Republika Hrvatska

Općinski sud u Puli-Pola

Stalna služba u Rovinju-Rovigno

Obala P. Budicin 4, Rovinj-Rovigno

Posl.br. R1-109/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, po sutkinji Alessandri Gržinić-Matika, u pravnoj stvari predlagatelja MŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Valteru Šramu, odvjetniku u Puli, protiv protustranke Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola, Građansko-Upravni odjel, radi uređenja međa, dana 16. svibnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

I. U r e đ u j e s e međa između k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja i dijela k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke, koji dio u katastarskom operatu uključuje k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] i to sve prikazano u skici vještaka Milke Kosanović, dipl. ing. geod. koja je sastavni dio ovoga rješenja, i to omeđeno točkama A stabilizirana crvenom bojom na suhozidu, u smjeru sjevera prateći suhozid sa njegove zapadne strane, na udaljenosti 23,37 m do točke B, gdje međa zakreće u smjeru istoka prateći sredinu suhozida na udaljenosti 21,20 m do točke C, označena crvenom bojom na sredini suhozida, gdje međa zakreće u smjeru sjevera, po sredini postojećeg suhozida na udaljenosti 6,00 m, do međne točke D, gdje međa zakreće prema istoku prateći postojeći suhozid s njegove sjeverne strane po dužini 6,16 m, dok se u točki E međa lomi u smjeru jugozapada na udaljenosti 25,58 m, do međne točke F, a koja je stabilizirana kao metalni klin u zemlji obojano crvenom.

II. Svatko od stranaka ovoga postupka može u parnici dokazati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njime označi međa u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti ovoga rješenja.

Obrazloženje

1. Predlagatelj podnosi prijedlog radi uređenja međe između nekretnina označenih kao k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja i k. č. [katastarska čestica], u zemljišnim knjigama upisana kao matična u vlasništvu protustranke, a u katastarskom operatu u odnosu na sporan dio međe evidentirana kao cijepana na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina].

1.1. U prijedlogu se navodi:

- da je predlagatelj u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Rovinj-Rovigno uknjižen kao vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 3340 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je protustranka uknjižena kao vlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], odnosno u katastarskom elaboratu cijepanih od matične k. č. [katastarska čestica] i

39/6, obje u k. o. [katastarska općina];

- da su predmetne nekretnine, u vlasništvu protustranke dvostruko upisane u katastarskom operatu i u zemljišnim knjigama, a da su iste u zemljišnim knjigama Zemljišnoknjižnog odjela Rovinj-Rovigno označene kao k. č. [katastarska čestica], pašnjak, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], dok su u katastarskom operatu Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjel za katastar nekretnina Rovinj-Rovigno upisane kao k. č. [katastarska čestica], Bernardov brlog, šuma, površine 1440 m2, k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica], Sošići, oranica, površine 310 m2, k. o. [katastarska općina];

- da je člankom 103. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno da ako su međašni znakovi između dvije nekretnina zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe već ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

2. U odgovoru na prijedlog od 28. lipnja 2024. godine protustranka izražava protivljenje prijedlogu predlagatelja i vođenju postupka uređenja međa kako iz dostavljene dokumentacije proizlazi da nije usklađeno zemljišnoknjižno stanje sa stanjem u katastarskom operatu, a sve kako iz katastarskog operata proizlazi da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijepana, a cijepanje nije provedeno u zemljišnim knjigama. Stoga, da je prijedlog preuranjen i da nisu ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na koju se poziva predlagatelj sve do prethodnog usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja.

