Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Broj: Pp-17905/2022.-6.
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Zrinki Krečak, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene pravne osobe Tedi poslovanje d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe PU, koje brani Darko Marjanović, odvjetnik u Zagrebu, zbog prekršaja iz članka 44. stavak 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj: 57/2022, 88/2022), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, pod Klasom: 336- 02/22-01/12252 i Ur.brojem: 443-02-03-01-22-7 od 2. prosinca 2022., nakon javno provedene i zaključene glavne rasprave u odsutnosti okrivljenika i predstavnika ovlaštenog tužitelja, a prisutnosti zamjenice branitelja odvjetnice Marije Lulić, 21. ožujka 2024. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 182. stavak 1. Prekršajnoga zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.),
prvookrivljena pravna osoba Tedi poslovanje d.o.o., OIB: 05614216244, sa sjedištem u [adresa], prekršajno osuđivan, kao pravna osoba,
drugookrivljeni PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1969., s prebivalištem u [adresa] ([adresa]), član uprave Tedi poslovanje d.o.o., prekršajno osuđivan, kao odgovorna osoba,
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
što:
"u inspekcijskom nadzoru od dana 22. studenog 2022. godine utvrđeno da su iste prigode u prodavaonici trgovca, u poslovnici broj 1822 u Splitu, Put Brodarice 6 (PC Joker), zatečeni proizvodi na kojima je istaknuta cijena artikla u kunama i drugim valutama uključujući i euro uz koje se u zagradama nalazi oznaka države ali na kojima trgovac nije iskazao cijenu u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije u iznosu od 7,53450 kuna za jedan euro i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje“,
time da bi počinili prekršaj iz članka 44. stavak 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, kažnjiv po članku 87. stavak 1. točka 14. i stavak 2. istog Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točka 2. do 4. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Split, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, pod uvodno citiranim brojem, izdao je prekršajni nalog protiv prvookrivljene pravne osobe Tedi poslovanje d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe PU, zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude. Okrivljenici su protiv prekršajnog naloga podnijeli prigovor u zakonskom roku, a nakon čega je ovlašteni tužitelj dostavio spis predmeta ovom sudu na daljnje postupanje.
2. Sud je sukladno članku 238. stavak 9. Prekršajnog zakona stavio izvan snage prekršajni nalog te je proveo redovni sudski postupak.
2.1. Glavna rasprava je primjenom članka 167. stavak 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti okrivljenika s obzirom da su isti dostavili pisanu obranu kao i u odsutnosti uredno pozvanog predstavnika ovlaštenog tužitelja. Raspravi je prisustvovala zamjenica branitelja, odvjetnica Marija Lulić.
2.2. Sud je pročitao pisanu obranu okrivljenika iz koje u bitnom proizlazi kako je optužni akt manjkav u pogledu obveznog sadržaja sukladno članku 160. stavak 2. točka 6. i 7. Prekršajnog zakona. Nije navedeno mjesto počinjenja navodnih prekršaja, nije jasno i nedvojbeno navedeno gdje i kada su navodno počinili prekršaj koji im se stavlja na teret. Vrijeme nadzora ne može biti i nije vrijeme počinjenja prekršaja sukladno odredbi članka 16. Prekršajnog zakona. Tužitelj nije postupio sukladno članku 73. Zakona o državnom inspektoratu jer su odmah za vrijeme nadzora otklonili nedostatke koje inspektor tvrdi da je naveo vezano uz dvojno isticanje cijena i nikome nije nastala šteta pa uopće nije bilo osnova za pokretanje ovog postupka primjenom odredbi članka 72. Zakona o državnom inspektoratu. Sam inspektor nije u optužnom aktu uz naznaku iznosa troška u eurima naveo fiksni tečaj. Čak i da je istinit navod iz prekršajnog naloga, isti prekršaj je tako neznatnog intenziteta da je vođenje postupka samo sebi svrha. Predložili su da sud donese presudu kojom se oslobađaju od optužbe, a podredno, ako se utvrdi da je prekršaj počinjen, da se oslobode od kazne, odnosno da se primjene odredbe o ublažavanju kazne.
2.3. Sud je u dokaznom postupku ispitao svjedokinju JU koja je u svom iskazu izjavila da je kao viša tržišna inspektorica Državnog inspektorata postupala po predstavci potrošača u prodavaonici prvookrivljenog Tedi poslovanje d.o.o., u poslovnici koja se nalazi u PC "Joker" u Splitu, a vezano za navode da na artiklu čija je fotografija priložena u spisu, nije istaknuta cijena u euru po fiksnom tečaju konverzije u iznosu od 7,53450 za jedan euro, a sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. 22. studenog 2022. obavila je inspekcijski nadzor u navedenoj poslovnici i činjenično stanje koje je utvrdila, navela je na sastavljenom zapisniku o obavljenom nadzoru. U poslovnici nije zatekla proizvod na koji je potrošač imao predstavku. Pod točkom 7.1 zapisnika o obavljenom nadzoru navela je proizvode za koje je utvrdila da je trgovac dvojno iskazao cijenu na pravilan način, odnosno uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, a pod točkom 7.2. navela je proizvode na kojima trgovac nije na pravilan način iskazao cijenu uz primjenu predmetnog fiksnog tečaja konverzije, a o čemu postoje i fotografije navedenih proizvoda. Voditeljica je otklonila nepravilnost utvrđenu pod točkom 7.2 zapisnika do završetka inspekcijskog nadzora. Ne bi sankcionirala okrivljenike zbog ovog prekršaja s obzirom da su otklonili posljedicu međutim, kako je pregledom elektronskog očevidnika utvrdila da je isti prekršaj počinjen 20. rujna 2022., prema Zakonu o državnom inspektoratu je izdala prekršajni nalog okrivljenicima.
