REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U ZABOKU

Matije Gupca 22, Zabok

Poslovni broj: Pp-600/2022-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna službe u Zaboku, po sutkinji Mariji Bračun, uz sudjelovanje Ivanke Vinković kao zapisničarke, rješavajući u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ML, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, državljanke RH, zastupane po branitelju Odvj. Tomislavu Kuren, radi prekršajnih djela iz čl. 229.st.2. u svezi st.1. t.3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/1, 98/19), čl.172.st.2.t.5.i st.3. i 174.st.1.t.2. sve Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21), čl. 150.st.1. i 2. i čl. 151.st.2.u svezi st.1. sve Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), i čl. 10.st.2. u svezi st.1.al.a) Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18, 120/21), povodom Optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, broj: Klasa:UP/I 116-02/22-01/69, Urbroj:443-02-04-16-22-8 od 18.3.2022., nakon glavne rasprave provedene javno i dovršene dana 15. svibnja 2025., u prisutnosti okr. odgovorne osobe i branitelja okr., a u odsutnosti punomoćnika ovl. tužitelja, te Presude javno objavljene istog dana, u odsutnosti okr. odgovorne osobe, branitelja okr. i punomoćnika ovl. tužitelja,

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenica: ML, rođ. M, kći A i H, djev. Ž, rođ. **.**.1973. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],  državljanka  RH, pismena, SSS, po zanimanju trgovac, udovica, majka troje djece, nezaposlena, neosuđivana, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,

k r i v a  j e

što je:

kao odgovorna osoba poslovnog subjekta "MinervaMak j.d.o.o.", OIB:66972011799, [adresa], subjekt brisan 27.10.2023.,

1) na poslovima konobarice u Caffe baru „MALI RAJ", Križanče 10 a, Bedekovčina, radila AL, rođ. **.**.2006., [adresa], a da s navedenom radnicom prije početka rada 05.02.2022. nije sklopila ugovor o radu, niti joj je prije početka rada izdala pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku,

dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, poslodavac, nije prije početka rada radniku izdala pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru u radu, a ugovor o radu nije bio sklopljen u pisanom obliku,

čime je počinila prekršaj iz čl. 14.st.3. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 229.st.2. u svezi st.1. t.3. istog Zakona,

2) na poslovnima konobarice u Caffe baru „MALI RAJ”, Križanče 10 a, Bedekovčina, radila AL, rođ. **.**.2006., [adresa], a da nije za imenovanu radnicu u propisanom roku dostavila prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, a što je bila dužna učiniti jer je prethodno imenovana radnica obavljala poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama čl. 14. stavka 3. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obvezno i to zaključno osam dana nakon početka rada, dakle najkasnije do 13.02.2022.,

dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, poslodavac, u roku 8 dana nakon početka rada nije dostavila prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje radnika,

čime je počinila prekršaj iz čl. 120.st.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo po čl. 150.st.1. i 2. istog Zakona,

3) da radniku HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u propisanom roku, odnosno do kraja mjeseca u kojem je dospjela plaća za prethodni mjesec, nije isplatila plaće za mjeseca prosinac 2021. do dana 3 1.012022. i mjesec siječanj 2022. do 28.02.2022. što je bila dužna sukladno članku 3. i 4. u svezi člankom

6. Zakona o minimalnoj plaći,

dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca, u propisanim rokovima nije isplatila minimalnu plaću u visini utvrđenoj prema odredbama Zakona o minimalnoj plaći,

čime je počinila prekršaj iz čl. 3. st.1. i 4. u svezi s čl. 6. Zakona o minimalnoj plaći, kažnjivo po čl. 10.st.2.u svezi st.1.al.a.) istog Zakona,

4) drugookrivljena obnašala funkciju člana uprave - direktora trgovačkog društva MinervaMak j.d.o.o., [adresa], OlB:66972011799 bez zasnivanja radnog odnosa, da nije bila obvezno osigurana ni po kojoj drugoj osnovi, a da se nije prijavila na obvezno mirovinsko osiguranje nakon prestanka statusa osiguranika kod posljednjeg poslodavca 31.12.2021. u svojstvu člana uprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Ispostavi u Zaboku, što je bila dužna učiniti sukladno čl. 12. Zakona o mirovinskom osiguranju,

dakle, kao osiguranik koji je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje nije dostavila podatke o početku osiguranja, prestanku osiguranja i promjene tijekom osiguranja, u propisanom roku

čime je počinila prekršaj iz čl.112.st.1.t.4. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo po čl. 174.st.1.t.2. istog Zakona,

5) drugookrivljena obnašala funkciju člana uprave - direktora trgovačkog društva MinervaMak j.d.o.o., [adresa], OlB: 66972011799, bez zasnivanja radnog odnosa, da nije bila obvezno zdravstveno osigurana po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe, a da se nije prijavila na obvezno zdravstveno osiguranje nakon prestanka statusa osiguranika kod posljednjeg poslodavca 31.12.2021. u svojstvu člana uprave, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje Ispostavi u Zaboku, što je bila dužna učiniti sukladno članku 7. stavku 1. točki 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,

što je nađeno izvršenim inspekcijskim nadzorom 19.2.2022., 21.2.2022., 23.2.2022. i 1.3.2022., o čemu su sačinjeni Zapisnici o obavljenom inspekcijskom nadzoru,

dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, obveznika podnošenja prijave, nije podnijela prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe,

čime je počinila prekršaj iz čl. 120.st.4. u svezi s čl. 7.st.1.t.4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo po čl. 151.st.2.u vezi st. 1. istog Zakona,

II. pa joj se na temelju citiranih propisa, odgovornoj osobi u pravnoj osobi uz primj. čl. 37.st.1. i 3.t.1. Prekršajnog zakona,

u t v r đ u j e

novčana kazna

za djelo pod 1) u iznosu od 300,00 eura,

za djelo pod 2) u iznosu od 200,00 eura,

za djelo pod 3) u iznosu od 400,00 eura,

za djelo pod 4) u iznosu od 100,00 eura,

za djelo pod 5) u iznosu od 200,00 eura,

te uz primjenu članka 39. st. 1. t.2. Prekršajnog zakona

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 1.200,00 eura (tisuću dvjesto eura).

