Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 27
Poslovni broj: P-3333/2019-51
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu Tihani Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja Autofutrura d.o.o. iz Zagreba, Capraška ulica 3, OIB: 45614692535, zastupano po punomoćnici Draški Krajina, odvjetnici u Trogiru, protiv tuženika ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Srđanu Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi uklanjanja i predaje u posjed, nakon održane javne glavne rasprave zaključene 26. ožujka 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Draške Krajina, odvjetnice u Trogiru, tuženika osobno uz zamjenicu punomoćnika Š, odvjetničku vježbenicu kod odvjetnika Srđana Vrdoljaka, na ročištu za objavu presude 16. svibnja 2024.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe sa dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Dopuni br. 1 Nalaza i mišljenja vještaka Daria Blažević, dipl. ing. geod. broj: VJ-69/2020, Split 10. 06. 2021. i koja Dopuna Nalaza i mišljenje čini sastavni dio presude, označen kao lik omeđen točkama A-B-C-D- E-F-G-H-A, površine 274 m2, ukloni kavez za pse zajedno sa psima smještenim u kavezu te opisani dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina] omeđen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A preda tužitelju u posjed, slobodan od osoba i stvari.
II Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknadi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.303,09 eura zajedno sa zateznom kamatom koje na taj iznos teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 11. lipnja 2019. sudu podnio tužbu u kojoj navodi kako je tužitelj u zemljišnim knjigama koje se vode za k. o. [katastarska općina] ZU 980 upisan kao suvlasnik za ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], vinograd, 3126 m2 te čest. zem. [katastarska čestica], vinograd 557m2, dok je suvlasnik druge ½ dijela upisana FK. Na suvlasničkom udjelu FK. F da je izvršena uknjižba prava zakupa temeljem Ugovora o zakupu zaključenog 18. srpnja 2018. u korist tužitelja. Nadalje, da bez obzira na upis prava suvlasništva u zemljišnim knjigama, tužitelj da je vlasnik realnog dijela predmetnih nekretnina. Ovo jer je između pravnog prednika tužitelja i upisanog suvlasnika FK pred Općinskim sudom u Splitu u predmetu poslovni broj IR-336/08 izvršena dioba predmetnih nekretnina na način da je tužitelju, odnosno njegovom pravnom predniku, na ime ½ idealnog dijela predmetnih nekretnina pripalo u isključivu vlasnost dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1623 m2 (dio čest. zem. [katastarska čestica]) te dio čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u površini od 160m2, odnosno ukupno 1783 m2, koji dijelovi su zajednički označeni oznakom "A1", obojani crvenom bojom, dok je upisanoj suvlasnici FK na ime njezinog ½ idealnog dijela predmetnih nekretnina pripalo u isključivu vlasnost dio čest. zem. [katastarska čestica], u površini od 1503 m2 (Kat. čest. zem. [katastarska čestica]) te dio čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) u površini od 280 m2, odnosno ukupno 1783 m2, koji dijelovi su zajednički označeni oznakom "B1", obojani zelenom bojom, sve prema vještvu sudskog vještaka za geodeziju Marka Miševića od 11. veljače 2010., a koje vještvo čini sastavni dio pravomoćnog rješenja Općinskog suda u splitu poslovni broj IR-336/08.
1.1. Tuženik da se bez ikakva pravna osnova nalazi u posjedu dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat čestica [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je vlasništvo tužitelja, a koji je u skici-Prikazu stanja na terenu izrađenoj od strane geodetskog ureda Zorana MK iz [adresa] označen kao lik "A" i obojan tamnoplavom bojom u površini od 270 m2. Na jednom dijelu tog zemljišta da je tuženik posadio povrtnjak, a sjevernije da je izgradio boks za pse.
1.2. Tuženik da se više puta oglušio na pozive tužitelja da mu preda u posjed dio zemljišta koji drži slobodan od stvari i osoba, radi čega predlaže donošenje presude kojom će se tuženik na to obvezati.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti usprotivio navodima iz tužbe, posebno ističe kako ne bi bila istina da se nalazi u bespravnom posjedu dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat čestica [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je vlasništvo tužitelja, a koji je u skici-Prikazu stanja na terenu izrađenoj od strane geodetskog ureda MK iz [adresa] označen kao lik "A" i obojan tamnoplavom bojom u površini od 270 m2.
