Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-314/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog LB, zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, broj: Kov-79/2025 od 16. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 15. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjsko rješenje na način da se iz spisa neće izdvojiti zapisnik MUP RH, PU Krapinskog-zagorske, Policijske postaje Zabok o ispitivanju osumnjičenika LB od 29. studenog 2024. sa DVD snimkom (list 16-19 spisa) i zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika LB od 27. veljače 2025. sa DVD snimkom ispitivanja (list 151-156).
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Zlataru, broj: Kov-79/2025 od 16. travnja 2025., na temelju članka 351. stavka 5. u vezi sa člankom 86. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP-a), iz spisa predmeta izdvojen je zapisnik MUP RH, PU Krapinskog- zagorske, Policijske postaje Zabok o ispitivanju osumnjičenika LB od 29. studenog 2024. sa DVD snimkom (list 16-19 spisa) i zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika LB od 27. veljače 2025. sa DVD snimkom ispitivanja (list 151-156).
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da drugostupanjski sud pobijano rješenje preinači na način da odluči da se navedeni dokazi neće izdvojiti iz spisa kao nezakoniti dokazi.
3. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP-a predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
4. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
5. Odredba članka 66. ZKP određuje kada okrivljenik mora imati branitelja, a to je između ostalog i ako je nesposoban da se sam brani (članak 66. stavak 1. točka 1. ZKP/08), odnosno od donošenja rješenja o provođenju istrage u postupku prema okrivljeniku s duševnim smetnjama (članak 66. stavak 1. točka 9. ZKP-a). Naime, iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka psihijatra (list 73-85 spisa) proizlazi da okrivljenik tempore criminis nije mogao shvatiti značenje vlastitih postupaka i upravljati svojom voljom, zbog čega je bio u stanju neubrojivosti zbog nedovoljnog duševnog razvitka.
6. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika (prvo ispitivanje kod policije od 29. studenog 2024., list 16-19 spisa), razvidno je da je predmetnom ispitivanju osumnjičeni LB bio ispitan i u prisustvu branitelja, ali i u prisustvu sestre osumnjičenika ujedno i zakonskog skrbnika, kojom prilikom je i utvrđeno da isti ne razumije upozorenje, a zbog čega i nije iznosio svoju obranu i to sve prije no što je nadležni državni odvjetnik donio rješenje o provođenju istrage.
6.1. Dakle, imajući u vidu činjenicu da je već prilikom prvog ispitivanja osumnjičenika, kada je utvrđeno da isti ima zakonskog skrbnika, na samo ispitivanje pozvan ne samo skrbnik osumnjičenika, već je istom postavljen i branitelj, na temelju odredbe članka 66. stavak 1. točka 1. ZKP-a, ali i da se već tada samog osumnjičenika uputilo na njegova prava i ono što mu se stavlja na teret, nakon čega je i konstatirano da ne razumije i da isti neće iznositi svoju obranu, da bi tek nakon toga bilo određeno provođenje psihijatrijskog vještačenje osumnjičenika, to nije sporno i da je zapisnik o predmetnom ispitivanju proveden uz sve ono što zakon o kaznenom postupku u tom stadiju postupka i propisuje kako bi se osigurala prava osumnjičenika. Naime, Zakonom o kaznenom postupku, implementirana je Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2013/48/EU kojom je prihvaćena definicija osumnjičenika u materijalnom smislu, a posljedično je izmijenjena i odredba o policijskom prikupljanju obavijesti od građana sve do trenutka pojave osnova sumnje da je osoba počinila ili sudjelovala u počinjenju kaznenog djela. U takvim situacijama policija je dužna osobu osumnjičenika ispitati u zakonom strogo određenoj formi, uz pouku o pravima (članak 208., članak 208.a, članak 208.b ZKP-a), i tek bi takav propust policije da postupi na propisani način, činio iskaz osumnjičenika nezakonitim dokazom.
7. Nadalje, iz zapisnika o prvom ispitivanju okrivljenika od 27. veljače 2025. (list 151 pa nadalje spisa), a koje je provedeno nakon što je postalo pravomoćno rješenje o provođenju istrage (list 95 pa nadalje spisa) i nakon što je po vještaku psihijatru utvrđeno da je okrivljenik neubrojiv, proizlazi da je isto provedeno u prisustvu branitelja optuženika, ali i u prisustvu vještaka psihijatra.
7.1. Postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnjama propisan je odredbama članka 549.- 555. ZKP-a. Sukladno tim odredbama, upravo kao što to u svojoj žalbi i ističe državni odvjetnik, postupak se vodi na zahtjev državnog odvjetnika, dok odredba članka 550. stavak 2. ZKP-a propisuje da će se neubrojivi okrivljenik pokušati ispitati uz prisutnost branitelja i vještaka. Kako je uvidom u zapisnik o ispitivanju okrivljenika od 27. veljače 2025., kao što to i ističe državni odvjetnik, utvrđeno da je u trenutku predmetnog ispitivanja okrivljenik bio poučen o svojim pravima, nakon čega je (jednako kao i prilikom prvog ispitivanja dok je bio samo osumnjičenik), koristio svoje zakonsko pravo i nije iskazivao, nije sporno da je i predmetno ispitivanje okrivljenika provedeno u suglasju sa odredbama zakona o kaznenom postupku. Naime, iako je stanje neubrojivosti ono stanje koje ukazuje na nemogućnost da se okrivljenik brani sam, nije prihvatljivo obrazloženje prvostupanjskog suda da je okrivljenik u vrijeme davanja svog prvog iskaza zbog tog svoga stanja bio ispitan protivno odredbama Zakona o kaznenom postupku.
8. Naime, pitanje zakonitosti dokaza u ispitivanja osumnjičenika ili okrivljenika valja razmatrati u smislu odredbe iz članka 10. ZKP-a u kojoj se propisuje koji dokazi se smatraju nezakonitima, pa tako odredba članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP-a, propisuje da su nezakoniti oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka ili koji su izričito propisani zakonom, a to sukladno prethodno obrazloženom niti u odnosu na i jedan predloženi zapisnik o ispitivanju okrivljenika – nije slučaj. Osim toga, potrebno je istaknuti i da je prvostupanjski sud navedene zapisnike o ispitivanju osumnjičenika/okrivljenika izdvojio pozivajući se na odredbu članka 351. stavak 5. u svezi sa člankom 86. stavkom 3. ZKP-a. Propustio je, međutim, imati na umu da se odredba članka 86. stavak 3. ZKP-a odnosi na obavijesti koje su dali građani u smislu odredaba članka 208. ZKP-a, a ne na zapisnike o ispitivanju osumnjičenika ili okrivljenika kao što je to u konkretnom slučaju bilo obuhvaćeno prijedlogom branitelja za izdvajanjem nezakonitih dokaza od
31. ožujka 2025. (list 220-221- spisa).
9. Zbog svega navedenog bilo je potrebno odlučiti kao u izreci ovog rješenja, odnosno na temelju članka 494. stavak 3. točka 3. ZKP-a preinačiti prvostupanjsko rješenja, a sve jer ispitivanjem pobijanog rješenja sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP-a, nisu utvrđene počinjene povrede na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
U Zagrebu 15. svibnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Gordana Mihela Grahovac
