Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Petrinji

Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

Poslovni broj: P-358/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužiteljice MO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnicima iz ZOU Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek, odvjetnicima iz Siska protiv tuženika Grada Petrinje, OIB 11848400362, Petrinja, Ivana Gundulića 2, zastupanog po punomoćnici Korneliji Đuratović, odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 2. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika, na ročištu za donošenje i objavu presude dana 16. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Gradu Petrinji da tužiteljici MO plati iznos od 3.770,00 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. svibnja 2022. pa do 31. prosinca 2022. prema stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 31. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate prema stopi određenoj uvećanjem referentne stope pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice MO u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Gradu Petrinji da tužiteljici MO plati iznos od 773,18 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. svibnja 2022. pa do 31. prosinca 2022. prema stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. pa do 31. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate prema stopi određenoj uvećanjem referentne stope pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

III Nalaže se tuženiku Gradu Petrinji da tužiteljici MO naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 1.226,57 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 16. svibnja 2025. pa do isplate prema stopi određenoj uvećanjem referentne stope pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok je u preostalom dijelu u iznosu od 757,72 eura zahtjev tužiteljice za naknadu troškova valjalo odbiti.

Obrazloženje

1. Tužiteljica MO podnijela je ovome sudu tužbu protiv tuženika Grad Petrinja, radi isplate. U tužbi je navela kako je na zakonskoj osnovi odredbe članka 131. Zakona o cestama, a temeljem Geodetskog elaborata za potrebe provođenja primjena u katastru zemljišta u svrhu: evidentiranja izvedenog stanja ceste NC11-004 u naselju Hrastovica i kopije kat. plana od 11. lipnja 2019.g., Očitovanja Grada Petrinja od 3. lipnja 2019.g., Odluke o utvrđivanju nerazvrstane ceste NC11-004 od 17. svibnja 2019.g. i Odluke o utvrđivanju statusa nerazvrstane ceste Grada [adresa] od 17. svibnja 2019.g., tuženik upisan kao vlasnik novoformirane nekretnine kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta NC11-004 od 1716 m² upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Ova čestica je formirana na način da je od tužiteljice oduzeto 1716 m² površine nekretnina u njezinom vlasništvu upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina kčbr. [katastarska čestica] u katastarskom operatu je upisana kao kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta NC11-004 od 1716 m2 u posjedovnom listu 734 k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica je protiv ovog rješenja uložila prigovor koji je odbijen po zk sucu Općinskog suda u Sisku, Stalne službe u Petrinji, Zk odjel Petrinja rješenjem posl.br. Z-9048/2019 od 21. prosinca 2020.g. Tužiteljica je na ovo rješenje uložila žalbu koja je odbijena rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici posl.br. Gž Zk-719/2021 od 30. studenog 2021.g., čime je upis prava vlasništva u korist tuženika. postao konačan i pravomoćan. Tužiteljica smatra da ima pravo na isplatu naknade za zemljište iz kojeg je faktično izvlaštena bez provođenja postupka izvlaštenja i bez plaćanja ikakve naknade. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1691/2016 od 28. studenog 2019.g., Ustavni sud Republike Hrvatske je još jednom istaknuo svoje pravno stajalište izneseno u rješenju U-I- 6326/2011 od 7. veljače 2017.g. da bivši vlasnici kojima je oduzeto vlasništvo temeljem čl. 131. Zakona o cestama, imaju pravo postavljati obveznopravne zahtjeve i potraživati naknadu za oduzeto zemljište (temeljem čl. 33. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) kao i naknadu štete temeljem propisa o odgovornosti za štetu. Tužiteljica je prije pokretanja ovog postupka izvansudski angažirala stalnog sudskog vještaka Anitu Trstenjak koja je utvrdila da tržišna vrijednost oduzetih nekretnina tužiteljice iznosi 12.715,00 kn. Uz to, zbog blizine ceste kući koja se nalazi na čestici tužiteljice kčbr. [katastarska čestica] došlo je i do smanjenja vrijednosti stambene zgrade u iznosu od 5.825,00 kn. Stoga tužiteljica potražuje ukupnu naknadu za oduzeto zemljište i pretrpljenu štetu u iznosu od 18.500,00 kn. Pored toga, tužiteljica potražuje i iznos od 1.400,00 kn koliko je platila za procjenu visine štete. Tužiteljica se prije podnošenja ove tužbe obratila s odštetnim zahtjevom tuženiku dana 9.5.2022.g., ali je tuženik isti otklonio dopisom od 5.10.2022.g. Tužiteljica stoga potražuje i zakonsku zateznu kamatu od 9.5.2022.g. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Slijedom svega navedenog, tužiteljica je predložila da naslovni sud udovolji njenom tužbenom zahtjevu.