2.1. Navodi kako je obitelj tuženika vlasnik nekretnine koja graniči s nekretninom tužitelja, a dvije nekretnine su međusobno u kaskadnom položaju, zbog čega otpadne vode i štetne imisije s nekretnine tužitelja dospijevaju na nekretninu obitelji tuženika. Tuženik da je u više navrata upozoravao prethodnog vlasnika tužitelja o šteti koja nastaje na nekretnini u vlasništvu obitelji ŠK, radi čega je prethodni vlasnik tužitelja dogovorio s obitelji tuženika da oni o svom trošku izgrade potporni zid kako bi spriječili štetne imisije, a zauzvrat im je prethodni vlasnik tužitelja ustupio u vlasništvo i korištenje upravo predmetni dio nekretnine.
3. Tijekom postupka prvostupanjski sud je izveo dokaz pregledom i čitanjem isprava i dokumentacije sadržane u spisu i to: izvatka iz zemljišnih knjiga za predmetne nekretnine, prijepis posjedovnog lista, Ugovor o zakupu, lokacijsku informaciju, rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj 1.R-336/08, prijedlog diobe, prikaz stanja na terenu, fotografiju sa lista 26 spisa, u postupku je izveden dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku geodetske struke, saslušani su svjedoci ŠKP, RK, BK, izveden je dokaz saslušanjem tuženika, te čitanjem spisa predmeta Općinskog suda u Splitu, poslovni broj IR-336/08.
3.1. Sud nije izveo dokaz saslušanjem predložene svjedokinje FK jer je uvidom u JRO MUP RH utvrdio kako je ista preminula.
4. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
5. Tijekom postupka nije bilo sporno da bi tužitelj bio upisan kao suvlasnik za ½ dijela predmetnih nekretnina, kao niti da se tuženik nalazi u posjedu dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].
5.1. Sporno je da li je tuženik ima pravnu osnovu za posjedovanje predmetnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].
6. Čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za nekretnine označene kao čes.zem. 3352, 3353 sud je utvrdio kako su kao suvlasnici istih za 1/2 dijela upisani ovdje tužitelj i FK ž. F.
7. Čitanjem posjedovnog lista broj 18686 sud je utvrdio kako su kao posjednici nekretnina oznake 771 i 772 K. o. [katastarska općina] upisani ovdje tužitelj i FK ž. F za oboje za ½ dijela.
8. Čitanjem Ugovora o zakupu sud je utvrdio kako je isti sklopljen između FK kao zakupodavca i ovdje tužitelja kao zakupoprimac te da je predmet ugovora 1/2 dijela nekretnina oznake 3352 (kat oznaka 772) i 3533 (kat. oznaka 771) k. o. [katastarska općina].
9. Čitanjem rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj IR-336/08 sud je utvrdio kako su istim podijeljene zajedničke nekretnine stranaka na način da predlagateljici GK na ime njezinog ½ idealnog dijela nekretnina pripada u isključivo vlasništvo dio nekretnina označen A1 čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dio obojen crvenom bojom površine 1783 m2 te B2 čest. zem. [katastarska čestica] dio obojen zelenom bojom površine 1083,50 m2, a sve prema vještvu sudskog vještaka za geodeziju Marka Miševića od 11. veljače 2010., a koje vještvo čini sastavni dio rješenja, dok je predloženici FK na ime njezinog ½ idealnog dijela predmetnih nekretnina pripalo u isključivu vlasništvo dio nekretnina označen kao A2 čest. zem. [katastarska čestica] obojen crvenom bojom površine 1083,50 te B1 čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], dio obojen zelenom bojom površine 1783m2, sve prema vještvu sudskog vještaka za geodeziju Marka Miševića od 11. veljače 2010., a koje vještvo čini sastavni dio tog rješenja.
10. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Daria Blaževića, te dopune nalaza i mišljenja, a čiji zadatak je bio identificirati predmet spora i uskladiti svoj nalaz i mišljenje sa geodetskom skicom iz spisa poslovnog broja IR-336/08, proizlazi kako predmet spora predstavlja lik na geodetskoj skici lica mjesta označen kao lik A-B-C-D-E-F-G- H-A, površine 274 m2, a koji po zemljišnoknjižnom stanju odgovara dijelu zk. č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što po stanju u katastru odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da linija A-B-I predstavlja liniju koja je rekonstruirana iz skice lica mjesta izrađene od strane tvrtke Geo servis iz 2009. iz spisa IR-336/08 kojim je izvršena dioba nekretnina.
10.1. Čitanjem geodetske skice lica mjesta (list 80 spisa) i usporedbom iste sa skicom prijedloga diobe koja prileži listu 15 i 16 spisa poslovni broj IR-336/08 sud je utvrdio kako se dio čes. zem. 3352 k. o. [katastarska općina] koji se nalazi u posjedu tuženika predstavlja dio nekretnine čes. zem. 3352 k. o. [katastarska općina] koji je diobom u predmetu poslovnog broja IR- 336/08 pripaio u isključivo vlasništvo GK prednice tužitelja.
10.2. Stoga sud utvrđuje kako je tužitelj kao singularni sukcesor GK predmnjevani vlasnik upravo onog realnog dijela nekretnina oznake 3352 i 3353 k. o. [katastarska općina] koje su GK pripale u isključivo vlasništvo temeljem rješenja poslovni broj IR-336/08.
11. Iz iskaza svjedoka ŠKP proizlazi kako je on vlasnik tvrtke Imobilia savjetovanje, koja tvrtka posluje sa tužiteljem, te tako zna da je tužitelj kupio dio čestice koja je predmet ovog spora i to otprilike u omjeru od ½, a u odnosu na drugu polovicu zemljišta zaključen da je sa vlasnicom ugovor o zakupu zemljišta. Nakon zaključenja ugovora o kupoprodaji da je angažiran ovlašteni geodet koji je utvrdio stanje na terenu, uređene su međe, ta problem da je nastupio kada se tuženik iz ovog postupka usprotivio predaji u posjed dijela te čestice navodeći da on to oduvijek koristi, a nakon čega je tužitelj bio prisiljen angažirati odvjetnika i rezultat je ova tužba. Svjedoku je poznato i da je između prijašnjih vlasnica proveden postupak diobe, da je utvrđeno koji dio čestice pripada kojoj od sestara, misli da je riječ o polovini zemljišta, te kako je već kazao sa jednom sestrom je tužitelj zaključio kupoprodajni ugovor, riječ je o tzv. gornjoj parceli, a sa drugom sestrom vlasnicom zemljišta tužitelj da je zaključio Ugovor o zakupu zemljišta sa pravom prvokupa. Na poseban upit u odnosu na koji dio zemljišta je izvršeno usklađenje međa, kazao je u odnosu na južni dio zemljišta.
12. Iz iskaza svjedoka RK proizalzi kako je od 1. svibnja 2012. pa do 4. prosinca 2020. bio zaposlen u PSC Dalmacija na radnom mjestu direktora. Pojasnio je kako je Autofutura tvrtka koja se bavi nekretninskim dijelom poslovanja grupacije Avag koja u Hrvatskoj ima u vlasništvu između ostalog i PSC Dalmaciju. Poslovanje grupacije Avag je takvo da Autofutura riješava sve nekretninske poslove. Predmetno zemljište da je dijelom kupljeno, a dijelom unajmljeno za potrebe poslovanja PSC Dalmacije. Poslovanje PSC Dalmacije je servis i prodaja Opel i Citroen vozila. Kazao je kako je konkretno zemljište i uzeto jer se nalazilo uz njihov prodajni servisni centar. Na godišnjoj razini PSC Dalmacija barata sa preko tisuću automobila te im je bio potreban dodatni parking. Kada su pristupili na zemljište primijetio je kako je oko 200 do 250 kvadrata zemljišta zauzeto sa kućicom za životinje, pse, na dijelu su stajala drva, a dio je bio povrtnjak. U više navrata da su pokušali razgovarati sa korisnikom, sjećam se da je to bio jedan mlađi gosp. dok bi stariji stajao na prozoru kuće. Međutim njihovi dogovori su propali jer bi svaki put kad bi pristupili s namjerom da uklone objekte i povrtnjak bili spriječeni. Kazao je kako su zbog nemogućnosti ograđivanja cijele parcele imali problema sa osiguranjem jer su im police rizika bile veće. Pojasnio je kako se ova predmetna parcela koristi za parkiranje novih automobila koje je potrebno osigurati, a kako se parcela ne može u potpunosti ograditi, rizik od krađe da je veći zbog čega je veća i premija. Drugi problem je što zbog nemogućnosti korištenja tih oko 250 kvadrata ne mogu parkirati otprilike 20-ak vozila koja onda moraju držati u centralnom skladištu u Mađarskoj te na to plaćati kamate.
