Posl. br.: P-3964/23

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu tog suda Katarini Heinrich, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: ad 1. VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad 2. SH, iz [adresa] V 12, OIB: [osobni identifikacijski broj], oba zastupani po punomoćniku UH, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika: VHU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Stjepanu Eteroviću, odvjetniku u Supetru, radi ispravka, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 17. travnja 2025. godine, u nazočnosti tužitelja ad 1. VH osobno uz punomoćnika tužitelja ad 1. i ad 2. odvjetnika UH te tuženika VHU osobno uz zamjenika punomoćnika tuženika Nikolu Rendića, odvjetnika u Supetru, dana 16. svibnja 2025. godine, donio je i objavio

p r e s u d u

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Ispravlja se zemljišnoknjižni upis u pogledu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da se dozvoljava uknjižba prava vlasništva na ime tužitelja, VH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za cijelo, odnosno, na ime svakog od tužitelja za po ½ dijela cjeline, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika VHU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 21412 PUČIŠĆA, za cijelo, koji upis je proveden rješenjem ovog suda posl. br: Z-16639/2021.

2. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda provedba upisa opisanog u točci I. ove presude.

3. Nalaže se tuženiku VHU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi cjelokupni parnični trošak tužiteljima VH iz [adresa] V 12, OIB: [osobni identifikacijski broj], i SH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz pripadajuće zatezne kamate koje teku od presuđenja pa do isplate."

II. Nalaže se tužiteljima naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 750,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da su tužitelji stvarni vlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za cijelo, odnosno, svaki od tužitelja za po ½ dijela cjeline, a da je pravo vlasništva upisano na ime tuženika, za cijelo, temeljem rješenja ovog suda posl.br: Z-16639/2021, od 16. veljače 2022., kojim je usvojena prijava ovdje tuženika VHU iz [adresa], kao predlagatelja, te je dopušten ispravak zk stanja u pogledu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], no da sukladno važećem čl. 208. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19) u tijeku postupka posl.br:

Z-16639/2021., opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Čl. 209. st. 4. ZZK-a da je propisano da prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.), a da tuženik u predmetni spis nije dostavio, niti posjeduje iti jednu ispravu kojom bi učinio vjerojatnim postojanje nekog svog prava na spornoj nekretnini. Tužitelji ustraju u navodu da je činjenica da ĆH „ S“, pa ni njegovi eventualni pravni prednici nikada nisu imali nikakvih prava u pogledu sporne čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], jer je ista oduvijek bila u isključivom vlasništvu obitelji U (SH). Isto tako, da JH“ nije mogao predlagatelju prodati predmetnu nekretninu, jer ista nikad nije ni bila njegova. Nadalje, da je iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu iza ČH posl.br: O-1446/90. te posl.br: O-4138/18., posl.br: O-402/20 (dopunsko), razvidno da su upravo tužitelji isključivi nasljednici ranije upisanog vlasnika ČH. Skreće se pažnja na činjenicu da je izjava SHU izdana i predmetni postupak pokrenut nakon što su tužitelji, u svojstvu vlasnika predmetne nekretnine, tuženika pisanim putem pozvali da prestane sa protupravnim radnjama na njihovoj nekretnini, pa se slijedom navedenog predlaže kao u izreci presude.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se istoj protivi u cijelosti kao i tužbenom zahtjevu, navodi da je u pojedinačnom zemljišnoknjižnom postupku, u kojem je doneseno rješenje kojim je usvojena prijava predlagatelja, ovdje tuženika,pod poslovnim brojem Z-16639/2021, sud pravilno i zakonito donio odluku kojim je ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, stoga da su činjenični navodi tužitelja u tužbi netočni,neistiniti i proizvoljni . Nadalje, da je temeljem čl. 168. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisano ako netko povrijedi vlasnikovo pravo vlasništva nevaljanim upisom u zemljišne knjige, vlasnik se ima pravo štititi od toga sredstvima koja za zaštitu knjižnih prava daju pravila zemljišnoknjižnoga prava (brisovna tužba). Temelj zahtijevanja sudske zaštite upisanog knjižnog prava brisovnom tužbom je povreda tog prava provedbom nevaljane (neistinite) uknjižbe, tj. uknjižbe za koju u trenutku podnošenja prijedloga za uknjižbu nisu bile ispunjene sve pretpostavke nužne da bi ona bila istinita (valjana), bilo da nisu bile ispunjene sve pretpostavke određene materijalnim pravom bilo da nisu bile ispunjene sve pretpostavke određene postupovnim pravom, a da se u konkretnom slučaju ne radi se o neistinitoj uknjižbi budući da je pravo vlasništva tuženika bilo upisano po valjanom pravnom temelju (rješenju u pojedinačnom ispravnom postupku) uz udovoljenje svim pretpostavkama određenima materijalnim i postupovnim pravom. Slijedom navedenog,tuženik predlaže da sud po provedenom postupku, donese presudu kojom se odbija tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti i nalaže se da tužitelji solidarno naknade trošak ovog postupka tuženiku.

