Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Stalna služba u Slatini

Slatina, Trg sv. Josipa 12

Poslovni broj: P-361/2024-17

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, Stalna služba u Slatini, po sucu pojedincu Josipu Bočkai, u pravnoj stvari tužitelja ŽV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Branku Jurlini, odvjetniku iz Slatine, protiv tuženiklka Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po z.z. ODO u Virovitici, radi utvrđenja, nakon zaključene glavne i javne rasprave 16. travnja 2025., održane u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja te punomoćnika tužene GV, višeg državno odvjetničkog savjetnika u ODO u Virovitici, 16. svibnja 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužitelj ŽV (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], vlasnik 4587/10581 dijela kč. br. [katastarska čestica] – oranica s 10581 m2, koja je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za KO [katastarska općina], a koji suvlasnički dio je omeđen točkama A, B, C, D, E, F, G, H i I, sve u skici izmjere mjerničkog vještaka Petra Ostroškog iz Našica od dana 4. ožujka 2025., što je tužena dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnim knjigama, a koju će u suprotnom zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana.

II. Tužena je dužna tužitelju naknaditi troškove postupka sa zakonskom zateznom kamatom od danas presuđenja pa do konačne isplate, u roku od 15 dana.“

II Tužitelj je dužan tuženiku naknaditi troškove postupka u iznosu od 400,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je posjednik i stvarni vlasnik 6026/10581 dijela kč. br. [katastarska čestica]-oranica s 10191 m2, upisana u Pl. br. 709 k. o. [katastarska općina]. Ista nekretnina je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a na kojem dijelu je kao formalni vlasnik upisana Republika Hrvatska. Tužitelj se obratio tuženiku 4. prosinca 2023. radi mirnog rješenja spora, a na koji je zahtjev tuženik negativno odgovorio. Tužitelj je predmetnu nekretninu naslijedio iza svoje pok. majke BV, koja je istu naslijedila iza svoje pok. tetke JV. JV je predmetnu nekretninu dobila u zamjenu za svoje nekretnine od tadašnjeg PPK Orahovica 70-ih godina prošlog stoljeća. Odmah po izvršenoj zamjeni JV je stupila u posjed predmetne nekretnine, dok se nekretnina koju je dala u zamjenu nalazi u sklopu formirane table u istom predjelu. U posjedu predmetne nekretnine tužitelj se nalazio još za života svoje majke, dok su njegovi roditelji istu obrađivali za potrebe JV, a nakon njezine smrti za svoje potrebe. Kako je vlasništvo predmetne nekretnine stečeno valjanim pravnim poslom i da je ista u mirnom i nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika preko 50 godina, tužitelj ima interes da se uknjiži kao vlasnik u zemljišnim knjigama, slijedom čega je predložio da nakon provedenog postupka sud donese presudu kojom će utvrditi da je tužitelj vlasnik 6026/10581 dijela predmetne kč. br. [katastarska čestica] - oranica s 10191 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što je tužena dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnim knjigama.

