REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

ZAGREB, Trg J. F. Kennedyja 11

P-1502/2022-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Josipu Biliću, na prijedlog sudskog savjetnika Marija Jeraka, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa opunomoćena Inga Bošnjak, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., protiv tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave održane 17. svibnja 2023., zaključene 17. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, na ročištu za objavu presude 16. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, isplatiti tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, iznos od 956,88 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 23. travnja 2020. do 30. lipnja 2020. po stopi od 8,11 % godišnje, od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. po stopi 7,89 % godišnje, od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. po stopi od 7,75 % godišnje, od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2021. po stopi od 7,61 % godišnje, od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. po stopi od 7,49% godišnje, od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi od 7,31% godišnje, od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. po stopi od 10,50 % godišnje, od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi od 12 %, od 1. siječnja 2024., do 30. lipnja 2024. po stopi od 12,5 %, od 1. srpnja 2024. do 31. prosinca 2024. po stopi od 12,25%, a od 1. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glave operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, naknaditi tužitelju ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, troškove parničnog postupka u iznosu od 1.562,34 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 16. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glave operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 140,62 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 25. kolovoza 2022. navodi da se 25. prosinca 2019. u 1:30h, na autocesti A3 – GP Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – GP Bajakovo, na 274 km + 300 m, dogodila prometna nezgoda na način da je divlja životinja-zec naletjela na vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao ŠĆ. Ističe kako je oštećeniku OTP LEASING d.d. naknadio imovinsku štetu nastalu na predmetnom vozilu u iznosu od 7.209,64 HRK. Navodi kako je šteta na vozilu naknađena temeljem kasko police broj [broj police] koju je oštećenik-osiguranik ugovorio kod tužitelja pa regresno potražuje navedeni iznos od tuženika. Obrazlaže da je osiguranik tužitelja pretrpio štetu na navedenom dijelu ceste od opasne stvari, a kojim gospodari tuženik pa je i odgovoran za štetu koja nastane na prometnicama od opasnih stvari, a s obzirom da je dužan brinuti o opasnoj stvari odnosno obavlja opasnu djelatnost. Ističe kako tuženik ujedno odgovara na temelju krivnje prema normativnim važećim propisima o uređenju njegova djelokruga obveza. Ističe kako organizacija za upravljanje autocestom ili koncesionar mora gospodariti s divljači i ostalim životinjama koje se nađu u ograđenom prostoru autoceste kao površine na kojoj se ne ustanovljava lovište prema Programu zaštite divljači. Program zaštite divljači jedan je od dokumenata kojima se reguliraju pitanja divljači i ostalih životinja koja se nađu na području autoceste. Ističe kako se pravni temelj za ovakvo shvaćanje nalazi u Zakonu o lovstvu („Narodne novine“ broj: 99/18., 32/19., 32/20. i 127/24. dalje ZOL), a kojim je određeno da na površinama zemljišta, na kojima se ne ustanovljavaju lovišta, divljač dužan zaštićivati vlasnik zemljišta, odnosno pravna ili fizička osoba koja koristi to zemljište i ulovljena, ranjena i uginula divljač te njezini dijelovi pripadaju lovoovlašteniku, ako prema lovnogospodarskoj osnovi uzgaja tu vrstu divljači u lovištu, a na površinama izvan lovišta pripada osobi koja provodi zaštitu divljači na tim površinama. Ističe kako se kroz navedeni Program zaštite divljači na nelovnim površinama uređuje postupanje i odgovornost pojedinih sudionika u slučajevima pojave divljači u ograđenoj površini autoceste. Ističe kako tuženik već godinama izrađuje Program zaštite divljači za cijelu mrežu autocesti kojima upravlja, jer je nositelj odgovornosti zaštite divljači na dijelovima gdje se ne može ustanovit lovište pa tuženik odgovara objektivno, jer je divljač opasna stvar, ali i po principu kauzaliteta, jer tuženik nije ispunio svoju obvezu ni u tehničkom ni u programskom dijelu na način da barem pokuša spriječiti nalet na divljač. Zaključuje kako tuženik neodgovornim upravljanjem i neodgovornim obavljanjem djelatnosti dovodi u opasnost živote ljudi i imovinu, a odgovoran je za opasnu stvar jednako kao i vlasnik divljači. Predlaže sudu donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 956,88 EUR / 7.209,64 HRK sa zateznim kamatama uz naknadu troškova ovog parničnog postupka sa zateznim kamatama.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 28. listopada 2022. osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i prometne nesreće. Navodi kako nije razvidno u čemu bi se sastojao propust tuženika radi kojeg bi došlo do prometne nesreće. Ističe da sama činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste sama po sebi ne znači i ne može značiti da tuženik nije u potpunosti u svemu postupio sukladno zakonskim propisima i pravilima struke. Navodi kako je u cijelosti postupio sukladno propisima i pravilima struke u pogledu održavanja i zaštite javnih cesta prema važećim propisima. Ističe da je zakonskim i podzakonskim propisima određena svaka radnja kao i rokovi za izvršenje te način vođenja brige o nesmetanom i sigurnom odvijanju prometa upravo. To zato što ophodarska služba fizički ne može biti prisutna na svim dijelovima autoceste u svakom trenutku. Navodi kako se ophodanja uspostavlja i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama s PGDP>10.-000, a najmanje dvaput dnevno na ostalim autocestama. Ističe kako je na navedeni način bila organizirana ophodnja i predmetnog dana te su poduzete sve mjere kako bi se osiguralo nesmetano odvijanje prometa. Ističe kako je zadnja ophodnja prije naleta na zeca napravljena od 21 sat do 23,30 sati odnosno neposredno prije nesreće, a što proizlazi iz putnog radnog lista broj 2686 od 24. prosinca 2019. Navodi kako je zaštitna žičana ograda na predmetnoj dionici postavljena sukladno propisima i uredno održavana odnosno postavljena u skladu s općim tehničkim uvjetima i projektnom dokumentacijom. Navodi kako tijekom očevida nisu uočena bilo kakva oštećenja zaštitne žičane ograde niti je pronađeno mjesto koje bi omogućilo pristup životinji u ograđeni prostor autoceste te nije utvrđeno da je do predmetnog događaja došlo kršenjem prometnih propisa od strane pravne osobe nadležne za gospodarenje tim dijelom prometnice. Ističe kako tužitelj ničim nije dokazao da bi tuženik propustio voditi brigu i poduzimati mjere za sigurno odvijanje prometa što bi za posljedicu imalo prometnu nezgodu odnosno izostaje uzročno- posljedična veza između prometne nezgode i postupanja ili propuštanja tuženika. Također, u blizini mjesta naleta nalazi se naplatna postaja „Županja“ pa je i ulaz životinje na autocestu moguć upravo na tom dijelu. Navodi kako odgovornost tuženika za štetu nije objektivna, već se radi o odgovornosti na temelju krivnje te da na strani štetnika vrijedi obveza naknade štete samo pod pretpostavkom da bude dokazano i utvrđeno postojanje svih propisanih elemenata odštetne odgovornosti, a teret dokazivanja činjenice štetne radnje tuženika je na tužitelju. Ističe kako tuženik nije vlasnik opasne stvari i da cesta nije opasna stvar u smislu odštetnog zahtjeva pa nema osnove za primjenu objektivne odgovornosti niti se tuženik bavi opasnom djelatnošću. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka.