III. Okrivljenica je dužna novčanu kaznu, temeljem članka 33.st.10. Prekršajnog zakona, platiti u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude.

IV. Temeljem čl. 152.st. 3. Prekršajnog zakona smatrat će se da je okrivljenica u cjelini platila novčanu kaznu ako plati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 800,00 eura novčane kazne, u određenom joj roku.

V. Ukoliko okrivljenica novčanu kaznu u iznosu od dvije trećine izrečene novčane kazne ne plati u roku 90 dana, izrečena novčana kazna u cijelom iznosu će se u smislu odredbe čl. 34.st.1. Prekršajnog zakona naplatiti prisilno, a ako se ne naplati prisilno u roku od dvije godine, postupit će se prema pravilima iz čl. 34.st.2. Prekršajnog zakona.

VI. Okrivljenica je dužna, temeljem čl. 138.st. 1. i st. 2. t. 2. i 3. u svezi s čl. 139. Prekršajnog zakona, u svezi s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), platiti troškove ovog postupka u ukupnom iznosu od 52,18 eura (pedeset dva eura i osamnaest centa), koji se u iznosu od 50,00 eura odnose na paušalne troškove ovog postupka, dok se u iznosu od 2,18 eura odnose na troškove prijevoza svjedoka, a koji se imaju uplatiti uplatom na državni proračun u istom roku kao i kazna, jer će se u protivnom naplatiti ovrhom, temeljem čl. 152.st.4. Prekršajnog zakona.

VII. Temeljem članka 181. t.5. Prekršajnog zakona,

ODBIJA SE OPTUŽBA

protiv okrivljenice ML, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao odgovorna osoba u pravnoj osobi,

da:

na poslovnima konobarice u Caffe baru „MALI RAJ", 10, Bedekovčina, je radila AL, rođ. **.**.2006., [adresa], a da ju nije prijavila na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada 05.02.2022. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje što je bila dužna jer je prethodno imenovana radnica obavljala poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema čl. 14. stavka 3. tog zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obvezno i to prije početka rada, dakle najkasnije 05.02.2022.,

čime da bi počinila prekršaj iz čl. 112.st.1.al.2. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Varaždin, Ispostava u Krapini, pod brojem: Klasa: UP/I 116-02/22-01/69, Urbroj:443-02-04-16-22-8 od 18.3.2022. podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika 1. MinervaMak j.d.o.o., pravna osobe i 2. ML, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi zbog prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Tijekom postupka utvrđeno je da je pravna osoba MinervaMak j.d.o.o. prestala postojati 27.10.2023., te je brisana iz sudskog registra Rješenjem TS u Zagrebu broj Tt-23/21978-1, subjekt više nije aktivan, zbog čega je donijeto Rješenje o obustavi postupka protiv okr. pravna osobe broj Pp-600/2022-41 od 14.1.2025., list spisa br. 118-120.

3. Okrivljenica 2. ML ispitana u nazočnosti branitelja očitujući se na navode optuženje očitovala se da se ne smatra krivom i ne priznaje počinjenje prekršajnih djela kako se 2. okr. odgovornoj osobi stavljaju na teret pročitanim optužnim prijedlogom. Istakla je da u cijelosti ostaje kod svoje pisane obrane u spisu po odvjetniku od 17.7.2023., a u kojoj u bitnome navodi u odnosu na djelo pod 1. u optužnom prijedlogu, a pozivajući se na čl. 20. Zakona o radu, Pravilnik o obavljanju djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, Zakon o tržištu rada, čl.2.st.4. Pravilnika srednjoškolske ustanove, čl. 12. Pravilnika o povremenom radu redovitog učenika, kako okrivljeni sa AL prije početka rada 05.02.2022.g. nisu bili dužni sklopili ugovor o radu, niti su joj bili obvezni prije početka rada izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu jer se na njihov odnos ne primjenjuju odredbe Zakona o radu, štoviše, provedenim dokaznim postupkom utvrđeno je da je između AL i naručitelja posla bio zaključen Ugovor o povremenom radu redovitog učenika sukladno članku 12. Pravilnika o povremenom radu redovitog učenika. U odnosu na djelo pod 2. i 3. optužnog prijedloga navode da su učenici osigurani od posljedica nesreće na radu i profesionalnog oboljenja kao osobe osigurane u posebnim okolnostima odnosno riječ je o obveznom osiguranju sukladno propisima Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, posebno navodeći čl. 160. Zakona o doprinosima, kojim je propisano da za osiguranika po osnovi učenika i studenta za vrijeme rada preko posrednika pri zapošljavanju (članak 10. stavak l . točka 1.) obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i obveznik plaćanja doprinosa jest posrednik pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata, te prema tome, prema Zakonu o doprinosima za obvezno osiguranje učenika plaćaju se dva doprinosa i to poseban doprinos za zaštitu zdravlja na radu po stopi od 0,5 % i poseban doprinos za mirovinsko osiguranje za osobe osigurane u određenim okolnostima po stopi od 5%. Obveznik uplate oba doprinosa je Učenički servis koja posreduje u zapošljavanju učenika, pa slijedom navedenog potpuno su bespredmetne točke 2. i 3. optužnog prijedloga. Dalje navode, a u odnosu na djelo pod točkom 4. optužnog prijedloga, da ni čl. 3. ni čl. 4. Zakona o minimalnoj plaći nisu utvrđeni rokovi u kojim je poslodavac dužan isplatiti radniku plaću za prethodni mjesec, te podredno toga citirajući odredbe članka 10.st.1.t.a), kao i čl. 3. sve Zakona o minimalnoj plaći. Posebno navode da je radniku HL obračunata i isplaćena plaća sukladno odredbama Zakona o radu. Dalje navode kako je novčana kazna predložena u optužnom prijedlogu neprimjerena okolnostima prekršaja za koji se terete okrivljeni, ličenosti 2. okrivljene i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja jer je predložena u znatno previsokom iznosu.