2. Nakon što je u postupku provedeno geodetsko vještačenje po vještaku Petru Ostroškom, stalnom sudskom vještaku geodetske struke, tužitelj je podneskom od 12. ožujka 2025. precizirao tužbeni zahtjev, predloživši da sud donese presudu kojom će se utvrditi da je tužitelj, umjesto u tužbi navedenih 6026/10581 dijela, vlasnik 4587/10581 dijela kč. br. [katastarska čestica] – oranica s 10581 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koji suvlasnički dio je omeđen točkama A, B, C, D, E, F, G, H i I, sve u skici izmjere mjerničkog vještaka Petra Ostroškog iz Našica od 4. ožujka 2025., što je tuženik dužna priznati i trpjeti uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnim knjigama, a koju će u suprotnom zamijeniti ova presuda, sve u roku od 15 dana.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, prvenstveno s obzirom na činjenicu da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti od 1959. godine u zemljišnim knjigama bila upisana kao općenarodna imovina, a vjerojatnije i prije s obzirom na vrstu upisa, budući da je sustav općenarodne imovine postojao prije društvenog vlasništva, odnosno u prvom razdoblju nakon 1945. godine, a potom je ista prešla u sustav društvenog vlasništva i to kroz razne oblike društvenog udruživanja (Poljoprivredna zadruga Čačinci 1959. godine, PPK Orahovica 1966. godine), a koja činjenica je bitna kod načina uračunavanja kontinuiranog vremena posjeda kod stjecanja prava vlasništva dosjedanjem. Opisani pravni slijed statusa sporne čestice odgovara činjeničnom stanju za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja nije bila obuhvaćena zahtjevom za mirno rješenje spora, a koja je 1956. godine bila upisana u posjedovnom listu tužiteljevog prednika, odnosno JV, da bi 1994. prešla temeljem kupoprodajnog ugovora u posjed tužiteljeve majke BV te naposljetku i u posjed tužitelja temeljem ostavine 2015. godine, ali sve za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne za predmetnu česticu iz tužbenog zahtjeva. Dakle, tužiteljev navod da je predmetnu nekretninu njegov otac dobio kao ishod pravnog posla zamjene s PPK Orahovica za česticu u tada njegovom vlasništvu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju je naslijedio iza svoje majke, da bi ju poslije darovao tužitelju, nije potkrijepljena dokazima koji bi išli u prilog ovakvom tijeka događaja. Naime, prema sadržaju tužbenog zahtjeva tužitelj ipak smatra da je predmetnu nekretninu dobio temeljem drugog pravnog posla, ne darivanjem od oca, nego ostavinom od majke, odnosno majčine tete AV koja je pak zamijenila svoju nekretninu 408/55 k. o. [katastarska općina] za spornu 408/134 k. o. [katastarska općina] s PPK Orahovica. Slijedom različitih iskaza tužitelja o podrijetlu sporne čestice, a zapažanjem nedostatka isprava kao materijalnih dokaza kojima bi se takve potkrijepile, pa i samog pravnog posla o eventualnoj zamjeni istih, za zaključiti je da tužitelju zapravo sa sigurnošću nije poznato podrijetlo sporne čestice za kojoj traži upis prava vlasništva. Uvidom u katastarsku evidenciju promjena na spomenutim česticama, a koja uključuje sudionike na koje se tužitelj u tužbi poziva, jedino je evidentirana promjena od 6. srpnja 1994., kojom je zabilježena promjena posjeda temeljem kupoprodajnog ugovora između JV (teta od tužiteljeve majke) s KV i BV (roditelji tužitelja), ali opet samo za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, argumentum a contrario tvrdnjama tužitelja, isti nije predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naslijedio iza svoje majke BV, a koju je ona naslijedila iza svoje pokojne tetke JV, koju je istu dobila zamjenom za svoju nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sedamdesetih godina prošlog stoljeća s tadašnjim PPK Orahovica. Slijedom navedenog tuženik je predložio da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan te tuženiku dosude troškovi postupka.

4. U postupku sud je izveo dokaze čitanjem verificiranog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prijepisa Pl. br. 709 k. o. [katastarska općina], povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], povijest promjena na katastarskim česticama za katastar Virovitica, Ispostava za katastar nekretnina Orahovica od 21. ožujka 2024., uvidom u presliku Pl. br. 46 k. o. [katastarska općina] i presliku Pl. br. 7 k. o. [katastarska općina], geodetskim vještačenjem po vještaku geodeti Petru Ostroškom, stalnom sudskom vještaku, uvidom u avio snimke predmetnog zemljišta, odnosno ortofoto snimke te u skicu izmjere vještaka od 27. veljače 2025., saslušanjem svjedoka RV, IV, CV, SV i ĐV te saslušanjem tužitelja u svojstvu stranke.

5. Nije sporno, kako je to razvidno iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je na predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] – oranica Anjak sa 10191 m2, Republika Hrvatska upisana kao suvlasnik u 6026/10581 dijela te UV iz [adresa] kao suvlasnik u 4555/10581 dijela, niti je sporno, a kako je to razvidno iz prijepisa Pl. br. 709 k. o. [katastarska općina], da su [adresa] i UV u katastru upisani kao suposjednici predmetne nekretnine, u navedenim suvlasničkim dijelovima.

6. Nije sporno, a kako je to razvidno iz povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 20-31), da je predmetna katastarska čestica [katastarska čestica]. godine uknjižena kao općenarodna imovina, a niti je sporno, a kako je to razvidno iz povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 12-19), da je pravo vlasništva na predmetnoj katastarskoj čestici 1. rujna 2005., temeljem odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN-91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZVDSP), uknjiženo u korist Republike Hrvatske.

7. S obzirom na činjenične navode tužbe i danog odgovora na tužbu sporno je da li su u konkretnom slučaju ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na utuženom dijelu predmetne nekretnine na temelju pravnog posla, odnosno dosjelošću u smislu odredbe čl. 159. st. 3. i 4. ZVDSP, kojom je određeno da samostalni posjednik, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo nekretnine dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a prema st. 4. istog članka navedenog Zakona samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu RH ..., steći će dosjelošću vlasništvo pošto je njegov pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko od onog iz st. 2. ovog članka, dakle, protekom 40 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja.

8. Iz povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 20-31) utvrđeno je da je predmetna katastarska čestica [katastarska čestica]. godine uknjižena kao Općenarodna imovina.

9. Iz povijesnog zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 12-19) utvrđeno je da je pravo vlasništva na predmetnoj katastarskoj čestici, na prijedlog ODO u Slatini, temeljem odredbe čl. 388. st. 2. ZVDSP dana 1. rujna 2005. uknjiženo u korist Republike Hrvatske.

10. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama za katastar Virovitica, Ispostava za katastar nekretnina Orahovica od 21. ožujka 2024. (list 34-35) i preslike Pl. br. 46 k. o. [katastarska općina] (list 36-41), utvrđeno je da je predmetna kč. br. [katastarska čestica] godine 1956. bila upisana u posjedu PV., da bi 1959. godine izvršena promjena na način da je temeljem kupoprodajnog ugovora prešla u Pl. br. 46 k. o. [katastarska općina] u posjed Poljoprivredne zadruge Čačinci, a od 1966. godine upisana je u posjed tadašnjeg PPK Orahovica, da bi 2005. godine upisana u posjed Republike Hrvatske, a kao zakupac upisan je PPK Orahovica, a 2013. godine izvršena je promjena na način da je temeljem rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini, Zemljišno knjižni odjel [adresa] br. Z-643/13 od 15. svibnja 2013., prešla u Pl. br. 606 k. o. [katastarska općina] u vlasništvo MV u 4555/10581 dijela i Republike Hrvatske u 6026/10581 dijela, da bi temeljem rješenja Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini, Zemljišno knjižni odjel Orahovica, br. Z-2187/2020 od 9. ožujka 2020. prešla u Pl. br. 709 k. o. [katastarska općina], u vlasništvo Republike Hrvatske u 6026/10581 dijela i UV u 4555/10581 dijela, te od tada do danas nije bilo promjena na predmetnoj katastarskoj čestici.

11. Provedenim geodetskim vještačenjem utvrđeno je da je vještak geodeta nakon izvršene identifikacije predmetne nekretnine i usporedbe sa katastarskim planom utvrdio da sporni dio pripada predmetnoj kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ova čestica se nalazi oko 900 metara sjeveroistočno od naselja Brezovljani, sa desne strane uz asfaltnu cestu za Rajino Polje, proteže se od te ceste prema jugoistoku do potoka Vojlovica, a u naravi je dijelom oranica zasijana pšenícom i dijelom zakorovljeni bivši voćnjak. Predmetna kč. br. [katastarska čestica] je površine 10191 m2 i upisana je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i Pl broj 709 k. o. [katastarska općina] kao suvlasništvo i suposjed Republike Hrvatske sa 6026/10581 dijela i UV sa 4555/10581 dijela. Na terenu UV obrađuje sjeverni dio ove čestice ili lijevo gledano sa ceste, u nešto većoj površini od upisanog dijela, i taj dio zajedno sa njegovom česticom na sjevernoj strani je upisan u Arkod evidenciju. Tužitelj je pokazao dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koji tvrdi da ga obrađuje, a koji se nalazi na južnoj strani ili desno gledano sa ceste. Ovaj dio je oranica i zasijan je s pšenicom u širini do ceste 15,55 m, proteže se prema navedenom potoku u dužini od oko 204 m, a nakon toga je bivši voćnjak iste širine koji se proteže do granice sa potokom. Površina koju koristi tužitelj iznosi 4587 m2, ili 4587/10191 dijela kč. br. [katastarska čestica]. Taj dio na skici mjerenja od 27. veljače 2025. vještak je označio slovima A, B, C, D, E, F, G, H i I. Izvršen je uvid u ortofoto snimke dostupne na Geoportalu i internetskim stranicama Državne geodetske uprave (DGU), te je vještak utvrdio da se na snimci iz 2011. godine vidi oranica i voćnjak uređenih redova, na snimci iz 2018. godine se vidi oranica i zatravljeni voćnjak, a danas je voćnjak zapušten sa izraslim divljim šipkom, kupinom, mladicama bagrema i drugim stablastim korovom. Na skici mjerenja vještak je crnom bojom ucrtao stanje katastarskog plana i upisane posjednike, crvenom bojom dio čestice koji koristi tužitelj i sivom bojom granicu kultura ili načina korištenja.