3. U nastavku postupka tužitelj navodi kako je upravo na tuženiku teret dokaza da je poduzeo sve mjere zaštite autoceste od naleta životinja odnosno da do naleta nije došlo uslijed propusta ili radnje pravne osobe koja upravlja javnom cestom.

4. U nastavku postupka tuženik navodi kako je u vrijeme štetnog događaja s osiguranjem HOK OSIGURANJE d.d. imao sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti za razdoblje od 1. prosinca 2019. do 30. studenog 2020. te je navedenom policom osigurao svoju djelatnost održavanja i mjera zaštite javne ceste i prometa. Ističe da, sukladno sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar, odgovara za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljači po osnovni krivnje dok je odgovornost lovoovlaštenika objektivna. Ističe da je tuženik odgovoran za štetu nastalu na javnoj cesti naletom vozila na divljač samo ako je dokazan konkretan propust u održavanju javne ceste, primjerice oštećenje zaštitne žičane ograde, izostanak propisanih ophodnji ili kakav drugi propust odnosno protupravnost u poduzimanju radnji predviđenih pozitivnim propisima te uzročno-posljedična veza između takvog propusta i nastale štete. Navodi kako je pravno shvaćanje sa sjednice Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 20. prosinca 2022. ukinuto presudom Europskog suda u spojenim predmetima C-554/21, C-622/21 i C-727/21 od 15. srpnja 2024. Ukazuje i na najrecentniju sudsku praksu u kojoj se ističe da je općepoznata činjenica da se zec može bitno drugačije kretati nego primjerice jelen i dospjeti na kolnik autoceste i uz potpuno uredno održavanu žičanu ogradu uz autocestu.

