Povrv-47/2025-6

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ul. Ivana Gundulića 27

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Branki Šolić u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, protiv tuženika ŠLE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupana po Josipu Feheru, odvjetniku iz OD Matulić Sumić & partneri d.o.o., Split radi isplate, nakon održane javne i usmene glavne rasprave zaključene dana 05.svibnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 16.svibnja 2025.na ročištu za objavu

p r e s u d i o  j e

I.Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika mr.sc. Vlade Madunića, iz Splita , broj Ovrv-853/2024 od 17. listopada 2024.kojim je naloženo tuženoj isplatiti tužitelju u roku od 8 dana iznos od 54,28 EUR sa zateznim kamatama tekućim:

• na iznos od 7,83 EUR od 03.05.2023.,

• na iznos od 9,29 EUR od 03.06.2023.,

• na iznos od 9,29 EUR od 03.07.2023.,

• na iznos od 9,29 EUR od 03.08.2023.,

• na iznos od 9,29 EUR od 03.09.2023.,

• na iznos od 9,29 EUR od 03.10.2023.,

pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 29.12.2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine,

II. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana isplatiti tuženiku iznos od 138,27 EUR na ime parničnog troška.

Obrazloženje

1.Rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Vlade Madunića iz Splita, broj Ovrv- 853/2022 od 17. listopada 2024. naloženo je tuženoj platiti tužitelju u roku od 8 (osam) dana iznos od 54,28 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća do isplate, sve temeljem ovršnog prijedloga ovrhovoditelja, sada tužitelja uz priloženu Analitičku karticu dopunskog osiguranja na dan 31. kolovoza 2024. godine.

2.Rješenjem ovog suda broj Ovrv-23319/24 od 09.prosinca 2024. , po prigovoru ovršenika (sada tuženika) stavljeno je van snage rješenje o ovrsi, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga

3.Imajući u vidu vrijednost predmeta spora, postupka je vođen primjenom pravila čl.457.-467.a Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj 53/91, 91/92., 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) o postupku u sporovima male vrijednosti.

4.1. U dokazne svrhe sud je pregledao dokumentaciju koju su stranke priložile : Analitičku karticu dopunskog osiguranja na dan 31. kolovoza 2024. godine, Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Vesne Ogorevc iz Splita br.O-499/23 UPP/OS-2/24 od 5. veljače 2024., Rješenje Hrvatskog zavoda za soc. rad, Županijska služba SDŽ, PU Split, klasa: UP/I-551-08/23-01/126 od 6.travnja 2023. godine, Izvod otvorenih i zatvorenih stavki HZZO-a od 18. listopada 2024. godine br.082-424-00003361, Opće uvjete ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju.

4.2.Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio da zahtjev tužitelja za održavanje platnog naloga na snazi nije osnovan.

5.Predmet spora je zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 54,28 EUR na ime premije dopunskog zdravstvenog osiguranja. Među strankama je sporno postoji li obveza tužene platiti premiju osiguranja za dopunsko zdravstveno osiguranje.

6.1.U prigovoru tužena ističe da je nasljednica pok. ŠL sa kojom je tužitelj imao sklopljen ugovor/ policu o dopunskom zdrav. osiguranju od 02.lipnja 2010. godine. Međutim, jednako tako navodi da je pok. ŠL rješenjem Hrvatskog zavoda za soc. rad od 06. travnja 2023. godine izdato pravo na osobnu invalidninu počevši od dana 16. siječnja 2023. godine. Smatra da se sukladno čl. 14.a Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju sredstva za premiju dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguravaju u državnom proračunu za osigurane osobe s invaliditetom pa slijedom čega njena prednica, a time ni ona, nije obveznik plaćanja premije osiguranja za utuženo razdoblje.