3. U dokaznom postupku pregledana je dokumentacija u spisu, rješenje o nasljeđivanju O-1744/06. od 12. studenog 2018.g., saslušani su svjedoci AH, ZH, NH te parnične stranke, tužitelj VH i tuženik VHU.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužitelja za ispravak zemljišnoknjižnog upisa u pogledu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da se kao vlasnici predmetne nekretnine upišu tužitelji. Tužitelji su Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne Službe u Supetru Z-16639/2021. od 16. veljače 2022. godine upućeni da svoja prava ostavaruju u parničnom postupku podnošenjem tužbe na ispravak, a nakon što im je odbijen prigovor u tom postupku, stoga, predmet spora valja razmotriti u svijetlu odredbi čl. 205 i čl. 150. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19 - dalje: ZZK).

6. Prema čl. 205. st. 1. ZZK zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: - osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja - osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga (čl. 205. st. 3. ZZK).

7. Prema odredbi čl. 150. st. 1. ZZK nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten je radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja (u daljnjem tekstu: brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. Iz odredbi čl. 205. st. 1. i st. 3., a u vezi s odredbom čl. 150. st. 1. ZZK proizlazi da kad se tužba za ispravak podnosi zbog toga što je zemljišnoknjižni sud u ispravnom postupku dopustio i proveo određeni upis (o čemu se u konkretnom slučaju radi) tužbom za ispravak se može zahtijevati brisanje upisa provedenog u ispravnom postupku i uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

9. Tužitelji u zemljišnoj knjizi nisu bili upisani kao vlasnici predmetne nekretnine prije provedbe rješenja donesenog u pojedinačnom ispravnom postupku i upisa na tuženika, već je kao zemljišnoknjižni suvlasnik bio uknjižen njihov djed ČH za 1/9 dijela.

10. U postupku povodom tužbe za ispravak potrebno je utvrditi je li obzirom na odredbe materijalnog prava koje uređuje stjecanje, promjenu ili prestanak određenog knjižnog prava i obzirom na odredbe zemljišnoknjižnog prava koje uređuju pretpostavke za upis toga prava u zemljišne knjige sud u ispravnom postupku donio valjanu odluku o prigovoru.

11. Budući da je tuženik u zemljišnoknjižnom postupku tvrdio da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao dosjelošću, to u konkretnom slučaju znači da je u ovom parničnom postupku, potrebno ispitati rješenje suda doneseno u zemljišnoknjižnom postupku odnosno utvrditi jesu li bile ispunjene sve zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužene na predmetnoj nekretnini temeljem dosjelosti.

12. Odredba članka 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 2). Samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (stavak 3).

13. Odredba članka 160 stavka 1 i 2 ZVDSP određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (članak 18. stavak 3 ZVDSP), što znači da je osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću je pošten posjed. Nepošten (nesavjestan) posjednik ne može nikada dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine koju posjeduje bez obzira koliko dugo trajao njegov posjed.