4. Na glavnoj raspravi provedenoj javno i dovršenoj 15. svibnja 2025., proveden je dokazni postupak ispitivanjem svjedoka-oštećenika ŽL i AL, svjedokinje UL i svjedoka ZL, a izvršen je uvid i čitan je Optužni prijedlog (list spisa br. 1-4), Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 19.2.2022., 21.2.2022., 23.2.2022. i 1.3.2022. (list spisa br.5-10, 17-25), Zapisnik o ispitivanju svjedoka ZL i AL uz ZZ od 22.2.2022. (list spisa br.11-16), Obavijest počinitelju prekršaja za 1. i 2. okr. (list spisa br.26-27), Potvrda iz prekršajne evidencije za 1. i 2. okr. (list spisa br.29-32), Punomoć branitelju (list spisa br. 38), Pisana obrana (list spisa br.84-87), Izvadak iz sudskog registra (list spisa br.93), Potvrda iz prekršajne evidencije za 2. okr. (list spisa br.103- 104), Rješenje o obustavi postupka za okr. pravnu osobu (list spisa br.118-120) i Podnesak Gimnazije Antuna Gustava Matoš (list spisa br.122).

5. Svjedok-oštećenik ŽL, pridržao je blagodat uskrate svjedočenja te nije želio svjedočiti protiv 2. okr. odgovorne osobe- svoje majke.

6. Svjedokinja mlt. AL ispitana 19.1.2023. uz U, oca IL, iskazala je da je došla dana 5. i 6.2.2022. u ugostiteljski objekt MinervaMak kako bi se upoznala sa poslom konobara sa namjerom da radi kao konobar za vrijeme školskih praznika, a počela je s radom 26.2.2022. i radila je cijeli tjedan odnosno do kraja vikenda, odnosno kada su joj počeli školski praznici. Ova dva dana kad se uhodavala radila je samo za šankom, prala čaše, kuhala kave i slično, ali nije posluživala goste. Dogovorila je cijenu rada od 15 kn po satu što joj je vlasnica i isplatila. Na upit suda da se očituje zbog čega je na Zapisnik od 22.2.2022. različito iskazivala o danima kada je radila kod okrivljenika, gdje je izjavila da je radila osim 5.2. još i 12.2., 13.2. od 8-14 sati, 19.2. od 9-16 sati i 20.2. od 11-12 sati, izjavila je da se je i navedene vikende uhodavala u posao, dakle ne osporava da je te navedene dane radila odnosno da je inspektorici to navela kako je zapisano u zapisniku. Također je navela da je osim navedenih vikenda radila i u ovom periodu kako je prethodno navela, dakle za vrijeme školskih praznika. Dodala je da ide u srednju školu smjer CNC operater.

Na poseban upit branitelja, iskazala je da je pribavila učeničku iskaznicu od učeničkog servisa Gimnazije A.G. Matoša.

Na poseban upit suda iskazala je da je inspektorici rekla da je zatražila iskaznicu 17.2.2022. kada joj je iskaznica i izdana za povremeni rad, a vremensko trajanje iskaznice je jedna godina.

Na upit branitelja iskazala je da je njezin otac znao za rad u predmetnom ugostiteljskom objektu, da je sve ove vikende se u biti uhodavala odnosno prala suđe, kuhala kave i sl., ali nije posluživala goste i nije vršila naplatu, a to što je radila, radila je u nazočnosti i uz nadzor okrivljene, dodajući da, koliko joj je poznato, nakon nadzora je gostionica zatvorena.

Na poseban upit suda iskazala je da se ne može sjetiti da li je inspektorici rekla da je radila za vrijeme školskih praznika, pretpostavlja da joj je rekla, no nije pratila i ne zna da li je to inspektorica unijela u zapisnik.

6.1. Svjedokinja mlt. AL nastavno ispitana 25.4.2024. uz ZZ oca IL, iskazala je da se sjeća predmeta raspravljanja pa tako događaj može smjestiti da je oko 20.2.2022. preko Učeničkog servisa SŠ u Zaboku željela raditi, ali isključivo pod školskim praznicima, s kojom namjerom se i obratila poslodavcu, razgovarala je neposredno sa direktoricom ML. Prema dogovoru, par dana ranije trebala je doći da se upozna sa radom, ne može točno reći koji su to bili datumi. Dodala je da ne može točno reći i ne sjeća se koliko je odradila sati, ali može reći da je primila naknadnu po prethodnom dogovoru za izvršeni rad od gđa. ML. Posebno je iskazala da nakon što je bila na radu, zna da je bio neradni dan pa ju je poslodavac prijavio slijedeći radni dan na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Iskazala je da je sa gđa. ML imala dogovor da će obavljati poslove konobarenja, a osobno nije evidentirala svoje sate rada niti zna da joj je sate rada evidentirao netko drugi. Dodala je da koliko se sjeća, kada je prvi puta došla na rad u ugostiteljski objekt "Mali raj", već je imala izdanu učeničku knjižicu za povremeni rad. Istakla je da je cijelo vrijeme bila redovna učenica SŠ u Oroslavju i njezin otac je imao saznanja o njenom radu, dao je pristanak.