5. U tijeku dokaznog postupka sud je izveo dokaze čitanjem Police kasko osiguranja broj 03068000000840 od 16. rujna 2019. (list 8-9 spisa), Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 25. prosinca 2019. (list 12 spisa), Potvrde o oštećenju vozila od 25. prosinca 2019. (list 14 spisa), Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila tužitelja (list 16-44 spisa), Obračuna djelomične štete broj 208003200148 od 5. veljače 2020. (list 46-47 spisa), Računa broj 43/POSL 1/2 od 23. ožujka 2020. (list 48 spisa), Računa/otpremnice broj 14743/09/02 od 24. ožujka 2020. (list 49 spisa), Izvida štete broj 208003200148 od 29. siječnja 2020. (list 50 spisa), Dopunskog izvida štete broj 208003200148 (list 51 spisa), Sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 26. ožujka 2020. (list 60-61 spisa), Odluke po odštetnom zahtjeva tužitelja broj 208003200148 od 26. ožujka 2020. (list 62-63), Dopisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Vukovarsko-Srijemske, Postaja prometne policije Vinkovci broj 511-15-12/06-O-21/2019 od 18. ožujka 2022. (list 78-79 spisa), Obavijesti o otklonu regresnog zahtjeva za naknadu štete broj 208003820050 od 26. svibnja 2020. (list 80-81 spisa), Regresnog zahtjeva od 4. ožujka 2022. (list 82-83 spisa), Prijave i zahtjev za naknadu štete od 29. siječnja 2020. (list 92-95 spisa), Potvrde o prometnoj nesreći Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Vukovarsko-Srijemske, Postaje prometne policije Vinkovci KLASA: 211-04/19-O/4560, URBROJ: 511-15-12/06-O-21-4/2019 od 13. veljače 2020. (list 96- 97 spisa), Putnog radnog lista broj A3ŽU 502/19 od 24. prosinca 2019. (list 165-166 spisa), Ophodarskog dnevnika od 24. prosinca 2019. (list 167 spisa), Dnevnika rada od 24. prosinca 2019. (list 168 spisa), Izjave svjedoka CĆ od 24. listopada 2022. (list 169 spisa), Police osiguranja od odgovornosti broj 13-0000008099 od 26. studenoga 2019. (list 171-172 spisa), pregledao fotografije oštećenog vozila (list 66- 71 spisa), saslušao svjedoke CĆ i ŠĆ te proveo prometno vještačenje po sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. dalje ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za regresnu isplatu naknade štete u visini od 956,88 EUR.

8. Među strankama nije sporno da je došlo do štetnog događaja, ali je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva odnosno odgovornost i uzročno-posljedična veza između postupanja tuženika i prometne nesreće.

9. Iz Potvrde o oštećenju vozila Ministarstva unutarnjih poslova od 25. prosinca 2019. proizlazi kako je 25. prosinca 2019. u 1,30 sati na autocesti A3 dijelu dionice 274 kilometara + 300 metara oštećeno vozilo Mercedes Benz E220 registarskih oznaka [registarska oznaka] na način da je došlo do oštećenja prednjeg odbojnika udarom na divljač.

10. Iz Police kasko osiguranja broj 03068000000840 od 16. rujna 2019. proizlazi da je ugovaratelj ŠĆ ugovorio kasko osiguranje za osiguranika OTP LEASING d.d. s iznosom osigurane svote u visini od 365.749,89 HRK.