2. U svom odgovoru na tužbu, tuženik Grad Petrinja je naveo kako osporava tužbene navode u cijelosti. Navodi kako je temeljem članka 131. Zakona o cestama (”Narodne novine”, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) te objašnjenja - upute Državne geodetske uprave, Središnji ured, Klasa: 932-01/12-02/ 182, Urbroj: 541-03- 1-12-28 od 24. listopada 2012. godine objavio javni poziv u javnim glasilima- Večernjem listu dana 20. svibnja 2019. kojim se navodi da tuženik pokreće postupak evidentiranja nerazvrstane ceste NCI 1004 u [adresa] koju čine nekretnine iz tužbe, izuzev nekretnine navedene u tužbi na kojoj je izgrađena stambena zgrada, kako je to prikazano geodetskim elaboratom evidentiranja izvedenog stanja ceste za NCI 1-004 u naselju Hrastovica koji je proveden u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama. Nerazvrstana cesta NCI 1-004 u naselju Hrastovica, koja se kroz gore opisani postupak samo evidentirala kao takva provedbom geodetskog elaborata, svojim položajem bila je formirana kao put te je u naravi i predstavljala put još od 1968. godine što je nedvojbeno vidljivo na digitalnoj ortofoto karti iz 1968. godine javno dostupnoj na mrežnim stranicama Geoportala hr. Nadalje, gledajući povijesno stanje navedene nerazvrstane ceste, ista je i 1974. godine prema izvatku iz Hrvatske osnovne karte imala položaj jednak kao i 1968. godine, odnosno u naravi je predstavljala put. Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Sisak, Ispostava za katastar nekretnina Petrinje KLASA: 936-02/17-05/30, URBROJ: 541-12-0201/6-17-2 Od 10. travnja 2017. godine u svom očitovanju navodi da se navedena cesta od 1979. godine evidentira kao put koji čine katastarske čestice [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno na dan 01.01.1997. navedene nekretnine vodile su se kao poljski putevi. Isto potvrđuje i nadležni Odjel Grada Petrinje svojim očitovanjem KLASA: 930-01/19-01/63, URBROJ: 2176-6-07/1-23-16 od 25. siječnja 2023. godine iz kojeg proizlazi da su katastarske čestice [katastarska čestica] i prije provedbe Geodetskog elaborata evidentiranja nerazvrstane ceste k.ë.br. 231, k. o. [katastarska općina] iz lipnja 2019. godine predstavljale nerazvrstanu cestu koja spada u nadležnost upravljanja i održavanja Grada Petrinje. Izradom i provedbom navedenog geodetskog elaborata evidentiranja nerazvrstane ceste tuženik je uskladio katastarsko i zemljišnoknjižno stanje na način da se katastarski i zemljišnoknjižno evidentira stvarno stanje nekretnina koje su u naravi javno dobro u općoj uporabi - nerazvrstana cesta, a što je i zemljišnoknjižni sud u postupku upisa i učinio donijevši rješenje o provedbi prijavnog lista nadležnog katastarskog ureda koji se u predmetnom slučaju smatra jedinim dokazom koji dokazuje stvarno stanje nekretnine temeljem kojeg sud provodi upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi. Za tuženika, odnosno Grad Petrinju kao i za zemljišnoknjižni sud koji je odlučujući o upisu evidentiranja nerazvrstane ceste NCI 1-004 u naselju Hrastovica odbio prigovor tužiteljice rješenjem poslovni broj Z-9048/2019 od 21. prosinca 2020. kao neosnovan, a potom u žalbenom postupku Županijski sud u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-719/2021 od 30.11.2021. rješenjem odbio žalbu, upis prava vlasništva u korist tuženik postao je konačan i pravomoćan. Podredno tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije s obzirom na okolnost da je tuženik nedvojbeno utvrdio (izvadak iz digitalne ortofoto karte) da je navedeni put priveden namjeni još 1968. godine i da se od tada do danas koristi kao takav što je pravnim prednicima tužiteljice bilo poznato, a o čemu su ju isti propustili obavijestiti čime je tužiteljica dovedena u zabludu o stvarnom stanju i namjeni predmeta kupoprodaje, konkretno zemljišnoknjižnih čestica koje su u naravi put, a sada NCI 1-004 u naselju Hrastovica. Tuženik u odnosu na postavljeni dio tužbenog zahtjeva za naknadu za oduzeto zemljište opreza radi ističe prigovor zastare te ističe da u konkretnom slučaju nije moguće odlučivati i o zahtjevu za naknadu štete već isključivo o zahtjevu za isplatu naknade za oduzeto zemljište. Tuženik smatra neosnovanim navode tužiteljice o smanjenoj vrijednosti stambene zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] kako to pogrešno ističe tužitelj jer je ista izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to zbog blizine ceste iz razloga što se postupkom evidentiranja nerazvrstane ceste sam položaj ceste nije mijenjao, odnosno put kao takav svojim položajem odgovora onom iz 1968. godine što potvrđuje digitalna ortofoto karta. Također, tuženik provedbom geodetskog elaborata evidentiranja nerazvrstane ceste tužiteljici nije niti na koji način ograničio pravo vlasništva niti pravo korištenja nekretnine koja neposredno graniči s predmetnom NCI 1-004, a na kojoj je izgrađena stambena zgrada slijedom čega tuženik smatra da u odnosu na navedene nekretninu tužiteljica nije pretrpjela štetu. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