13. Iz iskaza svjedoka OK proizlazi kako je njegova pokojna supruga bila suvlasnica predmetne parcele zajedno sa svojom sestrom. Jedina njegova saznanja su ta da je ženu doveo na lice mjesta u postupku R-336/08. Sjeća se da je tada FK, pok. sestra moje žene njemu kazala da tu nema što raditi jer nije vlasnik pa se odmakao sa strane i više nije u tome sudjelovao. Zna da su se njegova supruga i njena sestra u tom postupku podijelile te je njegova supruga dobila južni dio, a sestra sjeverni. Njegova supruga da je kasnije svoj dio prodala firmi koja prodaje automobile. na upit suda jeste li ikada prije dolazili na tu parcelu, svjedok odgovara jesam, iznajmili smo jednom čovjeku da je obrađuje. Sjeća se da je taj gospodin na toj parceli posadio neke breskve, ali on nije imao interese oko toga. Ne može se sjetiti točno kada je to bilo, ali sigurno poslije Domovinskog rata. Ne znam kako se zove taj čovjek i ne znam kako je vršio plaćanja, jer nije imao interesa za detaljnije raspitivanje. Sa suprugom je živio u [adresa], ali je predavao sam na dva fakulteta, u Zagrebu i inozemstvu. Nije često dolazio na parcelu, a supruga bez njega nije išla. Nema nikakvih saznanja o tome da li je FK ikome iznajmila parcelu u ovo vrijeme kad su oni iznajmili. Sjeća se da je kasnije nakon što je njegova supruga zemlju prodala, FK nekome iznajmila svoju parcelu. Na poseban upit je li mu poznato da bi ikada njegova supruga razgovarala sa susjedom oko toga da bi dala njima dio zemljišta na korištenje, svjedok odgovara da mu je u dalekom sjećanju da se dogovorila sa susjedom da će dio zemljišta obrađivati, ali to je maleni dio. Čini mu se da je to trajalo jednu sezonu. Na upit suda da li je ikad prije vidio tuženika, kazao je kako se ne sjeća.
14. Saslušan na ročištu tuženik je iskazivao kako su tom dijelu terena, a koji odgovara skici s lista 80 spisa njegovi roditelji imali voćnjak, vrti i put do objekta automobilom. Obitelj da je voćnjak koristila preko 30 godina uz znanje vlasnika parcele koji je tu dolazio bar 5, 6 puta godišnje, a njegova majka bi mu ubrala voćke. Na upit suda tko je bio vlasnik parcele kazao je da bi to bio gospodin koji je pozvan danas da svjedoči (svjedok BK). Na parceli da postoji zid, koji je granica naše i njihove parcele u visini 1,5 metara, koji je u naravi suhozid. Taj zid da je nekoliko puta padao i činio im štetu, a vlasnik parcele je kazao da oni to poprave jer to svakako koriste. Oni da su to popravljali, što je vidljivo jer dio zida betoniran, a dio je i dalje suhozid. Na upit suda jesu li mu roditelji ikada govorili kako je došlo do toga da tu imate povrtnjak, kazao je da su njegovi roditelji to imali uz dogovor s vlasnikom, jer da je ta parcela koja je predmet sporta bila uvijek zapuštena, na njoj je rasla drača i jedino je taj dio koji su oni držali u posjedu bio obrađen, a njime je prolazio i put kojim su ranije pristupali do svoje nekretnine automobilom. Ovaj sporni dio nekretnine čes. zem. 3352 koji su držali u posjedu da nisu nikada ogradili. Nema saznanja o tome da su njegovi roditelji to planirali kupiti od vlasnika, a istaknuo je kako ta zemlja u nazad 10 godina nije vrijedila ništa. Njegovi roditelji da su nekretninu 3361/3 k. o. [katastarska općina], koja graniči sa predmetnom nekretninom kupili 1968. godine, njihova parcela da ima površinu od 111 m2, na njoj je izgrađena nekretnina 1988., a oko svojeg objekta nemaju vrt.