3. Na ročištu održanom na licu mjesta dana 28. ožujka 2025. godine vještak geodetske struke Milka Kosanović, dipl. ing. geod. identificirala je predmetne nekretnine potvrdivši kako je matična k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu protustranke parcelirana na više dijelova od kojih su u ovome postupku predmetne k. č. [katastarska čestica] i dio k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koje su susjedne predlagateljevoj k. č. [katastarska čestica]. Navedena parcelacija matične k. č. [katastarska čestica] da nije provedena kroz zemljišnu knjigu, a zbog starosti podatka da se niti ne može provesti bez izrade geodetskog elaborata zbog čega da se u ovom postupku treba vezati za stanje u katastarskom operatu, dok što se tiče vlasničkog stanja, vlasništvo upisano na k. č. br. [katastarska čestica] veže vlasništvo za sve novonastale k.č. od iste. Prema kazivanju predlagatelja, vještakinja je nadalje potvrdila da je isti točno pokazao međe prema katastarskom planu opisujući na licu mjesta tijek međe po suhozidu s time da isti smatra kako međa između njegove k. č. [katastarska čestica] prema nekretnini protustranke treba biti drukčije evidentirana u katastarskom operatu, pa je na licu mjesta pokazao tijek međe po svojem tumačenju posjeda. Vještakinja je ukazala da nesklad stana gruntovnice i katastra u odnosu na k. č. [katastarska čestica] ne prijeći ovaj postupak i uređenje međa između predmetnih nekretnina, s time da je od pozvanih svjedoka potrebno utvrditi činjenicu pripadnosti suhozida, s obzirom na kazivanje predlagatelj, to imajući u vidu da su svjedoci i susjedi pokazanih nekretnina.

4. Nakon pokazanog po predlagatelju što je predmet postupka, odnosno što on smatra međom između susjednih nekretnina u vlasništvu stranaka, na licu mjesta saslušani su i pozvani svjedoci LŠ, rođena 1957. godine i TŠ, rođena 1933. godine, a potom i predlagatelj.

4.1. Svjedokinja LŠ je kao susjeda predlagateljeve kuće u selu Sošići iskazivala je o svojim neposrednim saznanjima glede k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu predlagatelja, s obzirom i ona ima zemlju u blizini, iako ne graniči s predmetnom. Svjedokinja tvrdi da je MŠ u posjedu pokazane nekretnine do same ceste odnosno do asfalta, a njegov je i suhozid kojim njegova parcela graniči do asfaltiranog puta, a onda u pravcu juga gdje s desne strane njegova nekretnina međi s nekretninom TŠ, da bi nastavno opet bilo sve njegovo misleći na vrt do Fumičinog vrta, koji je opet omeđen suhozidom. Svjedokinja tvrdi da sve to MŠ održava, a onda po njoj pokazano na terenu, u nazočnosti vještaka geodetske struke, na listu 10 spisa, označeno točkama na listu katastarskog plana, odnosno pokazani suhozid na cesti omeđen točkama D-E koji bi po njoj pripadao predlagatelju kao i cijeli posjed omeđene točkama A-B-C-D-E-F, kao sastavni dio njegove čestice, sve prema jugu. Svjedokinja iskazuje o posjedu predmetne nekretnine još od vremena kada je Dariova majka bila živa, ali i roditelji pok. oca M i L, kada je ona došla u selo 1982. godine i od tada pamti samo MŠ kako koristi i održava ovu česticu, upravo ovako omeđenu suhozidom prema cesti i suhozidom prema teti T i dolje prema jugu, kao cjelinu.

4.2. Svjedokinja TŠ iskazuje sudu o svojim saznanjima još od razdoblja 1955. godine kada je udajom došla živjeti u [adresa], to pojasnila da je njezin pok. suprug C bio rođak ocu predlagatelja Ć. Svjedokinja je ukazala sudu svoju nekretninu koju posjeduje nazvavši je vrtom, a koja je omeđena suhozidom sa svih strana, a i danas obrađena. Nastavno je pokazala predlagateljev posjed jer se njegova nekretnina proteže odmah u slijedećem vrtu omeđen suhozidom odmah do njezina vrata i dalje sve omeđeno suhozidima prema cesti, koji da pripadaju u cijelosti V, a ovaj susjedni gdje međi sa njezinom nekretninom da je na pola. U tijeku iskazivanja svjedokinje, u nazočnosti vještaka pokazani predlagateljev posjed i međe po toj svjedokinji označavane su točkama u katastarskom planu lista 10, po sucu, pa je tako dio međe označen sl. D-E, zapravo u naravi suhozid, a u cijelosti u posjedu predlagatelja nadalje, suhozid označen sl. D-C-C-B, u posjedu nje i predlagatelja, odnosno svakog u 1/2 dijela jer međa ide po sredini suhozida, a onda da se Darijev posjed proteže prema jugu gdje više nema međnih granica ali se nalazi unutar Darijevog posjeda. Tvrdi da je Darijevo posjedovno stanje identično onome još za života njegova oca Ć, djeda P i pradjeda H, s time da je poznavala i barbu E, koji je bio Antonov brat, tako da je ovo stanje po njoj već sigurnih 100 godina, a ona sama ima 90 godina o kojem razdoblju može iskazivati. Tvrdi da je asfalt u selo došao 20 godina nakon što je ona udajom doselila, a to znači 1974. ili 1975. godine, kada su svi suhozidi uz cestu već postojali, a posljednji koji je održavao i ograđivao imanje je MŠ, čiji su roditelji stanovali u neposrednoj blizini dok drugih osoba tu nije vidjela, a suhozidi stajali još i prije njezina dolaska 1965. godine koje nitko nije dirao.