11. Iz Obračuna djelomične štete broj 208003200148 od 5. veljače 2020. proizlazi kako je po predmetnoj šteti kao dijelovi za zamjenu određena obloga prednjeg branika u iznosu od 4.176,00 HRK, rešetka prednjeg branika u iznosu od 229,00 HRK, nosač prednjeg branika u iznosu od 367,00 HRK, obloga prednjeg dijela motora u iznosu od 682,00 HRK, donji usmjerivač zraka u iznosu od 367,00 HRK, desni nosač branika na šini u iznosu od 149,00 HRK i rešetka desnog branika u iznosu od 149,00 HRK. Također, proizlazi kako je za limarske radove utrošeno 3,00 sati po cijeni sata od 100,00 HRK što uz cijenu utrošenog materijala od 30,00 HRK iznosi ukupno 330,00 HRK. Također, proizlazi kako je na lakirerske poslove utrošeno 3,20 sati po cijeni sata od 100,00 HRK što uz cijenu utrošenog materijala od 384,00 HRK iznosi ukupno 704,00 HRK. Ukupno obračunat iznos štete tako iznosi 7.153,00 HRK. Iz računa broj 43/POSL 1/2 od 23. ožujka 2020. proizlazi kako je ukupan trošak popravka vozila iznosio 7.209,64 HRK. Također, iz Sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 26. ožujka 2020. proizlazi kako se tužitelj po ovom štetnom događaju obvezao isplatiti, na ime cjelokupne naknade štete, iznos od 7.209,64 HRK, a što je i plaćeno 22. travnja 2020.

12. Svjedok CĆ saslušan na ročištu za glavnu raspravu od 17. svibnja 2023. iskazivao je kako ophodnja traje najkraće tri i pol sata, a ako se uoče poteškoće na autocesti onda i duže. Prilikom ophodnje provjerava se krug dionice ceste od 120 kilometara. Obrazlaže da se ophodnja obavlja ophodarskim vozilom pod rotacijom koje na krovu ima širokokutni reflektor ili radno svjetlo kojim se osvjetljava žičana ograda dok prednja svjetla osvjetljavaju dionicu ceste kojom se vozi. Ističe da se prilikom ophodnje provjeravaju oštećenja žičane ograde te dionica ceste. Brzina kretanja ophodarskog vozila iznosi otprilike 60 km/h. Navodi kako su ophodnju predmetne dionice izvršili prije štetnog događaja te provjerili zaštitnu žičanu ogradu, ali i nakon štetnog događaja, a za vrijeme trajanja samog policijskog očevida na način da su pješice prošli dio kolnika s lijeve i desne strane od mjesta prometne nesreće te dužinu od oko 700 metara prije i poslije mjesta nesreće te da nije pronađeno oštećenje ograde. Ističe da se mjesto nesreće nalazi na čvorištu cesta koje se uključuju na autocestu, a koje nemaju zaštitnu žičanu ogradu pa postoji mogućnost da divljač uđe na prostor autoceste putem pristupnih cesta.

13. Svjedok ŠĆ iskazivao je kako je 25. prosinca 2019. u noćnim satima, iza ponoći, vozio osobni automobil marke Mercedes registarskih oznaka [registarska oznaka] autocestom A3 iz pravca Zagreba prema graničnom prijelazu s Republikom Srbijom. Navodi kako se kretao brzinom od oko 100 km/h zbog zimskih uvjeta na cesti i vožnje u noćnim satima. Ističe kako na lokaciji iza mosta, gdje je uključenje na autocestu iz Županje, u jednom trenutku iz jarka koji se nalazio iza zaustavnog traka, istrčao zec te je došlo do sraza vozila i navedenog zeca. Navodi kako se radilo o zecu krupnije građe težine oko 15 kilograma, a koji je došao ispred vozila bočno s desne strane, a koji je zbog udarca u vozilo na mjestu uginuo. Nakon udarcu zaustavio je vozilo i pozvao policiju. Ističe kako je pri udaru oštećeno dosta plastike i elektronike. Navodi kako nije uočio da je zec preskočio ogradu te da nije obraćao pažnju je li zaštitna ograda na tom dijelu autoceste bila oštećena i na koji način je zec dospio na autocestu iza postavljene ograde.

14. Sud je navedene iskaze svjedoka prihvatio, jer su svjedoci iskazivali logično, uvjerljivo i u skladu s ispravama u spisu te je na temelju isprava u spisu i iskaza svjedoka utvrdio kako je na dan predmetne prometne nezgode tuženik obavio redovitu ophodnju i nakon štetnog događaja izvršio pregled zaštitne žičane ograde.