14. Na okolnost posjeda predmetne nekretnine izveden je dokaz saslušanjem svjedoka, tako je svjedok AH, iz [adresa], star 77 godina, u svom iskazu naveo da se predmetna nekrentina nalazi na području zvanom Njivice, poviše Pučiškog groblja uz brdo. U naravi predstavlja stranu i brdo te je u cijelosti ograđena suhozidom, te je dosta velike površine. Saznanja o predmetnoj nekrentini ima jer svaki dan prolazi kroz nju, putem koji je ranije bio makadamski a koji je kasnije betoniran, a betoniranje puta financirali su svi vlasnici okolnih nekrentina pa tako i tuženik, kao vlasnik predmetne nekretnine. Poznato mu da je u vrijeme njegovog djetinjstva predmetnu nekretninu u posjedu držao ŽH koji je istu iskrčio, očistio je masline a na njoj je držao svoje konje. Kada je došao u godine da nije više mogao držati konje, konje je prodao a nekrentinu je predao na korištenje tuženiku koji je kasnije istu kupio od ŽH i do danas istu koristi za svoje potrebe, za ispašu svojih ovaca, tamo vodi i svoju kobilu, ima puno životinja, a osim toga i bere masline koje se tamo nalaze, kojih ima većinom na strani. Osim toga je i nastavio krčiti šumu na tome predjelu. Upitan za tužitelje Ć, navodi da je za to prezime čuo, no nije nikada čuo da bi oni bili vlasnici upravo predmetne nekretnine niti ih je na njoj ikada vidio. Ne poznaje nikoga iz obitelji ČH jer nitko od njih više ne živi na Braču. Posebno upitan od strane pun. tužitelja je li mu poznato na koji je način ŽH stekao predmetne nekretnine navodi da mu to nije poznato obzirom da je u vrijeme kada je ŽH iste posjedovao bio mali dječak. Navodi da nije čuo za MH ili HH niti poznaje imena ikoga iz te obitelji. Posebno upitan od strane pun. tuženika navodi da je obiteljski naziv JH bio SHU. Na daljnje pitanje navodi kako je ŽH doživio 96. godinu a umro je u domu u Supetru. Na daljnje pitanje navodi da je i ranije potvrdio u svome iskazu da nije čuo da bi itko od tužitelja odnosno njihovih prednika polagao ikakva prava na predmetnoj nekrentini ili branio ŽH da se istima koristi. Na daljnje pitanje navodi da se predmetne nekretnine nalaze na području Njivice a u mjestu se koristi naziv Jasenovo Brdo.

14.1. Svjedok UHU, iz [adresa], star 65 godina, naveo je da se predmetna nekrentina nalazi na predjelu Jasenovo Brdo i u cijelosti je ograđena suhozidom. Istu je njegov otac 50-ih godina, prije njegovog rođenja kupio što mu je odgovaralo zbog toga jer je u blizini imao maslinik a kako bi mogao obje nekretnine koristiti istovremeno i to na način da je očistio stare masline koje su se tamo nalazile, a također ih je koristio na način da je na njoj držao konje. Upitan navodi da je predmetnu nekrentinu njegov otac pok. ŽH kupio od gospođe FH, MH, zbog čega su unutar obitelji predmetnu nekrentinu zvali BH ograda. Kada je njegov otac ŽH došao u godine i više nije mogao obrađivati sve nekretnine koje je posjedovao, počeo ih je prodavati i to najprije one koje su bile najudaljenije od mjesta a kasnije i one koje su se teško obrađivale a ova predmetna nekretnina je bila vrlo teška za obrađivanje jer se radi o kamenjaru, zbog čega ju je prodao tuženiku VHU i to početkom 90-ih godina. Ističe kako je njegov otac redovito prilikom kupoprodaje nekrentina o tome sastavljao ugovore temeljem kojih se knjižio, međutim tako nije postupio u ovome slučaju jer je MH kratko nakon kupoprodaje umrla a nije imala djece. Na poseban upit pun. tužitelja navodi da mu nisu poznate nikakve rodbinske veze pok. MH, niti je li ista imala nasljednike, s time da dok su oni držali u posjedu predmetnu nekrentinu nitko od Cicarellijevih nije na isto polagao nikakva prava niti se tome protivio. Posebno upitan od strane pun. tuženika navodi kako je njegov otac JH umro 2022. godine s 96 godina. Do svoje smrti je bio potpuno lucidan i sjećao se svih detalja svoga života.