4.3. Predlagatelj je kroz stranački iskaz potvrdio u cijelosti sve rečeno po saslušanim svjedokinjama to pojasnio kronološki, posjedovno stanje od prednika odnosno trojice braće, od kojih je jedan bio njegov djed P, drugi R i treći A. U trenutku kada je prababa, njihova majka L preminula da su njih troje podijelili imovinu uključivši i zemljište pored kuće i to prije drugog svjetskog rata, što zaključuje s obzirom je baba umrla 1934. godine, a pradjed se ponovno oženio 1936. godine. Provjerom u katastru da se njemu objasnilo da je pod Austrijom to bila jedna čestica k. č. [katastarska čestica], a onda se ona cjepala 1924. godine na ove podbrojeve. Braća A, R i P da su kupili od države tada formirane čestice 39/4 i 39/6, a onda međusobno dijelili, zato su dva vrta sada na toj k. č. [katastarska čestica] u katastru i omeđeni suhozidima, od kojih ovaj prema cesti drži svjedokinja TŠ, a ovaj ispod je pripao predlagateljevom djedu P, koju je on darovao predlagatelju 1987. godine. Kao dijete predlagatelj pamti od svoje 6-7 godine da je djed ovdje držao stoku, a nekretnina već bila omeđena suhozidom na istom mjestu i identičnog izgleda kao i danas. Donji vrt koji graniči s vrtom svjedokinje TŠ je vrt koji je obrađivao njegov djed, omeđeno točkama B-C, a na planu, a prema jugu ispod vrta da bi pasla stoka. Vrt omeđen zidom ima dva ulaza, od kojih jedan širi da bi se moglo s volom ući za potrebe oranja. Tvrdi da nikada tu spora s međama nije bilo, a niti s posjedom već tri koljena, s time da on osobno u posjedu drži česticu od 1987. godine kako ju je stekao od djeda, a on i prije toga otkako je njegova obitelj ovdje, i to je preko 100 godina.

5. Nastavno pokazanom posjedovnom stanju i po svjedocima međnih linija, a istovjetno potvrđeno po predlagatelju i prije i poslije njihova kazivanja, vještakinja je prema označenim točkama na izvodu iz katastarskog plana na listu 10 spisa, a koje međne točke su pribilježene po sucu u tijeku kazivanja svjedokinja, stabilizirala prema nalogu suda sve označene međne točke krenuvši od točke A stabilizirane crvenom bojom pored suhozida, do međne točke B stabilizirane crvenom bojom pored suhozida na udaljenosti od 25,37 metara, gdje međa zaokreće prema istok na udaljenosti 21,20 metara do točke C stabilizirana također crvenom bojom na sredini suhozida gdje opet međa zakreće prema sjeveru do točke D označene crvenom bojom pored suhozida na udaljenosti od 06,00 metara da bi od te točke D međa zakretala na istok na udaljenosti 06,16 metara do točke E stabilizirane drvenim klinom obojano crvenom bojom gdje međa zaokreće u smjeru jugozapada na udaljenosti 25,58 metara do međne točke F stabilizirane međnom točkom u zemlji i obojano crvenom bojom.

6. Nakon stabiliziranih međnih točaka A-B-C-D-E-F prema nalogu suda vještakinji se naložilo izraditi fotopriloge međnih točaka i suhozida, uz skicu uređene međe dana 28. ožujka 2025. godine, koja je sastavni dio ovoga rješenja.