12. Svjedok DV iskazao je da mu je poznato da obitelj CV nitko nikada nije smetao u posjedu predmetne nekretnine, odnosno navedene oranice koja se nalazi na području zvano Anjak. Majka tužitelja, BV, imala je dvoje djece, ovdje tužitelja i njegovog brata CV. Spomenuta JV, koju je osobno poznavao, umrla je tijekom Domovinskog rata, ne može se sjetiti koje godine. Predmetnu nekretninu sada obrađuje ĐV, kojem je tu nekretninu u zakup dao FV, jer isti, po pričanju drugih osoba, tvrdi da je vlasnik tog zemljišta. Navedeno zemljište tužitelj je naslijedio od svojih roditelja i koliko zna tužitelj je još od svoje 15. godine otišao u Zagreb gdje i danas živi i po njegovom saznanju tužitelj osobno nikada nije obrađivao predmetno zemljišta. Navedeno zemljište obrađivao je tužiteljev otac TV, koji je tu zemlju radio do svoje smrti, odnosno sve do prije 3-4 godine. Spomenuti ĐV ovu zemlju sada neposredno koristi i obrađuje unazad 1-2 godine. Navedeno zemljište je površine nešto više oko 1 kat. jutra, i po cijeloj svojoj površini bilo je nekada oranica, no danas je dio tog zemljišta, u dijelu do rijeke, zapušten i ne obrađuje se. Sada zapušteni dio je bio dio oranice u vrijeme kada je to zemljište obrađivao kao uslugu ocu tužitelja, dakle, tada je tu oranicu obrađivao sve do rijeke, no još dok je otac tužitelja bio živ prestao je obrađivati to zemljišta. Nakon što mu je predočena avio snimka predmetne nekretnine, i na upit da li je možda pogriješio kada je rekao da je tu oranicu obrađivao za uslugu ocu tužitelja sve do prije njegove smrti, te da li je period kada je tu oranicu obrađivao ipak bio nešto kasnije nego što je to rekao, naveo je da je iz navedene avio snimke vidljivo da se tamo nalaze kupine i možda koje stablo, ali to ne može reći točno, jer na toj oranici nije bio već duži niz godina, dopušta da na toj oranici nije bio unazad pet godina. S obzirom da je navedeno zemljište u jednom dijelu do rijeke zapušteno, po njegovoj procjeni sada se to zemljište obrađuje kao oranica u površini od 3/4 jutra. Sjeća se da je JV ovo zemljište stekla zamjenom s tadašnjim PIK-om 15-20 godina prije Domovinskog rata, u vrijeme kada je tadašnji PIK formirao poljoprivredne table. Ne može točno reći po kojem osnovu je ovo zemljišta prešlo sa JV na obitelj TV, da li je to bila kupoprodaja ili nasljedstvo to ne može reći, samo zna da je JV tada živjela u istom domaćinstvu s obitelji TV. Naime, poznato mu je da je obitelj TV došla živjeti na grunt JV i da su oni nju dohranili. Na području gdje se nalazi predmetno zemljišta država u blizini nema zemljište u svom vlasništvu, na tom području vlasnici zemljišta su fizičke osobe.

13. Svjedok IV iskazao je da obitelj TV već više od 35 godina obrađuje predmetno zemljište, i to sve do prije dvije godine otkada to zemljište obrađuje osoba prezimena ĐV, nije mu poznato na koji način je isti ušao u posjed tog zemljišta, odnosno po čijem nalogu je to zemljište počeo obrađivati. Za svo vrijeme dok je obitelj TV ovo zemljište posjedovala nikada ih nitko nije smetao u posjedu. Uz ovo zemljište PP Orahovica niti država nemaju svoje nekretnine u vlasništvu, naime, PP Orahovica ima zemljište koje obrađuje preko puta ceste u odnosu na ovo zemljište, i tamo se nalazi jedna poljoprivredna tabla. Na području gdje se nalazi ovo zemljište vlasnici su fizičke osobe. Majka tužitelja BV imala je dva sina, ovdje tužitelja i njegovog brata CV. Spomenuti CV živi u [adresa] i on je znao pomagati njihovom ocu u obradi ovog zemljišta. Naime, otac tužitelja je ovo zemljište obrađivao iako nije imao vlastitu mehanizaciju, no obrađivao je uz pomoć drugih ljudi koji su mu na njegovu zamolbu znali pomagati u obradi zemljišta. Spomenuta JV, koju je osobno poznavao, umrla je između 1990. i 2000. godine, točna godina njezine smrti mu nije poznata. Predmetno zemljišta obrađuje se u površini oko 1 kj., dok se jedan dio tog zemljišta ne obrađuje jer se na tom dijelu nalazi nešto stabala višanja i taj dio je zarastao, radi se o manjem dijelu predmetnog zemljišta koje se nalazi uz rijeku. Otac tužitelja TV predmetno zemljište je obrađivao sve do svoje smrti, a nakon njegove smrti zemljište je nastavio obrađivati njegov unuk, sin CV, koji je to zemljište sam obrađivao sve do prije 2 ili 3 godine, i koliko zna isti je i posadio navedena stabla višnje. Tužitelj ovo zemljište nikada nije radio, jer živi u [adresa].