3. Tijekom dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u izvatke iz zemljišnih knjiga (str. 5-9 spisa), rješenja ZK odjela u Petrinji ovog suda (str. 10-14 spisa), rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici (str. 15-17 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 17 spisa), prijepis posjedovnog lista (str. 19 spisa), procjembeni elaborat (str. 20-44 spisa), javni poziv (str. 87 i 88 spisa), geofoto snimke (str. 89 i 90 spisa), zahtjev Državne geodetske uprave (str. 91 i 92 spisa), očitovanje tuženika (str. 93 spisa), geofoto snimku (str. 96 spisa), saslušana je tužiteljica MO i svjedoci UO, SO, TO i ŽO (str. 106-109 spisa), proveden je dokaz očevidom na licu mjesta (str. 117-122 spisa), izvršen je uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Saše Vranića (str. 125-145 i 147-168 spisa), očitovanje stalnog sudskog vještaka Saše Vranića (str. 170 spisa), uvid u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Dražena Trdine (str. 171-194 spisa) te je saslušan stalni sudski vještak Dražen Trdina (str 195 spisa).

4. Sud smatra neosnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije s obzirom da je nesporno između stranaka kako je odlukama ovog suda izvršen besteretni otpis na nekretninama MO upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 353/6 nerazvrstana cesta NC11-004 od 1716 m², u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu prava vlasništva za korist Grada Petrinje uz podjednu zabilježbu da su nekretnine javno dobro u općoj uporabi. Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na odredbama čl. 131. Zakona o cestama i čl. 33. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naime, odredbom čl. 33. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZVDSP) propisano je da bude li zakonom nekoj vrsti stvari oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva, to za dotadašnje vlasnike takvih stvari proizvodi jednake pravne učinke kao da je glede tih stvari provedeno potpuno izvlaštenje. Budući je na nekretninama, koje su bile u vlasništvu tužiteljice, uknjižen tuženik Grad Petrinja, Sud smatra prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika neosnovanim u cijelosti.

5. Tužiteljica MO u svom je iskazu navela kako se ovdje, naime, radi o upisu tuženika na njenoj zemlji i radi se nešto više od 1500 m². Kupila je ove nekretnine tako da je to bilo upisano njeno vlasništvo. Ima dokumente iz kojih se vidi da je njen put - njen put i nema veze sa seoskim putem koji se nikada nije niti koristio kao seoski put i kao takav se nije niti održavao. Ima svoj put koji vodi do njene kuće, a seoskim putem do svoje kuće ne može doći. Svoj put je sama održavala i on je posut kamenčićima. Geodet je ucrtao i iskolčio put tako da jedan kolčić udara u njene stepenice odnosno nalazi se 1 m od temelja njene kuće. Sada do svog puta niti ne može doći jer je susjed prekopao. Šahta od njenog vodovoda nalazi se podno kuće koja bi trebala biti s druge strane ovako formiranog puta tako da bi tu šahtu trebalo premjestiti u vrh brda više njene kuće. Njen put koji se nalazi na njenoj zemlji nikada se nije koristio kao javni put. Pravo vlasništva nekretnina koje su predmet ovog postupka stekla je oko 2007. ili 2008. godine, ne sjeća se točno. Ono što je provjeravala u katastru zemljišta vodilo je k tome da je ta zemlja uvijek bila njena. Od 2007. ili 2008. godine nikada nitko se nije vozio putem koji vodi do njene kuće.

6. Svjedok UO u svom je iskazu navela kako se ne sjeća točno koje godine je prodala tužiteljici sporne nekretnine. Istaknula je kako je između seoskog puta i puta sada tužiteljice bila živica i posađen red šljiva. Oni se nisu koristili seoskim putem jer on često nije bio prohodan budući je bio razrovan prolaskom traktora i drva koja su vukli, tako da su nastale udubine po sredini. Kada su dio svoje zemlje prodali IO, a radilo se o 1/3 njihove zemlje, prodali su i dio tog njihovog puta, tako da su do svoje kuće dolazili dijelom seoskim putem, a onda su presjekli kroz navedenu živicu prema svojem putu i prema svojoj kući. Ovaj njihov put prema kući nitko nije koristio osim njih. Taj isti put i u katastru i u vlasničkim knjigama vodi se kao njihovo zemljište, baš piše put. Taj put je postojao u vrijeme kada je sporne nekretnine prodala tužiteljici, a postoji i danas. IO je također zemlju koju je kupio od nje prodao tada tužiteljici. Ovaj put održavali su oni odnosno vlasnici. Vidjela je nekoliko puta da su seljani održavali seoski put kada su se načinile te udubine u putu i to na način da su betonske stupove iz njenog vinograda stavljali u te udubine u putu. Do 2000. godine na sporne je nekretnine odlazila gotovo svaki vikend, a nakon toga jednom mjesečno, kada je odlučila prodati. Njen suprug je bio vlasnik spornih nekretnina koje je naslijedio od svog oca, a koji je bio vlasnikom od 60-tih godina prošlog stoljeća.