6.2. Svjedokinja AL, ispitana 15.5.2025., iskazala je da u cijelosti ostaje kod svog prije iznijetog iskaza, a na poseban upit branitelja kada je trebala početi raditi u ugostiteljskom objektu "Mali Raj", iskazala je da je trebala raditi zadnji tjedan krajem mjeseca veljače za vrijeme školskih praznika, a nastavno na pitanje kada je i zbog čega došla prethodno kod poslodavca u ugostiteljski objekat, svjedokinja je iskazala da je došla nekoliko puta ranije da se upozna sa poslovima radnog mjesta, posebno sa rukovanjem kasom i skladišnim prostorom. Na poseban upit branitelja da opiše poslove koje je obavljala i da li ih je obavljala uz nekoga, svjedokinja je iskazala da je promatrala na koji način ML izvršava radne aktivnosti na kojima je ona kasnije trebala raditi, pomagala je u poslu na način da je odnesla u skladište gajbe, a goste nije posluživala, posao joj je pokazivala ML. Na poseban upit suda da li su joj plaćeni satovi kada je bila uz ML u ugostiteljskom objektu radi promatranja izvršavanja posla, svjedokinja je iskazala da ne zna, te dodala da je bila 3-4 puta po dva, tri sata nazočna u objektu.

7. Svjedokinja UL ispitana 19.1.2023., iskazala je da je utvrdila prekršaje na temelju razgovora sa zaposlenom AL i sa ML, kao direktorom društva, na temelju čega je sačinila zapisnik i utvrdila da su počinjeni svi prekršaji koji im se stavljaju na teret, time da nije obavila razgovora sa HL koji nije bio nazočan nadzoru. Nije ga kasnije zvala jer je do zaključka o prekršaju koji je počinjen prema navedenom radniku, došla na temelju razgovora sa 2. okrivljenom. Što se tiče radnice AL utvrdila je da je radila od 5. do 20.2.2022., točnije inspekcijski nadzor je obavila 19.2.2022., i tada je utvrdila da nije sklopljen ugovor o radu i da nije prijavljena na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Dodala je da joj nije poznato zbog čega je navedena radnica prestala raditi kod okrivljenika. Nadalje je iskazala da koliko se sjeća izdali su usmeno rješenje o zabrani rada objekta od 15 dana, objekt je bio zatvoren od 28.2. do 15.3.2022., a što se tiče radnika ŽL utvrdila je da mu nisu isplaćene plaće za prosinac 2021. i siječanj 2022., a taj je radnik sin 2. okrivljene. Nema saznanja što se je kasnije dogodilo s plaćom, do završetka nadzora, do 1.3., plaća nije bila isplaćena, a tijekom nadzora koliko se sjeća uručeni su mu obračuni dospjele, a neisplaćene plaće. Također je utvrdila da 2. okrivljena nije bila osigurana, odnosno prijavljena na mirovinsko i zdravstveno osiguranje niti po kojoj osnovi niti kao direktor društva niti kao član uprave, niti zaposlenik u nekoj drugoj pravoj osobi. Što se tiče radnika ŽL on je bio prijavljen kao zaposlenik tvrtke od 1.12.2021.

Na poseban upit branitelja iskazala je da je radnica AL imala učeničku iskaznicu za povremeni rad redovnih učenika koju je izdala Gimnazija A.G. Matoša u [adresa], učenički servis dana 17.2.2022. što znači da je ta učenica ili radnica radila u vrijeme kada to nije smjela, jer se učenička iskaznica može koristiti samo za rad isključivo za vrijeme školskih praznika. Obzirom da je radila za vrijeme trajanja nastave što nije smjela to su okrivljenici bili dužni istu prijaviti tijelima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ukoliko su je već zaposlili. Nadalje je iskazala da je AL zatekla na poslovima konobara prilikom inspekcijskog nadzora i da joj je ona na zapisnik rekla u prisustvu svog oca da je radila u prethodno navedenom periodu od 5.2. do 20.2.2022., izjavila je također da je dobivala 100,00 kn po danu i navela je točno koje dane je radila i u kojem radnom vremenu, što je točno konstatirano u zapisniku o ispitivanju svjedoka od 22.2.2022.