14.2. Svjedok NH, iz [adresa], star 70 godina, naveo je da su mu predmetne nekretnine poznate jer je njegov otac bio vlasnik maslinika koji se nalazi točno preko puta predmetne nekrentina, odnosno lijevo od puta. On je zajedno sa svojim ocem odlazio u njihov maslinik pa je u to vrijeme na toj nekrentini viđao ŽH koji je na njoj držao svoje konje a na njima su se također nalazila i stabla maslina koja su u to vrijeme bila zarasla u šumu a koju je kasnije iskrčio tuženik ĆH, s time da stare masline tuženik obrađuje i danas. Prednik tuženika ŽH nije krčio predmetnu nekretninu. Navodi da predmetna nekrentina danas u naravi predstavlja uredan obrađen maslinik. Nije mu poznato da bi predmetna nekretnina ikada bila vlasništvo MH jer je istu, još od vremena njegovog djetinjstva u posjedu držao ŽH. Posebno upitan od strane pun. tužitelja navodi koliko mu je poznato ŽH je predmetnu nekrentinu kupio od neke šjora FH.

15. Svjedoci su iskazivali logično, istovjetno, životno i uvjerljivo, a njihovi su iskazi u suglasju sa ostalim provedenim dokazima i pisanom dokumentacijom.

16. Saslušan je i tužitelj ad 2. IH, pok. LH, star 48 godina, koji je u svom iskazu naveo da se predmetna nekrentina nalazi na predjelu Jasenovo brdo, poviše [adresa]. Tamo je zadnji put bio na očevidu u PIP-u a i prije toga je također sve nekretnine u vlasništvu obitelji obilazio i to osobito nakon smrti oca LH koji je umro 2018. godine a koji je sve do svoje smrti također obilazio sve njihove nekretnine možda jednom u 2,3 godine. Navodi da predmetna nekrentina u naravi predstavlja maslinik kojeg je zasadila sestra njegovog pranona J i koja je bila upisana kao posjednica predmetne nekretnine. Ona je umrla 1967. godine. Njegovom nonu ČH, koji je umro 1990. godine, njegova braća koja su odselila u Chile, prepustili su svoje suvlasničke udjele. Ističe kako nitko iz njihove obitelji nije dopustio tuženiku da se koristi predmetnom nekretninom. Kada je nakon očeve smrti došao na predmetnu nekrentinu tamo je zatekao neke kade a upitan je li bilo stabala maslina, navodi da su bile masline i to one iste koje je zasadila njegova prateta FH. Navodi da je u vezi zatečenih kadi na predmetnoj nekretnini kontaktirao tuženika te mu je rekao da ih ukloni, što on nije napravio pa ga je i pismeno na to upozorio, planirali su se naći kako bi o tome razgovarali ali tuženik se nije više odazvao. Upita te čega nisu ranije reagirali na činjenicu da netko koristi predmetnu nekrentinu navodi da nisu reagirali jer nikada tamo nikoga nisu zatekli. Upitan je li u nekom razdoblju njegov otac zatekao predmetnu nekrentinu zapuštenu, navodi da je njegov otac obilazio sva njihova zemljišta se ne može očitovati o tome je li konkretno predmetna nekretnina bila očišćena ili zarasla. Da je predmetna nekrentina bila očišćena i da je nekoga tamo zatekao sigurno bi ga bio potjerao. Predmetna nekrentina ograđena je suhozidom i žicom koju žicu je također postavila njegova prateta FH. Dodaje kako je njegov pranono bio odvjetnik, nije se ništa radilo bez pisanih isprava pa se tako niti ova nekrentina nije prodala. Na poseban upit zamj. pun. tuženika zašto se nikada nije upisao kao vlasnik predmetne nekretnine navodi da nije trebalo jer je njegov nono ČH živio sa pok. FH i o njoj se brinuo i nije bilo nikoga drugoga tko bi je naslijedio. Na daljnje pitanje zbog čega nikada nije tražio predaju u posjed predmetne nekretnine tuženik navodi da kao što je i ranije rekao nikada na predmetnoj nekrentini nikoga nije zatekao.

