoćno okončan presudom od 9.3.2022., dok su postupci kod Trgovačkog suda u Osijeku posl. br. P-606/18 i kod ovog suda posl. br. P-2411/20 za kasnija razdoblja i dalje u tijeku, da je tužitelj za razdoblje od 1.1.2020. do 31.12.2021. s osnova invalidske mirovine ukupno isplatio 177.865,20 kn, a obzirom da je osiguranik tužitelja FU pridonio prometnoj nesreći u omjeru od 30% to iznos od 124.505,64 kn (70% od 177.865,20 kn) predstavlja štetu za tužitelja u navedenom razdoblju, da se tužitelj 1.2.2022. obratio tuženiku sa zahtjevom naknadu štete koji je tuženik otklonio navodeći kako ne postoji obveza tuženika za naknadu štete jer bi osiguranik tužitelja po redovnom tijeku stvari stekao pravo na starosnu mirovinu i da bi bilo potrebno utvrditi razliku između invalidske mirovine koju tužitelj isplaćuje i potencijalne starosne u kojem slučaju bi tuženik eventualno bio dužan isplatiti razliku, tužitelj se poziva na čl. 161. st. 1. i 2. toč. 2. ZOMO.

2. Tužitelj je predložio sudu da presudom naloži tuženiku da tužitelju isplati iznos od 124.505,64 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 23.2.2022. pa do isplate, kao i naknaditi trošak parničnog postupka.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužitelj nije dostavio dokaze vezane uz sam štetni događaj u kojem je njegov osiguranik zadobio tjelesne ozljede zbog kojih je ostvario pravo na invalidsku mirovinu, zbog bolesti i ozljede na radu, kao ni podatke o visini potraživanja i predložio je sudu da tužbu odbaci, da osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti, da je prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda RH izraženog u odlukama Rev-x-388/2018-2 od 25.8.2020. i Rev-12/2022-2 od 12.1.2022. za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (čl. 27.) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, da bi tuženik kao osiguratelj bio u obvezi naknaditi isplaćene iznose invalidske mirovine isključivo u slučaju kada bi se utvrdilo postojanje razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu i to samo u visini tako utvrđene razlike, da tužitelj svom osiguraniku isplaćuje invalidsku mirovinu zbog ozljede na radu i za njega nije nastala stvarna šteta u smislu čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, da bi osiguranik tužitelja, da nije bilo štetnog događaja, obzirom da je rođen **.**.1940. , ostvario pravo na starosnu mirovinu prije isplate mirovine u utuženom razdoblju, sa navršenih 65 godina života i minulim radom, koju bi mu u obvezi bio isplaćivati tužitelj, pa za tužitelja nije nastala stvarna šteta.

4. Tuženik je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev i obveže ga na naknadu parničnog troška tuženiku sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

5. U dokaznom postupku sud je proveo financijsko vještačenje po vještaku Ručević vještačenja d.o.o. (str. 83-103 spisa), izvršio uvid u rješenje Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba u Zagrebu broj IN-646872 od 21.5.1997. (str. 3-5 spisa), Obračun isplata na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 27.1.2022. s podacima iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja (str. 6-24 spisa), dopis tužitelja od 1.2.2022. s poštanskom povratnicom (str. 25-26 spisa), dopis tuženika od 18.2.2022. (str. 27 spisa), spis HZMO broj: 3743/06 te uvid u spis Trgovačkog suda u Zagrebu

6. U pisanom Nalazu i mišljenju od 15.9.2024. vještak Ručević vještačenja d.o.o. (str. 83-103 spisa) navodi da je u skladu sa pretpostavkama i izračunima iz nalaza, mišljenja da u razdoblju od 1.1.2020. do 31.12.2021., razlike između isplaćenih invalidskih mirovina i pretpostavljenih invalidskih mirovina koje bi tužitelj isplaćivao svom osiguraniku u slučaju ozljede na radu, u omjeru od 70% (30% suodgovornost osiguranika tužitelja za predmetni štetni događaj) iznose ukupno 1.523,22 eur. Pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'd1' (u valuti eur), a datumi dospijeća istih u stupcu 'e' Tabele 1 iz nalaza, u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2021. Razlike između isplaćenih invalidskih mirovina i pretpostavljenih starosnih mirovina koje bi tužitelj isplaćivao svom osiguraniku u slučaju odlaska u mirovinu s navršenih 65 godina života, u omjeru od 70% (30% suodgovornost osiguranika tužitelja za predmetni štetni događaj) iznose ukupno 842,46 eur. Pojedini mjesečni iznosi dani su u stupcu 'd1' (u valuti eur), a datumi dospijeća istih u stupcu 'e' Tabele 3 iz nalaza.

7. Na ročištu održanom 1.4.2025. (str. 117 i 118 spisa) vještak je iskazao da je tužitelj je u razdoblju koji je predmet ovog postupka isplaćivao nešto veće mirovine od onih za koje je vještak iskazao da bi bile isplaćivane, što je očito posljedica nekog drugog dodatnog usklađenja mirovinskih primanja osiguranika tužitelja, o čemu vještak nema saznanja, a tužitelj o tome može dostaviti podatke u spis. Nadalje, vještak je iskazao da je suglasan s navodom tužitelja da bi, s obzirom na to da se osiguraniku tužitelja isplaćuje invalidska mirovina upravo po osnovi ozljede na radu, razlika zapravo trebala biti 0,00 eur.