7.1. Svjedokinja UL ispitana nastavno 14.1.2025. je iskazala da je ugostiteljski objekat bio zatvoren u trajanju od 15 dana zbog povrede Zakona o mirovinskom osiguranju jer poslodavac nije u propisanom roku podnio obrazac prijave na mirovinsko osiguranje što je poslodavac ispoštovao kako je utvrđeno u kontroli. Na poseban upit branitelja da li je izvršila u nadzoru uvid u ugovor između poslodavca i mlt. AL u to vrijeme kada se poslodavcu stavlja na teret da je mlt. radila, svjedokinja je iskazala da ne može sa sigurnošću reći da li je ili nije, po sjećanju neki ugovor je postojao, ali je imao nedostatak u potpisu, a nastavno na upit branitelja da li se na rad učenika primjenjuje Zakon o doprinosima o obveznom osiguranju učenika, svjedokinja je iskazala da smatra da se u konkretnom događaju primjenjuje Zakon o mirovinskog osiguranju jer se radilo o radnom odnosu, te nastavno na upit branitelja da li joj je poznato tko je obveznik uplate osiguranja u slučaju da se radi o radu učenika, svjedokinja je iskazala da tu činjenicu nije uopće utvrđivala. Na poseban upit branitelja da li se u slučaju rada učenika primjenjuje Pravilnik o radu redovnog učenika, svjedokinja je odgovorila da da, a nastavno na pitanje branitelja da li ima prioritet Pravilnik o povremenom radu redovnog učenika u odnosu na Zakon o radu, svjedokinja je iskazala da ima, u odnosu na to da je učenik radio u vrijeme školskih praznika, te dodala da joj je poznato se prema Pravilniku o povremenom radu redovnog učenika sklapa ugovor između učenika, skrbnika, naručitelja posla ili učeničkog servisa, a da ne može sa sigurnošću reći, ne sjeća se da li je takav ugovor zaključen između AL i naručitelja posla, ali sjeća se da se radilo o datumu kada učenica nije bila na školskim praznicima zbog kojeg razloga učenički servis nije niti mogao ovjeriti taj ugovor. Na poseban upit branitelja na koji način je proveden inspekcijski nadzor i kada je došla u prostorije, svjedokinja je iskazala da je provela neposredan inspekcijski nadzor u sjedištu nadzirane pravne osobe, da ga je provela 19.2. gdje je mlt. radnica zatečena u radnom prostoru objekta na poslovima usluživanja gostiju, a školski praznici prema sjećanju može reći da su započeli u ponedjeljak nakon nadzora. Na poseban upit branitelja da li kao inspektor je uvažila prilikom nadzora i podnošenja optužnog prijedloga iskaz svjedoka ZL, kao i materijalnu dokumentaciju u spisu da je radnica zatečena na radu 19.2. i da je to vremensko razdoblje kada je poslodavac imao sklopljen ugovor sa učenicom, da odgovori za koje vremensko razdoblje tereti poslodavca da bi činio prekršaje, svjedokinja je iskazala da je vodila računa o iskazu svjedoka ZL, ali je uzela da je početak rada učenice bio 5.2.2022., a ugovor je sklopljen naknadno. Od dana početka rada teku i obveze poslodavca. Na poseban upit branitelja na koji način je utvrdila da je radnica počela s radom 5.2.2022., svjedokinja je odgovorila da temeljem iskaza 2. odgovorne osobe i iskaza radnice mlt. uz prisustvo skrbnika, a nastavno na pitanje branitelja na koji način je utvrdila da zaposleniku HL nije pravovremeno isplaćena plaća, svjedokinja je iskazala da iskazom 2. okrivljene jer je tražila dokaze o isplati plaća kada joj je 2. okrivljena rekla da plaće nisu isplaćene, te na potpitanje zbog čega je 2. okrivljenoj optužnim prijedlogom stavljala na teret da nije isplatila plaće prema Zakonu o minimalnoj plaći, a nije navela koji je to iznos, svjedokinja je odgovorila da se u optužnom prijedlogu pozvala na Zakon o minimalnoj plaći koji sadržava i Uredbu kao propis kojim je određen iznos minimalne plaće. Na poseban upit branitelja da li je izvršena kontrola da li je poslodavac podmirio troškove doprinosa posrednika zapošljavanja u vezi događaja utužene zgode za spomenutu radnicu, svjedokinja odgovara da nije kontrolirala. Na poseban upit branitelja zašto je smatrala potrebnim izvršiti kontrolu ugovora o povremenom zapošljavanju učenika te provesti dokaz saslušanjem svjedoka ZL, a s obzirom da prema današnjem iskazom smatra da su te činjenice irelevantne, svjedokinja je iskazala da je htjela potpuno utvrditi činjenično stanje pa između ostalog točan početak zimskih praznika. Na poseban upit suda, a nakon što je upoznata s iskazom svjedokinje AL i njezinom tvrdnjom da nije radila samostalno već pod nadzorom okrivljene, svjedokinje je iskazala da je prilikom inspekcijskog nadzora 19.2. zatekla mlt. svjedokinju samu u ugostiteljskom objektu, nije bila nazočna okrivljena i svjedokinja je samostalno posluživala goste. Na poseban upit branitelja, svjedokinja inspektorica je iskazala da je utvrdila za vrijeme nadzora u kojem periodu su školski praznici, što je navela u zapisniku o ispitivanju svjedoka od 22.2.2022. te je konstatirala u njemu da su školski praznici bili u trajanju od 21.2. do 27.2., a ugovor se mogao ovjeriti od 19.2. kako bi se mogao koristiti za vrijeme školskih praznika. Na daljnji upit iskazala je da je usmenim rješenjem izrečena privremena mjera zabrane djelatnosti s danom 23.2., izvršna 28.2., a obzirom da okrivljenici nisu postupili po izrečenoj privremenoj mjeri, odnosno uplatili 20.000,00 kn i otklonili nedostatke to je 1.3. izvršeno pečaćenje poslovnog objekta do 15.3., dodajući da je mjera izrečena zbog toga što radnica nije bila prijavljena na mirovinsko osiguranje. Dodala je da je utvrdila da je radnica radila na poslovima konobarice prije insp. nadzora na temelju izjave radnice i izjave 2. okrivljene. Na poseban upit suda da li je pitala radnicu o eventualnom uhodavanju i učenju posla, svjedokinja je iskazala da je to nije pitala na taj način, jer joj je ta radnica rekla da je došla raditi kao konobar, saznala da ide u školu za sasvim drugo zanimanje tako da ne može biti posrijedi nikakva učenička praksa, a sam Zakon o radu ne poznaje institut uhodavanja u neki posao. Što se tiče Pravilnika o radu učenika iskazala je da taj Pravilnik govori da mogu raditi za vrijeme školskih praznika. Dodala je da je otac AL bio nazočan prilikom davanja njezine izjave i da je izjavio na zapisnik da se slaže sa svime što je iskazala njegova kćer.

Na poseban upit suda, svjedokinja je iskazala da Zakon o radu i Zakon o trgovačkim društvima ne poznaje institut "Pomaganja u radu" kao što propisuje Zakon o obrtu, pa prema tome ovo nije sporna okolnost, a nesporno je da je AL zatečena na radu.