15. Prema odredbi članka 161. st. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst; dalje: ZV) vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok st. 2. istog članka navodi kako vlasnikovo pravo iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva, ako zakonom nije što drugo određeno.
16. Nadalje, odredbom članka 162. st. 1. ZV-a određeno je da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu, dok st. 2. istog članka navodi kako vlasnik mora stvar koju zahtijeva opisati po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari, pa ne može zahtijevati stvari kao što su gotov novac pomiješan s drugim gotovim novcem, vrijednosne papire na donositelja pomiješane s istovrsnima, ako ne postoje okolnosti iz kojih tužitelj ipak može dokazati svoje pravo vlasništva i iz kojih je tuženik morao znati da tu stvar ne smije prisvojiti.
17. Odredbom članka 163. st. 1. ZV-a propisano je kako posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).
18. U predmetnom postupku nije bilo sporno da je tužitelj upisani suvlasnik za ½ dijela nekretnine oznake 3352 k. o. [katastarska općina] te da se tuženik nalazi u posjedu dijela nekretnine oznake 3352 k. o. [katastarska općina] te tuženiku odbija predati posjed.
18.1. Nadalje, kao što je već navedeno pod točkom 10.2. ove presude, u postupku je sud utvrdio kako je tužitelj predmnjevani vlasnik realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1623 m2 i realnog dijela čes. zem. 3353 površine 160 m2, jer je iste stekao od kupoprodajom od GK, kojoj su iste u navedenoj površini, rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslovni broj IR-336/08 od 26. srpnja 2010. pripale u isključivo vlasništvo.
18.2. Također, sud je utvrdio i to da bi se dio nekretnine oznake 3352 k. o. [katastarska općina] koji tuženik drži u posjedu odgovarao upravo onom dijelu nekretnine oznake 3352 k. o. [katastarska općina] koja je diobom pripala GK.
19. Za raspraviti ostaje pripada li tuženiku pravo na posjed predmetnog dijela čes. zem. 3352 k. o. [katastarska općina], a pritom se napominje kako je teret dokaza prava na posjed na tuženiku.
20. Tuženik je tijekom postupka tvrdio kako je od strane prijašnjeg vlasnika nekretnine i njegove obitelji bio postignut dogovor da će njegova obitelj financirati popravak međašnog zida između nekretnine oznake 3352 i nekretnine u vlasništvu obitelji tuženika, a da će zauzvrat na korištenje i u vlasništvo dobiti ovaj sporni dio nekretnine oznake 3352 k. o. [katastarska općina] (navodi tuženika iz odgovora na tužbu). Saslušan na raspravi kazivao je kako je njegova obitelj na predmetnom dijelu čes. zem. 3522 k. o. [katastarska općina] imala povrtnjak i voćnjak, koji je koristila preko 30 godina uz znanje vlasnika parcele koji bi na parcelu dolazi pet do šest puta godišnje kojom prilikom bi mu njegova majka ubrala voćke. Kao vlasnika parcele identificirao je svjedoka BK. Još je kazao kako je parcela oznake 3352 bila zapuštena te da je jedino dio koji su oni koristili (ovaj sporni dio) bio obrađen. Taj dio nisu ogradili zidovima, a nema saznanja da su njegovi roditelji taj sporni dio planirali kupiti od vlasnika.
21. Dakle, tuženik je drugačije iskazivao u odgovoru na tužbu, gdje kao osnovu prava na posjed navodi davanje u vlasništvo u zamjenu za popravak graničnog zida i na raspravi gdje navodi kako pravo posjedovanja crpi iz prava svojih roditelja koji više od trideset godina predmetni dio nekretnine koriste kao vrt i voćnjak uz suglasnost prijašnjeg vlasnik identificirajući pritom kao vlasnika supruga pok. suvlasnice ĆK.