8. Nalaz i mišljenje financijskog vještaka Ručević vještačenja d.o.o. sud je ocijenio objektivnim, stručnim te datim u skladu sa pravilima znanosti i vještine. Vještak je usmeno na ročištu obrazložio svoj pisani Nalaz i mišljenje te se očitovao u odnosu na sve istaknute primjedbe, a koje usmeno obrazloženje i očitovanje ovaj sud ocjenjuje kao detaljno, jasno i stručno.

9. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 16.524,74 eur /124.505,64 kn sa zateznim kamatama i to na ime isplaćene invalidske mirovine osiguraniku MU, za razdoblje od 1.1.2020. do 31.12.2021.

11. Između stranaka nije sporno:

- pasivna legitimacija tuženika,

- doprinos osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja u omjeru od 30%.

12. Između stranaka je sporna osnova i visina tužiteljeva potraživanja.

13. Iz rješenja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Područna služba u Zagrebu broj IN-646872 od 21.5.1997. (str. 3-5 spisa) proizlazi da se označenim rješenjem osiguraniku MU, rođ. **.**.1940., kod kojega je nastao gubitak sposobnosti za rad zbog bolesti i povrede na radu, počevši od 10.2.1997. priznaje pravo na invalidsku mirovinu u svoti od 2.715,35 kn mjesečno, određeno je da isplata mirovine pripada osiguraniku počevši od 20.3.1997., da pravo na invalidsku mirovinu traje dok za to postoje zakonski uvjeti te da će se priznata mirovina isplaćivati iz sredstava Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, mjesečno, unatrag.

14. Iz Obračuna isplata na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 27.1.2022. s podacima iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja (str. 6-24 spisa) utvrđeno je da je na teret Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za osiguranu osobu FU, za razdoblje od 1.1.2020. do 31.12.2021. isplaćeno ukupno 177.865,20 kn, a 70% isplaćenog iznosa = 124.505,64 kn.

15. Za donošenje odluku u ovoj pravnoj stvari mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14., dalje: ZOOP) kao posebnog zakona.

16. Člankom 27. st. 1. ZOOP propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stavkom 2. istog člana ZOOP propisano je da se stvarnom štetom u smislu stavka 1. toga članka smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Stavkom 3. istog člana ZOOP propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Stavkom 4. istog člana ZOOP propisano je da se odredbe stavka 1., 2. i 3. toga članka odgovarajuće primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

17. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev-552/2022 od 17.5.2022., u kojoj je predmet zahtjeva bila naknada štete s naslova isplate mirovine isplaćene u razdoblju od 1.1.2019. do 31.10.2020., zauzeo pravno shvaćanje da je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nezgode te da prije svega treba imati u vidu da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalih i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama ZOOP. Također da osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju sa vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to ZOOP.

18. Dakle, prema članku 27. ZOOP obveza tuženika, društva za osiguranje, postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos mirovine koja se isplaćuje osiguraniku Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bio veći od razmjernog iznosa mirovine koja se isplaćuje zbog umirovljenja zbog povrede na radu, te je stoga u ovom slučaju bilo potrebno utvrditi postoji li razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

19. Nakon provedenog financijskog vještačenja utvrđeno je da razlike između isplaćenih invalidskih mirovina i pretpostavljenih invalidskih mirovina koje bi tužitelj isplaćivao svom osiguraniku u slučaju ozljede na radu, u omjeru od 70% (30% suodgovornost osiguranika tužitelja za predmetni štetni događaj) iznose ukupno 1.523,22 eur, pri čemu se ističe da je vještak (uz obrazloženje kao što je naprijed navedeno), prilikom usmenog obrazlaganja pisanog Nalaza i mišljenja, na ročištu iskazao da bi, s obzirom na to da se osiguraniku tužitelja isplaćuje invalidska mirovina upravo po osnovi ozljede na radu, razlika zapravo trebala biti 0,00 eur.

20. Prema tome, u razdoblju od 1.1.2020. do 31.12.2021. ne postoji razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, obzirom da tužitelj svom osiguraniku isplaćuje upravo invalidsku mirovinu po osnovi ozljede na radu, pa sukladno odredbi čl. 27. st. 1., st. 2. i st. 3. ZOOP, ne postoji obveza tuženika da tužitelju naknadi štetu za isplate koje je tužitelj učinio svom osiguraniku u utuženom razdoblju.

21. Stoga je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci ove presude pod I.

22. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP.

23. Trošak tuženika u ukupnom iznosu od 630,43 eur, odnosi se na:

- trošak financijskog vještačenja u iznosu od 597,25 eur,

- trošak pristupa vještaka na ročište u iznosu 33,18 eur.

24. Odluka o kamatama na troškove parničnog postupka sukladna je čl. 151. st. 3. ZPP.

25. Stoga je sud odlučio kao u izreci ove presude pod II.

U Zagrebu 16. svibnja 2025.

Sutkinja

Sanja Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo podnijeti žalbu Županijskom sudu, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. st. 9. ZPP).

Dostaviti:

1. tužitelju

2. tuženiku