Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-848/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Andree Boras Ivanišević kao predsjednice vijeća, Borisa Mimice kao suca izvjestitelja te Sonje Meštrović kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužitelja UŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ĆŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], zastupani po punomoćniku Ivanu Vuković, odvjetniku u Križevcima, protiv tuženika Grad Križevci, OIB:35435239132, I. Z. Dijankovečkog 12, Križevci, zastupan po OD Juršetić i Partneri u Zagrebu, radi otklanjanja štetnih imisija, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima poslovni broj P-66/2020-35 od 21. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 16. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Križevcima poslovni broj P-66/2020-35 od 21. prosinca 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:

" I Tuženik Grad Križevci, I. Z. Dijankovečkog 12, OIB: OIB:35435239132 dužan je poduzeti sve potrebne mjere kako bi se otklonili uzroci štetnih imisija u vidu dotoka ili podlijevanja otpadnih voda sa nekretnine u vlasništvu tuženika označene kao čk.br. [katastarska čestica] [adresa] površine 1789 m2 koja nekretnina je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i pod nekretninu tužitelja UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĆŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] označenu kao čk.br. [katastarska čestica] kuća U, dvor U, oranica [adresa] ukupne površine 807 m2, a koja nekretnina je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve to u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Grad Križevci, I. Z. Dijankovečkog 12, OIB: OIB:35435239132 da tužiteljima UŠ i ĆŠ naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 15.762,50 kn / 2.092,04 € zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude, tj. od 21. 12. 2022. pa do isplate po stopi zatezne kamate određene uvećanjem prosječne kamatne stope za stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sukladno čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, a sve u roku od 15 dana.".

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu s žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj je u cijelosti osporio žalbene navode predlažući da se žalba tuženika odbije kao neosnovana.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kojim traži da ga tuženik prestane uznemiravati u vlasništvu njegove nekretnine na način da sa nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], put, [adresa], površine 1789 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], poduze sve potrebne mjere kako bi se uklonili uzorci štetnih imisija u vidu dotoka i podlijevanja otpadnih voda na nekretninu tužitelja.

6. Po provedenom postupku sud prvog stupnja utvrdio je slijedeće:

- da su tužitelji vlasnici posjednici nekretnina označene kao kč. br. [katastarska čestica] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i dvorište,

- da je tuženik vlasnik nekretnine susjedno ležeće od njihove i to kč. br. [katastarska čestica] [adresa] upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi javno dobro (put) u općoj uporabi,

- da je nekretnina tuženika u naravi cesta koja asfaltirana prije više od 30 godina na kojoj nisu postavljene odvodne kanalice niti drugi način odvodnje otpadnih oborinskih voda,

- da u tijeku postupka proveden očevid na licu mjesta s vještakom građevinske struke PŠ 16. listopada 2020. na kojem očevidu je od strane samih tužitelja i punomoćnika pokazano o kojim se nekretninama radi u naravi, a to su kuća, dvorno mjesto i pomoćni objekti tužitelja uz samu [adresa],

-da je nekretnina tuženika cesta bez bilo kakvih rješenja za odvodnju oborinskih voda, odnosno na toj cesti nema vodolovke, a postoji nagib od ceste prema dvorištu tužitelja.,

-da je građevinski vještak izvršio potrebna opažanja te je nakon obiđenih svih nekretnina dao iskaz tako da predlaže da se ispred kuće tužitelja u pojasu cestovne bankine ugradi cestovna kanalica te spoji na sustav javne kanalizacije,

- da u nalazu i mišljenju (list 63-71) vještak opisuje zatečeno stanje nekretnina kakvo je bilo prilikom očevida na licu mjesta te nakon analize stanja na terenu iznosi stav da se ne radi o prekomjernim štetnim imisijama, odnosno da se ne radi o štetnom utjecaju imisija na nekretninu tužitelja, obzirom da nisu prekomjerne s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini, s obzirom na mjesto i vrijeme.,

-da isti smatra da se radi o uobičajenoj situaciji uređenja gradske ulice, kolnih ulaza, gospodarskih dvorišta i izvedenih ograda pri čemu ne nalazi prekomjerni pojam od uobičajenog., da količinu oborinskih voda također ne vidi kao prekomjernu, obzirom da se radi o ulici sa blagim poprečnim nagibom koji se naknadno povećava na parceli tužitelja, a zelena površina između zgrade i javne prometnice je omeđena živicom te je dovoljna za prihvat i apsorpciju u podzemlje površinskih voda.,

-da isti smatra da je moguće od strane tužitelja izvesti niz lokalnih zaštitnih zahvata na parceli i nekretnini kojim bi se nekretnina zaštitila od uobičajenog utjecaja površinskih voda., a kao neke od mogućnosti navodi izvedbu prihvatne kanalizacije ili rešetke uz rub parcela,