22. Analizom iskaza tuženika koji je kazao kako su njegovi roditelji na predmetu spora imali voćnjak i vrt uz znanje vlasnika parcele, te svjedoka BK koji je iskazivao kako se sjeća da je njegova supruga dogovorila sa susjedom da će obrađivati manji dio zemljišta, sud zaključuje kako su obitelj tuženika i sam tuženik bili u prekarnom posjedu predmetnog dijela nekretnine oznake 3352 k. o. [katastarska općina], odnosno da im je uz dopuštenje tadašnje suvlasnice GK isti bio dan na korištenje do opoziva. Tako u biti kazuje i tuženik koji saslušan na ročištu iskazuje kako im je prijašnji vlasnik rekao da sami poprave suhozid (međašni zid) jer to svakako oni koriste. Iako je svjedok GK kazivao kako mu se čini da je korištenje bilo dogovoreno na jednu sezonu, analizom ostalih provedenih dokaza i utvrđenih činjenica, da je na predmetnoj nekretnini obitelj tuženika zasadila višegodišnje biljke, da je svjedok GK iskazivao da ga predmetna parcela nije osobito zanimala i da je nije obilazio, da je tuženik iskazivao da oko parcele na kojoj je izgrađena njegova obiteljska kuća, a koja graniči sa predmetnim spornim dijelom nemaju vrt jer ista površine od samo 111 m2, kao i činjenice da se tuženik još uvijek nalazi u posjedu sud zaključuje kako za isto nije bilo utvrđeno trajanje. Pritom je za navesti da sud drži životnim da je tuženik, koji je u vrijeme dogovora između svoje obitelji i prijašnje suvlasnice bio dijete, pogrešno smatrao da bi suprug prijašnje vlasnice bio vlasnik zemljišta, ovo osobito kod činjenice da je svjedok GK iskazivao kako njegova supruga nije na nekretninu dolazila bez njega. Točan datum nastanka sporazuma između obitelji ovdje tuženika i ranije vlasnice sud nije mogao precizno odrediti, ovo jer se svjedok GK nije mogao izjasniti, a tuženik je okvirno naveo da bi njegova obitelj predmetni dio nekretnine koristila preko 30 godina.
23. Zamoljena posudba odnosno prekariji (davanje na korištenje bez određenog trajanja i bez ugovorene naknade) bio je normiran odredbama paragrafa 974. Austrijskog općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ), a primjena pravila OGZ-a koja se odnose na ugovor o posudbi je ozakonjena kada je na snagu stupio novi ZOO/56 koji je zasebno uredio institut posudbe u paragrafima od 509. do 518. Institut izmoljene posudbe Zakonom o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23.) uređen je u čl. 515. st. 3. ZOO-a. Isto kao i u OGZ-u prekarij je u hrvatskom pravu uređen sukladno odredbama koje se odnose na regulaciju ugovora o posudbi.
23.1. Moderna koncepcija prekarija nije znatno odstupila od regulacije istoimenoga instituta u OGZ-u. Naime, prekarij je prema ZOO-u isto kao i prema OGZ-u podvrsta ugovora o posudbi. Ako nije dogovoreno trajanje niti svrha uporabe posuđene stvari, a što sud zaključuje da je u ovom predmetu slučaj, tada nije riječ o zaključivanju ugovora o posudbi, već o prekariju. Jedna od osnovnih osobina navedenog instituta je njegova opozivost u bilo kojem trenutku te je u pravnoj literaturi i sudskoj praksi zauzeto stajalište prema kojem je posudovnik prekarist obvezan vratiti posuđenu stvar u trenutku kada to posuditelj zatraži.
23.2. Dakle, kod utvrđivanja važnih obilježja instituta prekarija svako zaključivanje ugovora o posudbi kojim nisu utvrđeni trajanje ili svrha uporabe posuđene stvari znači i zaključivanje prekarija. Naime, zakonodavac je, u čl. 515. st. 3. ZOO-a, vrlo izričito predvidio zaključivanje prekarijske posudbe u svakom slučaju posuđivanja stvari bez izričitog ugovaranja trajanja ili svrhe uporabe posuđene stvari te ta zakonska odredba ne ostavlja prostor za drukčije tumačenje: „Ako nije ugovoreno niti trajanje niti svrha uporabe, posudovnik je obvezan vratiti posuđenu stvar čim to posuditelj zatraži“.