14. Svjedok CV, brat tužitelja, iskazao je da se predmetno zemljište nalazi na pola puta između mjesta Brezovljani i Rajino Polje, sa desne strane ceste gledajući iz pravca Brezovljana. Prema onome što je čuo od drugih, predmetno zemljište tetka njegove majke JV stekla je zamjenom sa tadašnjim PP Orahovica. Nije mu poznato koje godine je ta zamjena izvršena. U svakom slučaju kada su njegovi roditelji došli živjeti 1979. godine kod JV u njezinu staru kuću, tada su na tom gruntu, uz dozvolu JV sagradili novu kuću, i od tada je otac počeo obrađivati zemljište koje je JV tada imala, između ostalog i predmetno zemljište koje je dobila zamjenom sa PP Orahovica. Ovo zemljište je otac obrađivao sve do svoje smrti 2016. ili 2017. godine, a nakon njegove smrti predmetno zemljište je počeo obrađivati i koristiti njegov sin LV. Ovo zemljište sada obrađuje osoba po imenu ĐV, koji to zemljište koristi unazad 2-3 godine, no nije mu poznato na koji način je ušao u posjed tog zemljišta i tko ga je uveo u posjed. U svakom slučaju od tada njegov sin LV to zemljište više ne obrađuje, između ostalog i zbog toga što je otišao živjeti i raditi u inozemstvo. Njegova majka je osim njega od djece imala tužitelja ŽV, te su se on i tužitelj dogovorili da ovo zemljište pripadne tužitelju, jer je isti izrazio želju da to zemljište ima. Koliko zna nitko nikada nije smetao posjed tog zemljišta u vrijeme dok je to zemljište obrađivao njegov otac, a niti je posjed tog zemljišta netko smetao JV, a isto tako posjed njegovog sina nitko nije smetao za vrijeme dok je to zemljište obrađivao. Njegov sin, dok je bio u posjedu ovog zemljišta, na dijelu koji se nalazi do rijeke Vojlovica zasadio je stabla višnje. Koliko zna PP Orahovica na području gdje se nalazi predmetno zemljište ima tablu poljoprivrednog zemljišta, koja se nalazi sa lijeve strane ceste gledano prema Rajinom Polju. Zadnji puta u blizini predmetnog zemljišta bio je kada prolazi automobilom, ali već dugo vremena fizički, da bi kročio na to zemljište, nije bio, fizički je tamo bio u vrijeme kada je sin zemljište obrađivao, kada je došao pomoći brati višnje. Tužitelj je vjerojatno fizički kročio na to zemljište, no u to nije sasvim siguran s obzirom da o tome nema neposrednih saznanja, ali tijekom ljeta ove godine tužitelj je bio u selu. Inače, tužitelj živi u [adresa] već dugo vremena, naime, nakon osnovne škole otišao se školovati u Zagreb, a nakon školovanja zaposlio se u Zagrebu i ostao tamo živjeti sve do danas. Nije mu poznato koju zemlju, odnosno koje nekretnine je JV dala PP Orahovici u zamjenu za predmetno zemljište. Tužitelj je upoznat s tim da sada ovo zemljište obrađuje spomenuti NV, koliko zna tužitelj nije dao suglasnost da on to zemljište obrađuje, naime, niti njega, a niti tužitelja nitko nije niti pitao da može ovo zemljište obrađivati. Tužitelj predmetno zemljište nikada nije radio. Nije mu poznato kada je umrla JV, ne može se sjetiti da li je to bilo prije tijekom ili poslije Domovinskog rata. Niti on, a niti tužitelj nisu poduzimali nikakve pravne radnje protiv ĐV nakon što je isti ušao u posjed predmetnog zemljišta.

15. Svjedok SV iskazao je da mu je poznato da PP Orahovica na području zvano Anjak, koje se nalazi na predjelu između Brezovljana i Rajinog Polja, sa lijeve strane ceste gledajući od Brezovljana ima poljoprivrednu tablu, a sa desne strane te ceste se nalazi rijeka Vojlovica i privatne njive. Ova poljoprivredna tabla je formirana prije više od 40 godina, a istu je formirao tadašnji PPK Orahovica, na način da je poljoprivredno zemljišta kupovao ili mijenjao sa fizičkim osobama. Zamjena nekretnina nekada je vršena sa pisanim ugovorom, ali i bez ugovora, a isto tako su rađene i tzv. dvostruke zamjene na način da bi zemljište koje je PPK dobio u zamjenu mijenjao za neko drugo zemljište u vlasništvu fizičkih osoba. U ovom konkretnom predmetu, a vezano za kč. br. [katastarska čestica], provjerom u arhivu PP Orahovica nije pronašao pisanu dokumentaciju da je ta nekretnina mijenjana ili kupljena. Ova kat. čestica nalazi se sa desne strane ceste gledano od Brezovljana prema Rajinom Polju, i to zemljišta raniji PPK Orahovica, a niti PP Orahovica nikada nisu obrađivali niti imali u posjedu.