6.2.U podnesku od 07. siječnja 2025. godine, očitujući se na navode prigovora, tužitelj ističe da je osnova obveze neplaćena premija dopunskog zdravstvenog osiguranja kojeg je sklopila pok. ŠL na razdoblje od 02. lipnja 2018. godine, a trajala je do smrti osiguranice ( 02. studenog 2023. godine). Osiguranici je poslana opomena 29. rujna 2023. godine, a koja se inače šalje u slučaju neplaćanja tri ili više obroka premije. Sama polica dopunskog zdravstvenog osiguranja poništena je 02. studenog 2023. godine o čemu je tuženici dostavljena obavijest o raskidu police od 30. studenoga 2023. godine. Što se tiče tvrdnji tuženika, a vezano uz priznato pravo na osobnu invalidninu, isti nisu od utjecaja budući da ugovaratelj može pisanim putem otkazati ugovor uz otkazni rok od tri mjeseca uz obvezu plaćanja premije, a za koje vrijeme ostvaruje sva prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja što prednica tužene nije uradila niti je zatražila osiguranje pod drugim uvjetima.

7.1.Dobrovoljno zdravstveno osiguranje regulirano je Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju ( NN 85/06, 150/08, 71/10,53/20,120/21, 23/23, dalje ZDZO), a ustanovljuje se ugovorom o dopunskom zdravstvenom osiguranju između ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja, u korist osiguranika (čl.11. i 13. ZDZO). U konkretnom slučaju nesporno je da su prednica tužene pok.ŠL , kao ugovaratelj i osiguranik i tužitelj, kao osiguravatelj, zasnovali odnos dopunskog zdravstvenog osiguranja. Dakle, nesporno je da je prednica tužene imala status osigurane osobe u sustavu dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a.

7.2.Osnovna obveza osigurane osobe jest platiti premiju osiguranja. Međutim, postoje određene kategorije osoba za koje se, kad osiguranje provodi HZZO, sredstva za premiju osiguravaju u državnom proračunu. Prema čl.14.a st.1. ZDZO to su, između ostalih, osigurane osobe s invaliditetom koje imaju 100% oštećenja organizma odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolesti zbog kojih se ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi.

7.3. Pravo na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna ostvaruje se u skladu s Pravilnikom o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna (NN 156/08 88/10, 31/16,116/17, 106/18 i 65/20, dalje Pravilnik).

7.4.Člankom 4. Pravilnika je propisano da osiguranik koji ispunjava uvjete propisane Pravilnikom za ostvarivanje prava na plaćanje premije za dopunsko zdravstveno osiguranje iz državnog proračuna, prava iz dopunskog zdravstvenog osiguranja ostvaruje osnovom potpisane ponude Zavodu za sklapanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju, temeljem koje se sklapa ugovor/polica o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Iznimno, Zavod može po službenoj dužnosti utvrđivati postojanje uvjeta za ostvarivanje prava na plaćanje premije iz državnog proračuna na osnovi svojih evidencija, odnosno razmjene podataka s nadležnim državnim institucijama. Ukoliko su isti Zavodu nedostupni, dokaz o ispunjenju uvjeta za ostvarivanje prava na plaćanje premije iz državnog proračuna dužan je predočiti osiguranik. Dakle, osnovni uvjet ostvarivanja prava na subvencioniranu premiju jest da je osoba u statusu osiguranika kod HZZO-a odnosno da je sklopljen ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Stoga ne stoji tvrdnja tužitelja da je tužena mogla otkazati ugovor o osiguranju, jer tad ni ne bi mogla ostvariti pravo na premiju iz proračuna budući bi joj prestao status osiguranika.

7.5. Iz članka 4.Pravilnika proizlazi da za ostvarivanje prava na subvencioniranje premije nije potreban poseban (upravni) akt kojim bi HZZO priznao to pravo, već se uvjeti za ostvarivanje prava utvrđuju, bilo prilikom sklapanja ugovora o dopunskom osiguranju, bilo naknadno (ako su uvjeti ostvareni u tijeku trajanja osiguranja) u kom slučaju će ih Zavod utvrditi bilo po službenoj dužnosti bilo po dostavi dokumentacije od strane osiguranika.