7. Svjedok SO u svom je iskazu naveo kako poznaje tužiteljicu kao vikendašicu u selu u kojem živi. Zna za put koji vodi do vikendice tužiteljice i zna da se tim putem selo nikada nije služilo. Selo se služilo drugim putem. Naime, početak puta kojim se služilo selo je 50-ak m niže od račvanja za put tužiteljice koji vodi do njezine vikendice, a koji ide kroz živicu do njezinog puta, dakle probija kroz živicu i ide uz živicu s druge strane seoskog puta. Taj seoski put se nastavlja dalje prema šumi i u takvom je stanju da je razrovan i njime bolji auto ne može proći. Putem tužiteljice može se prolaziti automobilom. Ističe kako je seoski put 3 m niži od puta tužiteljice koji vodi do njezine vikendice, a radi se zapravo o vododerini. On u [adresa] živi stalno od 1996. godine, a od 1979. dolazi kao vikendaš. Put tužiteljice postoji sigurno pet do šest godina prije Domovinskog rata. On iz svoje nekretnine gleda na nekretninu tužiteljice i udaljeni su oko 500 m, a do puta tužiteljice je manje sigurno 200 m.

8. Svjedok TO u svom je iskazu naveo kako je referent za komunalnu infrastrukturu Grada Petrinje u čije poslove ulazi briga o održavanju nerazvrstanih cesta u nadležnosti grada [adresa]. Poznato mu je o kojem se putu radi u ovom postupku, te navodi kako se radi o makadamskom putu unutar građevinskog područja koji Grad Petrinja povremeno održava. Poznat mu je poljski put koji vodi do nekretnine tužiteljice i taj put, iako u vlasništvu grada [adresa], okarakteriziran kao poljski put održavaju vlasnici nekretnina koji se njime koriste. Grad Petrinja spornu nerazvrstanu cestu održava od 1996. godine.

9. Svjedok OO u svom je iskazu navela kako, koliko zna postoji samo jedan put. Bila je danas na licu mjesta, a bila je prije toga prije oko četiri godine. Prvi puta danas čuje da tu postoje dva puta. Prije četiri godine prolazila je spornim seoskim putem od početka puta, pa pokraj nekretnine tužiteljice i dalje tim putem koji skreće lijevo do nekretnine stranke koja je bila zainteresirana za izgradnju šumskog puta, a sve radi davanja suglasnosti te stranke. Tada je prolazila tim putem i nije uočila da još postoji kakav paralelni put do nekretnine tužiteljice. Danas je bila također na licu mjesta i utvrdila je da je došlo do devastacije spornog puta na način da je dio cijevnog propusta na putu potrgan i bačen u kanal uz put. Zna kako se dolazi do nekretnine tužiteljice i danas je vidjela put prema nekretnini tužiteljice ali do nekretnine tužiteljice nije išla. Stajala je samo na početku spornog puta s kojeg se vidi dalje prema nekretnini tužiteljice i uočila navedenu devastaciju. U Gradu Petrinji radi na upravnim poslovima iz nadležnosti upravnog odjela vezanog za komunalne djelatnosti od 2010. godine. Ima saznanja o održavanju spornog puta te ističe kako se on održava na način da je nasut kamenom sve do prve kuće koja na toj cesti ima ulaz, a dalje je to poljski put koji su dužni održavati vlasnici zemljišta. Ne zna o nikakvoj visinskoj razlici dvaju puteva jer nije niti vidjela da postoje dva puta. Smatra da se ne radi o dva različita puta već se radi o jednom te istom putu koji se od nekretnine tužiteljice nastavlja kao poljski put. Nije uočila niti danas na terenu nekakvu visinsku razliku između puteva. Danas nije prolazila dionicom tog puta nego je samo stala na početku puta i pogledala isti. Prije četiri godine je prošla tim putem do nekretnine tužiteljice i od tada do danas je taj put neodržavan i jako zarastao, odnosno ovaj dio koji je nasut makadamom izgleda isto ali poljski put u nastavku izgleda neodržavano. Makadam ovog puta je svega nekoliko metara do ulaza u dvorište prve čestice. Ne zna od kada Grad Petrinja održava ovaj sporni put.