- da su tužitelji ukazali vještaku da nasuprot ceste u odnosu na njihovo dvorište postoje dva dvorišta koja nemaju riješene odvode sa krovišta za oborinske vode, a koje vode se tada slijevaju na cestu pa s ceste na nekretninu tužitelja,

- da vještak očitovanjem od 5. listopada 2022. pojašnjava da bi postavom linijske kanalice samo ispred predmetne nekretnine došlo do prikupljanja oborinske vode ispred iste, a prihvaćena voda ispustila bi se koncentrirano na susjednu nekretninu. Stoga smatra da je jedina moguća opcija izrada cjelovite sanacije prometnice u cijeloj ulici čime bi se oborinska voda skupila na tehnički ispravan način,

7. Temeljem tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja pozivajući se na odredbu članka 110. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 i 52/25 – dalje u tekstu: ZV), smatrajući da je tuženik dužan poduzeti sve potrebne mjere kako bi se otklonili uzroci štetni imisija u vidu dotoka i podlijevanja otpadnih voda sa nekretnine tuženika na nekretnine u vlasništvu tužitelja.

8. Zaključak prvostupanjskog suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva za sada se ne može prihvatiti kao pravilna obzirom da je žalbenim navodima tuženika doveden u pitanje.

9. Pravilno žalitelj u žalbi navodi da je pobijana presuda donesena uz bitnu povredu odredbe članka 354. stavak 1. Zakona o parničnom postupku obzirom da je tužitelj u tužbi nije postavio određeni i precizan tužbeni zahtjev.

10. Naime, da bi sud mogao odlučiti valjano o tužbenom zahtjevu isti mora biti određen, odnosno odrediv sukladno odredbi čl. 186. st. 1. u vezi s čl. 106. st. 2. ZPP- a, što u odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja nije ispunjen. Tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže da se tuženiku naloži da ga prestane uznemiravati u vlasništvu njegove nekretnine na način da na istu ne odašilje štetne imisije i da mu se naloži da otkloni uzrok tih štetnih utjecaja koji dolaze na njegove nekretnine.

10.1. Navedeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj predlaže da se tuženiku naloži otkloniti uzrok štetnih utjecaja odnosno imisija je neodređen odnosno neodrediv pa je sukladno odredbi čl. 109. ZPP-a u daljnjem tijeku postupka u prvom redu potrebno tužitelja pozvati da ispravi, odnosno uredi tužbeni zahtjev da točno navede radnje koje bi isti trebao poduzeti, kako bi se za slučaj prihvaćanja isti mogao izvršiti, odnosno provesti ovrha. To je moguće jedino ukoliko se navedu radnje koje tuženik radi otklanjanja uzroka štetnih imisija mora poduzeti. Takav zahtjev tužitelj je mogao precizirati tek po provedenom vještačenju, što je propustio učiniti, a sud prvog stupnja ga na to pozvati, kako bi o zahtjevu mogao odlučiti.

10.2. Stoga će u daljnjem tijeku postupka u prvom redu primjenom odredbe čl. 109. ZPP-a i odgovarajućih upozorenja i uputa iz te odredbe pozvati tužitelja da uredi tužbeni zahtjev, pa ukoliko tužitelj postupi po nalogu suda o zahtjevu tužitelja donijeti novu odluku.

11. Prema odredbi čl. 110. st. 1. ZV-a nitko se ne smije služiti niti koristiti nekretninu na način da zbog toga na tuđu nekretninu slučajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi buka i sl., ako su prekomjerni s obzirom na namjenu kakva je primjerena toj nekretnini s obzirom na mjesto i vrijeme, ili izazivaju znatniju štetu, ili su nedopušteni na temelju odredba posebnog Zakona (prekomjerne posredne imisije), dok prema st. 2. istog članka vlasnici nekretnina koji su izloženi prekomjernim posrednim imisijama su ovlašteni od vlasnika nekretnine s koje one potječu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi štetu koju su nanijele, kao i da ubuduće propušta činiti na svojoj nekretnini ono što je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemoguće prekomjerne imisije.

12. Na temelju provedenih dokaza sud prvog stupnja je utvrdio da su problemi sa plavljenjem nekretnina tužitelja pojavili nakon što se iz dva dvorišta koja se nalaze preko puta tužitelja i koja nemaju odvod oborinskih voda u kanalizaciju, već svoje obrinske odvode puštaju na cestu odnosno prometnicu koja se preko ceste slijeva na nekretninu tužitelja.