8. Svjedok FL iskazao je da se o predmetu raspravljanja sjeća, to je bilo prije tri godine kada je još radio u učeničkom servisu, da je došao poslodavac interesirati se za sklapanje ugovora o radu sa učenicom, nije siguran da li je učenica došla zajedno sa poslodavcem ili naknadno, u biti učenica se učlanila u učenički servis, te obveze poslodavca i učenice počinju od tog datuma učlanjenja, s time da redovni učenici ne smiju raditi kao mlt. osobe tokom trajanja nastave u školskoj godini, već isključivo preko učeničkih praznika. Sjeća se da su izdani i ti posebni ugovori u tri primjerka za učenicu, zakonskog zastupnika, poslodavca i servis, te se pojedine stavke ugovora popunjuju naknadno, nakon izvršenog rada. Istakao je da je u konkretnom slučaju poslodavac želio rad učenice preko servisa u vrijeme prije učlanjenja učenice u servis, što nije moguće, već isključivo nakon prijave učenice u servis i izdavanja iskaznice. O datumima točno ne može govoriti zbog proteka vremena, a i više nije zaposlen u istom servisu. Posebno je iskazao da se sjeća da je inspekcija u nadzoru i njega ispitala pod upozorenjima za svjedoka, ne može reći datum, vjerojatno je i taj svoj iskaz potpisao.

Na poseban upit branitelja da li može reći da li su plaćeni doprinosi i na koji način u konkretnom slučaju, svjedok je iskazao da po sjećanju može reći da ukoliko je postojao ugovor da je po ugovoru točno isplaćena dogovorena satnica za rad učenika, a na to je poslodavac još imao obavezu plaćanja doprinosa i naknadu usluge servisa, ako je postojao ugovor sigurno su plaćeni i doprinosi, a nastavno na pitanje branitelja da li je u bilo kojem slučaju servis obveznik plaćanja doprinosa prema Zakonu o doprinosima za obvezno osiguranje učenika, svjedok je iskazao da doista ne zna, te nastavno na pitanje branitelja da li zna koliko je AL imala godina u vrijeme kada joj je izdana učenička iskaznica, svjedok je odgovorio da misli da je imala 15 ili 16 godina, jer se sjeća da nije smio učenik imati manje od 15 godina, a na potpitanje da li učenici smiju sklapati ugovor i mimo učeničkog servisa, svjedok je iskazao da ne.

9. Uvidom u Podnesak Gimnazije Antuna Gustava Matoša Zabok, broj Klasa:

602-03/25-01/14, Urbroj: 2140-91/01-25-2 od 21.1.2025., list spisa br. 122, navodi se da je mlt. AL, OIB: [osobni identifikacijski broj], učlanjena u učenički servis Gimnazije A. G. Matoša dana 17.2.2022, pod članskim brojem 035-170222, te je maloljetnici prilikom učlanjenja izdan ugovor u kojem nije određen poslodavac, jer učenički servis Gimnazije posluje na način da izvršitelj posla (učenik sam pronalazi naručitelja posla (poslodavca), koji po izvršenju rada dostavlja popunjene originale ugovora posredniku (Gimnaziji) na obračun i ovjeru. Nakon učlane AL u učenički servis Gimnazije nije dostavljen ni jedan ugovor s navedenim poslodavcem na obračun, stoga u njihovoj evidenciji ne postoji zabilježen navedeni poslodavac. Također uvidom u dokumentaciju utvrđeno je da ugovor između MinervaMak j.d.o.o. i AL nije sklopljen i učenički servis posljedično tome nije imao obvezu podmirivati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

10. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, iskaza svjedokinje- oštećenice AL, svjedoka ZL i posebno iskaza svjedokinje UL, koja je bitna obilježja djela osobno utvrđivala prema radnopravnoj dokumentaciji, kao službena osoba nema razloga teretiti okrivljenu za djela koja ne bi počinila i čiji iskaz obrane ničim nije dovela u sumnju, zbog čega je iskazu Sud u cijelosti povjerovao, utvrdivši da je sukladan i materijalnim dokazima u spisu, pa analizirajući svaki dokaz pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, ovaj Sud uzeo je dokazanim prekršajna djela 2. okrivljenice našavši u njezinim djelima sva bitna obilježja prekršaja za djelo pod 1) iz članka 229.st.2. u svezi st.1. t.3. Zakona o radu, za djelo pod 2) iz članka 150.st.2. u svezi st.1. al.2. Zakona o obveznom zdravstvenom, za djelo pod 3) iz članka 10.st.2. u svezi st. 1.al.a) Zakona o minimalnoj plaći, za djelo pod 4) iz članka174.st.1.t.2. Zakona o mirovinskom osiguranju i za djelo pod 5) iz članka i čl. 151.st.2. u svezi st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

10.1. Stoga je Sud okrivljenicu proglasio krivom i utvrdio joj novčane kazne u ublaženom iznosu za svako djelo posebno, a potom izrekao ukupnu novčanu kaznu, cijeneći okolnosti počinjenja djela i težinu djela obzirom na vrijednost zaštićenog dobra i stupanj odgovornosti okrivljenice, posebno cijeneći protek vremena od počinjanja djela, a u smislu odredbe članka 37.st.1. i 3. t. 1. Prekršajnog zakona, za koju ublaženu kaznu se uzima da je srazmjerna težini počinjenih djela i stupnju odgovornosti okrivljenice, te ocijenivši da će se istom kaznom postići cilj i svrha kažnjavanja.

11. Naime, u odnosu na djelo pod 1) izreke, a prema odredbi čl. 14.st.3. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23), propisano je da ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, dok čl. 229.st.2. istog Zakona novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za rečeni prekršaj kaznit će poslodavac odgovorna osoba pravne osobe.