16. Svjedok ĐV iskazao je da je točno da obrađuje zemljište koje se nalazi s desne strane ceste gledano prema Rajnom Polju, ovo zemljište obrađuje oko tri godine, a na obradu to zemljište mu je dao FV, koji mu je rekao „kad već imaš moju zemlju u arendi obrađuj i ovo zemljište da ne bi propalo“, s obzirom da je to zemljište bilo zapušteno. Nije mu poznato koliko je vremena to zemljište bilo zapušteno, samo zna da je ovo zemljište prije njega obrađivao LV, nećak tužitelja, koji je obradu tog zemljišta napustio, kada je to učinio ne može se sjetiti. Navedeno zemljište obrađivao je jedno vrijeme otac tužitelja TV, ne zna u kojem razdoblju, ne sjeća se da li je to bilo prije ili poslije Domovinskog rata. Navodno je to zemljište otac tužitelja naslijedio od AV, no kada je ista predmetno zemljište stekla nije mu poznato. Točno je da se nasuprot ovog zemljišta, s druge strane ceste, odnosno s lijeve strane ceste gledano prema Rajnom Polju, nalazi poljoprivredna tabla zemljišta koja pripada sada tvrtki "M-San", zna da se radi o poljoprivrednoj tabli koju je formirao nekadašnji PPK Orahovica davno prije, ne može reći u kojem razdoblju je tabla formirana, no istaknuo je da je u PPK Orahovici radio od 1971. godine i u to vrijeme navedena tabla je bila u formiranju, jer je jedan dio te table PPK Orahovica već tada koristio. Točno je da je u jednom dijelu ovo zemljište zaraslo, i to na onom dijelu gdje je nekada bio trajni nasad stabala višnje. Ovaj nasad stabala višnje posadio je netko od obitelji TV, da li tužiteljev otac ili djed ili stric ne može reći, jer mu to nije poznato. Isto tako ne može reći kada je nasad stabala višnje posađen i koliko je bio star. Ne zna koliko je točno stabala višnje u tom nasadu bilo, ali sigurno je bilo 15 stabala. Veći dio tih stabala je u međuvremenu od starosti uništen, a jedan manji dio je ostao tamo stršiti kao osušena stabla. Spomenuti FV mu je rekao da je to zemljište navodno od njegovog djeda, nema osobno nikakvih saznanja da bi to zemljište nekada bilo vlasništvo njegovog nekada djeda, niti je to provjeravao. Ne može reći koliko vremenski se ne obrađuje dio predmetne nekretnine gdje se nalazio nekada nasad višanja, na kojem je sada raslinje i koji je zarastao. U vrijeme kada je započeo s obradom predmetnog zemljišta, otprilike prije tri godine, zemljište je bilo zapušteno i obraslo mladicama debljine 2-3 cm i sve to raslinje je očistio kako bi zemljište priveo svrsi, osim onog dijela gdje se nekada nalazio nasad višanja.

17. Tužitelj je iskazao da je predmetno zemljište stekla tetka njegove majke JV, odnosno sestra njegove bake s majčine strane, zamjenom sa tadašnjim PPK Orahovica, ta zamjena u naravi je izvršena no nikada nije provedena u zemljišnim knjigama, iako je tadašnji PPK Orahovica to obećao učiniti, ne samo u odnosu na ovo zemljište, već i u odnosu na druga zemljišta koja su zamjenom stekle druge osobe. JV nije bila udavana niti je imala djece te je ponudila njegovom ocu da on i njegova obitelj dođu živjeti kod nje i da tamo naprave sebi kuću, na što je otac pristao i sa obitelji preselio kod JV te novu kuću gradio 70-ih godina, a 1975. godine kuća je bila useljiva. Ne može reći točno kada je JV predmetno zemljište stekla zamjenom sa PPK Orahovica, ali u vrijeme kada je otac došao živjeti u kuću JV i sebi sagradio svoju kuću, JV je već bila u posjedu predmetnog zemljišta. Ovo zemljište je JV obrađivala sve dok je to mogla, odnosno sve do otprilike godinu dana prije smrti 1992. ili 1993. godine. Kada više nije mogla obrađivati ovo zemljište JV je obradu zemljišta prepustila njegovom ocu, koji je umro 2015. godine, a nakon njegove smrti zemljište su nastavili obrađivati njegov brat CV i njegov sin LV, i to sve do prije 4-5 godina, kada je u posjed ušao ĐV. Možda godine dana prije nego što je isti ušao u posjed ovog zemljišta, tu godinu njegov nećak LV to zemljište nije obrađivao, a inače na tom zemljištu isti je 2008. ili 2010. godine, uz odobrenje njegovog oca, na gornjem dijelu tog zemljišta gledano s ceste zasadio nasad voćaka višnje, radilo se o industrijskim višnjama, koje su u međuvremenu jednostavno nestale, s obzirom da se radi o industrijskim višnjama njih je trebalo redovito špricati i održavati, a kako to nije rađeno one su se jednostavno osušile i nestale. Da je ĐV u posjed predmetnog zemljišta ušao prije 4-5 godina rekao mu je brat CV, nakon čega je razgovarao s njim i pitao ga kako je mogao ući u njihovo zemljište kada vrlo dobro zna da je to zemljište njihovo. Na ovo pitanje on je samo rekao da mu je obradu prepustio ĆV, koji s predmetnim zemljištem nema ništa. Na pitanje da li je osobno ikada nakon smrti oca obrađivao predmetno zemljište, naveo je da se obradom tog zemljišta osobno nije bavio, obradu tog zemljišta preuzeo je njegov brat CV i njegov sin LV, no dok je otac bio živ znao mu je pomagati u obradi tog zemljišta, a poslije njegove smrti to zemljište nije koristio. U Zagrebu živi od 1970. godine, kada je upisao prvi razred srednje tehničke škole, a nakon završetka srednje škole ostao je živjeti u [adresa] sve do danas. On i brat CV naslijedili su oca u ostavinskom postupku koji je vođen iza njegove smrti, naslijedili su imovinu na jednake dijelove, s tim da predmetno zemljište nije bilo utvrđeno kao dio ostavinske imovine. U razgovoru sa bratom CV, a mimo ostavinskog postupka, isti mu je rekao kako njemu ovo zemljište ne treba i da neće obrađivati ovo zemljište. Ovo mu je brat rekao u vrijeme kada je spomenuti ĐV ušao u posjed i počeo obrađivati predmetno zemljište. Kada je ĐV ušao u posjed ovog zemljište i započeo s obradom istog, niti on, a niti brat CV nisu podnosili tužbu zbog smetanje posjeda niti su protiv njega poduzimali druge pravne radnje. Zemljište koje je JV predala tadašnjem PPK Orahovica u zamjenu za predmetno zemljište nalazi se sa lijeve strane ceste gledano prema Rajnom Polju, odnosno preko puta ovog zemljišta o kojem je riječ u ovom postupku i nalazi se u sklopu table PPK Orahovica. Zemljište koje je dano u zamjenu njegov otac nikada nije obrađivao jer je JV istim raspolagala na način da je to zemljište dala u zamjenu sa PIK-om. Iz Zagreba je znao dolaziti pomagati svom ocu u obradi ovog zemljišta, odnosno pomagati brati kukuruz, kao što je to činio i kasnije kada je bratovom sinu LV pomagao brati višnje. FV nije u nikakvom srodstvu s JV. Nije mu poznato iz kojeg razloga, a prema podacima iz povijesti promjena na kat. česticama, bi njegovi otac TV i majka BV s [adresa]. godine zaključili kupoprodajni ugovor o kupnji kč. br. [katastarska čestica], koju je JV predala tadašnjem PPK Orahovica u zamjenu za predmetno zemljište.

18. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja, utvrđeno je da su neosnovani i ničim dokazani navodi tužbe da se sporni dio predmetne kč. br. [katastarska čestica] nalazi u mirnom i samostalnom posjedu tužitelja preko 50 godina, računajući i posjed njegovih prednika. Iz provedenih dokaza, naime, nesporno je utvrđeno da se u samostalnom posjedu utuženog dijela predmetne nekretnine tužitelj nikada nije nalazio, niti je posjed stekao od svojih prednika. Naime, svjedok DV naveo je da je tužitelj u svojoj 15. godini otišao u Zagreb, gdje i danas živi, i po njegovom saznanju tužitelj nikada nije obrađivao predmetno zemljište, tvrdi da je navedeno zemljište obrađivao tužiteljev otac TV, koji je tu zemlju radio do svoje smrti, odnosno sve do prije 3-4 godine. Svjedok IV naveo je da je otac tužitelja predmetno zemljište obrađivao sve do svoje smrti, a nakon njegove smrti isto zemljište je nastavio obrađivati njegov unuk LV, sin brata tužitelja CV, koji je zemljište sam obrađivao sve do prije 2 ili 3 godine, te je na tom zemljištu posadio navedena stabla višnje, dok tužitelj ovo zemljište nikada nije radio. Svjedok CV, brat tužitelja, izrijekom je naveo da tužitelj predmetno zemljište nikada nije radio. Svjedok ĐV naveo je da je predmetno zemljište prije njega obrađivao LV, nećak tužitelja, koji je obradu tog zemljišta napustio, te da je navedeno zemljište jedno vrijeme obrađivao otac tužitelja, koji je zemljište naslijedio od AV.

19. Da se tužitelj nikada nije nalazio u neposrednom samostalnom posjedu utuženog dijela predmetne nekretnine, niti je posjed iste stekao od svoji prednika, proizlazi i iz iskaza samog tužitelja, koji je na pitanje da li je osobno ikada nakon smrti svog oca obrađivao predmetno zemljište, naveo da se obradom predmetnog zemljišta osobno nije bavio niti je to zemljište koristio, obradu tog zemljišta nakon smrti oca preuzeo je njegov brat CV i njegov sin LV, i to sve do prije 4-5 godina, kada je u posjed predmetnog zemljišta ušao ĐV, navodeći da u Zagrebu živi od 1970. godine, kada je upisao srednju tehničku školu, a nakon završetka srednje škole ostao je živjeti u [adresa], gdje i danas živi.