17. Tuženik ĆH, pok. Nikole, iz [adresa], star 69 godina, naveo je da je još 1982. godine od JH uzeo predmetu nekrentinu za ispašu ovaca a kao naknadu mu je davao jednog janjca godišnje. Zbog ovaca koje tamo drži, cijelu površinu je ogradio farmerskom žicom, a 1990-ih godina je od JH i kupio predmetne nekretnine. Predmetna parcela je bila zapuštena a on ju je uz pomoć radnika cijelu očistio, obnovio sve stare masline, zasadio 10-ak novih. Upitan odakle mu je bilo poznato da je JH vlasnik predmetnih nekrentina navodi da je cijelo mjesto to znalo, a za Ć nitko nije bio ni čuo osim da su nekada davno bili vlasnici zemalja. Popunio je obrazac kupoprodajnog ugovora, označio je čestice koje kupuje s time da su neke čestice nedostajale među kojima je i ova pedmetna a kada je ugovor dao na uknjižbu vidio je da se nije uknjižio na sve nekretnine koje je kupio jer je u ugovoru ukupno bilo manje kvadrata od onih koje je kupio, zbog čega sam sa javnim bilježnikom otišao u dom gdje je bio smješten JH koji je pred liječnikom i bilježnikom dao izjavu da je sve nekretnine, pa tako i ovu predmetnu kupio od Drage Cicarelli 1950- godine. Na predmetnoj se nekrentini od 1982. godine do danas nalaze ovce i konji. Upitan je li ikada na predmetnoj nekrentini zatekao nekoga iz obitelji LH navodi da je pred nekoliko godina na istu došao tužitelj, pa mu je rekao kako je predmetna nekrentina njegovo vlasništvo a on mu je odgovorio da je predmetnu nekretninu kupio od JH. Tužitelja je tada vidio prvi put u životu, a oca tužitelja pok. LH viđao je u mjestu, jer tamo imaju kuću. Svim susjedima koji su vlasnici okolnih parcela poznato je da je predmetnu nekretninu kupio i to za dosta visoki iznos, a u posjedu je iste od 1982. godine što mogu potvrditi susjedi i osobe koji su mu pomogli istu očistiti. Posebno upitan od strane pun. tužitelja navodi da mu JH nije pokazao ugovor koji je zaključio sa FH, niti je on to od njega tražio, a da je postojala bilo kakva dilema oko toga tko je vlasnik nekretnine bio bi tražio od njih da mu je prodaju, jer sigurno ne bi bio isplatio kupoprodajnu cijenu za nekrentinu koja nije vlasništvo prodavatelja. Poznato mu je da su JH i drugi predmetnu nekrentinu zvali BH. Dodaje kako on svaku zemlju koju od nekoga kupi zove po imenu prodavatelja. O tome da bi je kupio od FH saznao je tek kada je došao kod JH u dom radi uzimanja njegove izjave. Nije mu poznato je li i sve ostale nekretnine koje je kupio od JH isti stekao od FH. Poznato mu je da se na udaljenosti od 20-ak metara predmetne nekretnine nalazi nekrentina u vlasništvu FH koji su rođaci tužitelja. Na daljnje pitanje navodi kako je farmersku mrežu postavio oko cijelog kompleksa nekretnina koje je kupio od JH s time da se između pojedinih parcela nalaze nekih par suhozida koji su porušeni. Također ima sigurno 5,6 parcela koji su ograđeni suhozidom a koji su unutar parcela.

18. Iskaz tužitelja je paušalan i neuvjerljiv, pa tako niti izjava tužitelja da su njegov otac a nakon njegove smrti i on redovito obilazili predmetnu nekretninu a da nisu primijetili da bi ista bila obrađena i ograđena, drugim riječima da netko na njoj vrši posjedovne radnje, nije uvjerljiva, kao niti dio iskaza kada tužitelj navodi da je masline koje se nalaze na predmetnoj nekretnini posadila sestra njegovog pradjeda FH koja je umrla 1967. godine, znači prije rođenja tužitelja, zbog čega o tome tužitelj ne može imati neposrednih saznanja. S druge strane iskaz tuženika je uvjerljiv, iskren, iz njegovog iskaza nespornim proizlazi da je računajući posjed svojeg pravnog prednika u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine već duže od 50 godina.