11.1. Uvidom u materijalne dokaze, posebno Zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru od 19.2.2022., 21.2.2022., 23.2.2022. i 1.3.2022., te iskazom svjedoka AL, UL i ZL, nije sporno da okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi, kao poslodavac, s radnicom AL, koja je kod okrivljene pravne osobe MinervaMak j.d.o.o., u Caffe baru "Mali Raj" , radila na poslovima konobarice od 5.2.2022., prema vlastitom iskazu u nazočnosti ZZ na Zapisnik svjedokinji UL **.**.2022., o čemu i svjedokinja UL logično, uvjerljivo i objektivno tereti 2. okrivljenu, jer je radnicu osobno zatekla na radu na obavljanju poslova radnog mjesta konobarice, za koje radno mjesto je nužno sklopiti ugovor o radu, nesporno proizlazi da okrivljenica 2. nije prije početka rada dana 5.2.2022. sklopila ugovor o radu s početkom rada 5.2.2022., niti je radnici prije početka rada izdala pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor nije bio sklopljen u pisanom obliku, čime je ostvarila bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 229.st.1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu, te joj je isto djelo i u potpunosti dokazano.

11.2. Dakle, nesporno je da je svjedokinja UL neposredno na temelju izvršenog uvida u radnopravnu dokumentaciju poslodavca, o čemu je sačinila i Zapisnike o nadzoru, utvrdila propuste poslodavca upravo u nedostatku sklopljenog ugovora o radu u određenom razdoblju sa radnicom AL, postupanje 2. okr. odgovorne osobe u pravnoj suprotno odredbi članka 14.st.1.,2. i 3. Zakona o radu , budući kao poslodavac nije sklopila ugovor o radu u pisanom obliku za određeno razdoblje rada radnice, a niti je postupila prema obvezi da kao poslodavac ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada, radnici izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

12. U odnosu na djelo pod 2) izreke, a prema odredbi članka 120.st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, 33/23), propisano je da se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe, dok čl. 150.st.1. al.2. i st.2. istog Zakona zapriječena je novčana kazna u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi, ako kao poslodavac ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, prijavu promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjavu s obveznoga zdravstvenog osiguranja u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe.

12.1. U konkretnom slučaju uvidom u materijalne dokaze te iskazom svjedokinje UL, nije sporno da 2. okr. odgovorna osoba poslodavca, za radnicu AL koja je kod okrivljenih radila na poslovima konobarice od 5.2.2022. nisu u propisanom roku dostavili prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, što su bili dužni jer je prethodno imenovana radnica obavljala poslove iz čl. 7. Zakona o radu, za koje se prema odredbama članka 14. stavka 3. tog Zakona smatra da je sklopljen ugovor o radu pa je prijavljivanje tom tijelu bilo obavezno i to zaključno osam dana nakon početka rada, dakle najkasnije do dana 13.2.2022., čime je ostvarila bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 150. st.2. u svezi st.1.al.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te joj je isto djelo i u potpunosti dokazanim.

13. U odnosu na djelo pod 3) izreke, prema odredbi čl. 3. st. 1. Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/08, 12/21), propisano je da je minimalna plaća najniži mjesečni iznos brutoplaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu. Člankom 10.st.1. al.a) i st.2. istog Zakona, propisano je da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi poslodavca, ako ne isplati minimalnu plaću na način propisan ovim Zakonom.

13.1. U konkretnom slučaju, iskazom svjedokinje UL, te uvidom u materijalne dokaze, nesporno je dokazano da 2. okrivljenik, kao odgovorna osoba 1. okr. pravne osobe, kao poslodavca, u vrijeme počinjenja djela do 31.siječnja 2022., odnosno 28. veljače 2022., za radnika HL, koji je kod okrivljenice odg. osobe u pravnoj osobi radio na poslovima konobara, u propisanom roku, odnosno do 31. siječnja 2022., odnosno do 28. veljače 2022. u kojem je dospjela plaća za prethodni mjesec, nisu isplatili u cijelosti minimalnu plaću za mjesec prosinac 2021., najkasnije do 31.1.2022., kao ni za mjesec siječanj 2022., najkasnije do 28. veljače 2022., to je ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja iz odredbe čl. 10.st.2. u svezi st. 1.al.a) Zakona o minimalnoj plaći, koje joj je u potpunosti i dokazano.

14. U odnosu na djelo pod 4) izreke, prema odredbi čl. 112.st.1.t.4. Zakona o mirovinskom osiguranju, propisano je da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u roku od 24 sata od pravomoćnosti rješenja o upisu u odgovarajući registar- podatke o početku i prestanku osiguranja samostalni obveznici doprinosa, dok je čl. 174.st.1.t.2. istog Zakona propisano da će se osiguranik koji je sam obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje kaznite će se novčanom kaznom u svoti od130,00 do 1.320,00 eura, ako ne dostavi podatke o početku osiguranja, prestanku osiguranja i promjenama tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka.

14.1. U konkretnom slučaju nije sporno, kao što je iskazala svjedokinja UL, 2. okrivljena na dužnosti člana uprave 1. okr. pravne osobe bez zasnivanja radnog odnosa nije podnijela niti prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje koje nije stjecala po bilo kojoj drugoj osnovi nakon prestanka statusa osiguranika kod posljednjeg poslodavca s danom 31.12.2021., kojim djelom je ostvarila sva bitna obilježja djela kako joj se stavlja na teret i za isto je odgovorna.

15. U odnosu na djelo pod 5) izreke, prema odredbi čl. 120.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 89/19) prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Člankom 7.st.1.t.4. istog Zakona propisano je da na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno se osiguravaju i stječu status osiguranika članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada kod druge pravne ili fizičke osobe u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, dok čl. 151.st.2. istog Zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 8.000,00 do 13.000,00 kuna kaznit za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka fizička osoba obveznik podnošenja prijave na obvezno zdravstveno osiguranje.