2.4. Na pitanje braniteljice Marije Lulić na koji način je utvrdila, osim uvida u karticu, da okrivljenici nisu na pravilan način iskazali cijenu u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, svjedokinja je navela da je kartica zapravo obavijest o cijeni istaknuta na proizvodu i da je uvidom u istaknutu obavijest o cijeni utvrdila da okrivljenici nisu pravilno iskazali cijenu u euru primjenjujući predmetni fiksni tečaj konverzije u vrijeme kada je zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj bio na snazi. Na pitanje braniteljice, na koji način je utvrdila da je obavijest o cijeni koja je istaknuta na pravilan način različita od obavijesti o cijeni koja nije pravilno istaknuta, svjedokinja je odgovorila da je na novoj naljepnici stajao na pravilan način iznos cijene u eurima sukladno predmetnom tečaju konverzije, a pored te naljepnice je bila istaknuta naljepnica pod točkom 7.2 zapisnika.
2.5. Sud je dalje u dokaznom postupku pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 22. studenog 2022., fotografiju priložene spisu s podacima o predmetu inc-36202 te korespodenciju između okrivljenika i inspektorice.
3. Nakon provedenog postupka, Sud smatra kako djelo koje je činjenično opisano u izreci ove presude, a koje se okrivljenicima stavlja na teret, nije prekršaj, zbog čega je okrivljenike, sukladno članku 182. točka 1. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe.
4. Odredba članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona propisuje kako će sud izreći presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj.
5. Treba istaknuti da je zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, a sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
5.1. Naime, članak 160. stavak 2. Prekršajnog zakona propisuje što sve mora sadržavati optužni prijedlog, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te se činjeničnim opisom djela ne može smatrati obrazloženje optužnog prijedloga. U konkretnom slučaju u obrazloženju optužnog akta, glede inkriminiranog djela, sadržan je vrlo opsežan činjenični opis radnje prekršaja te dokazi koje tužitelj predlaže da se provedu tijekom prekršajnog postupka, međutim, zakonom nije propisano da optužni prijedlog sadrži obrazloženje. U konkretnom slučaju ovlašteni tužitelj bio je dužan pravilno primijeniti odredbe Prekršajnog zakona o sadržaju, a samim time i o obliku optužnog prijedloga. Ovlašteni tužitelj je stručna osoba, za propise iz svoje nadležnosti, uslijed čega je upravo on educiran da pravilno sroči razumljiv i jasan optužni prijedlog, u kojem će biti navedene sve činjenice o načinu počinjenja prekršaja, podvedive pod zakonski opis prekršaja te isti kao takav mora predstavljati izreku buduće odluke o prekršaju. Međutim, u ovom postupku glede prekršaja opisanog u izreci ove presude, istovjetno kao i u optužbi, razvidno je da je optužni akt sastavljen na način da sadrži opis konkretno ostvarenog načina počinjenja inkriminiranog prekršaja u obrazloženju optužnog akta, što nije prihvatljivo, te je stoga donesena presuda kojom se okrivljenici oslobađaju optužbe. Dakle, razvidno je da činjenični opis djela sadržava samo zakonski opis djela bez činjenične konkretizacije (u činjeničnom opisu djela bilo je nužno pojedinačno navesti proizvode na kojima trgovac nije iskazao cijenu u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, a kako je to navedeno u obrazloženju optužnog akta).
6. Slijedom navedenog, Sud je okrivljenike, sukladno članku 182. točka 1. Prekršajnog zakona, oslobodio optužbe jer djelo koje im se stavlja na teret nije prekršaj.
6.1. Napominje se kako je ovlašteni tužitelj kao stranka u postupku bio uredno pozvan na glavnu raspavu, međutim, iako mu je poziv uredno dostavljen, na raspravu nije pristupio pa je ista provedena u njegovoj odsutnosti, a upravo je tada postojala mogućnost izmjene, odnosno dopune predmetnog optužnog akta. Na sjednici Odjela za prekršaje iz područja gospodarstva i financija Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 18. ožujka 2024. zauzeto je stajalište da će sud, ako ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe. Ovaj Sud je omaškom propustio prije započinjanja prekršajnog postupka, odnosno u fazi ispitivanja optužnog prijedloga odmah donijeti oslobađajuću presudu, ali je provođenjem rasprave na koju je tužitelj bio uredno pozvan postojala mogućnost dopune optužnog prijedloga od strane tužitelja, a što je isti propustio svojim nedolaskom na raspravu. Također se napominje da bi Sud prekoračio optužbu da je samostalno precizirao činjenični opis prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret.
7. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
U Splitu 15. svibnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Marija Đirlić, v.r.
Zrinka Krečak, v.r.
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti:
1. Ovlaštenom tužitelju,
2. okrivljenicima,
3. branitelju Darku Marjanoviću,
4. u spis.