10. Dana 3. rujna 2024. proveden je dokaz očevidom na licu mjesta u [adresa]. Ovim očevidom utvrđeno je kako se dolaskom na lice mjesta asfaltiranom cestom u [adresa], dolazi do raskrižja odnosno spajanja puta koji se proteže pod otprilike pravim kutom u desno gledano iz smjera [adresa]. Put je na početku nasut šljunkom. Konstatira se da je širina navedenog puta danas cca 3,85 m. Tužiteljica je pokazala da zemljište pokraj navedenog puta koje je trenutačno vrlo neravno, vodi uzbrdo, na istom se nalazi nepokošena trava, drvo oraha, te su odloženi balvani i betonske cijevi. Tužiteljica navodi kako je taj put bio u njenom vlasništvu u cijeloj naprijed navedenoj širini sve do ograde s lijeve i desne strane. Konstatirano je da tužiteljica pokazuje zadnji objekt s lijeve strane koji se nalazi cca 40 m od početka puta. Konstatira se da od navedene kuće sporni put nije nasut i po njemu raste trava. Također od tog objekta put je iste širine, ali s lijeve i desne strane je visoka gusta živica i ostalo raslinje. Otprilike 36 m od zadnjeg objekta s lijeve strane nalazi se račvanje puteva te tužiteljica navodi kako seoski put skreće lijevo i širine je 2-2,5 m, neodržavan, obrastao u visoko raslinje s obje strane puta, nenasut, također postoje duboke kolotečine, veće kamenje, i čini se neprohodnim vozilom. Tužiteljica navodi kako je put koji se proteže ravno od navedenog račvanja zapravo njen put koji je bio napravljen od strane prijašnjih vlasnika, a ona ga je nastavila održavati. Konstatira se da je ovaj put širi od prethodnog, cca 3 m, radi se o zemljanom putu i koji je prohodan za vozila. Konstatirano je da tužiteljica pokazuje gdje završava tzv. "njen" put, te se konstatira da se isti spaja s prethodno navedenim koji u ovom dijelu ima širinu 2,40 m i kolotečine mjestimično dubine i do 40 cm. Tužiteljica pokazuje kuda se sve proteže sporni put i njegovu širinu. Konstatirano je da je oko spajanja navedenih puteva, a koje zapravo čini dvorište tužitelja, održavano, pokošena je trava, posađena su mlada drveća. Tužiteljica pokazuje kako se sporni put, koji se proteže cca 2,50 m od lijevog zida objekta tužiteljice gledano prema objektu, proteže dalje od njezine kuće prema šumi, više od 3 km.

11. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. sc. Saše Vranića, dipl. ing geod. utvrđeno je kako izvršio identifikaciju z.k.č. čestice broj 353/6 koja predstavlja sada nerazvrstanu cestu, a u koju su ušli dijelovi nekretnine tužiteljice koje su oduzete, a to su bile 353/6, 351/1a, 352/1a, 352/2a, 353/1 i 351/2, te je odredio položaj puteva na terenu u odnosu na novoformiranu česticu i krajnje postojeće čestice. Prilikom terenskog očevida po nalogu Suda, sudski vještak je navedenu zemljišno-knjižnu česticu identificirao te snimio postojeće puteve predmetnoj katastarskoj čestici i ostale detalje njenoj neposrednoj okolini u potrebnom opsegu. Temeljem terenskog očevida izradio je nalaz i mišljenje za geodeziju u kojem je iskazan položaj identificirane predmetne čestice te puteva koji se nalaze unutar iste. Geodetskom izmjerom na očevidu održanom 3. rujna 2024. godine identificirana je predmetna katastarska čestica prema važećem katastarskom planu. Prilikom geodetske izmjere, snimljene su i visine terena te su iste prikazane na skici izmjere tekstom smeđe boje. Prosječni nagib terena od glavne asfaltirane ceste (s južne strane puta) do kraja puta na sjeveru, iznosi cca 14 %. Prilikom očevida je utvrđeno kako put ima dva kraka: A i B. Isti su na skici izmjere označeni različitim ispunama. Put A je označen ispunom s prekriženim linijama te njegova površina iznosi 480 m², a put B je označen ispunom s paralelnim linijama te njegova površina iznosi 226 m². Put A je širok na južnoj strani (uz česticu ceste, 1878) 3,68 m, na račvi prema putu B širina puta A je 3,1 m, dalje se njegova širina sužava na širinu 2,20 do 2,31, da bi se na samom kraju njegova širina povećala na 3,14 m. Put B je na početku širine 2,49 m, na približnoj sredini njegova širina je 2,57 m, te pri kraju je njegova širina 2,99 m i na samome kraju širina puta je 2,88 m. Sve dimenzije puta iskazane su na shematskom prikazu koji je sastavni dio ovoga nalaza. Predmetna katastarska čestica nastala je geodetskim elaboratom za evidentiranje izvedenog stanja ceste u 2019. godini. Navedenim geodetskim elaboratom su se dotada postojeće ZK čestice 353/6, 351/1A, 352/1A, 352/2A, 353/1, 351/2 spojile u jednu novu česticu 353/6. Na skici izmjere su ZK brojevi čestica navedeni u zagradama. Trenutno važeći broj predmetne katastarske čestice označen je crvenom bojom, dok su prethodno navedeni dijelove predmetne čestice označeni crnom bojom. Poništene granice ZK čestica su označene crnom crtkanom linijom. Na skici izmjere su označeni i vlasnici čestica koji su bili upisani na tim česticama prije provedbe geodetskog elaborata iz ovog odlomka. Prema podacima iz geodetskog elaborata, na ZK česticama 353/6, 351/1A, 352/1A, 352/2A, 353/1, 351/2 kao vlasnica upisana je bila tužiteljica. Nakon što su granice predmetne katastarske čestice preklopljene sa ZK česticama koje su poništene, izračunate su površine pojedinih poništenih ZK čestica (Tablica 1). Uz prethodno navedene čestice, u tablicu je dodan dio ZK čestice 353/4 koji je poništen i pripojen čestici 353/6. Izračunate površine iz koordinata točaka navedene su u stupcu „Tehnička površina“. Knjižna površina predstavlja površinu koja je bila upisana u zemljišnoj knjizi do poništavanja tih čestica. Zbroj tehničkih površina se razlikuje od trenutno upisane površine čestice 353/6 (1716 m²) iz razloga što su dva dijela čestice: poligon omeđen točkama 88-40- 4-3-2-88 (15m2) i poligon 57-56-55-54-53-58-57 (48m2) pripojeni iz čestica koje nisu predmet ovog postupka. Prilikom očevida je na k. č. [katastarska čestica] (z. k. č. [katastarska čestica]) izmjerena nezavršena građevina s vanjskim metalnim stepenicama. Stepenice su na cca 50 cm od granice novoformirane k. č. [katastarska čestica] (z. k. č. [katastarska čestica]), a sama građevina je na cca 2,40 m od granice s k. č. [katastarska čestica] (z. k. č. [katastarska čestica]).