15.1. U odnosu na to djelo prekršaja nije sporno kao što je utvrdila svjedokinja UL, 2. okrivljenica odgovorna osoba u funkciji član uprave 1. okr. pravne osobe na dužnosti direktora pravne osobe, nije izvršila prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje bez zasnivanja radnog odnosa, a nakon prestanka statusa osiguranika kod posljednjeg poslodavca s danom 31.12.2021., kojim djelom je ostvarila sva bitna obilježja djela kako joj se stavlja na teret i za isto je odgovorna.

16. Pri odmjeravanju kazne okrivljenici, sud je cijenio sve okolnosti opisane čl. 36. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, posebno stupanj krivnje, opasnost djela te svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih su prekršaji počinjeni, ranije ponašanje počinitelja, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, otegotne okolnosti nisu nađene, dok od olakotnih okolnosti nađena je neosuđivanost okrivljenice i da je pravna osoba brisana, pa ne postoji opasnost da će okrivljenica ponoviti prekršaj, pa je izrečena novčana kazna kao u izreci, sukladno odredbi čl. 37. Prekršajnog zakona, Sud je ublažio propisanu novčanu kaznu smatrajući da su navedene olakotne okolnosti takvog značaja da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od propisane i da je i ublažena kazna primjerena počinjenim prekršajima, te da će se izricanjem postići svrha kažnjavanja i da će one dovoljno utjecati na okrivljenicu da ubuduće ne čini prekršaje, a ujedno da će se primjenom kazne utjecati na svijest okrivljenice o odgovornosti, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti koje se zakonom žele zaštiti.

16.1. Nadalje, odgovorna osoba je fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određenih poslova iz područja djelovanja pravne osobe, a u konkretnom slučaju, bila je ovlaštena za postupanje 2. okr., kako prema svom radnom mjestu, tako i prema ovlastima, za koju je nedvojbeno utvrđeno da je odgovorna za počinjenje prekršaja. Valja istači i da je čl.61.st.3. Prekršajnog zakona propisano da odgovorna osoba prekršajno odgovara za počinjeni prekršaj i u slučaju ako nakon počinjenja prekršaja prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon počinjenja prekršaja pravna osoba prestala postojati.

17. Obrana okrivljenice svedena na poricanje djela prekršaja i obilježja djela da AL nije primila u radni odnos, već kao učenicu Srednje škole prije učeničkih praznika, primila je na obuku, Sud nije prihvatio, nasuprot logičnom i uvjerljivom iskazu svjedoka ZL, koji je u bitnom dijelovima posebno u odnosu na početak rada i završetak rada sukladan iskazu svjedokinje UL, pa tako i u odnosu na ostala djela iz optuženja, jer obrana nije potkrijepljena niti jednim dokazom, već je istu obranu ocijenio smišljenom za izbjegavanje odgovornosti.

18. Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenicu primijenio odredbu čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona, tako da će se, ukoliko okrivljenica u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine novčane kazne ista smatrati plaćenom u cijelosti, u roku od 90 dana od dana primitka ove Presude.

19. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbama zakona kao u izreci te Odluci Vlade RH o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka koji se odnose na troškove suda učinjene u ovom postupku, a izrečeni su u paušalnom iznosu ovisno o složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenice, kao i na troškove prijevoza svjedoka, a okrivljenica ih je dužni platiti jer je proglašena krivom za prekršaje.

20. U odnosu na izreku Presude pod VII., odnosno odbijanju optužbe protiv 2. okrivljenice da kao odgovorna osoba poslodavac nije radnicu prijavila u propisanom roku prije početka rada nadležnom tijelu za mirovinsko osiguranje, a uvidom u Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, utvrđeno je da je 2. okrivljenici izdano usmeno rješenje o izricanju upravne - administrativne mjere zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 15 dana, odnosno od 28.2.2022. do 15.3.2022., koju je 2. okrivljenica izvršila pridržavanjem zabrane obavljanja djelatnosti kako to potvrđuje svjedokinja UL, a nije kaznu platila, a kako se izvršene administrativne mjere smatraju „presuđenom stvari“, sukladno Presudi Evropskog suda za ljudska prava u slučaju „Maresti“ (Maresti v. Croatia app. no 55759/07) u kojoj Presudi je Sud potvrdio stajalište iznijeto u slučaju Z (Z v [adresa], app. no 14939/03), pa je dakle 2. okrivljenica za isto djelo već kažnjena administrativnom mjerom koju je izvršila, stoga je valjalo optužbu za to djelo odbiti.

20.1. Naime, uvidom u Optužni prijedlog i Zapisnike, posebno Zapisnik od 23.2.2022., list spisa br. 17-21, nesporno je utvrđeno da se 2. okrivljenici stavlja na teret djelo prekršaja za isti činjenični opis iz odredbe čl. 172.st.1. i 2. t.5. Zakona o mirovinskom osiguranju, da je prekršajni postupak pokrenut za isti subjektivni i objektivni identitet djela, istovjetnog opisa i istom kriminalnom količinom radnje, što je u konkretnom slučaju već presuđeno izvršavanjem upravne mjere, to bi vođenje prekršajnog postupka protiv 2. okrivljenice i njezino kažnjavanje za isti prekršaj sa istim činjeničnim opisom predstavljalo povredu načela „ne bis in idem“, a što je u suprotnosti i sa odredbom čl. 10. Prekršajnog zakona.

Temeljem iznijetog valjalo je presuditi kao u izreci.

U Zaboku 15. svibnja 2025.

Zapisničarka:

Sutkinja:

Ivanka Vinković, v.r.

Marija Bračun, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke, odnosno ovlaštenici pravo na žalbu, prema čl. 192. Prekršajnog zakona, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, zbog svih osnova prema odredbi čl. 194.st.1. Prekršajnog zakona. Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.

Dostaviti:

1. Okrivljenici,

2. Branitelju okr.,

3. Ovlaštenom tužitelju,

4. Pismohrana, ovdje.-

Po pravomoćnosti:

1. Referadi za izvršenje ovog Suda. -