7.6.Postupak i uvjeti utvrđivanja prava na plaćanje premije iz državnog proračuna utvrđeni su čl.6.Pravilnika kojim je propisano da se pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna utvrđuje, za osigurane osobe (kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja, osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvoditi aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi) na temelju službene evidencije Zavoda o osiguranim osobama Zavoda ili na osnovi rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb kojim je utvrđeno takvo oštećenje, odnosno psihička bolest.

8. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, klasa UP/I-551-08/23-01/126 od 06.travnja 2023.proizlazi da je ŠL, prednici tužene, priznato pravo na osobnu invalidninu počevši od 16.siječnja 2023. uslijed postojanja IV.stupnja težeg invaliditeta, sukladno propisima o socijalnoj skrbi.

9.1.Dakle, za priznanje prava na plaćanje premije iz državnog proračuna za navedenu kategoriju osoba dovoljno je da postoji rješenje nadležnog tijela kojim je utvrđen takav status. Drugim riječima, ukoliko postoji navedeno rješenje Zavod će priznati odnosno utvrditi da postoji pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna bez donošenja posebnog upravnog akta kojim bi se (tek) konstituiralo pravo na plaćanje premije iz državnog proračuna. Ovisno o nadležnosti za utvrđivanje konkretnog oštećenja organizma , donositelj rješenja može biti Zavod ili tijelo socijalne skrbi.

9.2.Stav tuženika da je tužitelj morao po službenoj dužnosti imati saznanja za rješenje po kojem osiguranici ŠL pripada pravo na premiju samo iz razloga što je donositelj drugo državno tijelo, nije prihvatljivo. Naime, u situaciji kada tužitelj nije sudjelovao u postupku donošenja rješenja, nije službeni adresat tog rješenja, niti je imao ili morao imati ikakvog saznanja putem vlastitih službenih evidencija, ne stvara obvezu postupanja po službenoj dužnosti tužitelja.

9.3.Međutim, to s druge strane ne znači da je tužitelj ovlašten zaduživati osiguranika za obveze čije plaćanje je prestalo uslijed nastanka prava na subvencioniranje iz državnog proračuna . U trenu saznanja, neovisno kada ono nastupilo, tužitelj je dužan isknjižiti sve one obveze zadužene nakon stjecanja prava na plaćanje premije iz državnog proračuna. Ovo iz razloga što (sa)znanje tužitelja za razlog prestanka obveze nije od utjecaja na sam prestanak te obveze ex lege.

10.1 Dakle, kako je obveza prednice tužene na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja prestala danom nastanka prava na plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret državnog proračuna, i to s danom priznanja statusa invalida prema propisima o socijalnoj skrbi ( 16.01.2023.) to tužitelj nema pravnog osnova tražiti od sljedice tužene plaćanje premije dospjele nakon 16. siječnja.2023.

10.2 Kako je utužena premija za razdoblje od 03.svibnja 2023. to zahtjev za isplatu nije osnovan, slijedom čega je odlučeno kao u točki I.izreke, imajući u vidu da je predmet postupka u povodu prigovora protiv platnog naloga odluka o platnom nalogu.

11. Odluka o parničnom trošku donijeta je temeljem odredbe čl.154.st.1., 155. ZPP-a, Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( NN 138/23, dalje OT) i Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ( NN 37/23, dalje Uredba) te je tuženiku priznat trošak jednokratne nagrade za cijeli prvostupanjski postupak ( Tbr.7.t.9.OT) u iznosu od 100,00 EUR uvećano za PDV te trošak sudske pristojbe u iznosu od 13,27 EUR ( Tar.broj 1.1. Uredbe), dakle, sveukupno 138,27 EUR.

U Splitu, dana 16.svibnja 2025.

SUDAC

Branka Šolić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU : protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Podnosi se ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354.st.2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl.354.st.t.3.ZPP-a. (čl.467.ZPP-a).

DNA:

- tužitelju

- tuženiku po punomoćniku

- u spis