13. Osporavajući presudu prvostupanjskog suda i zbog žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava žalba se protivi u konkretnom slučaju primjenom članka 110. stavak 4. ZV-a budući da taj propis ne regulira pitanje oborinskih voda, dok su predmet ovog postupka imisije, a što prema stajalištu žalbe oborinske vode nisu, obzirom na odredbu članka 110. stavak 1. koji navodi što se smatra imisijama, a to su dim, neugodni mirisi, čađa, otpadne vode, potresi, buka i slično koje predstavljaju djelovanje čovjeka, ukazujući da je zakonodavac ujedno u odredbi članka 113. ZV-a predvidio odvođenje kišnice s krova.

14. Naime, točno je da propis iz članka 110. stavak 1. i 4. ZV-a ne regulira kao štetnu imisiju otjecanje oborinskih voda, a samo kada do toga otjecanja dolazi slučajno ili po prirodnim silama, pa se iste ne sankcioniraju tim zakonskim propisom.

15. Odredbom članka 110. stavak 4. ZV-a propisano je da vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnog pravnog temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i slično (neposredne emisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se naknadi pretrpljena šteta.

16. Po stajalištu ovog suda u…… takve neposredne imisije obzirom da ih zakon u članku 110. stavak 4. ZV-a nije taksativno odredio ali je uz nabrojene u citiranom propisu odredio da to mogu biti i druge, a za slučaj da se ostvare pretpostavke neosnovanog uznemiravanja posebnim uređajima ili na drugi način. Iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke a koji odlučni dokaz na kojem je prvostupanjski sud utemeljio svoju presudu proizlazi da je nekretnina tužitelja koja se nalazi u nižoj razini u odnosu na smjer dotoka vode sa asfaltne površine i to u prekomjernoj mjeri obzirom na postojanje dva dvorna mjesta koja su preko asfaltne ceste slijevaju na nekretninu tužitelja.

17. Takav nalaz i mišljenje jasno ukazuje da se na nekretninu tužitelja slijevaju oborinske vode sa okolnih viših nekretnina i asfaltirane površine ulice i da nedvojbeno postoji problem otjecanja oborinskih voda sa cestovne javne površine koje nisu uređene i što ima izravan utjecaj na nekretninu tužitelja.

18. Međutim, nalaz i mišljenje vještaka ne sadrži nikakve relevantne podatke a to znači odgovarajuće egzaktne proračune o količinama i utjecaju oborinskih voda koje se s jedne strane slijevaju na nekretninu tužitelja sa ostalih nekretnina (dva dvorna mjesta preko cesta dvornog mjesta tužitelja) te koje su to točno količine vode koje se posebno slijevaju s nekretnine tuženika (asfaltirana cesta), na nekretninu tužitelja, pa da bi se moglo zaključiti da bi te oborinske vode predstavljale štetne imisije.

19. Utvrđenje i zaključci vještaka u nalazu i mišljenju osim neposrednog zapažanja na licu mjesta nisu potkrijepljena nikakvim prema već rečenim odgovarajućim proračunima pa su time isti po ocjeni ovog suda dani potpuno nepotkrijepljeno i paušalno odnosno drugim riječima mišljenje vještaka ne sadrži razloge na temelju kojih je isto donijeto.

20. Posebno valja naglasiti da nalaz i mišljenje iako je popraćen fotografijama na lice mjesta, je suviše pojednostavljen te isto ne sadrži osnovnih odlučnih podataka, a to se odnosi na ocrtavanje točne pozicije i dotoka oborinskih voda na nekretninu tužitelja.

21. Zbog toga ovaj sud smatra da je činjenično stanje još uvijek nije na pravilan i potpun način utvrđen u ovom predmetu a da je usvajanje tužbenog zahtjeva tužitelja za sada pogrešno primijenjeno materijalno pravo slijedom čega je valjalo uvažiti žalbu tuženika i u cijelosti ukinuti prvostupanjsku presudu na temelju odredbe članka 369. stavak 1. i članka 370. ZPP-a i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

22. Slijedom navedenog sud prvog stupnja će u daljnjem tijeku postupka sukladno naprijed navedenom u prvom redu pozvati tužitelja da precizira tužbeni zahtjev, zatim dopunom provedenog vještačenja po vodoprivrednom vještaku ili po potrebi ponovni očevidom na licu mjesta te novim vještačenjem utvrditi odlučne činjenice na koje u ovoj odluci ukazao ovaj sud (pozicije slijevanje oborinskih voda s nekretnine tuženika kao i ostalih nekretnina na nekretninu tužitelja, kao i egzaktne podatke o njihovim količinama te ponovno ocijeniti o kakvim se imisijama radi (ne/prekomjernim) te u okviru tužbenog zahtjeva odrediti i utvrditi mjere koji tuženik mora poduzeti da bi onemogućio prekomjerne emisije te u okviru rezultata dokaznog postupka u zahtjevu tužitelja donijeti novu odluku.

23. Ovisno o konačnom ishodu postupka odlučit će se o ponovno i o troškovima cjelokupnog postupka.

U Splitu, 16. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Andrea Boras Ivanišević