12. Nalazom od dana 9. listopada 2024. stalni sudski vještak Saša Vranić dopunio je prethodno izrađeni nalaz i mišljenje. U isto je naveo kako u prethodno navedenom geodetskom elaboratu iz 2019. godine, kao ulazni podatak u katastarskom stanju na k. č. [katastarska čestica] navodi se „Mjesna zajednica Hrastovica“ s površinom čestice od 998 m². Ostatak ulazne površine u katastarskom stanju otpada na k. č. [katastarska čestica] u iznosu od 560 m² te su upisani: UO i CO, obje iz [adresa] te IO iz [adresa]. U zemljišnoj knjizi sve čestice navedene u prethodno navedenoj tablici 1 do provedbe elaborata iz 2019. godine, bile su u vlasništvu tužiteljice. Zbog različito upisanog vlasništva i posjedništva na predmetnim česticama, nije moguće utvrditi odnos k. č. [katastarska čestica] sa stvarnim vlasnicima tih 560 m². Granica poništenih čestica 231 i 233 te njihovi brojevi su na skici izmjere označeni plavom bojom. Stvarni mjesni put, krak A, izmjeren na terenu prilikom očevida ima površinu od 480 m². Put B je napravljen gotovo u potpunosti na poništenoj k. č. [katastarska čestica] i s površinom od 226 m², kako je ranije navedeno. Površina trenutno važeće čestice 231 (z. k. č. [katastarska čestica]) iznosi 1716 m². Površina koja nije pod putem na predmetnoj čestici iznosi 1010 m² (1716 – 480 – 226 = 1010).

13. Ovosudnim rješenjem zemljišnoknjižnog odjela u [adresa] posl. br. Z- 7459/2019 od dana 13. lipnja 2019., na temelju Geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu: evidentiranja izvedenog stanja ceste NC11-004 u naselju Hrastovica i kopije katastarskog plana od 11. lipnja 2019., očitovanja Grada Petrinje od 3. lipnja 2019, Odluke o utvrđivanju nerazvrstane ceste NC11-004 od 17. svibnja 2019., Odluke o utvrđivanju statusa nerazvrstane ceste Grada [adresa] od 17. svibnja 2019. i odredbe čl. 131. Zakona o cestama, dopušteno je spajanje čestice na nekretninama MO upisanim z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 353/6 put Trnjani od 165 m², zatim na nekretninama MO upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 351/1a put Trnjani od 432 m², 352/1a oranica Gornja ledina na potoku od 252 m², 352/2a šikara Gornja ledina na potoku od 97 m², 353/1 šikara Gornja ledina na potoku od 126 m², zatim, na nekretninama MO upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 351/2 put Trnjani od 81 m², u novi česticu 353/6 nerazvrstana cesta NC11-004 od 1716 m², zatim besteretni otpis na nekretninama MO upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest.br. 353/6 nerazvrstana cesta NC11-004 od 1716 m², u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu prava vlasništva za korist Grada Petrinje uz podjednu zabilježbu da su nekretnine javno dobro u općoj uporabi.