20. Osim toga, činjenični navodi tužbe da je predmetnu nekretninu tužitelj naslijedio iza svoje pok. majke BV te da se u posjedu predmetne nekretnine tužitelj nalazio još za života svoje majke, u suprotnosti su ne samo sa iskazima saslušanih svjedoka i tužitelja, već su u potpunosti kontradiktorni navodima tužitelja iz zahtjeva za utvrđenje vlasništva od 4. prosinca 2023., upućen ODO u Virovitici u postupku mirnog rješenja spora (list 5), gdje je tužitelj naveo da je predmetnu nekretninu njegov otac dobio zamjenom za kč. br. [katastarska čestica] – oranica sa 4413 m2, a koju je, kako tužitelj tvrdi, njegov otac naslijedio iza svoje majke i dao tadašnjem PPK Orahovica u zamjenu za predmetnu nekretninu te istu poslije darovao tužitelju. Naime, osnovano tuženik u odgovoru na tužbu ističe, a što je razvidno i iz preslike Pl. br. 7 k. o. [katastarska općina] (list 42- 43), da je navedena kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne predmetna nekretnina, prešla u posjed tužiteljevih roditelja temeljem kupoprodajnog ugovora od 6. srpnja 1994., koji je zaključen između JV i roditelja tužitelja. Dakle, iz navedenih utvrđenja proizlazi da su neistiniti i ničim potvrđeni navodi tužitelja da je predmetnu nekretninu naslijedio iza svoje pok. majke BV, kao što su neistiniti i ničim potvrđeni navodi tužitelja da je predmetnu nekretninu tužiteljev otac dobio zamjenom za navedenu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju je, kako tužitelj navodi, njegov otac naslijedio iza svoje majke i dao tadašnjem PPK Orahovica u zamjenu za predmetnu nekretninu, da bi zatim predmetnu nekretninu darovao tužitelju.

21. Utvrdivši da se tužitelj nikada nije nalazio u samostalnom posjedu utuženog dijela predmetne nekretnine, niti da stoga posjed stekao od svoji prednika, te da tužitelj ničim nije dokazao da je predmetnu nekretninu naslijedio iza svoje pok. majke BV i da se u posjedu iste nalazio još za života svoje majke, a niti je dokazao da je predmetnu nekretninu tužiteljev otac dobio zamjenom za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju tužitelj tvrdi da je njegov otac naslijedio iza svoje majke i dao tadašnjem PPK Orahovica u zamjenu za predmetnu nekretninu i da bi zatim predmetnu nekretninu darovao tužitelju, utvrđeno je da u konkretnom slučaju nisu ostvarene zakonske pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva spornog dijela predmetne nekretnine niti dosjelošću, a niti valjanim pravnim poslom, sud je tužbeni zahtjev kao neosnovan odbio. Naime, kada je riječ o stjecanju prava vlasništva nekretnina dosjelošću, iz odredbe čl. 159. st. 3. ZVDSP sasvim jasno proizlazi da samo samostalni posjednik, čiji je posjed barem pošten, stječe vlasništvo nekretnine dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok je odredbom st. 4. istog članka navedenog Zakona određeno da samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu RH .. ., stječe dosjelošću vlasništvo pošto je njegov pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko od onog iz st. 3. ovog članka, dakle, protekom 40 godina samostalnog neprekidnog posjedovanja.

22. Što se tiče stjecanja prava vlasništva na temelju valjanog pravnog posla, odredbom čl. 115. st. 1. ZVDSP određeno je da temeljem valjanog pravnog posla, kojemu je cilj stjecanje vlasništva, prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, na način određen zakonom. Odredbom čl. 120. st. 1. ZVDSP određeno je da se vlasništvo nekretnine stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnina stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu, dok je odredbom st. 2. istog članka određeno da se radi uknjižbe vlasništva mora o pravnom poslu, na čijem se temelju vlasništvo stječe, sastaviti isprava čiji sadržaj i oblik mora odgovarati pravilima zemljišnoknjižnog prava, odnosno javna isprava ili privatna isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerovljena na način propisan posebnim zakonom (čl. 57. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama, NN-63/19, 128/22, 155/23 i 127/24). Kako takvom ispravom tužitelj ne raspolaže, pravo vlasništva na spornom dijelu predmetne nekretnine tužitelj nije niti mogao steći, kako tvrdi u tužbi, valjanim pravnim poslom.

23. S obzirom na sve navedeno, utvrdivši da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan, sud je isti odbio te presudio kao u izreci.

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN-53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), temeljem koje je sud obvezao tužitelja da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 400,00 EUR, i to 100,00 EUR na ime nagrade z.z. tuženika za sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, NN-138/23, dalje Tarifa) te u troškovniku zatraženi iznos 300,00 EUR za zastupanje na ročištima od 4. rujna i 16. listopada 2024. te 16. travnja 2025. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife).

U Slatini, 16. svibnja 2025.

S u d a c :

Josip Bočkai

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana dostave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka. O žalbi rješava županijski sud.

Dostaviti:

1. Branko Jurlina, odvjetnik iz Slatine - punomoćnik tužiteljice.

2. ODO u Virovitici, Građansko upravni odjel - z.z. tuženika.