15. Sud je na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja izveo dokaz vještačenjem po vještaku prometne struke Berislavu Šimunoviću. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 15. siječnja 2025. proizlazi da je u ovom štetnom događaju vozilo osiguranika tužitelja prednjim desnim dijelom naletjelo na lijevi bočni dio zeca, a koji je vozilu prišao s desne strane. Proizlazi kako se, s obzirom na opseg i intenzitet nastalih oštećenja, može procijeniti da je brzina kretnja vozila iznosila oko 120 do 130 km/h. Ističe da je vozač vozila zeca mogao uočiti kad mu je on ušao u domet svjetala vozila. Navodi kako tehničkim putem nije moguće utvrditi pod kojim svjetlima je vozač vozio, ali ako je vozio s upaljenim dugim svjetlima, tada je zeca mogao ugledati kada je vozilo od mjesta naleta bilo udaljeno 11,1 metara odnosno 0,4 sekunde prije naleta. Ako je vozio s upaljenim kratkim svjetlima, tada je zeca mogao ugledati kada je od mjesta naleta bio udaljen 8,3 metara odnosno 0,3 sekunde prije naleta. Vještak ističe kako vozač, u svakom slučaju, radnjom intenzivnog kočenja ne bi uspio zaustaviti vozilo prije mjesta naleta, jer mu je za zaustavni put trebalo 104,6 metara. Zaključuje kako bi na raspoloživom putu od 11,1 metara za zaustavljanje vozač uspio zaustaviti svoje vozilo da se kretao brzinom manjom od 31,3 km/h odnosno na udaljenosti od 8,3 metara brzinom manjom od 25,5 km/h.

16. Pozvan da se očituje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, tužitelj u podnesku od 22. siječnja 2025. ističe kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje. Pozvan da se očituje na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, tuženik u podnesku od 24. siječnja 2025. ističe kako se nije mogla utvrditi brzina kretnja vozila neposredno prije naleta niti u trenutku naleta što znači da postoji mogućnost prekoračenja brzine dok se naletna brzina na zeca mogla kretati u području 120 do 130 km/h kao i da se nije mogla utvrditi činjenica pod kakvim je svjetlima vozač vozio u trenutku naleta. Ističe kako prema aktualnom zakonodavstvu za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara prvenstveno vozač, ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi.

17. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka Berislava Šimunovića ocjenjujući ga objektivnim, uvjerljivim i u skladu s pravilima struke te u izrađenim u granicama zadataka. Iako nema stručnog znanja za razjašnjenje pojedinih okolnosti u konkretnom predmetu, sud je prihvatio nalaz i mišljenje jer ne nalazi proturječnosti ili nedostatke, a također nije se pojavila niti osnovana sumnja u pravilnost danog nalaza i mišljenja.

18. Člankom 2. stavkom 1. točkom 2. i člankom 3. stavkom 1. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/2011., 18/2013., 22/2013., 54/2013., 148/2013., 92/2014., 110/2019., 144/21., 114/22., 114/22., 04/23. i 133/23. dalje ZC) propisano je da su autoceste javne ceste koje su u stvarnopravnom smislu javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske u općoj uporabi. Nadalje, člankom 81. stavkom 1. i stavkom 4. ZC- a propisano je da tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, ali da za pružanje usluga naplate cestarine i za obavljanje poslova održavanja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama može osnovati posebno trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Konačno, člankom 50. stavkom 1. ZC-a propisano je da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje. Nadalje, stavkom 2. propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

19. Člankom 6. stavkom 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24. dalje ZSPC) propisano je da pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna je voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog i nesmetanog prometa.

20. Člankom 2. Pravilnika o održavanju cesta („Narodne novine“ broj: 90/2014. i 3/2021. dalje Pravilnik) propisano je da su upravitelji cesta u obvezi osigurati da se ceste se održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog utjecaja cestovnog prometa te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled.

21. Prema pravnom shvaćanju Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 20. prosinca 2022., za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti, pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje. Kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste, samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom. Na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste.