6.1. Fotoprilog fotografija 1.-6. vidljivo ukazuje na postojeće suhozide, od kojih se omeđen točkama B-C upravo dijele vrtovi predlagatelja i svjedokinje TŠ, a navedeno ukazuje na jasno omeđeno posjedovno stanje za koje samo ta svjedokinja ima saznanja za proteklih 70 godina, a provedena parcelacija matične k. č. [katastarska čestica] očito ukazuje na stanje koje je postojalo i daleko prije, jer prati upravo podjelu o kojoj je iskazivao predlagatelj između braće, prednika predlagatelja i svjedokinje TŠ.

7. Odredbom čl. 103. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je kako će sud među urediti (obnoviti ili ispraviti) prema katastarskom nacrtu ukoliko je to moguće i ako stranke na to pristanu, a ukoliko ne može na taj način urediti među da će to učiniti prema sporazumu susjeda (stranaka), no ukoliko stranke ne postignu sporazum među će sud urediti prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi, prema pravičnoj ocjeni suda.

8. Međa je linija-crta, zamišljeni pravac koji razdvaja (razgraničava) dvije susjedne nekretnine (zemljišne čestice) i njome se označuje dokle u prostoru doseže vlasnikova pravna vlast glede nekretnine. Međa u geodetskom smislu predstavlja crtu na mapi (katastarskom planu) koja razdvaja dvije katastarske čestice. U naravi se ta crta označuje međašnim znakovima. Granice između susjednih katastarskih čestica označavajući se međašnim znacima, a kao takvi služe zidovi, plotovi, razne vrste ograda, živica i drugih prepreka ali i druge stvari koje služe kao međašni znaci. Kada se takvi međašni znaci koji služe upravo za raspoznavanje te crte razgraničenja između dviju susjednih nekretnina zbog bilo kakve okolnosti oštete da bi se moglo dogoditi da se međa više neće raspoznati ili se međa više ne razaznaje ili postaje sporna tada svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvan parničnom postupku obnovi ili ispravi među.

9. Zahtjev da se međa obnovi ili ispravi u biti je vindikacijski zahtjev, ali odluka o tom zahtjevu donesena u izvanparničnom postupku tek je predmnijeva da postoji vlasništvo do novooznačene međe od trenutka kad je sud među označio, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati u parnici.

10. U konkretnom slučaju, sud je motrišta da je međa definira u većem dijelu već postojećim stoljetnim suhozidom koji dijeli posjed predlagatelja i od susjedne k. č. [katastarska čestica] u posjedu TŠ, koji predstavlja spoj točaka B-C i C-D po sredini suhozida, a isto u odnosu na među linije A-B koja također predstavlja suhozid koji pripada u cijelosti predlagatelju, a isto i glede linije omeđene točkama E-F koja predstavlja suhozid prema asfaltiranoj cesti, dok je linija međe između k. č. [katastarska čestica] definirana stabiliziranim klinovima prema kazivanju svjedoka i predlagatelja. Navedeno ukazuje na zaključak, da je suhozid vidljiv međašni znak kakav jasno ukazuje na granicu između susjednih katastarskih čestica.

11. Ovaj sud smatra da činjenica što je u katastru provedeno cijepanje matične čestice 39, koje je vlasnica protustranka, nije zapreka da se uredi međa sa njom susjednom 38/3 s obzirom da posjedovno stanje u odnosu na iste je vidljivo omeđeno kamenim suhozidima koje zasigurno nisu novijeg doba već govore o starosti potvrđenoj i po predlagatelju od najmanje 100 godina. Stoga je valjalo među urediti prema posjedovnom stanju uz iskazane mjere udaljenosti koje su odgovarale stabiliziranim točkama postojećeg suhozida ne zadirući u posjed susjedne nekretnine ovdje svjedokinje TŠ, do asfaltirane ceste uz koju se suhozid i protezao.

12. Od trenutka kada je sud među označio međašnim znakovima uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati (čl. 103 st. 5. ZV).

13. Nadalje nakon što je sud u ovom postupku obnovio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no ove stranke koje su sudjelovale u postupku uređenja međa ne mogu to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u ovome postupku (čl. 103. st. 6 ZV).

U Rovinju, 16. svibnja 2025. godine

S u t k i n j a

Alessandra Gržinić-Matika

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja.

O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

- pun. predlagatelja

- ODO-u u Puli-Pola