19. Pregledom spisa ovog suda Z-16639/2021. utvrđeno je da je predlagatelj, ovdje tuženik VHU dana prosinca 2018. podnio prijedlog kojim predlaže provođenje pojedinačnog ispravnog postupka i ispravak zemljišnoknjižnog stanja između ostalih i predmetne nekretnine. U prijedlogu se navodi da je predlagatelj predmetne nekretnine naziva "Jasenovo brdo" stekao ugovornom o kupoprodaji sklopljenog s prodavateljem SHU dana 15. ožujka 2001. godine, a da je SHU dana 11. prosinca 2018. ovjerio izjavu kojom potvrđuje da je 1950. kao kupac sklopio ugovor o kupoprodaji sa prodavateljicom MH iz [adresa] kojim ugovorom da je kupio od prodavateljice kao isključive vlasnice i posjednice nekretninu katastarskog i mjesnog naziva "Jasenovo brdo" a koja da predstavlja čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] za cijelo o čemu da tada nije sastavljen pisani ugovor. Ujedno potvrđuje da je bio u neometanom posjedu predmetne nekretnine od 1950. godine do 15. ožujka 2001. kada ju je prodao predlagatelju iako ista omaškom nije navedena u sklopljenom ugovoru. Nadalje izjavljuje da je od 1950. osobno predmetnu nekretninu obrađivao kao maslinik, a od 2001. do danas da je obrađuje predlagatelj. Nekretnina čini jedinstvenu cjelinu sa ostalim nekretninama koje su predmet postupka. Predlagatelj je uz prijedlog dostavio izjavu SHU ovjerenu kod javnog bilježnika Dinka Martinovića iz Supetra pod posl. br. OV-6332/18 od 11. prosinca 2018., ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između predlagatelja i SHU ovjeren u potpisu prodavatelja kod javnog bilježnika Ervina Kuzmanića iz Supetra pod posl. br. OV- 623/01 od 15. ožujka 2001., te prijepis posjedovnog lista br. 94 za k. o. [katastarska općina]. Održanim očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se nekretnine koje su predmet postupka nalaze jugoistočno od naselja Pučišća u predjelu zvanom Jasenovo brdo. Čestice čine jednu veliku cjelinu koja većim dijelom predstavlja uređeni maslinik od makadamskog puta sa istoka prema dolcu na krajnjem zapadnom dijelu ove cjeline. Cjelokupni kompleks je omeđen suhozidima. Čest. zem. [katastarska čestica] je ograđena kamenim suhozidom s istoka, sjevera i juga dodatnom farmerskom žicom dok da je zapadni suhozid dijelom urušen.

20. Iz iskaza svjedoka i tužitelja, a u vezi sa ostalim provedenim dokazima proizlazi da je tužitelj bio u samostalnom i nesmetanom posjedu sporne nekretnine od 2001. god., kada ju je kupio od stvarnog vlasnika JH a on od upisane posjednice u katastarskom operatu MH. Navedeno proizlazi iz iskaza svih saslušanih svjedoka koji su jasno, životno logično i vrlo uvjerljivo iskazivali da im je kao vlasnik sporne čest. zem. [katastarska čestica], vrt koja čini cjelinu zajedno s ostalim nekretninama, bio poznat isključivo SHU a danas tuženik nakon sklopljene kupoprodaje. U postupku je također utvrđeno da je nekretnina dugi niz godina bila zapuštena dok je tuženik nije uredio početkom 2000. -ih godina od kada je neometano obrađuje. Tuženika kao niti njegovog prednika nitko nikada nije u istome ometao ili polagao prava na predmetnu nekretninu, niti je tužitelj na istoj vršio ikakava vlasnička prava.

21. Na temelju naprijed iznesenih utvrđenja ovaj sud smatra da je tuženik kao kvalificirani posjednik stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine, pa je slijedom navedenog, tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.

22. Odluku o troškovima postupka sud je donio sukladno odredbi članka 154. st. 1 i čl. 155. ZPP-a (Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08 i 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu ZPP). Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 toč. 3 Tarife). Budući da su tužitelji izgubili parnicu dužni su tuženiku naknaditi opravdane troškove parničnog postupka koji se odnose na zastupanje putem kvalificiranog punomoćnika odvjetnika i to trošak sastava odgovora na tužbu, trošak pristupa na ročišta dana 16.5.2024.g., 6.9.2024., 19.12.2024.g., 19.2.2025.g., te 17.4.2025.g., sve po 50 bodova, ukupno 300 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 EUR-a iznosi iznosi 600,00 EUR, plus 150,00 EUR na ime 25% PDV-a, ukupno 750,00 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

U Supetru, dana 16. svibnja 2025.

Sutkinja

Katarina Heinrich

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a). DNA: - pun. tužitelja - pun. tuženika

Dostaviti:

1. odvj. Andrija Kuzmanić, Split

2. odvj. Stjepan Eterović, Supetar