22. Na temelju izvedenih dokaza kao i cjelokupnog postupka, sud je utvrdio kako je tuženik odgovoran za štetu nastalu u ovom štetnom događaju. Tuženik kao javnopravno tijelo koje, sukladno članku 81. ZC-a, upravlja, gradi, rekonstruira i održava autocestu dužno je provesti sve potrebne mjere za sigurno i neometano odvijanje prometa na autocestama. U tom smislu, obveza tuženika ne prestaje samo postavljanjem i održavanje zaštitne žičane ograde, već je potrebno provesti sve potrebne mjere kako bi se omogućio siguran promet na cestama kao i da se ceste zaštite od štetnog utjecaja sukladno članku 2. Pravilnika. Nadalje, zec nije životinja koja može preskočiti ispravno postavljenu zaštitnu žičanu ogradu, a niti se može penjati preko ograde. Okolnost da se zec našao na prostoru autoceste jasno ukazuje da je postojalo određeno oštećenje u zaštitnoj ogradi odnosno da mjere i radnje koje je tuženik poduzimao u održavanju prometnice nisu bile dovoljne da se osigura siguran i nesmetan promet. Tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev x 230/2012-2 od 8. studenoga 2012. Nadalje, činjenica što ophodarska služba, prije i nakon štetnog događaja, nije uočila oštećenja ne znači da oštećenja nije bilo. S obzirom da teret dokazivanja da nije bilo propusta u održavanju autoceste leži na tuženiku, sud ističe kako tuženik nije dokazao da njegovih propusta nije bilo. Nastavno na to, sud cijeni iskaz svjedoka CĆ odnosno okolnost da je tuženik obavio redovitu ophodnju prije štetnog događaja kao i ophodnju i pregled zaštitne žičane ograde nakon štetnog događaja, ali navedeno nikako ne dokazuje da propusta u izvršavanju njegovih obveza nije bilo. Takav pravni stav zauzima i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u brojnim presudama, primjerice poslovni broj 35 Pž-2767/2022-2 od 22. prosinca 2022. i poslovni broj 78 Pž-2227/2023-2 od 6. rujna 2023. Upravo iz navedenih razloga, sud smatra kako je tuženik u cijelosti odgovoran za nastanak štetnog događaja i štete.

23. Iz potvrde Agram banke proizlazi da je tužitelj 22. travnja 2020. svom osiguraniku isplatio iznos od 956,88 EUR / 7.209,64 HRK.

24. Na tužitelja su, sukladno članku 963. stavku 1. ZOO-a, isplatom naknade iz osiguranja prešla, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

25. Kako je u ovom postupku utvrđeno da je tuženik odgovoran za štetu, to je na tužitelja prešlo pravo osiguranika na naknadu štete u visini isplaćene naknade.

26. Tuženik je dužan platiti i zatezne kamate od dana tužiteljeve isplate naknade iz osiguranja sukladno članku 1086. ZOO-a. Stopa zatezne kamate određena je u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a.

27. Odluka o trošku donesena je na temelju članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a te budući da je tužitelj u parnici uspio, tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u cijelosti pri čemu su uzeti u obzir samo troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice i odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 8/11., 114/12. dalje Tarifa). Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 7.1. Tarife, trošak podneska od 7. listopada 2022. u visini od 12,5 bodova sukladno Tbr. 8.4. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 9. ožujka 2023. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife, trošak podneska od 23. ožujka 2023. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 17. travnja 2025. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 17. svibnja 2023. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife, trošak podneska od 3. svibnja 2024. u visini od 18,75 sukladno Tbr. 8.4. Tarife i trošak podneska od 21. siječnja 2025. u visini od 75 bodova. Ukupno priznat trošak tužitelja iznosi 481,25 bodova. Kada se navedeni broj bodova pomnoži s vrijednosti boda od 2,00 EUR sukladno Tbr 54. Tarife priznati trošak tužitelja iznosi 962,50 EUR što uz PDV iznosi ukupno 1.203,13 EUR. Uz to, tužitelju su priznati trošak pristojbe za tužbu u visini od 19,91 EUR, trošak izrade nalaza i mišljenja sudskog vještaka u visini od 300,00 EUR, trošak dolaska svjedoka CĆ u visini od 33,00 EUR i trošak ovjere pisanog iskaza svjedoka CĆ u visini od 6,3. Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe na presudu, jer navedeni trošak nije nastao. Tako ukupni priznat trošak tužitelja iznosi 1.562,34 EUR pa je odlučeno kao u točkama II/ i III/ izreke. Odbijen dio troška tužitelja iznosi 140,62 EUR.

28. Zbog svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 16. svibnja 2025.

Sudac

Josip Bilić

Nacrt odluke izradio sudski savjetnik Mario Jerak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o njoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. Zakona o parničnom postupku i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.