23.3. Valja kazati kako na pravni položaj tuženika ne utječe činjenica da je GK prodala predmetnu čest. zem. tužitelju, ovo jer je tužitelj kao njen singularni sukcesor stupio u njen pravni položaj.
23.4. Tijekom postupka nije bilo sporno, a tako su iskazivali i svjedoci FKP i RK, da je tužitelj više puta pozivao tuženika na predaju predmetnog dijela nekretnine oznake čes. zem. 3522 k. o. [katastarska općina], čime je opozvao prekariji radi čega je tuženik u obvezi tužitelju vratiti posjed. Još je za navesti da nije pravno odlučno je li tužitelj pisano pozivao tuženika na predaju posjeda, jer prekarij prestaje jednostranom izjavom, odnosno opozivom, koji ne mora biti dan u pisanoj formi i podnošenje tužbe za predaju u posjed smatra se opozivom prekarija.
24. S obzirom na to da je tužitelj u postupku dokazao pretpostavke predviđene odredbom članka 161. i 162. ZV-a, a tuženik nije dokazao da bi mu pripadalo pravo na posjed u smislu odredbe članka 163. ZV-a, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.
25. Odluka o zahtjevima stranka na naknadu troškova postupka temelji se na članku 154. stavak 1., članku 155. i članku 164. ZPP-a. Imajući na umu navedene zakonske odredbe, budući da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, ovaj sud smatra da tužitelju pripada cjelokupan trošak postupka.
26. S obzirom na vrijednost predmeta spora 1.327,01 eura, odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) i postavljeni zahtjev za naknadu troškova tužitelju su, kao potrebni za svrhovito vođenje parnice, priznati troškovi po osnovi odvjetničkog zastupanja i to za:
- sastav tužbe (Tbr. 7/1 Tarife) iznos od 200,00 eura,
- sastav podneska od 25. studenog 2019. (Tbr.8/1 Tarife) iznos od 200,00 eura,
- sastav podneska od 11. siječnja 2021. (Tbr.8/1 Tarife) iznos od 200,00 eura,
- sastav podneska od 28. srpnja 2023. (Tbr.8/1 Tarife) iznos od 200,00 eura,
- zastupanje na ročištu od 2. prosinca 2019. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura
- zastupanje na ročištu od 17. rujna 2019. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura
- zastupanje na ročištu od 19. siječnja 2021. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura
- zastupanje na ročištu od 21. travnja 2021. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura
- zastupanje na ročištu od 11. rujna 2024. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura
- zastupanje na ročištu od 3. veljače 2025. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura
- zastupanje na ročištu od 26. ožujka 2025. (Tbr. 9/1 Tarife) iznos od 200,00 eura
26.1. Ovako priznate troškove po osnovi odvjetničkog zastupanja u ukupnom iznosu od 2.200,00 eura treba uvećati za pripadajući porez na dodanu vrijednost u visini od 25% (550,00 eura) što ukupno iznosi 2.750,00 eura.
26.2. Nadalje, tužitelju je, sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/19., 92/21.), priznati i trošak sudske pristojbe za tužbu i presudu u visini od po 53,09 eura, ukupno 106,05 eura, kao i trošak uplate predujma vještačenja u iznosu od eura 447,04 eura.
26.3. Dakle, tužitelju je trebalo dosuditi troškove postupka u ukupnom iznosu od 3.303,09 eura.
26.4. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 16. rujna 2019. i 18. ožujka 2024. jer sud smatra kako isti nisu bili potrebni za vođenje postupka, kao niti trošak sastava podneska od 9. veljače 2024., ovo jer sud takav podnesak ne nalazi u spisu. Također, nije mu priznat iznos od 66,36 eura na ime predujma vještačenja, jer navedeni iznos, iako pozivan na uplatu dopisom suda od 1. srpnja 2021. , tužitelj nije uplatio.
28. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke ove presude.
U Splitu 16. svibnja 2025.
Sudac
Tihana Lovrić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o tom ročištu) odnosno od dana dostave prijepisa presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o tom ročištu). Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud Republike Hrvatske.
DNA:
- tužitelju po punomoćniku
- tuženiku po punomoćniku
- u spis