14. Ovosudnim rješenjem zemljišnoknjižnog odjela u [adresa] posl. br. Z- 9048/2019-6 od dana 21. prosinca 2020., odbijen je prigovor protustranke MO kao neosnovan i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji, posl. br. Z-7459/2019 od 13. lipnja 2019.

15. Rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Gž Zk-719/2021-2, od dana 30. studenog 2021., odbijena je žalba protustranke MO kao neosnovana te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Sisku Stalna služba u Petrinji poslovni broj Z-9048/2019-6 od 21. prosinca 2020.

16. Predmet postupka koji je prethodio ovome bila je provedba Prijavnog lista i geodetskog elaborata Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Sisak, Odjela za katastar nekretnina Sisak, Ispostava za katastar nekretnina Petrinja, Klasa: 932-06/2019-02/192, Urbroj: 541-12-02-01/2-19-3 od 11. lipnja 2019., u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], radi upisa nerazvrstane ceste. U tom je postupku utvrđeno kako se prema čl. 131. st. 3. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 – dalje: ZC) nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar. Predmetna je nerazvrstana cesta izgrađena prije stupnja na snagu Zakona o cestama, kako to proizlazi iz očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti Grada Petrinje (čl. 131. st. 4. ZC-a). Kako je predmetni prijavni list s kopijom katastarskog plana, zajedno sa snimkom izvedenog stanja dostavio zemljišnoknjižnom sudu nadležni katastarski ured, to je prvostupanjski sud dopustio provedbu tog prijavnog lista u zemljišnu knjigu, a istu odluku potvrdio je Županijski sud u Velikoj Gorici rješenjem posl. br. Gž Zk- 719/2021-2.

17. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), zaključak je Suda da je tužbeni zahtjev tužiteljice MO djelomično osnovan.

18. Odredbom čl. 33. st. 2. i 3. ZVDSP-a propisano je bude li zakonom nekoj vrsti stvari oduzeta sposobnost da bude objekt prava vlasništva, to za dotadašnje vlasnike takvih stvari proizvodi jednake pravne učinke kao da je glede tih stvari provedeno potpuno izvlaštenje. Ako je vlasnik glede neke svoje stvari podvrgnut ograničenjima radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskoga okoliša ili zdravlja ljudi, koja od njega, ali ne i od svih ostalih vlasnika takvih stvari, zahtijevaju težu žrtvu, ili ga inače dovode u položaj nalik na onaj u kojem bi bio da je provedeno izvlaštenje - on ima pravo na naknadu kao za izvlaštenje.

19. Odredbom čl. 11. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine broj 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je kako za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.

20. Provedenim dokaznim postupkom u ovom predmetu utvrđeno je kako su se u prethodnom postupku dotada postojeće zk čestice 353/6, 351/1A, 352/1A, 352/2A, 353/1, 351/2, kao vlasnica kojih je bila upisana tužiteljica, spojile u jednu novu česticu 353/6, a koja je pak u istom postupku prešla u vlasništvo Grada Petrinje, kao nerazvrstana cesta temeljem Zakona o cestama. Površina tako novonastale čestice 353/6 nerazvrstana cesta NC11-004 je 1716 m². Sud smatra kako su nekretnine tužiteljice koje su temeljem prethodnog postupka prešle u vlasništvo Grada Petrinje, pa im je tako oduzeta sposobnost da budu objekt njenog prava vlasništva i prava vlasništva kao takvog, to za tužiteljicu proizvodi jednake pravne učinke kao da je glede tih nekretnina provedeno potpuno izvlaštenje.

21. Budući da za tako izvlaštenu nekretninu tužiteljici kao prijašnjoj vlasnici utuženih nekretnina pripada novčana naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine, radi utvrđivanja visine tržišne vrijednosti izvlaštenih nekretnina provedeno je građevinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Draženu Trdini.

22. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Dražena Trdine proizlazi izračun tržišne vrijednosti prema tehničkoj površini ZK čestica koju je izračunao i dao u svom nalazu vještak geodetske struke – 3.770,00 eura, a prema Planu približnih vrijednosti za procjenjivano područje vrijednost građevinskog zemljišta koja je 2,28 eura/m².

23. Sud smatra ove nalaze i mišljenja stalnih sudskih vještaka stručnima i temeljitim te valjano obrazloženim, a kojima niti stranke nisu uložile prigovor u ovome dijelu.

24. Slijedom navedenog, Sud smatra osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice koji se odnosi na novčanu naknadu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja joj je izvlaštena i na koju joj temeljem citiranih zakonskih propisa pripada pravo. Stoga je udovoljen zahtjevu tužiteljice za isplatu novčane naknade u visini tržišne vrijednosti nekretnine od 3.770,00 eura.

25. U odnosu na drugi dio tužbenog zahtjeva tužiteljice, a koji se odnosi na naknadu štete zbog smanjenja vrijednosti stambenog objekta, Sud smatra isti neosnovanim u cijelosti. Naime, iz geodetskog elaborata stanja prije promjene, kao i svih snimaka s geoportala dostavljenih u spis predmeta proizlazi zaključak da se postojeći put i prije izvršenih spornih promjena protezao na istoj udaljenosti od objekta tužiteljice. Dakle, u tom području drugog puta nikada nije bilo i ovim se putem pokraj objekta tužiteljice prolazilo dalje prema šumi iza spornih nekretnina. Slijedom toga, za sam građevinski objekt tužiteljice nisu nastale nikakve promjene jer se novonastala čestica 353/6 - nerazvrstana cesta proteže istim područjem kojim se protezao i do tada postojeći put. Slijedom navedenog, Sud smatra kako je ovaj dio zahtjeva tužiteljice neosnovan u cijelosti jer smatra kako nastalim promjenama upisom čestice 353/6 nerazvrstana cesta NC11-004 za građevni objekt tužiteljice nije nastala nikakva šteta. Ovakav zaključak proizlazi i iz mišljenja stalnog sudskog vještaka Dražena Trdine koji navodi kako provedeno oduzimanje neće imati utjecaj na umanjenje vrijednosti nekretnina izgrađenih na čest.br. 232 k. o. [katastarska općina] koje su u vlasništvu tužiteljice. Sud nije uvažio mišljenje vještakinje Anite Trstenjak iz njenog nalaza i mišljenja od dana 21. ožujka 2022. (izrađen po zahtjevu tužiteljice) o smanjenoj vrijednosti objekta tužiteljice jer uz objekt - stepenište prolazi cesta budući ovakvo mišljenje ničim nije obrazloženo niti potkrijepljeno. Kako je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) temeljem odredbe čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje: ZOO), Sud smatra da tužiteljica nije dokazala u čemu se točno sastoji šteta tužiteljice. Vještakinja Anita Trstenjak je procijenila smanjenje vrijednosti objekta u visini od 20%, a da niti ovakva visina ničim nije obrazložena. Tužiteljica pak u svojoj specifikaciji tužbenog zahtjeva tvrdi da je došlo do smanjenja vrijednosti njenog objekta u visini od 30% iako ovakva tvrdnja ničim nije obrazložena. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev tužiteljice u tom je dijelu valjalo odbiti kao neosnovan.

26. Sud smatra prigovor zastare potraživanja tužiteljice neosnovanim u cijelosti. Naime, rješenje zemljišnoknjižnog odjela u [adresa] posl. br. Z-9048/2019-6 od dana 21. prosinca 2020., kojim je odbijen prigovor protustranke MO kao neosnovan i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji, posl. br. Z-7459/2019 od 13. lipnja 2019., potvrđeno je rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici posl. br. Gž Zk-719/2021-2 od 30. studenog 2021., a koje je rješenje tužiteljica primila 20. prosinca 2021. Slijedom toga, tužiteljica prije toga nije niti mogla postaviti zahtjev za naknadom za oduzeto zemljište i za naknadu štete, a budući je tužbu u ovom predmetu tužiteljica podnijela dana 28. studenog 2022., tužba je podnesena nakon manje od godine dana od primitka navedene odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici pa stoga unutar svih zastarnih rokova propisanih zakonom.

27. Odluka o kamatama temelji se na odredbama čl. 29. st.1. i 2. ZOO-a, a ista teče od dana podnošenja odštetnog zahtjev tuženiku.

28. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

29. O troškovima parničnog postupka odlučeno je temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a kojim je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

30. Sud je utvrdio postotak u kojemu je svaka od stranaka uspjela u parnici i to tužiteljica u omjeru od 82,98%, a tuženik u omjeru od 17,01%. Zatim je od postotka tužiteljice oduzeo postotak tuženika i dobiven je postotak od 65,97%. Nakon toga je utvrdio iznos pojedinih i ukupnih troškova tužiteljice koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka pa je tako tužiteljici, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, priznao odvjetničke troškove za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura temeljem Tbr.7.1. Tarife, za zastupanja na ročištima 09.08.2023., 07.03.2024., 03.09,2024., 02.04.2025. u iznosu od 200,00 eura za svako ročište temeljem Tbr. 9.1. Tarife, zatim za sastav podnesaka od 05.07.2023. i 13.11.2024. u iznosu od 200,00 eura za svaki podnesak temeljem Tbr. 8.1. Tarife, te pristojbe na tužbu i presudu od ukupno 109,29 eura, što ukupno s PDV-om iznosi 1.859,29 eura. Nakon toga, je tužiteljici Sud odmjerio naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici, odnosno 65,97%. Slijedom svega navedenog, tuženik je dužan tužiteljici naknaditi troškove u ukupnom iznosu od 1.226,57 eura.

U Petrinji, 16. svibnja 2025.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1.Tužiteljica MO, po punomoćnicima iz ZOU Domagoj Rupčić i Lana Kostanjšek, odvjetnicima iz Siska

2. Tuženik Grad Petrinja, po punomoćnici Korneliji Đuratović, odvjetnici iz Zagreba